Embed Size (px)
Citation preview
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Sveučilište u Zadru
Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata
Međunarodni znanstveni skup
Pokrovitelji
skupa:
Predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna
zapovjednica
Oružanih snaga Republike Hrvatske
Grad Split
Splitsko-dalmatinska županija
HRVATSKA – PUT PREMA TERITORIJALNOJ CJELOVITOSTI
Split, lipanj 2015.
Urednici:Andrijana Perković - Paloš
Marin Sabolović
Oblikovanje i grafička priprema:Grafos, print & copy centar, Zadar
Korektura:Josip Lacić
Tisak:Grafos, print & copy centar, Zadar
Naklada:300
Mjesto održavanja:
Sveučilište u Splitu
Filozofski fakultet
Ivana Lucića 3
10 000 Zagreb
Organizatori:
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Sveučilište u Zadru
Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
Hrvatski dokumentacijski cenatr Domovinskog rata
Programski odbor:
doc. dr. sc. Marina Beus dr. sc. Slaven Ružić
prof. dr.sc. Ante Bralić Marin Sabolović
prof. dr. sc. Aleksandar Jakir doc. dr. sc. Ante Šiljeg
Andrijana Perković Paloš dr. sc. Slaven Zdilar, brigadni general
Željko Raguž
Pokrovitelji:
Predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske
Grad Split
Splitsko-dalmatinska županija
Međunarodni znanstveni skup
HRVATSKA - PUT PREMA
TERITORIJALNOJ CJELOVITOSTI
PROGRAM
PREDGOVORI
SAŽECI
str. 4 - 5
str. 7 - 8
str. 10 - 43
1. sjednica – paralelna predavanja
Dvorana ____, povijesna sekcija
10:30- Nastanak Republike Hrvatske i obrana njene cjelovitosti 1990-1995. (S. Mrduljaš)
10:45 - Domovinski rat – rat za opstojnost hrvatskoga naroda (S. Zdilar, V. Babić)
11:00 - Od priznanja do slobode – najvažnije akcije posljednje faze Domovinskog rata (V. Bartulović)
11:15 - Tuđman i put prema teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske (A. Perković Paloš)
11:30 - Sjećanja na Domovinski rat: iz perspektive pripadnika hrvatske dijaspore i nacionalnih manjina (M. Perić Kaselj, A. Vukić)
11:45 - Odnos hrvatske politike prema Hrvatima u BiH - od paternalizma do institucionaliziranja odnosa kroz zakonska rješenja (D. Mihaljević)
12:00 – Rasprava I.
Dvorana ____, vojno-geografska sekcija
10:30 - „Sjever i jug“ – Zapadna Slavonija i središnja Dalmacija u usporednom viđenju političkih prilika i ratnih operacija tijekom listopada – prosinca 1991. godine. (Ž. Karaula)
10:45 - GIS analiza zapadnoslavonskog ratišta tijekom Domovinskog rata krajem 1991. godine (H. Heštera, D. Rede)
11:00- Prilog istraživanju etničke i demografske strukture naselja Knin tijekom 20. stoljeća (M. Jakić)
11:15 - Demografska obilježja prostora Zadarsko-kninske županije u međupopisnom razdoblju 1991.-2001. (M. Sabolović)
11:30 - Razbijanje pomorske blokade Jadrana i značaj operacije HRM od 14 – 16. 11. 1991 (Ž. Seretinek)
11:45 - Južna Hrvatska u kontekstu geostrategije srbijanske agresije (M. Lozančić, S. Zdilar)
12:00 – Rasprava I.
12:00 – 12:30 stanka uz koktel
2. sjednica – paralelna predavanja
Dvorana ____, povijesna sekcija
12:30 - Međunarodna zajednica i vojne operacije Bljesak i Oluja (I. Miškulin)
12:45 - Međunarodni položaj Republike Hrvatske u kontekstu vojnih operacija 1995. godine (M. Pelaić)
13:00 - Odjeci operacija Bljesak i Oluja u talijanskom tisku (I. Grgić Maroević, I. Škevin)
13:15 - Odjeci vojno-redarstvene operacije Oluja u memoarima stranih državnika (A. Jakir)
13:30 – Rasprava II.
Dvorana ____, vojno-geografska sekcija
12:30 - Značenje kognitivno-informacijskog ratovanja u kontekstu Domovinskog rata i suvremenih „pravednih ratova“. (J. Vujić )
12:45 - Zakašnjeli pokušaj preustroja srpskih oružanih snaga između Operacija Bljesak i Oluja (T. Šulj)
13:00 - Vojno-redarstvena operacija „ Bljesak-1“ (Z. Matić)
08:45 prijava izlagača
09:30 Svečano otvorenje i minuta šutnje
09:35 pozdrav predstavnika Sveučilišta u Splitu
09:40 pozdrav predstavnika Programskog odbora i organizatora
09:45 pozdrav predstavnika Grada Splita
09:50 pozdrav predstavnika Splitsko-dalmatinske županije
09:55 pozdrav predsjednice RH, izaslanika predsjednice
10:00 - 10:30 stanka uz kavu
PROGRAM
4
13:15 - Odjeci vojno-redarstvene operacije Oluja u
memoarima stranih državnika (A. Jakir)
13:30 – Rasprava II.
Dvorana ____, vojno-geografska sekcija
12:30 - Značenje kognitivno-informacijskog ratovanja u kontekstu Domovinskog rata i suvremenih „pravednih ratova“. (J. Vujić )
12:45 - Zakašnjeli pokušaj preustroja srpskih oružanih snaga između Operacija Bljesak i Oluja (T. Šulj)
13:00 - Vojno-redarstvena operacija „ Bljesak-1“ (Z. Matić)
13:15 - Federacija BiH i Splitska deklaracija kao neki od preduvjeta za oslobađanje RH u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja (Ž. Raguž)
13:30 – Rasprava II.
13:30 – 15:00 stanka za ručak
3. sjednica – paralelna predavanja
Dvorana ____, povijesna sekcija
15:00 - Optužba „Oluje“ za udruženi zločinački pothvat pred Haškim tribunalom nije osnovana (Kačić H.)
15:15 - Carinska uprava u procesu uspostave teritorijalnog integriteta nakon akcija Bljesak i Oluja (N. Grgurica)
15:30 - Pravaši i 1995. godina (V. Veselinović)
15:45 - Percepcija hrvatskog Domovinskog rata u sustavu terminoloških, pojmovnih i interpretativnih manipulacija (J. Jurčević)
16:00 - Koliko se slobodno, kojim modalitetima i da li u duhu povijesnih činjenica i istine Domovinski rat predstavlja u hrvatskim povijesnim udžbenicima odnosno budućim hrvatskim naraštajima. Perspektive i implementacija. (Z. Podhraški Čizmek, N. Mihal Brandl, R. Ivanković)
16:15 - Vojno redarstvene operacije HV i HVO prikazane u udžbenicima za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (S. Bekavac)
16:30 - Oslobađanje Hrvatske 1995. u školskim udžbenicima (Mađar N.)
16:45 - Završetak Domovinskog i „narodno-oslobodilačkog“ rata u udžbenicima povijesti – komparativna analiza (T. Đolinić, Ž. Primorac)
17:00 – Rasprava III.
Dvorana ____, vojno-geografska sekcija
15:00 - Planovi za stvaranje jedinstvene Srpske države tijekom 1995. - prikaz kroz srpske dokumente i tisak (J. Maras Kraljević, D. Stefančić)
15:15 - Srpski izvori o vojno-redarstvenoj operaciji Oluja (A. Nazor)
15:30- Srbijanska strateška nekompetentnost i VRO „Oluja“ 1995. (I. Madnić)
15:45- Oslobađanje Banovine u vojnoredarstvenoj operaciji Oluja (Đ. Škvorc)
16:00 - 134. domobranska pukovnija u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja (J. Čerina )
16:15 - Oslobađanje Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ 1995. (I. Matijević)
16:30 - Brijunski sastanak i sadržaj transkripta o vojnoj operaciji Oluja (M. B.Matković)
16:45 – Rasprava III.
17:15 – Završna zajednička sjednica i svečano zatvaranje skupa
*neslužbeni govori
5
PREDGOVOR
Nedvojbeno možemo govoriti o prekretnici naše povijesti kada su u proljeće 1990. godine u Hrvatskoj u
slobodnim višestranačkim izborima snage demokracije odnijele pobjedu i kad se po provedenome
referendumu o hrvatskoj samostalnosti održanome 19. svibnja 1991. godine čak 94.17 % građana
izjasnilo za Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu koja jamči kulturnu autonomiju i sva
građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj. Međutim, stvaranje države
bio je dugotrajan i mukotrpan put, otežan nametnutim ratom od strane višestruko nadmoćnoga
agresora. Tijekom četverogodišnjeg ratnog razdoblja, Republika Hrvatska je međunarodno priznata i
postala je članicom UN-a. No, valja se prisjetiti da je četvrtina njezinog teritorija bila okupirana.
