of 80 /80

Pogledajte stranice udžbenika (izbor)

Embed Size (px)

Text of Pogledajte stranice udžbenika (izbor)

  • Predgovor drugom izdanju

    Tehniki crtei pripadaju meu najvanije medije i sredstva komuniciranja pa ih je potrebno znati itati i crtati. Osnove za izradu i itanje tehnikih crtea objanjene su u ovom udbe-niku. Na osnovi steenih znanja uenici e moi potpuno samostalno itati crtee i izraivati ih pomou pribora za tehniko crtanje i na raunalu u programu Auto-CAD.

    Udbenik je oblikovan prema kurikulumu za nastavni predmet tehniko crtanje i tehniko crtanje i dokumentiranje kako za trogodinje strukovne kole tako i za etverogodinje tehni-ke kole, a sadri objanjenja i primjere za stjecanje svih potrebnih znanja koja e uenici-ma omoguiti potpuno samostalnu izradu i itanje tehnikih crtea i dokumentacije.

    Nastavni predmet tehniko crtanje ili tehniko crtanje i dokumentiranje predaje se u prvim ili prvim i drugim razredima srednjih strukovnih kola. Nastavni planovi za ovaj predmet, za razliite obrazovne sektore i razliita zanimanja, nisu jednaki zbog ega bi trebalo koristiti nekoliko vrlo slinih udbenika.

    Ovaj udbeniku obuhvaa sve potrebno gradivo za sva obrazovna podruja (obrazovne sek-tore) i za sva zanimanja, a podijeljen je na ukupno dvadeset nastavnih cjelina. Nastavnik e odabrati i obraditi samo one cjeline koje su previene za odreeno zanimanje. U posljednjoj cjelini udbenika posebno je opisan rad s raunalnim programom AutoCAD bez kojega je danas teko zamisliti izradu tehnikih crtea. Uz udbenik je priloen i CD medij s mnogo-brojnim crteima, obraenim primjerima, programima i dr.

    U udbeniku su obraene sljedee nastavne cjeline: 1. Uvod u tehniko crtanje 2. Standardi u tehnikom crtanju 3. Geometrijske konstrukcije 4. Konstrukcije tehnikih krivulja 5. Kotiranje crtea 6. Pravokutno projiciranje i kotiranje 7. Presjeci ravninama, prodori i mree tijela 8. Prostorno predoavanje i kotiranje 9. Presjeci nepravilnih tijela

    10. Pojednostavljeno crtanje i kotiranje 11. Skiciranje 12. Tolerancije i hrapavost povrina 13. Izrada i itanje crtea i shema 14. Simboli u tehnikom crtanju 15. Dokumentacija i arhiviranje dokumenata 16. Predoavanje strojnih elemenata 17. Graevinski nacrti 18. Crtanje u AutoCAD-u 19. Zadaci za vjebe crtanja 20. Testovi za provjeru znanja.

    Osijek, travanj 2012. Autor

  • Registered Trademarks Registrirani igovi Autodesk and AutoCAD are registered in the US Patent and Trademark Office by Autodesk Inc.

    Autodesk i AutoCAD registrirani su zatitni znakovi tvrtke Autodesk Inc kod ureda za patente i igove u SAD-u. Windows is a registered trademark of the Microsoft Corporation.

    Windows je registrirani zatitni znak tvrtke Microsoft Corporation.

  • I

    SADRAJ

    1. UVOD U TEHNIKO CRTANJE 1

    1.1. Tehniki crte 11.2. Pribor za tehniko crtanje 1

    2. STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU 5

    2.1. Vrste tehnikih crtea 52.2. Vrste crta 82.3. Namjena crta 82.4. Standardna mjerila u tehnikom crtanju 92.5. Standardni formati papira za crtanje 102.6. Zaglavlja i sastavnice 122.7. Tehniko pismo 14

    Pitanja i zadaci 15 Prvi samostalni program (standardi) 17

    3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE 19

    3.1. Konstrukcija simetrale duine 193.2. Konstruiranje okomice iz toke na pravac 193.3. Dijeljenje duine na jednake dijelove 193.4. Dijeljenje kuta na dva jednaka dijela 203.5. Konstrukcija istostraninog trokuta u krunici 203.6. Konstrukcija trokuta zadanih stranica 203.7. Konstrukcija kvadrata zadane stranice 203.8. Konstrukcija pravilnog peterokuta u zadanoj krunici 213.9. Konstrukcija pravilnog esterokuta u zadanoj krunici 21

    3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice 223.11. Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice 223.12. Konstrukcija sedmerokuta u zadanoj krunici 233.13. Konstrukcija pravilnog viekutnika (n stranica) u zadanoj krunici 233.14. Spajanje krunica tangentama 233.15. Spajanje pravaca lukovima (kruni prijelazi) 24

    4. KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA 25

    4.1. Konstrukcije elipse 254.1.1. Konstrukcija elipse pomou konjugiranih promjera diobom 254.1.2. Konstrukcija elipse pomou dviju koncentrinih krunica 264.1.3. Konstrukcija elipse pomou estara unutar romba 26

  • II

    4.1.4. Konstrukcija valjka i polukugle pomou estara u izometriji 274.2. Konstrukcija parabole 274.3. Konstrukcija hiperbole 284.4. Konstrukcija Arhimedove spirale 294.5. Konstrukcija evolvente krunice 294.6. Konstrukcija cikloide 304.7. Konstrukcija zavojnice 314.8. Konstrukcija sinusoide 31

    Zadaci i pitanja 32 Drugi samostalni program (poligoni i tehnike krivulje) 36

    5. KOTIRANJE 37

    5.1. Elementi kota 375.2. Opa pravila za nanoenje kota 375.3. Primjeri kotiranja s objanjenjima 375.4. Sustavi nanoenja kota 42

    Pitanja za ponavljanja i zadaci 43 Trei samostalni program (kotiranje) 44

    6. PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE 45

    6.1. Vrste projiciranja 456.2. Kvadranti, oktanti i koordinate 466.3. Pravokutno projiciranje na dvije ravnine 47

    6.3.1. Projiciranje toke na dvije ravnine 476.3.2. Projiciranje duine na dvije ravnine 476.3.3. Projiciranje pravca na dvije ravnine 486.3.4. Projiciranje ravnine na dvije ravnine 486.3.5. Prodori i probodita 496.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine 506.3.7. Projiciranje pravilnih geometrijskih tijela na dvije ravnine 51

    Pitanja za ponavljanje i zadaci 526.4. Pravokutno projiciranje toke, duine i likova na tri ravnine 536.5. Pravokutno projiciranje geometrijskih tijela na tri ravnine 55

    6.5.1. Smjer pogleda i raspored projekcija 556.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine 566.5.3. Pravokutno projiciranje nepravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine 58

    Zadaci za vjebu 59 Pitanja za ponavljanje 61

    etvrti samostalni program (pravokutno projiciranje) 62

  • III

    7. PRESJECI RAVNINAMA, PRODORI I MREE TIJELA 63

    7.1. Mree pravilnih geometrijskih tijela 637.2. Razvijanje plateva pravilnih geometrijskih tijela presjeenih ravninom 66

    7.2.1. Kosi presjek prizme 667.2.2. Presjeci piramide ravninom 687.2.3. Kosi presjek stoca i mrea 707.2.4. Kosi presjek valjka i mrea 717.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva 717.2.6. Crtanje prodora tijela 72

    Zadaci za 5. samostalni program (mree i prodori) 74

    8. PROSTORNO PREDOAVANJE I KOTIRANJE 75

    8.1. Uvod 758.2. Metode prostornog predoavanja 758.3. Perspektiva 758.4. Dimetrija 778.5. Kosa projekcija 778.6. Izometrijska projekcija (izometrija) 78

    Zadaci za vjebu 79 Primjeri za vjebu crtanja u izometriji 80

    Pitanja za ponavljanje i zadaci 81 Zadaci za 6. samostalni program 82

    9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA 83

    9.1. Uvod 839.2. Prikaz i rafiranje presjeka 839.3. Trag ravnine presjeka 849.4. Vrste presjeka 849.5. Dijelovi koji se ne crtaju u presjeku 869.6. Prijelomi i skraivanja 87

