Minerali Kao Dodaci Prehran1

Univerzitet u Tuzli

Farmaceutski fakultetSelma Fejzić

Seminarski rad na temu

Minerali kao dodaci prehrani

Tuzla, Maj 2014

Maj 2014. Minerali kao dodaci prehrani

Naziv predmeta; BromatologijaVoditelj; Dr.sc Midhat Jašić Broj stranica: 24Broj slika :5Broj tablica: 2Broj literaturnih referenci: 3

Sažetak;

Minerali su esencijalne materije za ljudski organizam, što znači da se unose isključivo hranom. U organizmu su bitni za normalan rast, razvoj, mnoge metaboličke procese i za održavanje homeostaze. Kod odrasle osobe minerali čine 4 % tjelesne mase. Deficit minerala se javlja kod smanjenog unosa, povećanih potreba ili slabe iskoristivosti. Nedostatak se može javiti i u raznim patološkim stanjima. Danas se minerali mogu nači kao dodaci prehrani u različitim dozirnim oblicima (kapsule, pastile, tablete, prah, granule, tekućine i sl.). Svrha dodataka prehrani nije izlječenje, nego potpomaganje unosa hranjivih sastojaka u uobičajenoj prehrani.

Summary;

Minerals are essential substances for the human body, which means they are entered only food. In the body are essential for normal growth, development, many metabolic processes and to maintain homeostasis. For adults minerals make up 4% of body weight. Mineral deficiency occurs in decreased intake, increased needs or poor utilization. The disadvantage can occur in various pathological conditions. Today minerals can be found as dietary supplements in different dosage forms (capsules, tablets, pills, powders, granules, liquids, etc.). The purpose of supplements is not a cure, but the facilitation of the entry of nutrients in the normal diet.

2


SADRŽAJ:

1. UVOD.....................................................................................................................................4

2. Makroelementi kao dodaci prehrani.....................................................................................5

2.1. Kalcijum...............................................................................................................................5

2.2. Fosfor..................................................................................................................................6

2.3. Magnezijum........................................................................................................................8

2.4. Kalijum..............................................................................................................................10

2.5. Sumpor..............................................................................................................................12

3. Mikroelementi kao dodaci prehrani....................................................................................13

3.1. Silicijum.............................................................................................................................13

3.2. Željezo...............................................................................................................................13

3.3. Cink...................................................................................................................................15

3.4. Bakar.................................................................................................................................17

3.5. Kobalt................................................................................................................................19

3.6. Hrom.................................................................................................................................19

3.7. Mangan.............................................................................................................................20

3.8. Jod.....................................................................................................................................21

4. ZAKLJUČAK...........................................................................................................................22

5.LITERATURA..........................................................................................................................23

3


Uvod

Dodaci prehrani se definišu kao koncrentrirani izvori hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom a koji u preparatu mogu biti sami ili u kombinacijama.

Dodaci prehrani sadrže biološki aktivne tvari koje mogu pomoći u prevenciji i liječenju bolesti.Minerali spadaju u grupu nutritivnih biološki aktivnih komponenti.

U Evropskoj uniji, prema direktivi 2002/46/EC dodaci prehrani su koncentrovani pripravci vitamina, minerala i/ili drugih supstanci kao što su aminokiseline, esncijalne masne kiseline, vlakna i različiti biljni i životinjski ekstrakti. (M. Jašić)

Minerali su esencijali mikronutrijenti što znači da se u organizam moraju unositi putem hrane jer ih organizam sam ne može sintetizirati.To su anorganski hemijski elementi koji čine 4 % ukupne tjelesne mase. U organizmu mogu imati različite uloge. Neophodni su za izgradnju enzima, hormona, hemoglobina, strukturnih bjelančevina te su često katalizatori biohemijskih reakcija u organizmu. Oko 16 hemijskih elemenata je potrebno za odvijanje biohemijskih procesa u organizmu.

Minerali su potrebni za apsorpciju vitamina. Minerali ulaze u organizam u obliku anorganskih soli ili organskih spojeva.S obzirom da se minerali teže apsorbuju oni se vežu za aminokiseline (helacija) što olakšava apsorpciju. Količina minerala koji se unose u organizam zavisi od prehrane, a naručito biljne (što opet zavisi od nekoliko faktora, stastav tla, godišnje doba, klimatski faktori). Dovoljnim unosom minerala u organizam nije još uvijek obezbjeđena dovoljna količina minerala u organizmu jer ona zavisi i od statusa organizma (što ima veliki uticaj na apsorpciju, distribuciju i eliminaciju). (M. Medić Šarić, I. Buhač, V. Bradamante)

Faktori koji smanjuju apsorpciju minerala:

Dijetna vlakna (sadrže fitate i smanjuju apsorpciju cinka, kalcijuma, magnezijuma i gvožđa, pa i fosfora).

Kvasac sadrži enzim koji razara fitate i zato je zdravije tijesto sa kvascem Tanini (polifenoli) se nalaze u čaju i kafi i inhibišu utilizaciju (iskoristljivost) gvožđa; Oksalati (organse kiseline) se ponajviše nalaze u spanaću, čokoladi i oni smanjuju

apsorpciju kalcijuma Proteini u velikim količinama povećavaju ekskreciju kalcijuma; Interakcija minerala i lijekova. Ako se daje kalcijum sa tetraciklinima neće se

resorbovati.

4


S obzirom na zastupljenost u organizmu, minerali se dijele na;

a) makroelemente (Na, Ca,K, Mg, Cl, P i S) b) mikroelemente (Fe, Cu, I, Zn, Se , Mn, F, Cr, Si, Mo, V, Co i dr.)

