Metodologija istraživanja u psihologiji roda i spola:

Pregled skala

Podjela skala

• Stavovi prema rodnim ulogama i seksizam

• Samoprocjene rodnih uloga

• Skale za djecu i adolescente/ice

• Stavovi prema gejevima i lezbijkama

Stavovi prema rodnim ulogama i seksizam• Skala stavova prema ženama

Attitudes toward Women Scale (AWS; Spence i Helmreich, 1972)

• Skala jednakosti spolnih uloga Sex Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere i

King, 1984)

• Moderni i staromodni seksizam Modern Sexism & Old-Fashioned Sexism (Swim, Aikin, Hall i

Hunter, 1995)

• Inventar ambivalentnog seksizma Ambivalent Sexism Inventory (ASI, Glick i Fiske, 1996)

• Inventar ambivalentnosti prema muškarcima Ambivalence toward Men Inventory (AMI, Glick i Fiske, 1999)

Skala stavova prema ženamaAttitudes toward Women Scale (AWS; Spence i Helmreich, 1972)

• AWS je najpopularniji instrument za ispitivanje stavova o rodnim ulogama u području psihologije (Spence i Hahn, 1997)

• Namjera autora/ice => ispitati očekivanja o odgovornostima, privilegijama i ponašanjima u različitim sferama koje su tradicionalno bile podijeljene između žena i muškaraca, a koje bi muškarci i žene mogli ravnopravno dijeliti

• AWS => mjera stavova prema pravima žena tj. odgovornostima i pravima žena u odnosu na odgovornosti i prava muškaraca, više nego mjera stavova prema ženama (Spence i Hahn, 1997)

• Verzije: originalna od 55 tvrdnji, dvije kraće od po 25 i 15 tvrdnji (najčešće korištena)

Skala stavova prema ženama• Pouzdanost

zadovoljavajuća ( .80) od 1970.-ih do 2000.-ih u SAD, Filipinima, Hrvatskoj i Sloveniji

• Valjanost Kraće verzije - jednofaktorska struktura (Loo i Logan, 1977; Smith i

Bradley, 1980; Whatley, 2008) Divergentna valjanost potvrđena => niska korelacija s mjerom

općih stavova prema ženama (Bailey i Less, 1992) Zastarjelost sadržaja tvrdnji?

sve liberalniji stavovi od 1970.-ih do 1990.-ih, posebno kod žena

kritike AWS zbog sve više negativno asimetričnih distribucija rezultata (Spence i Helmreich, 1997; Loo i Thorpe, 1998) => mogući efekt plafona

je li AWS zastarjela skala koja više ne odgovara zahtjevima suvremenog društva?

koliko je opravdano korištenje AWS-a za ispitivanje na studentskoj populaciji?

Skala stavova prema ženama

Prema Spence i Hahn (1997, str. 23)

Skala jednakosti spolnih uloga Sex-Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere i King, 1984)

• SRES ispituje stavove o podržavanju jednakosti (egalitarnosti) rodnih uloga žena i muškaraca

• Egalitaran stav => tendencija pojedinca da procjenjuje društvene uloge drugih osoba bez obzira na njihov spol vjeruje da sposobnosti, prava, obveze i mogućnosti pojedinca ne bi

trebale ovisiti o spolu ne uzima u obzir samo prosudbe o ponašanju i ulogama žena, već i

muškaraca ne diskriminira žene u netradicionalnim ulogama, no također ne

diskriminira niti muškarce u netradicionalnim ulogama

• Sadržaj => pet područja života odraslih osoba u kojima se egalitarni stavovi o rodnim ulogama mogu manifestirati bračna, roditeljska, profesionalna, obrazovna te socijalno-

interpersonalno-heteroseksualna uloga nisu neovisni aspekti života => ne očekuje se da čine odvojene

ortogonalne faktore, već su te kategorije definirane kako bi povećale sadržajnu valjanost SRES-a

2 duže (95 tvrdnji: 5x19) i 2 kraće paralelne verzije (25 tvrdnji)

Skala jednakosti spolnih uloga• Pouzdanost

zadovoljavajuća ( .70, često .90) u SAD-u, Grčkoj, Njemačkoj i Hrvatskoj

• Valjanost FA => jednofaktorska struktura obje kraće verzije i dvofaktorska

za obje duže verzije (King i King, 1990) Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama s

AWS-om (Jaffa, 1985) Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama s BSRI i

PAQ (King i King, 1990; King i sur., 1994) Kriterijska valjanost potvrđena

SRES je dobar prediktor bračnog zadovoljstva i prilagodbe braku (Sparks, 1995; Li i Caldwell, 1987);

osobe egalitarnog stava prema rodnim ulogama se ponašaju egalitarnije unutar svoje partnerske i roditeljske uloge, zadovoljniji su svojim sudjelovanjem u raspodjeli financijskih izdataka te doživljavaju partnerski odnos nešto pravednijim (Bartolac, Kamenov i Petrak, 2011)

Moderni i staromodni seksizamModern Sexism & Old-Fashioned Sexism (Swim, Aikin, Hall i Hunter, 1995)