    Pitanja za ponavljanje 87 Sedmi samostalni rad 88

    10. POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE 89

    10.1. Pojednostavljenja pri crtanju navoja i vijaka 8910.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta 90

    11. SKICIRANJE 91

    11.1. Uvod 9111.2. Skiciranje predmeta u pravokutnoj predodbi 91

  • IV

    11.3. Skiciranje predmeta u prostornoj predodbi 92 Pitanja za ponavljanje i zadaci 92

    12. TOLERANCIJE I HRAPAVOST POVRINA 95

    12.1. Tolerancije duinskih mjera 9512.1.1. Vrste mjera 9512.1.2. Elementi tolerancija 9512.1.3. Kvaliteta tolerancije i poloaj tolerancijskih polja 9612.1.4. Unoenje tolerancija na crte 96

    12.2. Dosjedi i njihovo oznaavanje na crteima 9812.3. Tolerancije oblika i poloaja 9912.4. Hrapavost povrina 108

    12.4.1. Uvod 10812.4.2. Primjeri oznaavanja povrinske hrapavosti 109

    Pitanja za ponavljanje i zadaci 110 Osmi samostalni rad 112

    13. IZRADA I ITANJE CRTEA I SHEMA 113

    13.1. Izrada crtea i shema 11313.2. itanje crtea i shema 116

    Deveti samostalni program (izrada radionikog i sklopnog crtea) 120

    14. SIMBOLI U TEHNIKOM CRTANJU 121

    14.1. Pojam i podjela simbola 12114.2. Simboli u strojarstvu i elektrotehnici 122

    Pitanja za ponavljanje 127 Deseti samostalni program (primjeri za shematsko crtanje) 128

    15. DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE DOKUMENATA 129

    15.1. Tehnika dokumentacije 12915.1.1. Pojam i vrste dokumentacije 12915.1.2. Izgled nekih dokumenata koji se koriste u proizvodnji 129

    15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata 13115.2.1. Mikrofilm 13215.2.2. Digitaliziranje i elektronsko arhiviranje dokumenata 132

    16. PREDOAVANJE STROJNIH ELEMENATA 133

    16.1. Predoavanje navoja i vijaka 13316.2. Predoavanje klinova 13416.3. Predoavanje zavarenih spojeva 134

  • V

    16.4. Predoavanje opruga 13516.5. Predoavanje zupanika 13516.6. Predoavanje valjnih leaja 136

    17. GRAEVINSKI NACRTI 137

    17.1. Uvod 13717.2. Vrste graevinskih nacrta (projekata) 13717.3. Oprema nacrta 13917.4. Sadraj nacrta (tlocrt, presjek, pogled) 14017.5. Kotiranje graevinskih nacrta 14117.6. Skraenice i grafike oznake 142

    17.6.1. Grafike oznake materijala 14217.6.2. Grafike oznake opreme i namjetaja 14217.6.3. Simboli raznih instalacija 14317.6.4. Grafike oznake i prikazi otvora u tlocrtu 144

    17.7. Prikaz stuba u nacrtima 14417.8. Graevinske podloge za projektiranje instalacija 145

    Pitanja za ponavljanje 14517.9. Crtanje prometnica 146

    18. Crtanje u AutoCAD-u 147

    18.1. Uvod u AutoCAD 14718.1.1. Uporaba raunala u konstrukcijskom uredu 14718.1.2. CAD Computer Aided Design (projektiranje pomou raunala) 14818.1.3. CAD radno mjesto 14918.1.4. CAD radne tehnike 14918.1.5. O programu AutoCAD 15118.1.6. Elementi korisnike radne povrine AutoCAD-a 15218.1.7. Namjetanja korisnikih postavki AutoCad-a 161

    18.1.7.1. Namjetanje bje polja za crtanje i veliine krinog pokazivaa 16118.1.7.2. Vidljivost kartica (Tabs), ploa (Panels) i traka s alatima 16218.1.7.3. Ostala namjetanja u prozoru Options 163

    18.1.8. Funkcijske tipke AutoCAD-a 16418.2. Alati AutoCAD-a 165

    18.2.1. Pokretanje AutoCAD-a 16518.2.2. Koraci pri crtanju crtea detalja 16518.2.3. Pokretanje naredbi, izlaz i ponavljanje jedne naredbe 16618.2.4. Pomona mrea (Grid) 16618.2.5. Odreivanje granica crtea na kojemu ete crtati 16618.2.6. Pomoni alat za pravokutno crtanje (Ortho) 16618.2.7. Ciljanje toaka mree (Snap) 167

  • VI

    18.2.8. Postavljanje i namjetanje pomone mree (Grid) 16718.2.9. Postavljanje slojeva (Layers) 167

    18.2.10. Izbor boje sloja 16818.2.11. Izbor vrste i irina crte sloja 16818.2.12. Priprema crtea: voenje slojeva 16818.2.13. Odabir mjernih jedinica za crtanje 16918.2.14. Predloci crtea 16918.2.15. Koordinatni sustavi World Coordinate System (WCS) 17018.2.16. Korisniki koordinatni sustav (UCS) 17018.2.17. 2D koordinate apsolutni koordinatni sustav 17118.2.18. Relativni koordinatni sustav 17118.2.19. Unos polarnih koordinata 17218.2.20. Crtanje pojedinanih crta (Line) 17218.2.21. Crtanje segmentnih crta (Polyline) 17318.2.22. Crtanje pravilnih viekutnika (Polygon) 17318.2.23. Raunanje razmaka (Distance) 17418.2.24. Dijeljenje duine na jednake dijelove (Divide) 17518.2.25. Voenje prikazivanja crtea (Zoom naredbe) 17518.2.26. Naredba Pan Realtime 17618.2.27. Postavljanje kriterija za ciljanje toaka objekata (Osnap) 17618.2.28. Crtanje krunica (Circle) 17818.2.29. Crtanje krunih lukova (Arc) 17918.2.30. Crtanje elipse (Elipse) 18118.2.31. Crtanje pravokutnika (Rectangle) 18218.2.32. Crtanje glatkih krivulja (Spline) 18318.2.33. Crtanje oblaia (Revision Cloud) 18318.2.34. Crtanje zraka (Ray) 18318.2.35. Crtanje pomonih linija konstrukcija (Construction Line) 18318.2.36. Dijeljenje objekta na jednake dijelove 18418.2.37. Ureivanje objekata na crteu 18518.2.38. Preinake objekata (Modify) 18618.2.39. Brisanje objekata (Erase) 18618.2.40. Preslikavanje objekata (Copy Object) 18618.2.41. Zrcaljenje objekata (Mirror) 18818.2.42. Spajanje krajeva crta lukovima (Fillet) 18918.2.43. Spajanje crta uporabom zasjeka (Chamfer) 18918.2.44. Rastavljanje sloenih objekata (Explode) 19018.2.45. Kraenje objekata (Trim) 19018.2.46. Produljenje objekata (Extend) 19018.2.47. Usporedne preslike skupa objekata (Offset) 19118.2.48. Premjetanje objekata (Move) 19318.2.49. Zakretanje objekata (Rotate) 193