Nekada se smatralo da je ishrana dobra dok nema kliničkih simptoma deficita. Danas smo već u stanju pratiti i najmanje promjene u metabolizmu stanice i nije daleko vrijeme kad ćemo moći potvrditi tzv. latentni ili marginalni deficit, koji se naziva još i sivom zonom nutricionizma. Simptomi latentnog deficita su naime isključivo subjektivni, poput gubitka apetita, poremećaja sna, umora, bezvoljnosti, slabosti. (M. Jašić, L. Begić)

2. Makroelementi kao dodaci prehrani

2.1. Kalcijum

Kalcijum i njegova jedinjenja ulaze u sastav biljnih i životinjskih organizama.Najzastupljeniji je mineral u životinjskim organizmima. U organizmu čovjeka prosječne težine od oko 75 kg na kalcij otpada oko 1,2 kg a od toga oko 98% otpada na skelete. Osim za izgradnju skeleta neophodan je za grušanje krvi, prijenos živčanih impulsa te kontrakciju mišića. Međutim, najpoznatija uloga kalcija je prevencija osteoporoze.

Apsorpcija kalcijuma u organizmu zavisi od količine proteina, fosfata, masti i oksalne kiseline u dnevnom obroku, zbog toga što veća količina ovih supstanci smanjuje apsorpciju kalcijuma. Povećane količine laktoze pak povećavaju apsorpciju kalcijuma. Apsorpcija kalcijuma u organizmu je najveća iz mlijeka i mliječnih proizvoda iako i iz ovih proizvoda se apsorbuje do 50% kalcijuma. Osim iz mliječnih namirnica ostali bogati izvori kalcijuma su sardine, losos, alge, zeleno povrće, sušeno voće, orašasti plodovi i tofu. (D. Vranešić Bender)

Oksalati, fitati i prehrambena vlakna inhibiraju apsorpciju kalcija. Stoga se namirnice koje sadrže spomenute kemijske spojeve, poput zelenog lisnatog povrća (blitva, špinat) ne smatraju dobrim izvorom kalcija. (Munira I. Mazalović)

Utvrđena potrebna dnevna doza za odrasle iznosi 1000 mg.Ta količina se može unijeti u organizam sa tri čaše mlijeka.

Osobama koje boluju od osteoporoze preporučuje se dodatni unos kalcija iz suplemenata i to u dozama koje ovise o dobi, a prikazane su u tablici.

5


Tabela 1- preporučeni unos kalcija prema godinama starosti

Apsorpcija kalcijuma je smanjena kada se unose velike doze odjednom (više od 400 mg) ali količina apsorpcije zavisi i od brzine razgradnje u želucu. Uzimanje suplemenata kalcijuma se preporučuje u večernjim satima, prije spavanja, jer će se tako najbolje iskoristiti.

Kada birate pripravak kalcija, odaberite onaj koji sadrži zasebni kalcij, primjerice u formi kalcij – karbonata. Multivitaminsko – mineralni pripravci uglavnom sadrže male količine kalcija – čak i onda kada je na pakiranju naznačeno da sadrže kalcij.

Kada bi takvom pripravku bila dodana dnevno potrebna doza kalcija (1000 mg), tableta bi bila veličine pikule.

Neželjeni efekti:

Prilikom uzimanja kalcijevih suplemenata mogu se pojaviti određeni neželjeni efekti kao što su konstipacija, nadutost i plinovi. Osobe s poremećenom funkcijom štitne žlijezde ili hroničnim bolestima bubrega ne bi smjele uzimati kalcij prije nego se posavjetuju sa ljekarom. Kalcij se za apsorpciju natječe s mnogim mineralima pa se uz uzimanje kalcija preporučuje uzimanje i multimineralnih pripravaka ali ne istovremeno. (D. Vranešić Bender)

2.2. Fosfor

Poslije kalcija fosfor je najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu.U odraslom čovjeku ima oko 500-700 gr fosfora, od toga 85% u kostima.

Ostatak se nalazi u svim stanicama mekih tkiva u obliku fosfolipida, fosfoproteina i anorganskih fosfata. Ulazi u stastav ćelijskih membrana, DNK a nalazi se i u intracelularnoj tekućini. U svom djelovanju jako je povezan s kalcijem.

Proizvodnja energije za tijelo ovisi o adenozin trifosfatu i kreatin fosfatu, sastojcima u kojima fosfor ima glavnu ulogu. Mnogi enzimi, koenzimi i hormoni ovise o fosforilaciji (spajanju s fosforom) uslijed koje postaju aktivni u tijelu.

6


Cijela krv sadrži oko 35 do 45 miligrama fosfora na 100 ml. Homeostazu fosfora u tijelu reguliraju paratiroidni hormon i kalcitriol, hormonalni oblik vitamina D. Zato su bubrezi glavni organ za održavanje homeostaze fosfora. Ovi hormoni reguliraju koliko će se fosfora ponovno apsorbirati kroz bubrege.

Količina apsorbovanog fosfora mora odgovarat količini kalcijuma. Unošenje dovoljnih količina fosfora ne predstavlja problem budući da se u namirnicama kako biljnog tako i životinjskog porijekla nalazi dovoljno fosfora.

Međutim može se javiti problem sa unošenjem fosfora u odnosu na kalcij, što se često javlja kod režima ishrane bogate mesom u koje ima dosta fosfora a malo kalcijuma. Prevelika količina fosfora u odnosu na kalcijum otežava iskorištavanje kalcijuma čime se objašnjava česta osteoporoza kod žena koje mnogo troše meso. (M. Lovrić)

Manjak fosfora može uzrokovati smanjeni apetit, anemiju, slabost mišića, bolove u kostima, rahitis u djece, osteomalaciju u odraslih, trnjenje i pečenje u stopalima i podložnost infekcijama.

Najmanja dnevna količina fosfora koja bi se trebala unositi u organizam za odrasle zdrave ljude je oko 700 miligrama. Gornja granica je 4 g.

Kao suplement fosfor se ne proizvodi samostalan već se može naći u kombinaciji sa nekim vitaminskim pripravcima. Za sportaše se proizvode razni energetski deserti koji imaju više fosfora u obliku kreatin monofosfat ili visoku razinu proteina.