Ponovno uspostavljanje teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske je, nakon međunarodnog
priznanja Hrvatske u siječnju 1992. godine, bio najvažniji cilj hrvatskog vodstva. Tek je vojno-
redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja u proljeće i ljeto 1995. godine najveći dio okupiranoga
hrvatskog teritorija oslobođen, da bi preostali dio – Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem –
mirnom reintegracijom bio vraćen svojoj matici 1998. godine.
Vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja postale su sinonimom za oslobađanje Republike Hrvatske
u Domovinskom ratu, dok je operacija Oluja, usto, na simboličan način označila kraj rata.
Profesionalno izvedene vojno-policijske akcije nesumnjivo su pokazale visoku razinu stručnosti i
sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske. Oluja je plod neuspjelih političkih pregovora
Republike Hrvatske sa srpskim pobunjenicima, tromosti i neučinkovitosti međunarodne zajednice, ali i
brojnih sinkroniziranih napora hrvatske vojske i hrvatskog državnog vrha u provođenju ograničenih
vojnih akcija, poput Maslenice, Zime 94, Skok 1, Skok 2 i Ljeto 95. Nadalje je važno napomenuti da je
Oluja ujedno rezultat vojno-političke suradnje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Oslobodilačka operacija Oluja je, međutim, i nakon dvadeset godina predmetom aktualnih
kontroverzija ne samo na području historiografije, nego i u politici, medijima, publicistici pa i u
svakodnevnom životu. Brojna politička, pravna i društvena pitanja vezana uz ovu tematiku utječu na
pojedince i skupine čiji su životi na razne načine bili zahvaćeni navedenim zbivanjima, a valja
spomenuti i pokušaje kriminalizacije Oluje i njezinih glavnih aktera optuženih za „Udruženi zločinački
pothvat“ od strane međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu. Zadaća znanstvenika je, s vremenskim
odmakom od dvadesetak godina od ratnih zbivanja, istraživati složeni splet okolnosti s kojima su se
suočavali politički i vojni akteri na domaćem, međunarodnom i vojnom planu, a unutar kojih se vodila
bitka za hrvatsku državu i postizanje njezine teritorijalne cjelovitosti.
7
Povodom obilježavanja 20. obljetnice vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja, zajedničkim
snagama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Mostaru, Hrvatskog-memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata te
Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, proizašao je međunarodni znanstveni
skup „Hrvatska – put prema teritorijalnoj cjelovitosti“. Cilj skupa je potaknuti istraživanja i raspraviti
otvorena pitanja iz područja povijesti, geografije, politologije, sociologije i drugih, koja su vezana za to
razdoblje, te na taj način jednim interdisciplinarnim putem obuhvatiti hrvatsku zbilju ratnih 1990-ih i
dobiti cjelovitiju sliku hrvatskog puta prema teritorijalnoj cjelovitosti.
U Splitu, 15. svibnja 2015. godine
Prof. dr. sc. Aleksandar Jakir
Dekan Filozofskog fakulteta u Splitu
8
SAŽECI
OD PRIZNANJA DO SLOBODE – NAJVAŽNIJE AKCIJE POSLJEDNJE FAZE DOMOVINSKOG RATA
Vicko Bartulović
magistar edukacije povijesti i [email protected]
Ovaj rad tematizira posljednju, ali najdulju fazu Domovinskog rata, od međunarodnog priznanja
Republike Hrvatske početkom 1992. pa do Daytonskog sporazuma krajem 1995. godine. U tom je
gotovo četverogodišnjem razdoblju međunarodno priznata Hrvatska pregovorima, ali i
oružanom silom vraćala okupirana područja u svoj ustavno-pravni poredak. Rad se, u prvom
redu, bavi najvažnijim oružanim akcijama koje su u tom cilju poduzimane u Hrvatskoj, ali i u Bosni
i Hercegovini, ukoliko su vojne akcije u toj republici imale važnost za Republiku Hrvatsku ili
Hrvate u neposrednom okruženju.
Tijekom 1992. i 1993. godine pratimo brze lokalne akcije kojima Hrvatska nastoji zauzeti što
bolju poziciju u pregovorima s pobunjenicima i odagnati opasnost za svoje ugrožene gradove s
jedne te bremenite međunacionalne odnose u BiH, praćene srpskim vojnim uspjesima, s druge
strane. Zatopljenje je odnosa između Hrvata i Bošnjaka utjecalo na promjenu odnosa snaga u
posljednjim dvjema ratnim godinama. Ta je promjena naposljetku rezultirala konačnom vojnom
pobjedom Hrvatske vojske i Daytonskim sporazumom, kojim je dugotrajni proces vraćanja
okupiranih područja konačno završen.
10
KOLIKO SE SLOBODNO, KOJIM MODALITETIMA I KOLIKO U DUHU POVIJESNIH ČINJENICA I ISTINE DOMOVINSKI RAT PREDSTAVLJA U
HRVATSKIM POVIJESNIM UDŽBENICIMA, ODNOSNO BUDUĆIM HRVATSKIM NARAŠTAJIMA. PERSPEKTIVE I IMPLEMENTACIJA.
Zrinka Podhraški Čizmek
magistra povijesti i talijanskog [email protected]
Naida Mihal Brandl
magistra povijesti i [email protected]
Ružica Ivanković
magistra povijesti i njemačkog jezika [email protected]
U udžbenicima povijesti za osmi razred osnovne škole posljednjih dvadesetak godina analizirani
su sljedeći aspekti: postojanje shvaćanja pravih uzroka Domovinskog rata (situacija Hrvata u
Prvoj i Drugoj Jugoslaviji); imenovanje pravog agresora na Hrvatsku, tj. Srbije (a ne samo JNA,
pobunjenih Srba i paravojnih snaga iz Srbije i Crne Gore); tko je i kako okupirao jednu trećinu
Hrvatske (navode li se smjerovi napada i prikazuju geografske karte); imenovanje agresora u
procesu oslobađanja Hrvatske. Dokazat će se da u raznim udžbenicima po broju stranica, po
jasnoći podataka i neslobodi pisanja postoji vrlo mala skupina autora koja ima konceptualni
pregled položaja Hrvatske i Hrvata unutar Prve i Druge Jugoslavije i koja je sposobna slobodno
iznositi stvarne činjenice. Iz analize proizlazi vrlo poražavajuća slika koja se prenosi mlađim
generacijama. Ako ne postoji jasnoća kod samih povjesničara, teško je mladima koji se tada još
nisu ni rodili prenijeti duh hrvatskog bila. Hrvatski je narod toliko dugo čeznuo za slobodom,
patio zbog ranjavanja i potiskivanja Hrvatske tijekom sedamdeset godina (zatvori, radni logori,
ubojstva u Hrvatskoj i inozemstvu) pa kada je krenula stvarna agresija, hrvatski je mali čovjek bio
u stanju stati u obranu vlastite domovine, dajući vlastiti život za nju.
11
AUTORSKI PRISTUP VOJNO-REDARSTVENIM OPERACIJAMA „BLJESAK“ I „OLUJA“ U UDŽBENICIMA
POVIJESTI U REPUBLICI HRVATSKOJ
Stjepan Bekavac
magistar filozofije i povijesti [email protected]
U Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu školu, gimnazije i srednje
strukovne škole u školskoj godini 2014./2015. koji je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nalaze
se i četiri udžbenika povijesti za 8. razred osnovne škole, tri udžbenika za 4. razred gimnazije, četiri udžbenika za
2. razred četverogodišnjih strukovnih škola i četiri udžbenika za 1. razred trogodišnjih strukovnih škola. Svim
navedenim udžbenicima zajedničko je što se u njima obrađuju i teme iz Domovinskoga rata. Nastavnim planom i
programom za osnovne i srednje škole utvrđene su nastavne jedinice i teme u kojima se obrađuje Domovinski rat,
koje su popraćene i detaljnijim smjernicama na koje učitelji i nastavnici trebaju obratiti pozornost pri obradi tih
sadržaja. One ujedno služe i autorima kao putokaz pri pisanju i grafičko-likovnomu oblikovanju udžbenika.