  • VII

    18.2.50. Viestruko preslikavanje objekata u pravokutnom rasporedu (Array) 19418.2.51. Viestruko preslikavanje objekata u krunom rasporedu (Polar Array) 19418.2.52. Istezanje objekata (Stretch) 19718.2.53. Promjena veliine objekata i crtea (Scale) 19818.2.54. Produljivanje i skraivanje objekata (Lengthen) 19918.2.55. Prekidanje objekata (Break)i pridruivanje dijelova objekta (Join) 19918.2.56. Preslikavanje svojstava objekata (Match Properties) 20018.2.57. Mijenjanje svojstava objekata (Properties) 20118.2.58. Ispisivanje teksta na crteu(Text) 20218.2.59. Kreiranje tekstnog stila (Style, St) 20318.2.60. Pisanje teksta u jednom retku 20418.2.61. Ureivanje teksta pisanog u vie redaka (Text Formatting) 20418.2.62. Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table) 20518.2.63. Oblikovanje zatvorenih podruja (Region) 20618.2.64. Rad s podrujima 20718.2.65. rafiranje povrina 20918.2.66. Naredba za rafiranje (Hatch) i sjenanje (Gradient) 20918.2.67. Prilagoavanje svojstava rafure 21118.2.68. Ureivanje rafura (Edit Hatch) 21218.2.69. Sjenanje povrina (Gradient) 21218.2.70. Skiciranje u AutoCAD-u (Sketch) 21418.2.71. Unoenje kota na crte (Dimensions) 21518.2.72. Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (I) 21618.2.73. Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (II) 21718.2.74. Alati za kotiranje 21918.2.75. Primjeri kotiranja razliitim alatima za kotiranje 21918.2.76. Priprema crtea za ispis na pisau ili na ploteru (crtalu) 22318.2.77. Postavke Layout-a 22318.2.78. Odabir postavki za ispis i ispis crtea (1) 22418.2.79. Odabir postavki za ispis i ispis crtea (2) 22518.2.80. Blokovi (Block) 22618.2.81. Kreiranje bloka s atributima (Make Block, Create Block) 22618.2.82. Umetanje blokova u tekui crte (Insert Block) 22718.2.83. Umetanje blokova iz biblioteke blokova (Design Center) 22818.2.84. Uvod u crtanje u tri dimenzije (3D) 22918.2.85. Orjentiranje u 3D koordinatnom sustavu 23018.2.86. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Box) 23018.2.87. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Polysolid) 23218.2.88. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere) 23218.2.89. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Cone, Wedge, Torus) 23418.2.90. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Pyramid i Helix 23518.2.91. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Pyramid i Helix) 236

  • VIII

    18.2.92. Stvaranje 3D objekata iz dvodimenzionalnih likova (Extrude) 23618.2.93. Stvaranje sloenih 3D objekata 23918.2.94. Pravokutne projekcije 3D modela 24218.2.95. Navigacija u 3D nainu crtanja 24218.2.96. Uporaba drugih alata za 3D modeliranje 245

    19. ZADACI ZA VJEBE CRTANJA 251

    20. TESTOVI ZA PROVJERU ZNANJA 267

    LITERATURA 277

  • MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    1Slika 1. Tehnike olovke Slika 2. Trokuti

    1. UVOD U TEHNIKO CRTANJE

    1. 1. Tehniki crte Tehniki crtei predstavljaju najvaniji dio tehnike dokumentacije. U razliite svrhe njima se koristi velik broj tehnikog osoblja razliitog stupnja naobrazbe. Crtei slue kao polazna osnovica u svakom proizvodnom procesu. Zbog toga oni moraju na jasan, jednostavan i ra-zumljiv nain jednoznano definirati prikazani objekt ili sustav.

    Tehniki je crte sredstvo sporazumijevanja i veza izmeu razliitih dijelova jednog lanca u kojem sudjeluju ljudi koji daju ideju-zamisao, konstruktori koji tu zamisao pretau u konkre-tan proizvod, djelatnici koji izrauju proizvod i kupci. Crtei moraju potpuno jasno predoa-vati proizvod. U opisu, koji ide uz svaki crte (zaglavlje i sastavnica), moraju biti jasno naz-naeni osnovni podaci o proizvodu (tko je konstruirao, tko je crtao, tko je kontrolirao, veza s drugim crteima itd.), kao i podaci koji se odnose na pojedine dijelove sklopa (broj komada, materijal i drugo). Podaci na tehnikom crteu moraju biti jednoznani, potpuni i razumljivi svakoj tehniki obrazovanoj osobi.

    Zajedniki jezik tehnikog crtanja temelji se na pravilima tehnikog crtanja, koja su odreena i propisana normama (standardima) u tehnikom crtanju (HRN, ISO, CEN, DIN, ASA i drugi). Organizacije (uredi) za norme (standarde):

    ISO International Organization for Standardization (meunarodne norme) HRN hrvatske norme DIN Deutsches Institut fr Normung e. V. (njemake norme) CEN Comit Europen de Normalisation (europske norme) HRN-ISO meunarodne norme preuzete za hrvatsku normu CEN-ISO meunarodne norme preuzete za europske norme i druge. Ovdje ete upoznati neke standarde koji se primjenjuju u tehnikom crtanju:

    - standard crta (ISO 128) - standard tehnikog pisma (ISO 3098/1) - standard mjerila u tehnikom crtanju (ISO 5454) - standard formata papira (ISO 5457) - standard zaglavlja i sastavnica (HRN) - standard kotiranja (ISO 129) i dr.

    1.2. Pribor za tehniko crtanje

    Vei dio pribora za tehniko crtanje danas bi se mogao smjestiti u povijest. Izrada crtea runo, olovkom, priborom i potom u tuu uz pomo pera za crtanje (rapidografa) i dr., ne-ma nikakva smisla prema izradi na danas i-roko dostupnim raunalima te njihovim iscrta-vanjem na ploterima (crtalima) i pisaima. No ipak potrebno je upoznati se s priborom koji se koristio, a i danas se koristi za tzv. runu izradu crtea pomou pribora.

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

    2

    Slika 3. Krivuljari i kutomjer Slika 4. estari

    Slika 8. abloni za slova Slika 9. abloni za znakove Slika 10. Rapidografi

    Slika 5. Pribor za brisanje Slika 6. Crtaa ploa Slika 7. Crtai stol

    Slika 11. Primjeri uporabe trokuta i krivuljara

    Osnovni pribor potreban za crtanje bilo kakvog tehnikog crtea ini:

    a) grafitna olovka (tehnika) b) dva trokuta c) kutomjer d) estar e) krivuljari f) gumica za brisanje.

    Osim toga za izradu tehnikih crtea u konstrukcijskim uredima koristili su se:

    a) crtai stolovi b) crtae daske c) razne vrste estara (nul-estar, prijenosni estar) d) razmjernici (za lake crtanje crtea u mjerilu) e) abloni za slova i posebni abloni za crtanje simbola f) pera za tuiranje, tzv. rapidografi i drugi pribor.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    3

    Slika 12. Crte izraen u raunalnom programu AutoCAD

    Slika 13. Ploter (crtalo) s valjkom Slika 14. Naelo rada plotera (crtala) s valjkom

    Danas se za izradu crtea koriste raunala s CAD (Computer Aided Design) programima (AutoCAD i dr.) kojima se crtei izrauju puno bre i lake. Samo iscrtavanje crtea izvodi se na pisaima (za manje formate) ili na ploterima crtalima (za velike formate papira).

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    11

    Slika 26. Okvir crtea

    Prije zapoinjanja crtanja potrebno je nacrtati okvir. Njime omeujemo povrinu za crtanje. Okvir se crta punom irokom crtom najmanje 0,5 mm irine. Na slici 26. vide se razmaci linija okvira od ruba papira.

    Tablica: standardne veliine papira (formati tipa A)

    Svi formati vei od A4 trebaju se, zbog ulaganja u mapu, sloiti na veliinu formata A4 (210 x 297).

    Formati se prelamaju tako da zaglavlje uvijek bude na prvom mjestu (naprijed i dolje desno).

    Ako se crta predmet vee duljine u odnosu na irinu, doputeno je produljivati formate (sl. 27.).