Slika 1. suncokretov i bundavin puter, kao dodaci prehrani koji sadrže fosfor

Pretjerano konzumiranje fosfora može uzrokovati odlaganje minerala u meka tkiva i smanjiti razinu kalcija u tijelu, do te mjere da nastane tetanija.

Sadržaj u hrani

Najbogatiji izvori fosfora su ekstrakt kvasca i sam kvasac, klice žitarica, soja itd. (M. Lovrić)

7


2.3. Magnezijum

Prema masi magnezijum je jedanaesti najobilniji element u ljudskom organizmu. U organizmu odrasle osobe ima ga oko 57 gr. Oko 60-65% te kolicine magnezija nalazi se u kostima i zubima dok se samo oko 1% nalazi u krvi. Ostatak magnezija nalazi se u mišičnim tkivima i ćelijama.

Magnezijum djeluje kao katalizator u brojnim hemijskim reakcijama organizma:

o prilikom sagorijevanja hranjivih sastojaka i proizvodnje energije (prijenos ATP-a), o pri stvaranju bjelančevina o te kemije života nukleinskih kiselina – RNK i DNK.

Magnezijum je potreban za normalno funkcionisanje svake ćelije u organizmu.

Potreban je za održavanje:

čvrstoće kostiju i zuba, normalne ravnoteže hormona, normalne funkcije kardiovaskularnog i nervnog sistema funkcionisanje detoksifikacijskih puteva i mnogih drugih.

Količina magnezija u ćeliji je deset hiljada puta veća nego kalcija. To je bitno za normalan prenos nadražaja u tim stanicama. Ćelijski kanali propuštaju kalcij samo toliko dugo koliko je potrebno za prenos nadražaja, a kada je njegov zadatak ispunjen joni magnezija izbaciju kalcij iz stanice. Normalno funkcionisanje ovih mehanizama je bitno jer u suprotnom bi došlo do nakupljanja kalcija (kalcifikacija), ćelijska disfunkcija, pa čak i ćelijska smrt. U slučaju manjka magnezija dolazi do ulaska više kalcija u ćeliju pa se to u najblažem obliku manifestira kao grčevi i trzaji. Kod hroničnog nedostatka magnezija javljaju se simptomi srčane bolesti, kao što je angina pectoris, hipertenzija i aritmija ili napadaja i grčeva karakterističnih za astmu, migrenu ili bolne menstrualne grčeve.

Magnezij je osnovni sastojak biljnog pigmenta hloforila. Često se dešava da uobičajena ishrana ne obezbjeđuje dovljan unos magnezija. Uzrok tome mogu biti slaba potrošnja žitarica, orašastih plodova, kao i osiromašenje tla zbog zloupotrebe vještačkih đubriva. Biljke ne sadrže više količinu minerala koju bi trebalo, posebno kada je magnezij u pitanju jer je najosjetljiviji na osiromašenje tla. (Merisa I. Kuluglić )

Magnezij je moćan detoksikator

Magnezij je nužan za mnoge vrste detoksikacijskih puteva, neutralizaciju otrovnih tvari, balansiranje prekomjerno kiselih uvjeta u organizmu, te zaštiti od teških metala. Dr. Carolyn Dean tako objašnjava da „istraživanja ukazuju na to da obilne zalihe magnezija štite moždane

8


stanice od štetnih utjecaja aluminija, berilija, kadmija, olova, žive i nikla.U tankom crijevu također postoji nadmetanje u apsorpciji metala. Ako postoji dostatna zaliha magnezija, aluminij neće biti apsorbiran.“ (Katherine Czapp)

Nedostatak magnezija prate različiti simptomi;

o opšti umor i osjećaj malaksalostio grčenje mišića, drhtanje očnih kapaka ili drugih mišićao neurovegetativni poremećaji- grčevi u različitim organima, bolovi u želucu, upala

debelog crijeva, bolovi u maternici za vrijeme mjesečnog ciklusa, osjećaj pritiska u grudima i lupanje srca.

Suplementi magnezija se preporučuju kod smanjenog unosa ili povećanih potreba. Može se koristiti kao sam ili u kombinaciji sa vitaminom C ili kalijumom.

Magnezija može nedostajati zbog mnogo razloga poput povećanih potreba tijekom rasta i razvoja, trudnoće ili izloženosti stresu, a do povećanih gubitaka može doći zbog povraćanja, proljeva ili bubrežnih bolesti. Razlog može biti i nedovoljan unos, prekomjerno znojenje i bolesti probavnog sustava. Gubitak magnezija može biti posljedica sportske aktivnosti te uzimanja nekih lijekova, od kojih su na prvome mjestu diuretici i laksativi.

DOZIRANJE: Za sprečavanje bolesti srca preporuka je 300 mg na dan. Kod poremećaja ritma rada srca, astme i oporavka od bolesti srca takođe 300 mg.Kod kroničnog umora dva puta na dan uzmite 150 mg (po mogućnosti) magnezijeva citrata.Kod šećerne bolesti i povišenoga krvnog tlaka uzima se 300 mg na dan. (Dr.Živkov)

Sl.2 magnezij u tabletama ili šumećim tabletama

Ostali izvori magnezija

Dobri su izvori magnezija cjelovite žitarice, orašasti plodovi, mahunarke, tamnozeleno lisnato povrće i školjke.

9


VAŽNO: Ljudi koji pate od bolesti bubrega trebaju se prije početka uzimanja magnezija kao dodatka prehrani posavjetovati s liječnikom.

2.4. Kalijum

Kalij je treći po zastupljenosti u ljudskom organizmu, nakon kalcija i fosfora. U odraslom organizmu čovjeka, prosječne težine, ga ima u količini od 170 do 180 g, od čega se najveći dio nalazi u ćelijama oko (98%) a samo 2% izvan ćelija.