• Teorijska osnova: važno je razlikovati staromodni i moderni seksizam

Staromodni seksizam: prihvaćanje tradicionalnih RU, različitog tretmana žena i muškaraca, i stereotipa o manjoj kompetentnosti žena

Uvjerenja u podlozi modernog rasizma i modernog seksizma su slična Nijekanje da se diskriminacija još uvijek događa Antagonizam prema Afro-Amerikancima/ženama koji imaju političke i

ekonomske zahtjeve Negodovanje/ogorčenost zbog posebne pomoći/pristranosti u korist

Afro-Amerikanca/žena (npr. javne politike koje im pomažu u obrazovanju i poslu)

• Sadržaj: Moderni seksizam 8 tvrdnji; Staromodni seksizam 5 tvrdnji

• Pouzdanost => zadovoljavajuća ( = .75 za MS; = .65 za SS)• Valjanost

FA: 2 faktora: Moderni seksizam i Staromodni seksizam Kriterijska valjanost => moderni seksizam je bolji prediktor preferencije

muškog kandidata za senatora nego ženskog od staromodnog seksizma Osobe visoke na modernom s. više smatraju da su biološke razlike

uzrok rodnih razlika na tržištu rada, a manje da se te rodne razlike objašnjavaju diskriminacijom, socijalizacijom i rodnim predrasudama

Inventar ambivalentnog seksizma Ambivalent Sexism Inventory (ASI, Glick i Fiske, 1996)

• Teorijska osnova: seksizam je posebna vrsta predrasude koju karakterizira ambivalentnost, a ne samo antipatija prema ženama => seksizam je višedimenzionalan

Hostilni seksizam => odgovara Allportovoj (1954) klasičnoj definiciji predrasude: “antipatija temeljena na pogrešnoj i nefleksibilnoj generalizaciji”

Benevolentni seksizam => skup međusobno povezanih stavova prema ženama koji su seksistički u smislu stereotipne percepcije žena i smatranja da žene trebaju biti u ograničenim ulogamano stavovi su subjektivno pozitivni (za procjenjivača) i imaju

tendenciju izazvati ponašanja koja se smatraju prosocijalnima (npr. pomaganje) ili koje karakterizira traženje intimnosti (npr. samo-otkrivanje)

HS i BS bi se trebali sastojati od 3 komponente: Paternalizam, Rodne razlike i Heteroseksualnost

Inventar ambivalentnog seksizma• Paternalizam

BS: Zaštitnički paternalizam – žene su “slabiji spol” pa ih muškarci trebaju zaštiti i privređivati za njih/obitelj

HS: Dominacijski paternalizam – opravdava patrijarhalnost tako što se za žene smatra da nisu u potpunosti kompetentne odrasle osobe te da muškarac treba biti nadređen, moćniji

• Rodne razlike BS: Komplementarno rodno razlikovanje – stereotipne osobine

muškaraca i žena (koje proizlaze iz tradicionalnih podjele društvenih uloga m i ž) su komplementarne, nadopunjuju se

HS: Kompetitivno rodno razlikovanje – predstavlja društveno opravdanje za strukturalnu moć muškaraca – “samo muškarci imaju osobine potrebne za vođenje važnih društvenih institucija”

• Heteroseksualnost BS: Heteroseksualna intimnost – heteroseksualne veze su jedan od

najvećih izvora sreće – želja za psihološkom bliskošću sa ženama HS: Heteroseksualna hostilnost – uvjerenje da žene žele dominirati nad

muškarcima kroz pristup seksu, da su manipulativne vezano uz seks

Inventar ambivalentnog seksizma• Sadržaj: 22 tvrdnje u 2 subskale (HS 11 tvrdnji i BS 11 tvrdnji)

• Pouzdanost - zadovoljavajuća za HS od .80 do .92; za BS od .73 do .85

• Valjanost FA: 3 faktora Benevolentnog seksizma (Zaštitnički paternalizam,

Komplementarne rodne razlike i Heteroseksualna intimnost); 1 faktor Hostilnog seksizma

Konvergentna/divergentna valjanost => visoke korelacije HS (i niske korelacije BS) s AWS-om, Modernim i Staromodnim seksizmom

Kriterijska valjanost => hostilni seksizam objašnjava negativne stavove i stereotipe prema ženama

Inventar ambivalenosti prema muškarcima Ambivalence toward Men Inventory (AMI, Glick i Fiske, 1999)

• Teorijska osnova: postoji ambivalentnost žena prema muškarcima

Benevolentnost prema muškarcima Maternalizam => pretpostavlja slabost muškarca (npr. žena se treba

brinuti o muškarcu kod kuće jer je on nesposoban za to) – no također opravdava ženinu uslužnost muškarcu

Komplementarno rodno razlikovanje => divljenje višem statusu muškaraca (povezano s osjećajem manje kompetentnosti žena)

Heteroseksualna privlačnost => uvjerenje da muškarac nije potpun bez žene (i obratno)