    Tablica: prelamanje veih formata na veliinu A4

    OZNAKA FORMATA

    MJERE FORMATA U mm

    POVRINA u m2

    MJERE NEOBREZANOG FORMATA u mm

    A0 841 x 1189 1 -

    A1 594 x 841 1/2 660 x 900

    A2 420 x 594 1/4 450 x 660

    A3 297 x 420 1/8 330 x 450

    A4 210 x 297 1/16 225 x330

    A5 148 x 210 1/32 165 x 225

    A6 105 x 148 1/64 112 x 165

    Slika 27. Produljeni format

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

    12

    Slika 28. Osnovno zaglavlje

    Slika 29. Zaglavlje za radioniki crte s dimenzijama

    2.6. Zaglavlja i sastavnice Svaki tehniki crte treba imati zaglavlje, a sastavni crte (crte sklopa) i sastavnicu. Zag-lavlje je omeeno mjesto na crteu koje sadri podatke potrebne za oznaavanje, razvrsta-vanje i uporabu crtea. Tu se obvezno upisuju podaci o mjerilu u kojemu se crta, ime onoga tko je crtao, naziv tvrtke ili kole, broj crtea, naziv dijela koji se crta itd. Smjeta se u donj-em desnom kutu formata. Slika 28. prikazuje osnovno zaglavlje s najvanijim podacima za crte. Slika 29. prikazuje jedno zaglavlje za radioniki crte.

    Sastavnicu mora imati sastavni crte, crte sklopa ili podsklopa. Za svaki dio sklopa poseb-no sadri podatke o nazivu dijela, broju komada tog dijela u sklopu, broj crtea kojemu pripada, materijalu od kojeg je izraen i druge podatke. Sastavnica se nastavlja na zaglavlje i ima onoliko redaka koliko ima dijelova u sklopu.

    32 98

    88 Bri crtea: Naziv dijela:

    6

    Listova:

    List:

    Format: A4

    Kopija

    PotpisIme i prezime

    Objekt broj:

    Masa:

    R. N. broj:

    Pozicija:

    DatumProjektirao

    Pregledao

    Objekt:

    CrtaoRazradio

    Naziv:

    Napomena:

    Materijal:

    Mjerilo:

    Crte broj: 01

    PRVA SREDNJA KOLA

    1612

    88

    84

    44

    44

    4

    25 15 20

    20 15 35 20 45

    25135

    246

    88

    168

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    19

    3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

    3.1. Konstrukcija simetrale duine

    Postupak:

    Oko toaka A i B opiite krune lukove s promjerom R> 1/2 duine AB, zatim spojite sjecita C i D(slika li-jevo).

    3.2. Konstruiranje okomice iz toke na pravac

    Postupak:

    Oko toke M nacrtajte kruni luk polumjera R prema elji. On sijee pravac p u tokama A i B. Zatim oko toaka A i B opiite lukove polumjera R1, koji se sijeku u toki N. Spoj toaka M i N predstavlja okomicu na zadani pravac (slika dolje).

    3.3. Dijeljenje duine na jednake dijelove

    Postupak:

    Iz toke A pod kutom po vlastitom izboru povucite pravac p. Na tom pravcu nanesite est jednakih razmaka proizvoljne duljine. Zatim krajnju toku 6 spojite s tokom B i povucite paralele s njom iz svih toaka pravca do duine AB.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

    22

    3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice

    Postupak:

    Prema postupku koji je opisan pod tokom 3.1. (simetrala duine), naite simetralu duine AB. Ubodite estar u toku 2, otvorite do A i opiite kruni luk. Sjecite ovog luka i simetrale oznaite s 3. U sjecitima tih triju lukova oznaite toke 4 i 5. Iz toka 4 i 5povucite zrake (crtkano) kroz toku 3. Iz toaka A i B opiite kratke luk ove polumjera Rkoji presijecaju ove zrake. Dobili ste toke E i C. Na koncu, iz toaka E i C opiite lukove polumjera R da dobijete posljednju toku D peterokuta.

    3.11. Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice

    Postupak:

    Iz toaka A i B opiite lukove polumjera a. Njihovo sjecite bit e sredite opisane krunice O. Ubodite estar u O, otvorite do A i opiite krunicu. Na krunicu nanesite jo pet puta stranicu a.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    25

    4. KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

    4.1. Konstrukcije elipse Elipsu ine toke ravnine iji je zbroj udaljenosti od dviju vrstih toaka (F1 i F2) stalan i jednak duljini velike osi 2a(slika lijevo).

    Za sve toke elipse, takoer i toke A, B,C, i Dvrijedi:

    F1P + F2P = 2a Elipsa nastaje ako se valjak ili stoac presijee s ravninom koja nije usporedna s njihovim osnovi-cama (slike dolje).

    4.1.1. Konstrukcija elipse pomou konjugiranih promjera diobom

    Postupak:

    1. Nacrtajte pravokutnik zadanih dimenzija. 2. Podijelite vodoravne stranice pravokutnika na 6 jednakih dijelova. 3. Spojite toke A i 1, potom A i 2. 4. Iz toke B povucite zraku tako da sijee duinu A1, a potom iz toke B da sijee A2.5. Isti postupak ponovite za sva etiri kvadranta elipse. 6. Krivuljarom spajajte najmanje po tri toke elipse.

    c

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

    30

    4.6. Konstrukcija cikloide

    Cikloida je krivulja koju opisuje toka na krunici koja se valja po pravcu.

    Postupak:

    1. Nacrtajte os x i os y, a potom iz toke O opiite krunicu polumjera R=15 mm. 2. Krunicu razdijelite na 12 jednakih dijelova. 3. Na x osi nanesite duljinu d i podijelite je na 12 jednakih dijelova. 4. Iz oznaenih toaka od 1 do 12 na x osi podignite okomice do sjecita s produenom

    vodoravnom osi krunice (toke O1 do O12.) 5. Iz sredita O1 do O12 nacrtajte krunice. 6. Iz toke 1 na krunici povucite zraku do sjecita s krunicom O1. Dobili ste prvu toku

    cikloide. 7. Iz toke 2 na krunici povucite zraku do sjecita s krunicom O2. Dobili ste drugu to-

    ku kroz koju e prolaziti cikloida. Istim postupkom na nacrtajte i preostalih 10 toaka cikloide.

    8. Kroz dobivene toke nacrtajte cikloidu (slika dolje).

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

    34

    15. Zadane krunice spojite tangentama.

    16. Zadane pravce spojite lukovima zadanih polumjera.

    17. Kako nastaje elipsa? Odgovorite na pitanje!

    18. U pravokutniku stranica a = 78 mm i b = 54 mm kon-struirajte elipsu pomou konjugiranih promjera

    19. Konstruirajte elipsu pomou dvije koncentrine krunice polumjera R1 = 35 mm i R2 = 55 mm.

    20. Konstruirajte elipsu u zadanom rombu.

    21. Konstruiraj valjak ija baza ima promjer d = 50 mm, a visina valjka je h = 60 mm.

    22. Konstruirajte polukuglu promjera S40.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om KOTIRANJE CRTEA

    38

    Primjer 2. (sl. 4.): Cilindrini oblici () moraju sadravati sredinje osi (sredinjice), odnos-no u tlocrtu dvije osi okomite jedna na drugu. Kvadratni oblici moraju imati znak () ispred kotnog broja. Tlocrt ne mora biti predoen. Ravne plohe trebaju biti oznaene dijagonalama (uske pune crte, vrsta crte B).

    Slika 4. Kotiranje valjkastih i kvadratnih tijela (2D i 3D predodba)

    Primjer 3. (sl. 5.): Simetrini obrisi sadravaju simetrale, pri emu e mjernice biti nanesene simetrino. Poloaj provrta treba biti mjeren (kotiran) od njihovih sredinjica. Kvadrat se oz-naava znakom kvadrata, koji se stavlja ispred mjere ako nije mogue kotiranje u nekoj drugoj projekciji u kojoj e biti oito da se radi o kvad-ratu. Mjerni broj (kao i svaki drugi tekst) ne smije ni u kom sluaju biti presjeen mjernim crtama. Mjernice se ne smiju poklapati ili prek-lapati sa sredinjicama.

    Slika 5. Primjer 3. Kotiranje simetrinih oblika

    Primjer 4. (slika 6.): Ako je prostor za mjerni broj i/ili mjerne strelice suvie mali, onda mjerni broj i/ili mjerne strelice mogu biti nanesene izvana, a ako i to nije mogue kotni broj se moe izvui s pokaznom crtom (na lici desno). U nedostatku prostora strelice treba za-mijeniti tokama.