Njegova uloga je da, zajedno sa natrijem, u izvanstaničnoj tekućini regulira polarizaciju staničnih membrana koja ovisi o količini kalija izvan i unutar membrana. Poremećaji u homeostazi kalija najviše se ogledaju u poremećajima neuromuskularnog sustava, osobito srca. (Munira I. Mazalović)

Kalij regulira srčanu funkciju, smanjuje krvni tlak i potreban je za normalnu ravnotežu vode u organizmu. Esencijalan je za sintezu nukleinskih kiselina i proteina, kontrakciju mišića i rad živaca i provođenje živčanih signala, važan je za eliminaciju CO2 iz pluća te normalnu funkciju bubrega. Sudjeluje u pretvorbi glukoze u glikogen, te za održavanje normalne acidobazne ravnoteže u oragnizmu.

Nedostatak se javlja kod iscrpljenosti, dugih povraćanja, kod bolesti bubrega te zbog konzumiranja diuretika (osobito iz grupe tiazida i furosemida), alkoholizma, čestih proljeva, česte uporabe laksativa.

Simptomi nedostatka su slabost i umor, mučnine, zatvor, ravnodušnost, apatija, razdražljivost, pospanost, grčenje mišića i dr. Kod jakog nedostatka se javljaju srčane aritmije i koma, te kratkotrajna paraliza.

Najmanji preporučeni unos: dnevni unos od 3-8 g zadovoljava dnevne potreba za ovim mineralom.

Najčešće deficit kalija se javlja kod uzimanja diuretika pa se suplementi kalija preporučuju kod uzimanja ovih lijekova. Osim toga kalij pospješuje izlučivanje natrija iz tijela i širi krvne žile i tako pospješuje pad visokog krvnog tlaka. Uz to, kalij bi mogao biti koristan u prevenciji i liječenju srčanih tegoba, uključujući srčani infarkt i aritmije, a zatim i oboljenja bubrega kao što su bubrežni kamenci. Sve su to stanja u kojima kalij može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka.

Kalij se može nabaviti u tabletama kao vitaminski pripravak, većinom u obliku kalij klorida. Ovakvi oblici mogu iritirati želučanu sluznicu pa se ne bi smjeli konzumirati s alkoholom. Postoje i razni šumeći pripravci koji se tope u vodi te se znatno lakše podnose.

Ukoliko je moguće dopunu kalija u organizmu kao i svakog drugog minerala najbolje je obezbijediti pravilnom ishranom. ( Mirjana Lovrić )

10


Tabela 2- lista namirnica bogatim kalijem iz "USDA National Nutrient Database"

Mrkva 1 srednja 24 mg

Sirova salata 1 list 19 mg

Sirovi luk 1 kriška 20 mg

Svježe jagode 1 jagoda 18 mg

Češnjak 1 češanj 12 mg

Med 1 žlica 11 mg

Sirovi radič 1 radič 10 mg

Sirova paprika 1 kolutić 18 mg

Bijeli kruh 1 šnita 17 mg

Papaja 1 papaja 781 mg

Artičoke 160 g 644mg

Rajčice 160 g 528 mg

Krastavci 1 veliki 442 mg

Dinja 160 g 427 mg

Kruške 1 kruška 333 mg

Mango 1 mango 323

2.5. Sumpor

o Značaj sumpora u prehrani ne spominje se često iako je to osmi po redu element prema zastupljenosti u ljudskom organizmu. Kod odrasle osobe u organizmu se nalazi oko 100 mg sumpora od čega najviše u tri aminokiseline, a ostatak se nalazi u obliku sulfata. Potreban je za izgradnju keratina pa se najviše nalazi u koži, kosi i noktima.Osim toga ulazi i u sastav kolagena. Ulazi u sastav triju aminokiselina (cistein, metionin i cistin), potreban je za metabolizam glukoze, te kod nedovoljne količine sumpora dolazi do oštečenja mišićnih i masnih stanica kao posljedica netolerancije na glukozu. Oslabljen metabolzam glukoze može dovesti do pretilosti što vodi u metabolički sindrom. Nedostatk sumpora zbog svega toga može dovesti do oštečenja mišićnih i koštanih stanica koja se manifestiraju upalom i boli. Zanimljiv je i podatak da analizom minerala prisutnih u nervnim stanicama pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti otkriva praktički nepostojanje sumpora u odnosu na zdrave osobe. ( B. Arbanas Kovačević )

11


Osim gore navedenih funkcija, sumpor je i sastavni dio važnog antioksidativnog enzima glutationa i koenzima A. Također je sastavni dio hormona kao što je inzulin te vitamin B skupine tiamina i biotina. Sudjeluje u metabolizmu proteina, šećera i masti, potreban je i za zgrušavanje krvi i stvaranje krvnog ugruška potrebnog za zaustavljanje krvarenja. Osim toga bitan je za proizvodnju žučnih soli važnih za apsorpciju sastojaka i probavu.

Ne postoji određena preporuka za unos sumpora jer deficit sumpora nije zabilježen , ali može se javiti kod osoba koje ne jedu dovoljno bjelančevina.

Suplementi sumpora koriste se za poboljšanje zdravlja kose, kože i noktiju. Sumpor se dosta koristi i u kozmetici jer rješava problem akni, ekcema..

Kao suplement može se koristit u obliku MSM praha (metil-sulfonil-metan) koji je prirodni jestivi oblik sumpora (dobiven iz bio kukuruza i lana), a važna je komponenta u formiranju kolagena, elastina, hrskavice i keratina. (M. Lovrić )

(Sl.3. Krema sa MSM-om)

3. Mikroelementi kao dodaci prehrani

3.1. Silicijum

Distribucija silicija u tijelu i njegove koncentracije u pojedinim tkivima ukazuju da je potreban za kalcifikaciju odnosno za čvrstoću kostiju ali i hrskavice, kolegna (samim tim noktiju, krvnih žila i kose). Deficiti silicija uzrokuje slabe i loše formirane kosti nogu, ruku i glave te poremećaja sintez kolagena. Osim toga dolazi do smanjene količine nekih aminokiselina i minerala (bakar, fosfor i mangan, a u nekim kostima, kao što su kosti glave, i kalcija i magnezija) i u kostima. Pri deficitu ovog minerala dolazi do pojave ateroskleroze.