Udžbenici povijesti koji se danas rabe u nastavi povijesti u osnovnim školama nastali su prema Nastavnome planu
i programu donesenu 2006. godine, a za gimnazije i srednje strukovne škole prema onome iz 2000. godine.
Usporedba udžbenika u razdoblju od 1995. do 2015. godine pokazala je da nekoliko nastavnih jedinica
posvećenih Domovinskom ratu ima niz polemičnih podtema o kojima postoje velike razlike i razilaženja među
autorima. One su najvidljivije u opisima vojno-redarstvenih akcija i operacija Hrvatske vojske. Udžbenici nastali
nakon 2006. godine donose detaljniji prikaz oslobodilačkih akcija i operacija koje, prema uputama Nastavnoga
plana i programa iz 2006. godine, moraju biti spomenute i objašnjene u glavnome tekstu. Takav tekst mora biti
popraćen povijesnim zemljovidom koji će učenicima olakšati razumijevanje i vizualiziranje djelovanja Hrvatske
vojske. Unatoč smjernicama Nastavnoga plana i programa, u udžbenicima povijesti postoje različite inačice
različitih autora udžbenika koji se trenutačno rabe u hrvatskim školama. Neki su autori tijekom vremena bili
skloni promjenama i odstupanjima u stavovima u svojim udžbenicima. Naime, promijenila se i terminologija u
pojedinim udžbenicima, kako u odnosu prema drugim autorima iz istoga razdoblja, tako i u odnosu na vlastita
prethodna izdanja. Razlika koja je vidljiva već na prvo čitanje jest uporaba termina vojna akcija i vojna operacija.
Dok je vojna operacija složena djelatnost velikih vojnih formacija, vojna akcija predstavlja kratkotrajno
djelovanje, radnju ili pothvat. Nepravilno korištenje ovih termina dovodi u pitanje jasnoću slike i razumijevanje
njihove važnosti i postignuća. Današnje udžbenike po pitanju oslobodilačkih akcija i operacija Hrvatske vojske
možemo podijeliti na dvije skupine.
12
134. DOMOBRANSKA PUKOVNIJA U VOJNO-REDARSTVENOJ OPERACIJI OLUJA
doc. dr. sc. Josip Čerina, pukovnik
Na temelju autentičnog svjedočenja ratnih zapovjednika koji su svjedoci vremena, analitičke obrade sadržaja
u literaturi koja opisuje ratne okolnosti koje su utjecale na događanja u zadarskom zaleđu i korištenjem
dostupne arhivske građe predstavljen je ratni put 134. domobranske pukovnije Biograd. Ovu su postrojbu
činili branitelji s područja mnogih općina i gradova Zadarske županije, branitelji koji su branili mnoga naselja
biogradskog i stankovačkog kraja. Najprije su se okupili u 134. brigadi, zatim su zbog dolaska UN-a i
preustroja HV-a sredinom 1992. godine prešli u samostalne domobranske bojne Biograd, Benkovac i
Obrovac, koje su ustrojavanjem 134. domobranske pukovnije u kolovozu 1994. godine ušle u njezin sastav.
Mijenjao se naziv postrojba, ali riječ je uglavnom o istim braniteljima. Branili su i obranili crtu bojišnice dugu
više od 40 kilometara od Raštana Gornjih do Bile Vlake. Postrojbom je prošlo nekoliko tisuća branitelja, a njih
2505 sudjelovalo je u oslobađanju Ravnih kotara i Bukovice u operaciji Oluja. U grad Benkovac prva je ušla
134. domobranska pukovnija, što ne znači da ga je ona sama oslobodila, već je to posljedica angažiranja
ukupnih hrvatskih snaga na zadarskom području. Nakon operacije Oluja ova je postrojba aktivno sudjelovala
u drugim operacijama hrvatskih snaga.
13
ZAVRŠETAK DOMOVINSKOG I „NARODNO-OSLOBODILAČKOG“ RATA U UDŽBENICIMA POVIJESTI – KOMPARATIVNA ANALIZA
Tomislav Đonlić
magistar [email protected]
Željko Primorac
magistar [email protected]
U radu se raščlanjuje i uspoređuje školsko gradivo udžbenika povijesti o završetku Drugoga svjetskog rata i
Domovinskoga rata kroz razdoblje komunizma do danas. Ideološki alat obrazovnih politika jasno je uočljiv
zastupljenošću i interpretacijom navedenih događaja. Analizirajući na koji je način prikazivan završetak i
poraće Drugoga svjetskog rata, ali i Domovinskoga rata, uočit će se postojanje dvaju pristupa obrazovanju i
historiografiji. U komunističkom razdoblju nudila se jednoobrazna ideološka slika koja je školskim
udžbenicima nastojala odgajati naraštaje u duhu marksizma i lenjinizma, prikazujući „tekovine Narodno
oslobodilačke borbe“ isključivo u pozitivnom svjetlu, a nedemokratsko i totalitarno lice komunizma nastojalo
se prikriti. Tek uvođenjem demokracije i u obrazovnom sustavu pružila se mogućnost otvaranja dotadašnjih
tabu-tema poput bleiburške tragedije i Križnoga puta, smrtnih presuda bez suđenja, političkog progona i
zatvaranja Alojzija Stepinca i drugih, gašenja ideološki neodgovarajućih institucija, provođenja komunističke
diktature itd. Ipak, neki su udžbenici i nakon demokratskih promjena zadržali tendenciju umanjivanja
totalitarne i nedemokratske naravi partizanskog pokreta. Također, u tom kontekstu zanimljivo je pratiti na
koji se način u istim udžbenicima povijesti prikazuje završetak Domovinskog rata, tj. Oluja, sa svim svojim
posljedicama. Tu je moguće uočiti različite kriterije i interpretacije navedenih povijesnih događaja unutar
istih udžbenika povijesti, što svjedoči da se nakon demokratskih promjena susrećemo i s
multiperspektivnošću u historiografiji, koja se u nekim segmentima zlorabi kako bi se prikrila subjektivnost i
pristranost.
14
CARINSKA UPRAVA U PROCESU USPOSTAVE TERITORIJALNOG INTEGRITETA NAKON AKCIJA BLJESAK I OLUJA
Nenad Grgurica
magistar komunikologije i [email protected]
Proglašenju nezavisnosti Republike Hrvatska 1991. godine prethodile su brojne političke i teritorijalne
promjene što je za posljedicu imalo diskontinuitet prikupljanja carinskih prihoda. Prvi korak prema
carinskoj neovisnosti bio je 26. lipnja 1991. godine. Tada su doneseni Zakon o carinskoj službi i Zakon o
preuzimanju saveznih zakona iz oblasti financija, ali je sukladno Brijunskom dogovoru s međunarodnom
zajednicom na njih stavljen tromjesečni moratorij. Datum 8. listopada 1991. g., kad je Hrvatska odlukom
Sabora postala suverenom i neovisnom državom, povijesni je dan i za carinsku službu. Naime, istog dana
došlo je do osamostaljivanja carinskog sustava te do organiziranja vlastite carinske službe Ukazom o
proglašenju Carinskog zakona predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana. Kako su vojne i policijske
snage bile nositelji u akcijama Bljesak i Oluja, tako su hrvatska carina i policija bile nositelji u procesu
reintegracije Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. U ime Vlade Republike Hrvatske
ravnatelj Carinske uprave Josip Knezić, a u ime Prijelazne uprave upravitelj Jacques Klein, 30. studenog 1996.
g. potpisali su u Vukovaru Memorandum o razumijevanju Vlade Republike Hrvatske i Prijelazne uprave
Ujedinjenih naroda za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem (UNTAES) s ciljem mirne reintegracije u
državne strukture Hrvatske. Ustrojila se Prijelazna carinska i imigracijska služba (TCIS) unutar koje je Odjel
prijelazne carinske službe (Transitional Customs Service – TCS). Od 3. prosinca iste godine započeo je u Erdutu
rad Prijelazne carine čime je označen početak vraćanja Podunavlja u državno-pravni sustav Republike
Hrvatske. Završetak reintegracije Podunavlja zbio se 14. srpnja 1997. g. kada je podignut hrvatski barjak na
Carinskoj ispostavi Ilok na međunarodno priznatoj granici između Republike Hrvatske i tadašnje Savezne
Republike Jugoslavije. Višegodišnja okupacija hrvatskog teritorija završena je potpunom primjenom
hrvatskih carinskih propisa, odnosno odredbi Carinskog zakona. Na taj način od 14. srpnja 1997. g. članak 3.
Carinskog zakona Republike Hrvatske koji glasi „Carinsko područje Republike Hrvatske obuhvaća teritorij
Republike Hrvatske, a ograničeno je carinskom crtom koja je istovjetna s graničnom crtom Republike
Hrvatske“ počeo se primjenjivati na cijelom području Hrvatske.