    Slika 6. Primjer 4. Kotiranje malih dimenzija

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    49

    Slika 17. Probodite kugle s pravcem Slika 16. Probodite stoca i piramide s pravcem

    Slika 18. Probodita prizmi s pravcem

    6.3.5. Prodori i probodita

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    61

    Zadatak 13. Zadatak 14.

    Zadatak 15. Zadatak 16.

    Pitanja za ponavljanje:

    1. Navedi tri projekcije kojima najee predoavamo tijela u pravokutnom nainu projici-ranja?

    2. Koja dva standarda postoje za smjer pogleda i pravokutni raspored projekcija?

    3. Koji se standard koristi u Hrvatskoj?

    4. Kakav je meusobni poloaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema europskom rasporedu pravokutnih projekcija na tri ravnine?

    5. Kakav je meusobni poloaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema amerikom rasporedu pravokutnih projekcija na tri ravnine?

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

    50

    Slika 20. Projekcije trokuta okomitog na ravninu 1

    Slika 19. Projekcije pravokutnika okomitog na ravnine 1 i 2

    6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine Ravnim likovima nazivamo sve slike ije sve toke lee u istoj ravnini. Dijele se na:

    1. pravocrtne (viekuti)

    2. krivocrtne (krug, elipsa i drugi). Projiciranje ravnih likova svodi se na projiciranje karakteristinih toaka tih likova. Spajanjem projekcija tih toaka odreenim slijedom dobiju se projekcije ravnog lika. Na sl. 19. prikazane su projekcije pravokutnika okomitog na ravninu 1 i 2.

    1 (H) (T) vodoravna ili horizontalna ravnina (tlocrt). 2 (V) (N) uspravna ili vertikalna ravnina (nacrt).

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

    56

    Slika 32. Smjer pogleda i raspored projekcija tijela u amerikom nainu projiciranja

    6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine

    PROSTORNA PREDODBA PRAVOKUTNE PROJEKCIJE

    PROSTORNA PREDODBA PRAVOKUTNE PROJEKCIJE

    ETVEROSTRANA PRIZMA TROSTRANA PRIZMA

    ESTEROSTRANA PRIZMA VALJAK

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • PRESJECI I MREE TIJELA Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    71

    7.2.4. Kosi presjek valjka i mrea (slika dolje)

    7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva

    Na slikama koje slijede predoen je kosi prodor dva valjka s razvijenim platevima.

    Postupak:

    1. Nacrtajte pravokutne projekcije (tlocrt i nacrt) valjaka u prodoru (sl. 1.). 2. Desno od tlocrta nacrtajte krunicu i podijelite je na 12 jednakih dijelova (sl. 2.). 3. Na kosom valjku nacrtajte polukrunicu i podijelite je na 6 jednakih dijelova (sl. 2.). 4. Spajanjem odgovarajuih toaka (sl. 2.) nacrtajte krivulje prodora.

    Slika 1. Slika 2.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • PROSTORNO PREDOAVANJE I KOTIRANJE Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    Slika 10. Kosa projekcija kocke i primjer tijela predoenog u kosoj projekciji

    8.4. Dimetrija Dimetrijska projekcija predoava najvaniji pogled tijela sprijeda. Dimenzije tijela u pravcu x-osi prikraene su na polovicu stvarne veliine crtanja, a ostale dimenzije u pravcu osi y i z crtaju se u mjerilu 1:1. Kut osi x u odnosu na horizontalu iznosi 42, a za os y on iznosi 7. 8.5. Kosa projekcija Kako vidimo (sl. 10.), kod ovog naina aksonome-trijskog projiciranja, osi y i z su pod pravim kutom ta-ko da se prednje strana ti-jela potpuno vidi i prikaza-na je u pravoj veliini crta-nja (1:1). Os x moe se crtati pod kutom od 30, 45 ili 60, a duina tijela predoena u smjeru te osi dva je puta manja od dru-gih dviju dimenzija.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • PRESJECI Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    83

    9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA

    9.1. Uvod

    Pri izradi tehnikih crtea esto ete se susresti s dijelovima koji ima-ju provrte, utore i sline upljine pri emu nije dovoljno predoiti ih u dvije ili tri pravokutne projekcije jer bi crte mogao biti prilino sloen. U tom sluaju za preglednije predoavanje predmeta upotrebljavamo presjeke. Pomou presjeka moemo unutarnje nevidljive bridove pre-dmeta crtanja uiniti vidljivima (sl. 1.). Osnovno naelo za predoava-nje upljih tijela u presjeku jest da zamislimo da se tijelo prepili i da mu se odvoji prednja strana, a ostatak se nacrta (sl. 2. i sl. 3.). Tada se vidljive povrine presjeka trebaju zasjeniti (rafirati).

    Slika 1. Svrha crtanja tijela u presjeku Slika 2. Presjek

    Slika 3. Nastajanje presjeka (presjek cijelog tijela puni presjek)

    9.2. Prikaz i rafiranje presjeka Sve povrine presjeka nekog tijela moraju se rafirati s dovoljnim i jednakim razmakom crta rafure (sl. 4.) te pod jednakim kutom crta (u pravilu 45). Razliiti se materijali rafi-raju razliitim rafurama (sl. 5.). Rubovi povrine presjeka predoeni su irokim punim cr-tama kao i pravi bridovi tijela. Pri predoavanju u presjeku nevidljivi se bridovi ne ucrta-vaju.

    Slika 4. Razmaci i kut crta rafure (odstupanje od 45)

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE

    90

    10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta

    Predoavanje provrta, navoja i vijanih spojeva moe se pojednostaviti. Nain pojedno-stavljenja propisuju standardi, a neka od njih prikazana su u tablici dolje

    Tablica 1. Pojednostavljeno predoavanje

    PROVRTI, NAVOJI I UPUSTI

    Potpuni prikaz Potpuni prikaz, pojednostavljeno kotiranje

    Pojednostavljeno pre-doavanje, pojedno-stavljeno kotiranje

    Objanjenje

    Provrti, unutarnji navoji, sko-enja i upusti crtaju se pojed-nostavljeno.

    a) Kod provrta s dvije veliine promjera, promjer veeg pro-vrta ili skoenja bit e napis-an u prvom, a promjer manj-eg u drugom retku. b) Oblik dna provrta bit e oz-naen slovnim simbolima U, V ili V. c) Kod skoenja i upusta bit e zadani vei promjer i kut skoenja (u prvom), a drugi promjer u drugom retku. d) Pri kotiranju navoja duljina navoja i dubina provrta bit e meusobno razdvojene kos-om crtom. Dubina navoja i provrta bit e odvojena zna-kom x od nazivnog promjera navoja.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • SKICIRANJE Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    93

    Primjer: Na osnovi predodbe u izometriji prikazana je postupnost izrade skice pravoku-tnih projekcije tijela.

    Prostorna predodba tijela

    1. korak 2. korak

    3. korak 4. korak

    5. korak 6. korak

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om TOLERANCIJE I HRPAVOST

    98

    Slika 6. Naini nanoenja tolerancija na crte

    Slika 7. Tolerirana unutarnja i vanjska mjera prema ISO

    12.2. Dosjedi i njihovo oznaavanje na crteima

    Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova prije spajanja. Konstruktor odreuje kakav e odnos imati primjerice ep i provrt, tj. kakve e mjere imati jedan dio u odnosu na drugi. Prema meusobnom odnosu veliina unutranjih i vanjskih mjera dosjedi mogu biti:

    a) labavi dosjed (slika 9.) pri kojem nakon spajanja dijelova moe nastati samo zra-nost, odnosno mjere su tako propisane da je uvijek donja granina mjera provrta ve-a od gornje granine mjere epa (osovine),

    b) vrsti dosjed (slika 10.) pri kojemu nakon spajanja dijelova moe nastati samo prisnost, odnosno dijelovi su tako izraeni (u granicama tolerancije) da je uvijek do-nja granina mjera osovine (epa) vea od gornje granine mjere provrta,

    c) prijelazni dosjed (slika 11.) pri kojem su odstupanja tako propisana da moe nas-tati ili prisnost ili zranost to ovisi o veliini stvarne mjere.