Suplementi silicija primjenjuju se u prevenciji i liječenju krhkih noktiju i kose te nekih kožnih poremećaja. Kako se pokazalo da su suplementi ovog minerala korisni u liječenju osteoporoze, mogli bi se koristiti u prevenciji.

Ne postoji tačno preporučena minimalana doza silicija. Kao suplement moze se naći u obliku vitaminskih pripravaka ali i kao zaseban pripravak. (M. Lovrić)

12


3.2. Željezo

Ukupna količina željeza u organizmu iznosi oko 4 mg.

U organizmu se uglavnom nalazi vezan u proteidima kao metaloporfirinska prostetična grupa hem; u hemoglobinu, citohromima, peroksidazama, katalazama i dr. U jonskom obliku ga ima u mali količinama.

Citohromi su prenosnici elektrona, koji sadrže željezo (prostetična grupa je derivat porfirina (kod nekih je to hem) koji je za proteinski dio vezan drugačije u odnosu na hemoglobin) a nalaze se u mitohondrijama.

U procesima bioloških oksidacija ferum prelazi iz fero u feri

oblik i obrnuto: citohrom Fe 2+ citohrom-Fe 3+

Katalaze i peroksidaze štite tijelo od nakupljanja vodikovog peroksida tako da ga pretvaraju u vodu i kisik. Ribonukleotid reduktaza potreban je u sintezi deoksirobonukleinske kiseline.

Dvije trećine željeza u tijelu se nalaze u obliku hemoglobina, a ostatak u drugim oblicima u jetri i koštanoj srži. Hemoglobin reaguje sa kiseonikom u plućima i prenosi ga do svih ćelija u organizmu, putem krvi. Mioglobin prenosi kiseonik mišićnim ćelijama. (Munira I. Mazalović)

Metabolizam željeza se razlikuje od metabolizma drugih mikroelemenata. Aposrpcija feruma u digestivnom traktu uvijek odgovara potrebama organizma. Deponuje se u jetri u obliku feritina. Razgradnjom hemoglobina željezo se ne gubi iz organizma već se ponovo koristi za njegovu sintezu. U organizmu se uvijek nalaze i određene zalihe željeza.

Uzrok nedostatku većinom su neodgovarajući način prehrane ili veliki gubitak krvi. Jaka menstrualna krvarenja, povrede ili smetnje otežanog primanja dovode do većeg nedostatka željeza. (Dr. W. Windmann)

Nedostatak željeza u organizmu dovodi do nastanka anemije. Taj tip anemije naziva se sideropenijska anemija i ne treba je miješati sa hipohromnom (mikrocitnom, zbog nedostatka B6) ili pernicinoznom anemijom ( zbog nedostka B12).

Simptormi deficita željeza najčešće su simptomi anemije. Tu se ubrajaju umor, slabost, ubrzani rad srca, palpitacije, zadihanost, blijedilo kože i sl. Pri težoj anemiji zbog nedostatka željeza mogu nastati promjene na noktima koji postaju krti, te ranice na kutevima ustiju, bolan jezik i gubitak osjećaja za okus.

Hrana obično sadrži dovoljnu količinu željeza koje prevazilaze potrebe organizma. Kod normalne ishrane dnevno se unese oko 12-15 mg željeza od čega se u organizmu apsorbuje 1 mg. To je dovoljno za odrasle muškarce ali nije za djevojke u pubertetu i žene koje bi trebale unostiti 24-28 mg dnevno.

13


Neka afrička plemena hranom uzimaju i do 100 mg željeza dnevno, to može dovesti do višak željeza u organizmu što se naziva se sideroza.

Apsorpcije željeza u organizmu zavisi od toga da li se ono nalazi u molekulskom ili jonskom obliku. U hrani se željezo najviše nalazi u obliku hidroksi jona vezanih za organske molekule. Da bi se apsorbovalo željezo taj kompleks treba razgraditi i prevesti željezo u Fe 2+. Apsorpcija ovih jona uslovljena je nizom faktora. Fe 2+ sa proteinima i fosfatima daje nerastvorne soli pa zbog toga željezo iz npr. žumanceta teško apsorbuje. Askorbinska kiselina i jedinjenja sa SH- grupuom olakšavaj apsorpciju željeza iz hrane u digestivnom traktu. Za razliku od namirnica biljnog porijekla u mesu i mesnim proizvodima je u hemu željezo vezano sa profirinom u hemoglobinu i mioglobinu i lakše se apsorbuje. Za razliku od jonskog željeza na apsorpciju ne utiječu proteini, fosfati ili askorbinska kiselina. Vitamini A i C povećavaju apsorpciju željeza. Istraživanja pokazuju da je mineral bakar potreban za ugradnju željeza u crvene krvne stanice i nedostatak ovog minerala može biti uzrokom mikrocitne hipokromne anemije koja nastaje uslijed dificita željeza čak i kada ga u organizam unosimo dovoljno. (Munira I. Mazalović )

Suplementi željeza

Najčešće dolaze u obliku vitaminskih pripravaka u obliku željezni fumarat, željezni sulfat i željezni glukonat, mada neki sadrže i elementarno željezo. Često su u kombinaciji sa askorbinskom kiselinom.

Konzumiranje prevelikih količina željeza povezano je s toksičnim nuspojavama kao što su povraćanja, vrtogravice, proljev, bolovi u trbuhu, letargija, nizak krvni tlak i dr. (M. Lovrić)

(Sl. 4. crveno meso kao dobar izvor željeza)

14


3.3. Cink

Ljudsko tijelo sadrži oko 2 do 3 grama cinka. Dakle, od minerala u tragovima, poslije željeza, cink je najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu. Najviše ga ima u kostima 200 mg/g. U krvnoj plazmi ga ima 80-110 mg%. Značaj cinka u ljudskom organizmu se istražuje od davnina. Nedostatak cinka dovodi do patoloških stanja kao što su polni infatilizam, usporen rast, idiopatske hipohezije i usporeno zarašćivanje rana. Usporeni rast i polni infatilizam su se često javljali u području Egipta i Irana jer u tom podrčju kruh se proizvodi od brašna nisokosortnih vrsta pšenice koji imaju veliki sadržaj fitinske kiseline. Fitinska kiselina čini cink biološki nedostupnim zbog čega je deficiti cinka dobro proučavani u ovim područima.