15
ODJECI OPERACIJA BLJESAK I OLUJA U TALIJANSKOME TISKU
izv. prof. dr. sc. Iva Grgić Maroević
doc. dr. sc. Ivana Škevin
Talijanski dnevni i tjedni tisak pratio je događaje u Domovinskom ratu od samih njegovih
početaka. Pojedini su autori i pojedini dnevni listovi nerijetko iznosili ideološki snažno (i
suprotstavljeno) obojene prikaze događaja. (Dovoljno je spomenuti suprotstavljena gledišta
dvaju velikih talijanskih književnih imena kao što su Claudio Magris i Grytzko Mascioni.) Knjige
posvećene onome što su talijanski autori (S. Bianchini; P. Rumiz) najčešće nazivali
„jugoslavenskom krizom“ nesumnjivo su utjecale na novinske izvjestitelje s hrvatskih prostora i
način njihova gledanja na situaciju.
Godine 1995., kad se većina objavljenih članaka bavila tada gorućom situacijom u Bosni, operacije
Bljesak i Oluja su, međutim, također dobile prostora u većini tiskovina. U prilogu se, analizom
sadržaja i diskurzivnom analizom, nastoji rekonstruirati prikaz razloga, tijeka i posljedica ovih
vojno-redarstvenih operacija kakav je bio dostupan talijanskim čitateljima, osobito na primjeru
članaka objavljenih u uglednom torinskom dnevnom listu „La Stampa“.
16
GIS ANALIZA ZAPADNOSLAVONSKOG RATIŠTA TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA 1991. GODINE
Hrvoje Heštera
magistar [email protected]
Domagoj Rede
magistar geografije i [email protected]
U radu su analizirani vojno-povijesni i vojno-geografski elementi, odnosno uzročno-posljedične
veze koje su odredile smjer ratnih djelovanja na zapadnoslavonskom području. Uz pomoć
geografsko-informacijskog sustava provedena je prostorna analiza napadno-obrambenih
operacija „ORKAN-91“, „OTKOS-91“ i „PAPUK-91“, koje su se odvijale u razdoblju od 29. 10. 1991.
godine do 3. 1. 1992. godine. Cilj je rada temeljem vojno-povijesnih izvora prikazati vojno-
geografske elemente koji su uvjetovali tijek ovih oslobodilačkih operacija. Osnovni naglasak
stavljen je na važnost demografske strukture i rasporeda stanovništva na proučavanom
području, zatim strukturu i povezanost cestovne mreže te na geomorfološke elemente koji
dominiraju na proučavanom području.
17
PRILOG ISTRAŽIVANJU ETNIČKE I DEMOGRAFSKE STRUKTURE NASELJA KNIN TIJEKOM 20. STOLJEĆA
Marina Jakić
magistra edukacije [email protected]
Cilj je rada prikazati promjene u etničkoj i demografskoj strukturi naselja Knin tijekom 20.
stoljeća te razmotriti kako su u postojećoj literaturi objašnjeni uzroci tih promjena. Predmet
ovoga rada neće biti događaji ili uzroci koji su u dugoj prošlosti na različite načine uzrokovali
promjenu etničke strukture i utjecali na demografska kretanja naselja Knin, nego samo oni uzroci
i promjene do kojih je došlo osobito tijekom druge polovice prošlog stoljeća, zaključno s 1991.
godinom. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata naselje Knin privlačilo je stanovništvo, dok su
okolna ruralna naselja imala značajke depopulacije. Promjenom broja stanovnika promijenila se i
etnička struktura naselja Knin. Dotad su većinsko stanovništvo naselja bili Hrvati, čiji se udio u
stanovništvu sljedećih desetljeća smanjuje (1948., 45,2%; 1991., 13,5%), a povećava se udio Srba
(1948., 50,7%; 1991., 80,0%). O etničkoj i demografskoj strukturi kninskog područja već se
pisalo, ali nije riječ o velikom broju radova i tema još uvijek nije dovoljno istražena. Najviše radova
objavljeno je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kao odgovor znanstvene zajednice na
pobunu dijela srpske zajednice u Hrvatskoj.
18
ODJECI VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE OLUJA U MEMOARIMA STRANIH DRŽAVNIKA
prof. dr. sc. Aleksandar Jakir
Oslobađanje Republike Hrvatske u vojno-redarstvenim operacijama 1995. godine, što je
postupno dovelo do njezine teritorijalne cjelovitosti, valja promatrati unutar tadašnjih okvira
međunarodne zajednice. Imajući u vidu da je hrvatski državni vrh prilikom donošenja presudnih
odluka o oslobađanju zemlje morao računati na aktualne međunarodne čimbenike te njihov
odnos i stav prema Hrvatskoj, od znatne su važnosti osobna sjećanja stranih političkih i
diplomatskih aktera uključenih u spomenuta zbivanja. U ovom izlaganju autor će na temelju
memoara, u prvom redu britanskog političara i diplomata Davida Owena (Balkan
Odyssey/Balkanska odiseja, preveli s engleskoga Kolinda Grabar i Miroslav Kovačić, Zagreb,
1998.), američkog diplomata Richarda Holbrookea (To End a War/Završiti rat, 1998., prevela
Nura Kapić) i nizozemskog veleposlanika u Hrvatskoj Joopa Scheffersa (Ambassadeur in
Zagreb/Veleposlanik u Zagrebu: 1994. - 1998., preveo Vinko Prizmić, Zagreb, 2000.) razmotriti
njihovo viđenje vojno-redarstvene operacije Oluja.
19
PERCEPCIJA HRVATSKOG DOMOVINSKOG RATA U SUSTAVU TERMINOLOŠKIH, POJMOVNIH I
INTERPRETATIVNIH MANIPULACIJA
prof. dr. sc. Josip Jurčević
Iako na percepciju povijesnih i aktualnih događanja mogu utjecati mnogobrojni čimbenici, ipak
je, načelno govoreći, za oblikovanje prevladavajuće percepcije odlučujući sustavni institucijski
pristup koji se temelji na objektivnim znanstvenim istraživanjima i organiziranoj distribuciji
utvrđenih saznanja. Percepcija hrvatskog Domovinskog rata desetak je godina oblikovana bez
sustavnog pristupa institucija Republike Hrvatske, što je presudno utjecalo na nastanak
neobjektivne i negativnim stereotipima obilježene percepcije Domovinskog rata koja je rezultat
manipulacije sukladno agresorskim i ostalim izvanhrvatskim interesima. Postupno je ta
neobjektivna percepcija prevladavajuće zaživjela i unutar hrvatskih državnih i društvenih
institucija te u prevladavajućem javnom govoru – od znanosti do medija. U radu će se prikazati
okolnosti nastanka, interesi i posljedice negativne percepcije hrvatskog Domovinskog rata te će
se obrazložiti nekolicina ključnih neobjektivnih termina, pojmova i interpretativnih stereotipa.
20
OPTUŽBA OLUJE ZA „UDRUŽENI ZLOČINAČKI POTHVAT“ PRED TRIBUNALOM U HAAGU NIJE OSNOVANA
prof. dr. iur. Hrvoje Kačić,
sveučilišni profesor u [email protected]
Vojno-redarstvenim operacijama (VRO) „Bljesak“ i „Oluja“ ostvareni su važni rezultati u obrani bitnih odrednica državnosti
Hrvatske, a to su Teritorij, Stanovništvo i Vlast. „Bljeskom“ je to postignuto nad okupiranom Zapadnom Slavonijom u
2prostoru od 504 m , međutim na znatno većem teritoriju to je ostvareno „Olujom“ na prostranstvima Sjeverne Dalmacije,
Zapadne Like te dijela Korduna i Banije uspostavom nadležne vlasti. Međutim, obzirom na stavove nekih utjecajnih
predstavnika stranih država, te važnih međunarodnih institucija bilo je značajnih kritika i pogrešnih kvalifikacija u odnosu na
radnje i rezultate ostvarene VRO „Oluja“. Zbog toga će se autor u izlaganju usredotočiti na problematiku u odnosu na ovu VRO
ističući da vrednovanje VRO „Oluja“ može biti pravno valjano i politički opravdano jedino ako se ne ignoriraju bitne činjenice i
okolnosti, koje su prevladavale na prostorima, gdje su bile angažirane jedinice UN.