    Slika 9. Labavi dosjed Slika 10. vrsti dosjed

    Izbor dosjeda prema ISO normama izvodi se tako da se za osnovni ele-ment, kojemu se prilagoava onaj drugi, uzima ili provrt ili vratilo, stoga imamo dva sustava za oznaavanje zajednike tolerancije nekog sklopa:

    a) sustav zajednikog vratila b) sustav zajednikog provrta.

    Slika 11. Prijelazni dosjed

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoBleistift

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • SIMBOLI U TEHNIKOM CRTANJU Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    127

    ispravlja cos mjera

    zavojnica dioda

    zavojnica sa eljeznom jezgrom PNP tranzistor

    prikljuak za mikrofon NPN tranzistor

    prikljuak za magnetofon pojaalo

    antena zvunik

    elektrini ureaj elektrini tednjak

    stroj za pranje sua stroj za pranje rublja

    hladnjak zamrziva

    ureaj za klimatizaciju mikrovalna penica

    grijaa ploa elektrini ventilator

    Pitanja za ponavljanje:

    1. to je potrebno poznavati da bi se razumjeli shematski crtei? 2. to su simboli? 3. U koliko se skupina mogu svrstati svi simboli? 4. Kako se dijele grafiki simboli prema njihovoj namjeni? 5. U kojim se sve granama tehnike koriste simboli ?

    6. Objasni znaenje simbola .

    7. Objasni znaenje simbola . 8. Objasni znaenje simbola . 9. Objasni znaenje simbola .

    10. Objasni znaenje simbola .

    11. Objasni znaenje simbola . 12. Objasni znaenje simbola . 13. Objasni simbole na elektrotehnikim shemama dolje.

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE CRTEA Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    131

    15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata

    Dokumentacija ispisana na papiru jo je uvijek prisutna u stvaranju, obradi i razmjeni informacija. Zbog svog velikog obujma postaje sve tee pristupana a zauzima veliki i skup prostor. Najvei problem pred-stavlja arhiviranja dokumenata, posebno tehnikih crtea i cjelokupnih projekata, pri emu uvijek postoji opasnost od oteenja ili unitenja dokumenata. Osim toga, troe se sati i sati za pretraivanje, pronala-enje ili kopiranje dokumenata. Uvoenjem elektronikih informacijskih sustava smanjuje se broj papirnatih dokumenata. Za izradu odgovara-jue organizacije arhiviranja i upotrebe dokumentacije u poslovnom sustavu, potrebno je podrobno poznavati njegove radne procese.

    Kako bi se pronaao najuinkovitiji sustav za arhiviranje dokumenata, neophodno je odgovoriti na nekoliko pitanja:

    - kakva je kvaliteta i koje su dimenzije crtea (dokumenata), - kojom rezolucijom je potrebno skenirati crtee, - koliko je esto potrebno pristupati skeniranom crteu, - u kojem formatu treba arhivirati crtee, - kolika je veliina datoteka, pojedinano i zbirno, - koji se medij za digitalno arhiviranje eli koristiti, - na koji se nain eli indeksirati datteke i sl.

    Slika1. Mediji za pohranu dokmenata: registratori, mikrofilm, DVD, HD

    TEHNOLOKI LIST

    BR

    OJ

    OP

    ER

    AC

    IJE

    RE

    DN

    I BR

    OJ

    FAZE

    PODACI O STROJU OPERACIJA ALATI VRIJEME IZRADE:

    SKICA:

    FAZA STEZNI REZNI MJERNI Tpz ti Tu

    Naziv pozicije: TEHNOLOKI LIST

    DATUM IME POTPIS List:

    Broj nacrta: IZRADIO Materijal: KONTROL

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om PREDOAVANJE STROJNIH ELEMENATA

    134

    R1=4

    0

    d1=25,7

    M30

    m=0,8d

    s=0,86

    6e

    e=53,1

    R10 R10 30

    R1

    1d

    r10

    r10

    r10

    r10

    R1

    l=70b=50

    M 30

    3/45 x=3

    R39,830

    R1=40 e=53

    ,1

    s=0,866e=2

    5,7

    m=0,8d

    Slika 4. Crtanje matice i vijka s maticom

    16.2. Predoavanje klinova Klinovi su strojni elementi kojima se ostvaruje vrsti razdvojivi spoj.

    uzdu

    ni k

    linov

    i

    Uzduni klin s nagibom Uzduni kukasti klin Uzduni klin bez nagiba Segmentni klin

    16.3. Predoavanje zavarenih spojeva Zavareni spojevi pripadaju skupini vrstih nerazdvojivih spojeva.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • GRAEVINSKI NACRTI Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    141

    17.5. Kotiranje graevinskih nacrta

    Kotne se crte postavljaju sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Umjesto strjelica, granice kota u graevinskim nacrtima najee se oznaavaju kratkim debljim kosim crticama pod kutom od 45 (sl. 9.). Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da idu kroz cijelu graevinu. Duinske mjere u graevinskim nacrtima dane su u centimetrima. Apsolutne visinske kote dane su u metrima nadmorske visine. Povrine prostorija izraenese u etvornim metrima (m2). Duinske mjere u detaljnim nacrtima stolarskih i bravarskihmetalnih konstrukcija iskazuju se u milimetrima. Sve veliine, osim u detaljnim nacrtima, koti-raju se u zidarskim mjerama tj. bez zavrne obrade (buka, obloge i sl). Veliine pravokutnih presjeka (drvena graa, dimnjaci), otvora (prozori, vrata) i usponi stubinih krakova oznaa-vaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik irina, a nazivnik visina elementa.

    Sl. 9. Kotiranje graevinskih nacrta

    Visinske kote u tlocrtu oznaavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima, proziran lijevo iznad crte, a crno osjenan desno ispod crte (sl. 10). Uz njih se upisuju iznad crte visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje povrine nosive konstrukcije. Visinske se kote daju u odnosu na visinsku kotu 0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubinog prostora prizemlja i unose se u metrima. Takoer se visinske kote odreuju i samo jednim zatamnjenim pravokutnim trokutiem kojem vrh dodiruje ravninu uz kojega se visinska kota upisuje uz njega.

    Sl. 10. Kotiranje visinskih kota 4

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

    152

    Preporuena konfiguracija za 2D crtanje s AutoCAD-om:

    procesor Intel Pentium IV ili bolji

    Microsoft Windows 7, Windows Wista, Microsoft Windows XP (SP1, SP2, SP3)

    Microsoft .NET Framework 3.5 (SP1 or later); Microsoft DirectX preinstalled*

    2 GB RAM

    1 GB HDD za instalaciju

    grafika 1024768 truecolor

    Internet Explorer 9 ili via inaica.

    Preporuena konfiguracija za 3D modeliranje:

    procesor Intel 3.0 GHz ili jai

    Microsoft Windows XP SP2 (SP3), Windows 7, Windows 8

    4 GB RAM

    2 GB HDD slobodno, ne ukljuujui instalaciju

    grafika 12801024 truecolor

    OpenGL-kompatibilna grafika kartica za radne stanice sa 1 GB memorije. 18.1.6. Elementi korisnike radne povrine AutoCAD-a

    Ovdje e biti objanjeni dijelovi radne povrine programa. Osnovna obiljeja radne povri-ne i suelja vidite na sl. 8.