Cink je jako rasprostranjen u ljudskom organizmu pa tako ga ima u crvenim i bijelim krvnim stanicama, kostima, jetri, mišićima, gušterači i prostati.

Potreban je za:

o rast i diobu stanica, o spolno sazrijevanje i reprodukciju( osobito spermija), o imunitet tijela,o zacjeljivanje rana, o metabolizam nekih vitamina (A, B6 i folna kiselina), o te za osjetila mirisa i okusa, o rad mozga, probavu i disanje, o funkciju inzulina u tijelu, o zdravlje kože, kose i kostiju itd.

Cink ima ulogu u imunološkom sustavu jer potiče stvaranje, diferencijaciju i sazrijevanje T stanica. Dokazano je da nedostatak cinka smanjuje veličinu timusa i funkciju T stanica i šteti imunom odgovoru. U laboratorijskim pokusima male koncentracije cinka stimuliraju utjecaj na različite funkcionalne parametre imunih stanica, a previsoke koncentracije cinka su otrovne za ovu populaciju stanica. (M. Lovrić)

Osim toga sastavni je dio mnogih enzima i nalazi se u intracelularnoj tekućini.

Enzimi koji sadrže cink u aktivnom centru kataliziraju dvije vrste hemijskih reakcija ; hidrolize i oksidacije. U organizmu se iz ugljendioksida i hidroksilne grupe stvara bikarbonatni jon a reakciju katalizuje karboanhidraza (koja u aktivnom centru sadrži cink). CO2 + OH- HCO3

Od ostalih cink-metaloenzima istražene su i karboskipeptidaze koje hidroliziraju peptidne veze. Jak bitni su i cink enzimi koji katalizuju oksidoredukcione procese kao što su reakcije dehidrogenacije. (Munira I. Mazalović)

Dnevne potrebe za cinkom su svega 2,2 mg međutim kako organizam može iskoristit svega 10% cinka unešenog hranom dnevno se mora unijeti 22 mg. Najviše cinka ima u namirnicama

15


životinjskog porijeka i to govedina, svinjetina i mlada ovčetina (20-60 mg/kg) zatim riba (15 mg/kg). Pšenica sadrži 50 mg/kg ali preradom zadržava svega 1,2 mg/kg.

Cink djeluje na hormon rasta sličan inzulinu pa je bitan za normalan rast i razvoj djece. Deficit cinka može negativno djelovati i na razvoj motornih i mentalnih funkcija u djece koja se razvijaju, zatim padom odbrambenog sustava organizma i podložnosti infekcijama. Deficit cinka može se javiti kod osoba koje boluju od dijabetesa, no u jednom istraživanju se pokazalo da prevelik unos cinka ima negativan uticaj na metabolizam glukoze. Dodatno uzimanje cinka se zbog toga se ne preporućuje u dozama većim od 20 mg.

Neka istraživanja se pokazala da kancerogena tkiva imaju veći sadržaj cinka, ali nije dokazana veza cinka sa nastankom kancera.

Ipak uzimanje suplemenata treba biti u preporućenim granicama.

Sadržaj u hrani

Najbogatiji izvori cinka su školjke, kvasac, jetra i rakovi.

Dostupni oblici

Najjeftiniji, ali i preparat s najmanjom apsorpcijom je cinkov sulfat. Bolju apsorpciju postižu cinkov pikolinat, citrat, acetat, glicerat i monometionin.

Dodatno konzumiranje cinka obično nema nikakav nepovoljan učinak na djelovanje lijekova koje liječnici propisuju. Izuzetak su neki antibiotici, osobito tetraciklini i fluorokinoloni jer dodatno konzumiranje cinkovih preparata može smanjiti njihovo djelovanje. Lijekova koji smanjuju ili u potpunosti sprječavaju apsorpciju cinka su lijekovi poput penicilamina i dietilenetriamina, peritaacetata koji keliraju minerale u tijelu.

Tablete se uzimaju s vodom ali ako podražavaju digestivni sustav mogu i sa obrokom. Ne trebaju se uzimati istovremeno sa željezom ili kalcijem. Pošto višak cinka uzrokuje nedostatak bakra, dugotrajno uzimanje cinka treba biti praćeno i uzimanjem bakra

(M. Lovrić)

16


Sl. 5. Cink u obliku tableta kao dodatak prehrani

Klinički nedostatak cinka dovodi do promjena na noktima, lezija na sluznicama, slabijeg zacjeljivanja rana, povećane sklonosti infekcijama i psihičkih promjena (apatije i letargije).

(W. Windmann)

3.4. Bakar

Prosječan ljudski organizam sadrži oko 75 do 150 miligrama bakra, pola od toga se nalazi u kostima i mišićima a najveće koncentracije u jeri i mozgu.Funkcije bakra u organizmu su mnogobrojne;

potreban je za ugradnju hemoglobina u eritrocite za stvaranje kolagena i elastina ulazi u sastav brojnih enzima antioksidans prisutan je u faktorima koji reguliraju transkripciju nekih gena

Bakar ulazi u sastav brojnih metaloenzima koji kataliziraju oksidoredukcijske procese. Citohromoksidaza koja katalizira proces disanja aktivira se jonima bakra. (M. Lovrić)

Danas je poznato oko 25 metaloenzima bakra.

Enzilm lizil oksidaza sadrži bakar u svojoj strukturi a potreban je za povezivanje kolagena i elastina. Zbog toga ovaj enzim je bitan u održavanju zdravlja srčanog mišića i krvnih žila ali je potreban i u formaciji nekih kostiju.