UNPA zaštićene zone su bile određene već 1992. na šira područja Hrvatske, a potom i BiH, ali kada su predstavnici UN, koji su
djelovali na terenu utvrdili da je za neka područja u BiH potrebno primjenjivati stroži stupanj zaštite Vijeće Sigurnosti UN je
donijelo dvije Rezolucije već 1993 g. kojima se utvrđuje da Srebrenica, Sarajevo, Žepa, Goražde, Tuzla i Bihač moraju biti
„Safety Zone“ t.j. „Zone sigurnosti“, kojima se između ostalog civilnom stanovništvu jamči „Sigurnost“. Međutim, stanje se
nastavlja pogoršavati tako da već krajem 1994 g. srpske snage započinju hapsiti vojne predstavnike UN, zadržavajući ih kao
taoce (do kraja svibnja 1995 preko 300). To je izazivalo strah i paniku kod predstavnika UN. U takovim okolnostima
zapovjednik snaga UN J.B. i komandant vojnih jedinica bosanskih Srba R.M. zaključuju sporazum na sastanku u Zvorniku 4.
lipnja 1995. Bitni uvjeti sporazuma su bili, da će Srbi iz zatočeništva oslobađati pripadnike UNPROFOR-a, koje drže kao taoce,
ali uz uvjet da UNPROFOR odustane od upotrebe zrakoplova nad područjima pod kontrolom Srba. U tim okolnostima
uslijedila je u srpnju ofanziva na Srebrenicu, i njeno osvajanje, jer je na zahtjev zapovjednika nizozemskog odreda, koji je bio
zadužen za obranu Srebrenice, izostala intervencija zračnih snaga UN. Nakon osvajanja Srebrenice i Žepe Mladić i Karađić
dogovaraju da li će slijedeće osvajanje biti Bihać ili Goražde.
U tim okolnostima početkom kolovoza 1995 g. uslijedila je VRO „Oluja“, jasno u prvom redu radi protjerivanja agresora sa
okupiranog područja R.H, s tim da temeljem Splitskog sporazuma zaključenim 22.srpnja 1995, Hrvatska je bila ovlaštena i
dužna da svojom vojskom sudjeluje i na teritoriju BiH, protiv agresora tj. srpskih paravojnih jedinica.
VRO-om „OLUJA“ ostvareni su rezultati i kraj prisutnosti agresorske vojske na okupiranom području, a time su postignuti
uvjeti i osigurani uvjeti za prestanak ratnih sukoba i u susjednoj državi. Isprave sastavljene u ovom kritičnom razdoblju od
strane predstavnika i institucija UN autor će iznijeti na zakazanom skupu (s konstatacijom da nisu bile upotrijebljene u radu
Haškog Tribunala ICTY).
21
ZAPADNA SLAVONIJA I SREDIŠNJA DALMACIJA U USPOREDNOM
VIĐENJU POLITIČKIH PRILIKA I RATNIH OPERACIJA
OD LISTOPADA DO PROSINCA 1991. GODINE
Željko Karaula
magistar [email protected]
U radu se na osnovu arhivskog materijala, literature te novina kritički preispituje i pruža pregled
političkog stanja i ratnih djelovanja u usporednoj perspektivi između Zapadne Slavonije i
središnje Dalmacije tijekom listopada-prosinca 1991. godine. Cilj rada je pružanje objašnjenja
zašto na području središnje Dalmacije tada nije moglo doći do oslobodilačkih akcija kakve su tada
provedene na „hrvatskom sjeveru“ u tom razdoblju.
22
JUŽNA HRVATSKA U KONTEKSTU
GEOSTRATEGIJE SRBIJANSKE AGRESIJE
dr. sc. Marinko Lozančić
dr. sc. Slaven Zdilar, brigadni general
Srbijanska agresija na Republiku Hrvatsku imala je jasan geostrategijski cilj – osvajanjem
istočnog i južnog hrvatskog kraka teritorijalno amputirati Republiku Hrvatsku. Time bi zatvorena
kontinentalna balkanska država Srbija, teritorijalnom ekspanzijom osigurala primarno
geostrategijsko obilježje sredozemne, srednjoeuropske i podunavske države.
Plan osvajanja hrvatske obale, poglavito Južne Hrvatske, agresor je u velikoj mjeri temeljio na
obliku uskog obalnog pojasa koji se sužava prema krajnjem jugu. Obrana krajnjeg juga,
nedostatkom otočnog prstena, bila je još složenija jer je onemogućavala potrebnu dubinu vrlo
značajnog dijela hrvatskog ratišta, odnosno južnog bojišta. Napadna djelovanja agresora na
Dubrovnik, kulturno-civilizacijsko središte globalnog značenja, te relativno mali udio Srba
(6,67%) u nacionalnoj strukturi dubrovačkog područja po popisu stanovništva iz 1991. godine,
dodatno su razotkrili bit imperijalnog rata protiv Republike Hrvatske.
Osamostaljenje temeljeno na ratnoj pobjedi, otvorilo je novo razdoblje hrvatske povijesti, te
prigodu narastanja njezine nacionalne snage (moći). Geografski smještaj i položaj na jadranskoj
fasadi otvorenoj prema gravitacijskoj prostorno-funkcionalnoj zoni Podunavlja, odnosno
srednjoeuropskom prostoru, bit će jamac njezinog povoljnog tranzitnog položaja kao temelja
budućeg održivog gospodarskog razvoja.
23
OSLOBAĐANJE HRVATSKE 1995. GODINE
U ŠKOLSKIM UDŽBENICIMA
Nikolina Mađar
magistra edukacije [email protected]
Društvena memorija o Domovinskome ratu prenosi se na mnogo načina, tako i kroz obrazovni
sustav putem udžbenika povijesti. Percepcija ratnih zbivanja mijenjala se unazad 20 godina, a s
njome odnos i pamćenje o ratu, a to se jasno uočava u udžbenicima povijesti za osnovnu i srednju
školu. Način na koji je pamćenje Domovinskoga rata mijenjano, ovisio je ponajprije o političkim i
društvenim promjenama. Usporedbom prikaza oslobodilačkih operacija u udžbenicima povijesti
pružit ću argumentirane odgovore na nekoliko pitanja: kako je opisano oslobođenje Hrvatske u
udžbenicima u razdoblju od 1995. do 2015.? Je li se taj prikaz vremenom mijenjao i što je na te
promjene utjecalo? Sadrže li udžbenici prenaglašavanja, selekcije činjenica i prešućivanja? Kakva
je slika vlastitoga naroda, a kakva slika Drugoga? U kojoj mjeri udžbenici odražavaju svjetonazor
njihovih autora? Također, svrha izlaganja jest istaknuti povezanost udžbenika povijesti i
društveno-političkih procesa, odnosno kako društvo pamti svoju prošlost, tj. oslobodilačke
operacije 1995., te koje događaje prenaglašava, a koje prešućuje.
24
SRBIJANSKA STRATEŠKA NEKOMPETENTNOST
I VRO OLUJA 1995. GODINE
Ivica Mandić
diplomirani inženjer pomorskog [email protected], [email protected]
Strategijsko vođenje je učinkovito prakticiranje strategijskog umijeća. Strategijsko umijeće je
vješta formulacija, koordinacija i primjena ciljeva, načina i sredstava poradi ostvarenja
nacionalnih interesa. Majstor strategijskog umijeća je ključan za tri uloge: strategijski vođa,
strategijski teoretičar i strategijski praktičar. Prva je usredotočena na sposobnost pružanja vizije
i usredotočenja, rabi zapovijedanje i vještinu vođenja suradnika, te inspirira druge u razmišljanju
i djelovanju. Druga se usredotočuje na sposobnost proučavanja povijesti ratovanja, izvlači
svrsishodne zaključke, oblikuje strategijske koncepte i teorije, integrira ih s elementima moći i
nacionalnim strategijama, te poučava i mentorira o strategijskom umijeću. Treća, strategijski
praktičar, usredotočuje se na sposobnosti dubokog razumijevanja razina rata i njihovog odnosa
sa strategijom; razvijanje i izvršavanje strategijskih planova izvedenih iz združenih smjernica;
uporaba snaga i drugih aspekata vojne moći; te ujedinjavanje vojnih i nevojnih aktivnosti prema
zajedničkim ciljevima. Dok je majstor kompetentan u sve tri, u stvarnosti različite osobnosti,
dužnosti i okružja mogu učiniti jednu od uloga dominantnom. Ništa od prethodnog nije resilo
srbijanske vođe u osvit VRO Oluja 1995. godine.