    Slika 8. Izgled prozora AutoCAD-a u nainu rada 2D Drafting&Annotation

    MatoNeuer Stempel

  • Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    159

    Slika 35. Brzi pregled svih kreiranih postava (Layouts) jednog crtea

    Slika 36. prikazuje pregled s ukupno pet paralelno otvorenih crtea u programu AutoCAD. Ispod okvira s pogledom na otvorene crtee nalazi se mala traka s etiri gumba . Ovdje je mogue klikom na prvi gumb na zaslonu zadrati pregled crtea, klikom na gumb zapoeti crtanje jo jednog novog crtea, klikom na gumb otvoriti neki ve na-crtani crte i klikom na gumb zatvoriti pogled na otvorene crtee. Istovremeno, iznad prikaza otvorenih crtea male sliice prikazuju sve kreirane postave crtea koji se trenut-ano nalazi na zaslonu. Kada, zatim, pokazivaem prijeete s pogleda na crte na neki od postava (Layouta) slika se mijenja tako to se pregled svih crtea smanjuje, a pregled svih Layouta poveava (sl. 37.). Klikom na odabrani Layout on se otvara i pojavljuje na zas-lonu. Na vrhu pogleda na odabrani postav nalaze se dva gumba: za plotanje (ispis na crta-lu ili pisau) postava i gumb za publiciranje crtea na internetu i sl.

    Slika 36. Pregled svih otvorenih crtea s pogledom na kreirane postave crtea koji je trenutano na zaslonu raunala

    Slika 37. Pregled na sve kreirane postave (Layouts) odabranog crtea

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

    178

    18.2.28. Crtanje krunica (Circle)

    Naredbu za crtanje krunice Circle moete zadati na jedan od naina prikazanih na slici desno.

    Standardna, od programa pretpostavljena, mogu-nost je da utvrdite sredinju toku krunice, a potom odaberete brojanu vrijednost polumjera. U ishoditu koordinatnog sustava nacrtajte sredinjice budue krunice. Zadajte naredbu Circle, upii-te koordinate sredita 0,0 , upiite polumjer 25 . Dobili ste crte kao na slici 1.

    Mogunost crtanja krunice kroz dvije (2P) toke namijenjena je crtanju krunice ako su poznate dvije toke kroz koje e prolaziti. Naredbom point postavite dvije toke po elji. Zadajte naredbu circle, a u prozoru za naredbe recite programu da elite nacrtati krunicu kroz dvije toke upisom 2p . Lijevom tipkom mia kliknite u prvu toku (1P) krunice. Pro-gram trai da odredite krajnju toku ili promjer krunice. Kliknite potom u drugu toku (2P). Dobit ete crte kao na sl. 2.

    Sljedea mogunost je crtanje krunice kroz tri toke (3P). Naredbom point nacrtajte tri toke po elji. Nakon zadavanja naredbe circle u prozor za naredbe upiite 3p . Kliknite redom na sve tri toke. Crte moe izgledati kao na sl. 3.

    etvrta mogunost je crtanje krunice koja e dodirivati dvije zadane tangente i imati zada-ni polumjer (Ttr). Prvo zadajte naredbu Line te nacrtajte dvije duine pod kutom od 90. Nakon izdavanja naredbe circle, u prozoru naredbi na dnu zaslona, upiite ttr (tangenta, tangenta, radijus) Enter. Program trai da odaberete prvu crtu koja e tangirati kruni-cu. Postavite pokaziva na okomitu crtu i kliknite lijevom tipkom mia. Sada se trai da od-redite drugu tangentu krunice, a vi kliknite na vodoravnu crtu. Zatim upiite 25. Krunica je gotova (sl. 4.).

    Vjeba

    Slika lijevo prikazuje preace za zadavanje naredbe circle (Home, Draw, Circ-le). Naprijed opisanim naredbama nacrtajte krunice kao na slikama dolje.

    MatoNeuer Stempel

  • Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    187

    vie kopija ovih objekata, kod starijih inaica programa treba upisati slovo m (multiple) . Povucite mi udesno i upiite razmak izmeu bazne toke originala i te iste toke prve ko-pije (60). Zatim to uinite jo jedanput, svaki put kliknuvi lijevom tipkom na mjesto gdje e-lite postaviti presliku (upiite 120). Kod novih inaica postupak je neto drukiji jer je ve u startu naredbe ukljuena mogunost Multiple, kojom se omoguava kopiranje vie primje-raka samo klikom mia na eljeno mjesto kopiranja.

    Vjeba 1. primjer: nacrtajte crte kao na slici dolje primjenjujui naredbe ovim slijedom:

    1. Rectangle (100,30), 2. Line (100 , 30 , 100 , 30 ), 3. Divide (number of segments: 6), 4. Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i 5. Copy (etiri puta kopirati krunicu na razmak).

    2. primjer: uporabom ve spomenutih naredaba nacrtajte crte kao na slici dolje. Nacrtani pravokutnik (podebljano) kopirajte sedam puta na razmacima po elji.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    195

    Vjeba 1. primjer: nacrtajte kvadrat kao na slici lijevo (stranica 10 mm). Preslikajte ga pomou naredbe Rectangular Array u tri retka i etiri stupca (slika u sredini). Gotov crte vidite na slici dolje desno. Isprobajte i druge mogunosti ovoga alata tako da primjerice u polje Angle of array upiete 45 (stupnjeva) dobit ete zanimljivu sliku (sasvim desno).

    2. primjer: koristei naredbu Polar Array nacrtajte pravokutnu plou (sl. dolje lijevo) i lananik (sl. dolje desno). Upotrijebite i druge alate koje ste ve ranije upoznali.

    3. primjer: na osnovi dimenzija danih na slici desno, nacrtajte jednak predmet. prva slika dolje lijevo predoava prvi korak pri crtanju. Upotrijebite do sada opisane alate: Line, Circ-le, Arc, Copy Fillet, Trim i dr.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    213

    Vjeba 1. primjer: kreirajte rafure za predmete nacrtane na slikama od 1a i 2a. Slike a prikazuju predmete bez rafure, slike b prikazuju granice povrina rafiranja, slike c prikazuju isti predmet s gotovom rafurom. Lijevo je prostorna predodba presjeka.

    2. primjer: nacrtajte predmet kao na sl. 2a. Zadajte naredbu hatch i rafirajte povrine ka-ko je prikazano na sl. 2c.

    3. primjer: nacrtajte objekte kao na slikama dolje. Osjenajte i rafirajte ih na slian nain kako je to pokazano na slikama dolje. Upotrijebite razliite kombinacije dviju razliitih boja te sjenanje i rafiranje pod razliitim kutovima.

    MatoNeuer Stempel

  • Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    219

    18.2.74. Alati za kotiranje Osnovni preduvjet za dobro i precizno kotiranje je ukljuivanje alata Osnap kojim ete to-no privrstiti poetnu i krajnju toku kotne linije. Kote se mogu unositi i u prostoru modela (Model) i u prostoru postava (Layout). Prednost kotiranja u prostoru postava (Layout) je u mogunosti odreivanja prave veliine kotnog teksta, strelica, i dr. potrebnih za ispis. Ne-dostatak ovakvog unoenja kota je to ih ne moete vidjeti i ureivati u prostoru modela.

    Na ve spomenutoj alatnoj traci Dimension (kotiranje) ili ploi glavnog izbornika Annotate Dimensions nalaze se sljedei alati za kotiranje:

    Slika NAREDBA NAMJENA

    dimlinear Kotiranje vodoravnim i uspravnim kotama

    dimaligned Kotiranje neortogonalnih objekata

    dimarc Kotiranje lune duljine krunog luka

    dimordinate Kotiranje koordinata toke

    dimradius Kotiranje polumjera

    dimjogged Kotiranje krunog luka velikog polumjera

    dimjogline Kotiranje dugih linearnih dimenzija

    dimdiameter Kotiranje promjera

    dimangular Kotiranje kuta

    qdim Kotiranje vie kota u nizu jednim potezom

    dimbaseline Kotiranje od zajednike osnovne crte

    dimcontinue Kotiranje niza dimenzija u nastavku na istoj crti

    tolerance Kotiranje tolerancija (doputenih odstupanja)

    dimcenter Obiljeavanje sredita krunice ili krunog luka

    diminspect Kontrola kote

    dimbreak Prekid kote

    dimedit Mijenjanje kotnog teksta

    dimtedit Mijenjanje poloaja kotne linije i poloaja kotnog teksta

    dimstyle Kotni stil 18.2.75. Primjeri kotiranja razliitim alatima za kotiranje

    a) ( ) Linearno kotiranje: nacrtajte zadani predmet i kotirajte ga naprijed kreiranim kotnim stilom.