Enzim dopamin-beta-monooksigenaza katalizira transformaciju neurotransmitera dopamina u neurotransmiter i hormon noradrenalin.

17


I monoaminooksidaza, enzim potreban za metabolizam neurotransmitera adrenalina, noradrenalina i dopamina, sadrži bakar i bez njega ne bi mogao postojati i funkcionirati. Monoaminooksidaza sudjeluje i u razgradnji hormona i neurotransmitera serotonina.

Bakar je sastojak važnog antioksidativnog enzima superoksidne dizmutaze potrebnog za razgradnju slobodnih radikala superoksida u vodikov peroksid kojega tada drugi antioksidativni enzimi razgrađuju u vodu. (Munira I. Mazalović)

Oboljenja vezana za poremećaje metabolizma bakra su genetskog porijekla. Poznati su;

o sindrom Menkesa- kod kojeg se bakar slabo apsorbuje u crijevima io Willsonova bolest- dolazi do nagomilavanja bakra u organizmu.

Deficit bakra se može zapaziti i kod anemija jer je uloga bakra u stvaranju eritrocita jako značajna. Endogeni deficit bakra karakterističan je kod oboljenja dijabetes melitus. Takođe kod oboljenja srca i krvnih sudova javlja se poremećaj metabolizma bakra, a nakon infarkta miokarda količina bakra je u serumu znatno smanjena. Dnevne potreba za bakrom je 2-3 mg na dan što ne predstavlja problem s obzirom da se bakar nalazi u mnogim namirnicama pa se deficit rijetko javlja. Najviše ga ima u bananama, a zatim slijede školjke, rakovi, iznutrice i kvasac, orasima dok ga u mlijeku ima malo. Deficit bakra može dovesti do:poremećaji u radu mozga i središnjeg živčanog sustava, defekti u kostima, anemija, demijelinizacija živaca, srčana i krvožilna oboljenja, defekti u pigmentaciji i defekti u reproduktivnim funkcijama. Pri deficitu bakra mogu se, dakle, javiti simptomi anemije kao što su bljedilo kože, umor, zadihanost i sl.Anemija koja je uzrokovana nedostatkom bakra se njime i tretira a ne željezom koje se čak može nakupljati u stanicama jetre.

Oko 30% bakra iz hrane se apsorbira u digestivnom traktu, zatim se bakar veže za proteine koji ga prenose po organizmu. Apsorbciju bakra otežavaj velike količine cinka, željeza te antacidi i penicilinamin koji povećavaju izlučivanje bakra. (M. Lovrić)

Kao dodatak prehraniBakar se može naći na tržištu u mnogim vitaminskim pripravcima i u raznim oblicima. Najčešće se nalazi u spojevima keliran s aminokiselinama što olakšava apsorpciju. I bakreni glukonat i bakarni sulfat se dobro apsorbiraju.

Ako koristite bilo koji od navedenih lijekova, ne smijete uzimati suplemente bakra bez savjetovanja s liječnikom: oralna kontracepcija i nadomjesna hormonska terapija

18


estrogenom, nesteroidni protuupalni lijekovi (npr. ibuprofen), penicilamin, allopurinol, cimetidin, nifedipin i cink. (M. Lovrić)

3.5. Kobalt

Prosječno ljudsko tijelo sadrži manje od 1 mg kobalta, a najveće koncentracije tog minerala nalazimo u mišićima, kostima, jetri i bubrezima.Kobalt je u organizmu aktivan samo u obliku cijankobalamina- vitamina B12. Zbog toga kobalt ima ulogu u stvaranju eritrocita, održavanje zdravlja živaca i stanica sluznice ždrijela i želuca.

Deficit se može javiti kod ljudi koji ne unose dovoljno namirnica životinjskog porijekla (vegetarijanci).

Oralna doza koja može izazvati toksične efekte je 250-300 mg/kg što je za oko 1000 puta veće od koncentracije koja se unese hranom.

Najmanja preporućena dnevna doza je 1 µg.

Kako se kobalt nalazi samo u obliku cijankobalamina i dodatak prehrani postoji kao takav. Cijankobalamin (vit. B12) se koristi za liječenje megaloblastnih anemija.

(M. Lovrić Munira I. Mazalović )

3.6.Hrom

Hrom je biološki aktivan jedino u obliku trovalentnog jona. Nedostatak hroma u organizmu može biti uzrokovan nedostatkom u ishrani ali se deficit može javiti i kod povećane koncentracije glukoze u krvi pri čemu se veće količine hroma izlučuju urinom. Nedostatak hroma se može manifestovati netolerancijeom organizma na glukozu.Največe količine hroma u organizmu se nalaze u jetri, žlijezdama s unutrašnjim lučenjem, i crijevima. U krvi se nalazi 7-20 mg%.

Toksičnost hroma potiče od jona Cr6+ dok je trovalentni hrom toksičan u velikim dozama. Letalna doza iznosi 0.8 g/kg. Dnevna potreba hroma je 20 do 500 mg.

Dostupni oblici

Krom je dostupan kao kromov nikotinat, histidinat, pikolinat, klorid, kromom obogaćeni kvasac i GTF u obliku kapsula ili tableta.

19


Ako uzimate bilo koji od ovih lijekova, prije upotrebe kroma savjetujte se s liječnikom: antacidi i antidijabetici. (Munira I. Mazalović )

3.7. Mangan

U prosječnom odraslom organizmu mangana ima oko 12-20 mg. Ima ga u svim organima a najviše u jetri i skeletu. Mangan je potreban za normalno odvijanje mnogih metaboličkih proces u organizmu.

Između ostalog neophodan je za odvijanje glukoneogeneze (sinteza glukoze iz izvora koji nisu ugljeni hidrati) te za metabolizam aminokiselina i holesterola. Pomaže u eliminaciji amonijaka iz organizma, koji se nakuplja metabolizmom aminokiselina.