25
PLANOVI ZA STVARANJE JEDINSTVENE SRPSKE DRŽAVE TIJEKOM
1995. GODINE U SRPSKIM DOKUMENTIMA I TISKU
Josipa Maras Kraljević
Domagoj Štefančić
Tema rada je pregled namjera ujedinjenja „Republike Srpske Krajine“ i „Republike Srpske“
tijekom 1995. na temelju dostupnih srpskih izvora odnosno dokumenata i tiska. Osnivanje
zasebnih srpskih paradržavnih tvorevina početkom 1990-ih na dijelu prostora Republike
Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine vodilo je k njihovom zajedničkom cilju – stvaranju
jedinstvene i ujedinjene srpske države. Potaknuti djelovanjima hrvatske vojske, osobito od kraja
1994. pa do VRO Bljeska, kninski politički vrh nastojao je stvoriti dojam jake državne vlasti
dogovarajući ujedinjenje s Banja Lukom i time ostvariti konačni cilj - pridruženje Srbiji odnosno
Saveznoj Republici Jugoslaviji. Pregledavajući gradivo vidljivo je da tijekom posljednje godine
postojanja „RSK“ dolaze do izražaja razmimoilaženja unutar srpskog političkog korpusa oko
uloge i djelovanja međunarodne zajednice te međunarodnog položaja „RSK“ i mogućeg stvaranja
„Ujedinjene Republike Srpske“.
26
VOJNO-REDARSTVENA OPERACIJA BLJESAK 1
prof. dr. sc. Zdravko Matić
Operacija Bljesak 1 započela je 1. svibnja 1995. godine u 05.21 sati ujutro napadom hrvatskih snaga (HV-a i
SP-a RH-a) na južni i središnji dio zapadno-slavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške.
Krajnji cilj bio je ulazak u Okučane, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadno-
slavonskom području.
Cilj operacije bio je razbiti snage neprijatelja, osloboditi Zapadnu Slavoniju, izbiti na r. Savu gdje prijeći u
obranu d/g, razoružati paravojne formacije, osigurati ostanak civilnog pučanstva na oslobođenom teritoriju,
omogućiti nesmetan odlazak pučanstva sa teritorija RH, sukladno njihovim željama. Planiranje operacije je
nastavak idejne zamisli oslobađanja Zapadne Slavonije krajem 1991. godine i početkom 1992. godine. Idejno
je začeta i osmišljena u GS OS RH kao: maksimalno iznenađenje realno planirano vrijeme trajanja operacije
(2-3 dana) jakim i brzim udarima po vitalnim vojnim objektima neprijatelja istovremenim djelovanjem na
više smjerova, rasijecanjem i razbijanjem neprijateljskih snaga. Pri planiranju operacije pošlo se od: idejne
zamisli iz Direktive (dobivene 11/94.) prosudbe neprijatelja, prosudbe naših snaga, mogućnosti izvršenja
zadaće, ograničenog prostora izvođenja (do r. Save), potrebe osiguranja potpune i cjelovite logističke potpore
za operaciju. Idejna zamisao operacije: Brzim i energičnim djelovanjem duž autoputa iz smjera N. Gradiške i
Novske rasjeći snage neprijatelja i osloboditi Okučane. Jakim pješačkim snagama i PO snagama izbiti na r.
Savu u širem rajonu S. Gradiška, srušiti most na r. Sava i osigurati se iz smjera B. Gradiške. Dovoljno jakim
snagama blokirati Jasenovac i onesposobiti skelska mjesta prijelaza i spriječiti intervenciju neprijatelja s
Banije i BiH. Ostalim snagama i snagama MUP-a u drugoj etapi operacije izvršiti rasijecanje i uništenje
neprijatelja sjeverno od komunikacije Novska – N. Gradiška. U operaciji su prvi puta korišteni i masovniji
udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu čime je
postignuto dodatno taktičko iznenađenje neprijatelja.
Operacija Bljesak 1 za oslobađanje Zapadne Slavonije izvedena od 1. do 3. svibnja 1995. godine trajala je 59
sati. Hrvatske snage, koje su brojale oko 7200 vojnika i policajaca, oslobodile su oko 600 km2 do tada
okupiranoga zapadnoslavonskoga teritorija te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i
željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Vojno redarstvena operacija Bljesak 1 prethodila je operaciji
Oluja, koja je uslijedila nakon tri mjeseca. I jednom i drugom operacijom Republika Hrvatska pokazala je
odlučnost za uspostavu državno-pravnoga poretka na cijelome svome području.
27
OSLOBAĐANJE ŠKABRNJE U VOJNO-REDARSTVENOJ
OPERACIJI „OLUJA“ 1995.
dr. sc. Ivan Matijević
Škabrnju su 18. i 19. studenoga 1991. godine napali i zauzeli četnici i JNA. Tada je počinjen
najteži zločin u srednjoj i sjevernoj Dalmaciji u kojemu je mučeno i ubijeno najmanje 39 civila.
Poginulo je ili u zarobljeništvu ubijeno i 14 branitelja. Škabrnja je oslobođena 26. siječnja u
vojno redarstvenoj operaciji Maslenica, ali je nakon 43 dana morala biti napuštena zbog
velikih gubitaka u ljudstvu. Drugoga dana vojno redarstvene operacije Oluja, 5. kolovoza
1995. oko 9 sati, Škabrnju su oslobodile snage Hrvatske vojske. Iz pravca Prkosa napredovala
je 3. bojna 7. domobranske pukovnije sa zadatkom ovladavanja Nadinskom gradinom. Iz
Donjega Zemunika prema Gornjemu Zemuniku, zatim do Ambara i dalje prema Ražovljevoj
glavici napredovala je 1. bojna 7. domobranske pukovnije.
28
BRIJUNSKI SASTANAK I SADRŽAJ
TRANSKRIPTA O VOJNOJ AKCIJI OLUJA
Mihovil Bogoslav Matković
rofesor kroatistike i filozofije
Rad se bavi analizom transkripta sastanka predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana
s vojnim dužnosnicima 31. srpnja 1995. godine na Brijunima, a daje temeljna objašnjenja o
sadržaju i svrsi sastanka. Brijunski sastanak, a time i transkript razgovora, bio je temeljni dokazni
materijal koji je Haaškom sudu poslužio pri donošenju presude s dugotrajnom vremenskom
kaznom hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Rad, osim jezično-stilske i semantičke analize, donosi elaboraciju vremenskog (povijesnog),
političkog i širokog prostornog konteksta događaja koji su određivali odnose u vrijeme
postojanja bivše federalne Jugoslavije, njezina raspada i nastanka više država na njezinu
području. Posebice se navodi kontekst i status Republike Hrvatske prije i nakon njezina
utemeljenja i međunarodnog priznanja te članstva u UN. Znatan dio članka donosi analizu
stajališta i retorike predsjednika Hrvatske dr. Franje Tuđmana, njegova statusa i uloge u vremenu
nakon Drugog svjetskog rata. Posebice se analizira njegova uloga kao ključne i najodgovornije
osobe, začetnika ideje i utemeljitelja suverene Republike Hrvatske.
U tom svjetlu elaborat ima svrhu pokazivanja i dokazivanja nepostojanja atributa i namjere o
zločinačkom planu i pothvatu koji je predvodio hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, kako je to
u optužnici okvalificirao Haaški sud.
29
ODNOS HRVATSKE POLITIKE PREMA HRVATIMA U BOSNI I
HERCEGOVINI - OD PATERNALIZMA DO INSTITUCIONALIZIRANJA
ODNOSA KROZ ZAKONSKA RJEŠENJA
doc. dr. sc. Damirka Mihaljević
Hrvatska i BiH dvije su susjedne države koje dijele najveću kopenenu granicu. Povezanost i
upućenost ove dvije države je geopolitički i povijesno uvjetovana. Jedna od najznačajnijih
poveznica je svakako činjenica da na prostoru BiH živi određen broj Hrvata. Riječ je zapravo o
najvećem broju Hrvata koji živi izvan matične domovine upravo na prostoru susjedne države.
Odnos hrvatske politike prema Hrvatima u BiH utemeljen je na na Ustavu iz kojeg izvire i
moralna dužnost brige za jednakopravnost Hrvata u susjednoj državi. Ustavna odredba u
političkim koncepcijama nije uvijek primjenjivana vjerodostojno i odnos službene hrvatske
politike prema sunarodnjacima u BiH od devedesetih do danas može se podijeliti u tri faze.
Prava faza je paternalistička, a sljedeće razdoblje je kako ga označava akademik D. Rudolf u znaku
manjkavog patriotizma u kojem izostaje briga za sunarodnjake u BiH. Tijekom 2011. godine
usvojen je Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH. Tako su stvorene institucionalne
pretpostavke za strategijsku suradnju i brigu o Hrvatima u BiH.