    MatoNeuer Stempel

  • Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

    223

    18.2.76. Priprema crtea za ispis na pisau ili na ploteru (crtalu) Sada kada ste nacrtali vae crtee, bilo bi poeljno da ih prenesete na papir kako biste s njima mogli lake rukovati, to jest kako biste ih mogli praktino upotrijebiti na mjestu na ko-jem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ete uraditi tako da podatke s vaeg raunala poaljete na jedan od ureaja za ispis: to moe biti crtalo (ploter) ili ve poznati i u svim drugim programima koriteni pisa (printer). Pretpostavimo da elite na pisau koji ispisuje najvei format A4 ispisati crte stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno je prethod-no izvriti odgovarajue pripreme.

    Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crtea, opazit ete znak koordinatnog sustava UCS(User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenutano nalazimo u tzv. Mo-delspace-u ili vaem radnom prostoru (prostoru modela). Ovdje crtate 2D crtee ili 3D modele da biste ih kasnije prikazali u Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ete pre-zentirati svoj crte. Kada ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokut-nog trokuta.

    Crte ste nacrtali u prostoru modela ( ) u M 1:1. Najjednostavniji i najpraktiniji nain crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 ( ). Otvorite crte STAN 1 i kliknite na postav Layout1 na dnu povrine za crtanje (vidi sliku dolje). Va stan se pojavio unu-tar jednog pravokutnika u bijeloj povrini (povrini papira za ispis), a na samom dnu prozora na statusnoj liniji gumb promijenio se u gumb . Ovako bi izgledao format A4 polo-eni. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrite. Ako kliknete dvostrukim klikom unutar tog pravokutnika njegove crte e postati ire. Tada u njemu moete pomicati crte, zumirati i ureivati ga. Klikom ponovno dvaput izvan okvira motrita, a u granicama ispisa, vratite se u prostor papira. Crtkani pravokutnik predoava granicu ispisa na papiru.

    18.2.77. Postavke Layout-a Kako se vidi sa slike na prethodnoj stranici, nije nam ba dobro postavljen crte stana u prostoru papira za ispis. Sada to moete promijeniti. Program doputa umetanje novih La-yout-a (postava) i izmjene postojeeg. Desnim klikom mia kliknite na postojei . Ot-vara se padajui izbornik (slika na sljedeoj str. desno). Ovdje vidite vie mogunosti.

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

    230

    18.2.85. Orijentiranje u 3D koordinatnom sustavu Radni prostor za 3D crtanje ima simbol koordinatnog sustava s tri osi i etiri pogleda (tabli-ca dolje).

    POGLED SW Isometric SE Isometric NE Isometric NW Isometric SIMBOL NA TRACI VIEW

    IZGLED ZNAKA KOORDINATNOG

    SUSTAVA

    Za crtanje u tri dimenzije potrebno je znati orijentirati se u prostoru, odnosno trodimenzionalnom koordinatnom sustavu. Pri crtanju so-lida (vrstih objekata) duina objekta se crta u pravcu osi x, irina u pravcu osi y i visina u pravcu osi z (u pozitivnom smjeru sve tri osi). Za navigaciju u prostoru u novim inaicama i za promjene po-gleda slui novi alat ViewCube (kocka za navigaciju). Na slici des-no moete vidjeti izgled tog alata.

    Poloaj toaka u prostoru s njihovom udaljenou od ishodita ko-ordinatnog sustava moe se vidjeti na slici dolje lijevo. Slika dolje desno prikazuje pravce i smjerove crtanja veliina vrstih objekata u 3D koordinatnom sustavu.

    18.2.86. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Box) Radi lake izrade 3D crtea, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (Solids odnosno Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih osnovnih vrstih objekata. Novije inaice imaju vrpcu s nekoliko ploa s alatima za 3D modeliranje i izmjene (slike dolje).

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

    238

    na donjoj bazi prizme nacrtajte stoac promjera baze 50 i visine - 10 naredbom subtract oduzmite volumene prizme i stoca od glave vijka naredbom fillet zaoblite rubove glave vijka (R = 5) naredbom chamfer ukosite rub zavretka navoja na vijku za 2 naredbom union ujedinite nacrtana tijela vijak osjenajte (Visual Styles, sl. dolje desno) odgovarajuom bojom alatom slice nainite presjek vijka (rezultat pogledajte na slici dolje).

    Ovdje vidite korake i krajnji rezultat izrade 3D crtea vijka.

    3. primjer: nacrtajte tloris (tlocrt) jednog stana prema zadanim izmjerama (sl. esno). Naredbom region nai-nite zatvorena podruja. Prijeite u pogled SW Isomet-ric te naredbom extrude izvucite visine zidova na 275. Klikom na alat (u prvom krugu alatne trake Visual Sty-les ) dobit ete 3D prikaz stana sa skriven-im bridovima (slika dolje lijevo), a klikom na preac (u drugom krugu iste trake) osjenajte zidove (sl. dolje de-sno).

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

    246

    b) ( ) revolve Na primjeru modeliranja jedne ae isprobat ete alat Revolve. Nacrtajte 2D crte prema sl. 1. Nakon toga zaoblite krune prijelaze (sl. 2.). Klikom na preac zadajte naredbu re-volve. Na zahtjev Select objects to revolve: oznaite sve crte koje ine obrise modela . Na upit Specify axis start point or define axis by [Object/X/Y/Z] : kliknite na toku 1 i toku 2 crtkane linije (sl. 3.) i pritisnite Enter. Rezulatat je sl. 4. Prijeite na izo-3metrijski prikaz (sl. 5.) i osjenajte kreirani model (sl. 6.).

    Vjeba 1. primjer: na osnovi 2D crtea (sl. dolje lijevo), uporabom alata revolve nacrtajte 3D mo-del. Na zahtjev Specify angle of revolution or [STart angle] : upiite 180 (stup-njeva). Slika desno prikazuje rjeenje.

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

    248

    Vjeba 1. primjer: otvorite ranije izraeni crte stana sa str. 236. Vidite da stan ima otvore za vrata ali nema otvore za prozore. Te otvore ete sada nainiti uz pomo alata presspull. Pomo-u naredbe rectangle (pravokutnik), na lijevom zidu, na otprilike sredini zida soba, nacrtajte pravokutnike dimenzija 2.3 x 1.3 m, a zatim na desnom zidu isti takav pravokutnik (sl. dolje lijevo). Klikom na preac zadajte naredbu presspull. Kliknite unutar prvog pravokutnika (1) i povucite pokaziva u smjera izbijanja otvora u zidu za prozor (prema unutra) i kliknite jo jedanput. Otvor za prozor je gotov. Tako postupite redom za svaki od otvora (od 2 do 6) i izreite. Osjenajte zidove i dobit ete sliku dolje desno.

    2. primjer: na struku vijka (crte na str. 236.) izradite navoj. Otvorite ve izdraeni crte vij-ka i naredbom helix i sweep izdite navoj. Postupite kao pri crtanju opruge na str. 244. Prvo, pomou naredbe helix nacrtajte zvojnicu (oprugu) prema sljedeim podacima: Com-mand: Helix, Number of turns: 20 Twist=CCW, Specify center point of base:, Specify base radius or [Diameter]: 15, Specify top radius or [Diameter]: 15, Specify helix height or [Axis endpoint/Turns/turn Height/tWist] : 70 (slika dolje lijevo). Drugo, naredbom line i fillet nacrtajte presjek profila prema tablicama za metrike navoje (M30), slika u sredini. Na kraju, naredbom sweep nacrtajte navoj po zadanoj zavojnici (sl. dolje desno).

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoSchreibmaschinentext

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoNeuer Stempel

  • MatoSchreibmaschinentext271

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoSchreibmaschinentext273

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoSchreibmaschinentext

    MatoSchreibmaschinentext

    MatoSchreibmaschinentext274

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel

  • MatoSchreibmaschinentext275

    MatoNeuer Stempel

    MatoNeuer Stempel