Mangan je pomoćni faktor enzima potrebnih za izgradnju proteoglikana, tvari nužnih za izgradnju hrskavičnog tkiva i kostiju. Mangan aktivira enzime kao što su karboksilaza, arginaza, fosfataza i druge. Dokazan je i pozitivan učinak mangana na sastav krvi.

(Munira I. Mazalović)

Mangan djeluje protiv masne degenracije jetre, smanjuje nivo ukupnih lipida u krvi i djelimično zaustavlja razvoj arterioskleroze. Osim toga poznata je i uloga mangana u rastu i reprodukciji, te razvoju kostura. U ljudi kojima u prehrani nedostaje mangan primijećeni su zaostalost u rastu djece i povećana demineralizacija kostiju, kao i poremećaji u metabolizmu i iskoristivosti šećera. To nagovještava da bi se mangan mogao koristit kao dodatak prehrani u preparatima protiv osteoporoze, te kod osoba koji imaju povišenu razinu glukoze u krvi.

Ne postoje tačne preporuke zadnevne potrebe organizma za manganom ali u većini literature se ta količina kreće između 3-6 mg. Meso i mlijeko sadrže malo mangana dok ga u voću, povrću i čajevima ima više.

Kao dodatak prehrani može se naći u anorganskom obliku ( mangan sulfat) mada se bolje apsorbira u organskim spojevima, heliran sa nekim aminokiselinama.

Za sada se zna da oralni kontraceptivi smanjuju razinu mangana u krvi. Što se minerala tiče, željezo, fosfati, magnezij i kalcij koriste iste vezivne proteine za apsorpciju i transport pa veće količine ovih minerala mogu narušiti apsorpciju i ravnotežu mangana. Sam mangan može oslabiti apsorpciju bakra, željeza i cinka. (M. Lovrić )

20


3.8. Jod

Po zastupljenosti u organizmu jod se nalazi na četvrtom mjestu, poslije željeza, cinka i bakra. Najveće količine joda u organizmu se nalaze u štitnoj žlijezdi ( u prosjeku 15 mg) gdje je neophodan za proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina. Hormoni štitnjače reguliraju brojne fiziološke procese u tijelu kao što su razvoj i rast, metabolizam i reproduktivne funkcije, a nalazimo ih u krvi, jajnicima, mišićima i drugim dijelovima tijela.Ako je sekrecija ovih hormona nedovoljna narušava se metabolizam, slabi krvotok i dolazi do pojave miksedema.

Dnevna potreba joda u organizmu iznosi oko 100 mg. Većina hranjivih proizvoda siromašna je jodom. Jod se dodaje kuhinjskoj soli iz tog razloga.

U vitaminskim pripravcima jod najčešće nalazimo u obliku kalijevog jodida. Ovaj oblik sadrži oko 77% elementarnog joda. (M. Lovrić )

Sl.6 jod kao jedan od nutrijenata u dodatku prehrani

21


4. Zaključak;

Danas postoje brojni minerali koji se proizvode kao dodaci prehrani a u tim preparatima se mogu nalaziti kao samostalni ili češće u kombinaciji sa vitaminskim pripravcima.

Zadovoljavanje potreba organizma za mineralima je najbolje obezbijediti raznovrsnom prehranom ali u situacijama kada se to ne može postići poseže se za dodacima prehrani. Kod uzimanja dodatak prehrani treba se pridržavati uputstva i dozvoljene dnevne doze.

Paracelsus “ Doza je otrov“ . Svaki lijek u prevelikoj dozi može biti štetan pa i toksičan za organizam. Zato se preporučuje raznovrsna prehrane kako bi se zadovoljile potrebe organizma za svim potrebnim materijama, a dodatke prehrani uzimati kada za to postoji indikacija.

22


Literatura:

o Barbara Arbanas Kovačević (2013) - Dobrobiti sumpora i sumporne vode za ljudsko tijelo http://matrixworldhr.wordpress.com/2013/06/30/dobrobiti-sumpora-i-sumporne-vode-za-ljudsko-tijelo/ (pristupljeno 28.06.2014)

o Darija Vranešić Bender -Vitamini http://www.vitamini.hr/1005.aspx ( pristupljeno 25.06.2014)

o Dr. Živkov (2014)- Magnezij kao dodatak prehrani http://drzivkov.blogspot.com/2012/06/magnezij-kao-dodatak-prehrani.html (pristupljeno 27.06. 2014)

o Katherine Czapp (2011) Veličanstveni magnezij http://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/08/velicanstveni-magnezij.html (pristupljeno 27.06. 2014

o Merisa I. Kuluglić (Tuzla 2007) ; Zdrava ishrana i dijetetika o M. Medić Šarić, I. Buhač, V. Bradamante (2013) Vitamini i minerali - istine i

predrasude http://visnaturae.buhac-ars-pharmae.hr/page/view/id/2/article/46 (pristupljeno 23.06.2014)

o Midhat Jašić, Lejla Begić -Biohemija hrane (PrintCom-2008 god.) o Munira I. Mazalović (HMKS- štamparija Tuzla -1995/1996 ) Medicinska hemija o Wolfgang Windman- Nedostatk Minerala

http://www.alternativa.putokaz.biz/nedostatak_minerala.htm (pristupljeno 27.06.2014)

23

http://www.alternativa.putokaz.biz/nedostatak_minerala.htm

http://visnaturae.buhac-ars-pharmae.hr/page/view/id/2/article/46

http://istineilaziohrani.blogspot.com/2011/08/velicanstveni-magnezij.html

http://drzivkov.blogspot.com/2012/06/magnezij-kao-dodatak-prehrani.html

http://www.vitamini.hr/1005.aspx

http://matrixworldhr.wordpress.com/2013/06/30/dobrobiti-sumpora-i-sumporne-vode-za-ljudsko-tijelo/

http://matrixworldhr.wordpress.com/2013/06/30/dobrobiti-sumpora-i-sumporne-vode-za-ljudsko-tijelo/


24

Documents

Minerali Kao Dodaci Prehran1