30
MEĐUNARODNA ZAJEDNICA I VOJNE
OPERACIJE BLJESAK I OLUJA
doc. dr. sc. Ivica Miškulin
Izlaganje za cilj ima prikaz i analizu postupaka različitih organizacija međunarodne zajednice
(poput Ujedinjenih naroda, UNCRO-a, Europske zajednice, Promatračke misije Europske
zajednice i dr.) prije, tijekom i nakon vojnih operacija Bljesak i Oluja. Posebna pozornost dat će se
načinu na koji se međunarodna zajednica suočila s odlukom Zagreba da vojnim putem uspostavi
uvjete za stanje trajnog mira u Hrvatskoj što je bitno za uočiti jer se do tog trenutka nije suočila s
tako jasnom odlukom Zagreba da napusti koncept potrage za mirnim rješenjem. Pritom će se
opširnije uputiti na pojave nejedinstva u redovima međunarodne zajednice, odnosno uočljivoj
pojavi soliranja nekih utjecajnih država.
31
NASTANAK REPUBLIKE HRVATSKE I OBRANA
NJEZINE CJELOVITOSTI OD 1990. DO 1995. GODINE
dr. sc. Saša Mrduljaš
U sklopu svog projekta federalizacije Jugoslavije KPJ je tijekom Drugog svjetskog rata uspostavila
i Narodnu / Socijalističku Republiku Hrvatsku. Za trajanja komunističke vlasti samoupravni
potencijal jugoslavenskih republika uvelike je bio minoriziran ovlastima središnje države. Tek
padom komunizma i otpočinjanjem demokratskih procesa očituje se dalekosežnost federativnog
ustroja. Upravo je on omogućio da u novim uvjetima republike faktički profunkcioniraju kao
države. No istodobno je postalo očitim da su se za vlasti SKJ odvili i procesi koji su omogućili da
JNA postane sredstvom srpske velikodržavne politike. U tim okolnostima Hrvatska je mogla
djelovati na etabliranju svoje državnosti no ujedno se suočila sa agresijom koja je prijetila i toj
državnosti i fizičkoj egzistenciji hrvatskog naroda. Stoga su perspektive Hrvatske prvenstveno
ovisile o tadašnjoj obrambenoj politici. Nakon što je osmišljena i aktivirana njenoj je efektivnosti
u bitnome pridonijela činjenica što je Hrvatska imala status republike, naknadno neovisne države
sa definiranim i međunarodno priznatim granicama.
32
DOKUMENTI SRPSKE PROVENIJENCIJE O
VOJNO-REDARSTVENOJ OPERACIJI OLUJA
doc. dr. sc. Ante Nazor
Na temelju izvora Vojske Jugoslavije i Srpske vojske Krajine, autor će analizirati uzroke poraza
Srpske Vojske Krajine u “Oluji” i planove srbijanskog vodstva za naredno razdoblje, s obzirom na
činjenicu da je nakon “Oluje” pod okupacijom srpskih snaga (11. korpus SVK) ostao još dio
teritorija Republike Hrvatske u Hrvatskom Podunavlju.
33
MEĐUNARODNI POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE U
KONTEKSTU VOJNIH OPERACIJA 1995. GODINE
Marin Pelaić
magistar povijesti i engleskog jezika i knjiž[email protected]
Rad za cilj ima istražiti međunarodni položaj Republike Hrvatske te tzv. „Republike Srpske
Krajine“ uoči i za vrijeme oslobodilačkih vojnih akcija Hrvatske vojske, odnosno raspoloženje
najvažnijih faktora svjetske politike prema planovima za vojne operacije u Republici Hrvatskoj
1995. godine.
34
SJEĆANJA NA DOMOVINSKI RAT IZ PERSPEKTIVE PRIPADNIKA
HRVATSKE DIJASPORE I NACIONALNIH MANJINA
dr. sc. Marina Perić Kaselj [email protected]
dr. sc. Aleksandar Vukić
Istraživanju Domovinskog rata pristupa se s motrišta u kojem se spajaju sociološki, povijesni i
antropološki pristup odnosno znanstveno-istraživački program kulture sjećanja. Za razliku od
klasičnog povijesnog pristupa u kojem su primarni izvori službeni dokumenti i arhivska građa u
ovom istraživanju naglasak je stavljen na životne priče sudionika Domovinskog rata. Kao
primarni izvor uzimaju se svjedočanstva pripadnika hrvatske dijaspore koji su se kao dragovoljci
uključili u Domovinski rat, te pripadnika hrvatskih nacionalnih manjina koji su u Domovinskom
ratu sudjelovali kao pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Istraživanje obuhvaća i životne priče
pripadnika nacionalnih manjina, žena i muškaraca, koji nisu izravno sudjelovali u ratu ali su se
ratna zbivanja snažno reflektirala na njihove živote. Pretpostavka je kako će perspektiva ovih
društvenih skupina predstavljena ovim istraživanjem u značajnoj mjeri dopuniti spoznaje i
razumijevanje Domovinskog rata.
35
FRANJO TUĐMAN I PUT PREMA
TERITORIJALNOJ CJELOVITOSTI HRVATSKE
Andrijana Perković Paloš
magistra edukacije [email protected]
U izlaganju će biti riječi o ključnim točkama politike Franje Tuđmana koje se odnose na postizanje
teritorijalne cjelovitosti Hrvatske 1991. – 1995. godine. Kao predsjednik mlade hrvatske države
na koju je izvršena agresija, a koja u prvoj fazi rata nije bila međunarodno priznata, Tuđmanov
krajnji cilj i konstanta njegove politike bili su međunarodno priznanje Hrvatske i oslobađanje
njezinog okupiranog teritorija. Izložen raznim unutarnjim i međunarodnim pritiscima, a
kombinacijom političkih pregovora i vojnog djelovanja, unatoč kritikama suvremenika, Tuđman
se pokazao uspješnim strategom i državnikom koji je obranio Hrvatsku i doveo do njezine
teritorijalne cjelovitosti.
36
FEDERACIJA BIH I SPLITSKA DEKLARACIJA KAO
NEKI OD PREDUVJETA ZA OSLOBAĐANJE RH U
VOJNO-REDARSTVENOJ OPERACIJI OLUJA
Željko Raguž
diplomirani [email protected]
U radu se obrađuju Federacija BiH i Splitska deklaracija kao neki od preduvjeta koji su doveli do
oslobađanja RH u Oluji. Nakon što je međunarodna zajednica odustala od mirovnih planova za
zaustavljanje rata i uspostavljenje BiH sastavljene od tri entiteta (Culiteiro-Carringtonov mirovni
plan, Vace-Owenov i Owen-Stoltenbergov plan), američkom mirovnom inicijativom potpisan je u
ožujku 1994. godine Washingtonski sporazum kojim je uspostavljena Federacija BiH.
RH, BiH i Federacija BiH potpisale su 22. srpnja 1995. Splitsku deklaraciju na temelju koje su
započele zajedničke vojne operacije HV-a, HVO-a i Armije BiH na području BiH. Uspostavljanje
Federacije BiH i Splitska deklaracija smatraju se jednim od ključnih događaja rata u RH i BiH, s
obzirom da su stvorile političke, diplomatske i strateške preduvjete za uspješno provođenje
operacije Oluja i okončanje rata u RH i BiH potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma u
studenom i prosincu 1995. godine.
37
PRIRODNO - DRUŠTVENA OBILJEŽJA
BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE U
DOMOVINSKOM RATU NA TEMELJU
DIGITALNOG MODELA RELJEFA
Marin Sabolović
magistar [email protected]
Bjelovarsko-bilogorska županija zbog izrazito kompleksnog geografskog položaja u odnosu na elemente
srpske pobune u Hrvatskoj izravno je uključena u ratna zbivanja. Ratna zbivanja na području Bjelovarsko-
bilogorske mogu se kategorizirati u tri ključna, prijelomna trenutka. Prvi ključni trenutak bio je osnivanje
paradržavnih tvorevina u Republici Hrvatskoj (RH) između kojih je izdvojena i srpska oblast na prostru
zapadne Slavonije u kolovozu 1991. čiji teritorijalni opseg uključio i jugoistočne dijelove Bjelovarsko-
bilogorske županije. Stvaranjem paradržavne tvorevine stvoreni su strateški uvjeti za napredovanje jedinica
JNA s ciljem presjecanja Slavonije od ostatka Hrvatske na glavnom smjeru napada Okučani – Lipik – Pakrac –
Daruvar – Bjelovar –Virovitica, a ključna točka, cesta Grubišno Polje – Virovitica nalazila se na jugoistoku
Bjelovarsko-bilogorske županije. Napadnim operacijama koje su na širem području od Virovitice na sjeveru
preko istočnog dijela Bjelovarsko-bilogorske županije do Pakraca na jugu oslobođeni privremeno okupirani
dijelovi, prvenstveno područja Bilogore obilježen je drugi ključni trentak. Nakon dolaska mirovne misije i
snaga Ujedinjenih naroda (UN) te njihove neučinkovitosti na području zapadne Slavonije, operacijom Bljesk
oslobođen je preostalo okupirano područje zapadne Slavonije s čime je uklonjena neposredna opasnost za
šire područje. Cilj rada je prikazati fizička (prirodna) i društvena geografska obilježja Bjelovarsko bilogorske
županije na temelju digitalnog modela reljefa (DMR) izrađenog u Geografskom informacijskom sustavu (GIS).
Na modelu će biti prikazana sinteza demografskih obilježja Bjelovarsko-bilogorske županije, raspored
naselja te same geoprostorne karakteristike prethodno spomenutih ključnih trenutaka, dok će prirodna
obilježja obuhvatiti geomorfometrijske analize vertikalno rasčlanjenog područja Bilogore.
38
RAZBIJANJE POMORSKE BLOKADE JADRANA I ZNAČAJ
OPERACIJE HRM-A OD 14. DO 16. STUDENOGA 1991. GODINE
Željko Seretinek
U oslobađanju Hrvatskog Jadrana postrojbe HRM-a su od 14. do 16. studenoga 1991. godine
provele samostalnu operaciju za razbijanje pomorske blokade Jadrana. kojom su natjerale na
povlačenje tri od ukupno pet Taktičkih grupa brodova JRM-a u pomorskoj blokadi Jadrana, čime
2su oslobodile oko 8800 km akvatorija srednjega Jadrana. To je bila prva uspješna oslobodilačka
operacija na operativnoj razini u Domovinskom ratu. U operaciji je sudjelovalo oko 1700
pripadnika HRM i obalne obrane. Poslije završene operacije JRM je svoje snage zadržala samo na
otocima Visu, Lastovu i rtu Gruj na Mljetu, a koja je do 30. svibnja 1992. godine mirno napustila.
39
OSLOBAĐANJE BANOVINE U VOJNO
REDARSTVENOJ OPERACIJI OLUJA.
mr. sc. Đuro Škvorc
Cilj rada je prikazati na osnovu dostupnih srpskih i hrvatskih vojnih izvora, literature i novina,
oslobađanje Banovine tijekom vojnoredarstvene operacije Oluja.
Prostor Banovine okupiran je do kraja listopada 1991., od strane JNA, paravojnih srpskih
postrojbi i pobunjenih Srba s Banovine. Nakon povlačenja JNA, okupirani hrvatski prostor čuvaju
snage TO i PJM, a od kraja 1992. do oslobađanja u kolovoskoj Oluji 1995. snage 39. korpusa SVK.
Okupirani prostor Banovine bio je u blizini grada Zagreba, u kome su bile smještene važne
hrvatske institucije, veliki broj industrijskih postrojenja, GS HV, MORH i postojala je realna
mogućnost da SVK s prostora Banovine ugrozi Zagreb, temeljem strategije "realne prijetnje", kao
što je uradila i u vojnoredarstvenoj operaciji Bljesak u svibnju 1995. godine. Zadaća HV, to jest ZP
Zagreb bila je između ostaloga da neutralizira tu prijetnju, što se moglo postići brzim slomom 39.
korpusa SVK koji je branio taj okupirani prostor. Dati će se obrazloženje zašto se nije uspjelo u tom
naumu, kako je teklo oslobađanje Banovine, kakav je bio odnos suprotstavljenih vojnih snaga,
zašto je srpsko stanovništvo napustilo prostor Banovine, kako su se ponijele snage UNPROFOR-a
tijekom operacije i kako je uspostavljena hrvatska vlast.
40
ZAKAŠNJELI POKUŠAJ PREUSTROJA SRPSKIH ORUŽANIH
SNAGA IZMEĐU OPERACIJA BLJESAK I OLUJA
Tomislav Šulj
magistar povijesti, magistar edukacije [email protected]
Hrvatske oružane snage temeljitim preustrojem izrasle su u moćnu oružanu silu. Razvoj Srpske
Vojske Krajine (SVK) i Vojske Republike Srpske (VRS) stagnirao je, napose vojske pobunjenih
hrvatskih Srba. Ta činjenica, povezana s nizom čimbenika (geostrateški položaj, manjak ljudstva,
financije, odbijanje mirovnih pregovora), uzrokovala je konačno urušavanje paradržavne
tvorevine na području Republike Hrvatske. Iako su srpske oružane snage učinile sve kako bi
vojnim uspjehom potvrdile politički cilj; spajanje u jednu državu, one to nisu bile kadre učiniti.
Takvo što posebno je uočljivo već od kraja 1994. (operacija Cincar), otkada su hrvatske snage
počele nizati pobjedničke operacije. Čak i u suženom vremenskom razdoblju, između dvije
završne operacije: (Bljesak i Oluja), kada obje strane poduzimaju niz radnji uoči konačnog
obračuna, razlike su više nego uočljive. Svečanim mimohodom za Dan državnosti Hrvatska je
pokazala vojnu moć koju je uskoro učinkovito demonstrirala. S druge strane, bosanski Srbi su
silovitim udarom u operaciji Plamen neuspješno pokušali osvojiti orašku enklavu. Također, nisu
uspjeli okupirati bihačku enklavu, odnosno područje zapadne Bosne. Nadalje, nakon gubitka
zapadne Slavonije, SVK je preustrojena, a za zapovjednika je postavljen Mile Mrkšić. Ustrojen je
Korpus specijalnih jedinica koji je promoviran 28. lipnja 1995. na vojnoj paradi kod Slunja. Iako
značajni bili su to zakašnjeli potezi jer Hrvatska je razvila moćnu oružanu silu protiv koje
postrojbe SVK nisu imale šansu za otpor u operaciji Oluja.
41
PRAVAŠI I 1995. GODINA
Velimir Veselinović
magistar politologije [email protected]
Na temelju arhivske građe, tiska i relevantne literature izlagač se bavi temom ponašanja
pravaških stranaka u hrvatskom stranačkom sustavu tijekom 1995. godine. Hrvatska stranka
prava predstavljala je stožernu pravašku stranku i aktivno je sudjelovala na početku
Domovinskog rata organiziranjem stranačkih paravojnih postrojbi Hrvatskih obrambenih snaga.
Dvije su teme u središtu istraživačke pozornosti. Prva je ustroj i djelovanje HOS-a na
dalmatinskim bojištima. Druga je prikazivanje i analiziranje glavnih političkih ciljeva pravaških
stranaka, najvažnijih osoba na pravaškoj sceni i prikazati pravašku izbornu propagandu i
kampanju iz 1995. godine. Kampanju motrimo kao kulminaciju svrhovite komunikacije o politici
u pluralističkoj demokraciji koja se odvija između političkih aktera, medija i javnosti. Taj fenomen
izaziva veoma velik interes politologa, povjesničara, sociologa, političkih komunikologa i drugih
znanstvenika diljem svijeta. Tijekom svoje izborne kampanje 1995. godine, Hrvatska stranka
prava deklarirala se kao stranka s najžešćim nabojem antijugoslavenstva i antikomunizma.
Prikazivali su se i identificirali kao stranka velikog povijesnog i tradicijskog naslijeđa. Samostalna
nacionalna država i vrijednosti Domovinskog rata za sve je pravaše tijekom izborne kampanje
1995. godine bila vodeća tema i najveća vrijednost, a Hrvatska stranka prava prisvajala je
monopol na jedino ispravno tumačenje hrvatskih nacionalnih interesa.
42
ZNAČENJE KOGNITIVNO-INFORMACIJSKOG RATOVANJA
U KONTEKSTU DOMOVINSKOG RATA I
SUVREMENIH „PRAVEDNIH RATOVA“
mr. sc. Jure Vujić
[email protected], [email protected]
Rat u bivšoj Jugoslaviji, a pogotovo za vrijeme operacija Bljesak i Oluja, dobra je ilustracija
kombinacije visoko sofisticiranih sredstava informacijskog rata i vojne sile. Informacijski rat na
tom području je nastojao kombinirati čimbenike učinkovitog koordiniranja informacijskog rata
na terenu kao kognitivni element koji zamjenjuje fizičku prisilu, i uporabu oružja „stvaranja
privida„ kao umijeće neistinitog prikazivanja ratnih ili post-ratnih događaja.
43