Hostilnost prema muškarcima Ljutnja na paternalizam => hostilna kompeticija s muškarcima (način

suočavanja s negativnim socijalnim identitetom) Kompenzacijsko rodno razlikovanje - negativni stereotipi o muškarcima

(“arogantni su”, “kao djeca su kada su bolesni”) => omogućava ženama da se na pozitivan način razlikuju od muškaraca (unatoč nižem statusu)

Heteroseksualna hostilnost => ljutnja na muškarce zbog njihove seksualne agresivnosti ili zbog paternalizma u bliskim odnosima (npr. muškarci dominiraju u razgovorima) (ž. osjećaju prijetnju)

Inventar ambivalenosti prema muškarcima• Sadržaj: 20 tvrdnji u 2 subskale (HM 10 tvrdnji i BM 10 tvrdnji)

• Pouzdanost - zadovoljavajuća za HM od .81 do .96; za BM od .79 do .83

• Valjanost Konstruktna valjanost potvrđena pomoću konfirmatorne FA Konvergentna i divergentna valjanost potvrđene pozitivnim korelacijama

HM i BM sa skalama Stavova prema muškarcima MB pozitivno povezana s HS i BS – seksisti su benevolentni prema

muškarcima HM nije povezana s HS i BS (nakon što se kontrolira korelacija s BM) –

hostilnost prema muškarcima nije povezana sa seksizmom

• Rodne razlike Žene imaju viši rezultat na Hostilnosti prema muškarcima i niži

rezultat na Benevolentnosti prema muškarcima nego muškarci Razumljivo iz pozicije teorije o međugrupnim odnosima prema kojoj

postoji (negativna) pristranost (žena) prema članovima vanjske grupe i (pozitivna) pristranost (muškaraca) prema članovima vlastite grupe

Samoprocjene rodnih uloga

Rodne uloge kao osobine ličnosti

• Bem inventar spolnih uloga Bem Sex Role Inventory (BSRI; Bem, 1974)

• Upitnik osobnih karakteristika Personal Attributes Questionnaire (PAQ; Spence,

Helmreich i Stapp, 1975)

Rodne uloge kao ponašanja

• Skala spolnih uloga kao ponašanja Sex-Role Behavior Scale (SRBS; Orlofsky, Ramsden i

Cohen, 1982)

Bem inventar spolnih ulogaBem Sex Role Inventory (BSRI; Bem, 1974)

• BSRI - najčešće korištena mjera u svim područjima istraživanja povezanim s rodom

• Teorijska osnova: maskulinost i femininost su odvojene i neovisne osobine, a ne suprotni krajevima jednog kontinuuma Bem ne smatra da je jedino rodno tipizirano ponašanje zdravo za

osobu, već da tradicionalne rodne uloge ograničavaju potencijale pojedinca

Psihološka androginost - zasebni opći tip ličnosti povezan s rodom koji se temelji na ravnoteži maskulinosti i femininosti

• Postupak konstrukcije - 400 osobina koliko je svaka poželjna za muškarca/ženu u američkom društvu

• Sadržaj => 3 skale: femininost, maskulinost, rodno neutralne tvrdnje (društveno poželjne za oba spola) Verzije: duža (60 tvrdnji), kraća (30 tvrdnji) Izražavanje rezultata: (1) ukupni bodovi na subskalama i (2)

dijeljenje uzorka u četiri kategorije s obzirom na medijane na M i F skalama

Bem inventar spolnih uloga• Pouzdanost - zadovoljavajuća

.80 u SAD-u, Australiji i Hrvatskoj, .70 u Kini i Tajvanu• Valjanost

U većini istraživanja ekstrahirano od 2 do 4 faktora, a maskulini faktori imaju kompleksniju faktorsku strukturu (Choi i Fuqua, 2003)

maskulinost i femininost nisu adekvatno operacionalizirane => skala ne mjeri M i F već uže koncepte: instrumentalnost i ekspresivnost

Zastarjelost? – procjena tvrdnji u suvremenom kontekstu (Holt i Ellis, 1998; Auster i Ohm, 2000; Konrad i Harris, 2002)

Nekonzistentni rezultati – no na nekim osobinama se pokazalo odstupanje od rezultata istraživanja koje je provela Bem (1974)

• Kritike (Pedhazur i Tetenbaum, 1979) Nisu unaprijed definirane domene maskulinosti i femininosti =>

ugrožena konstruktna valjanost (odabran empirijski pristup) Podjela uzorka na temelju medijana je loš način formiranja tipologije

rizik da će osobe sličnih rezultata na skalama biti svrstane u različite kategorije, i obratno

svrstavanje u kategoriju ovisi o uzorku istraživanja (problem s nereprezentativnim uzorcima – studenti)

teorijski nejasno što znači “nediferenciran”

Upitnik osobnih karakteristika Personal Attributes Questionnaire (PAQ; Spence, Helmreich i Stapp, 1975)

• PAQ - nakon BSRI druga najčešće korištena skala rodnih uloga

• Teorijska osnova: maskulinost i femininost su odvojene osobine koje su poželjne kod muškaraca i žena, ali više tipične za jedan nego drugi spol (a ne suprotni krajevi jednog kontinuuma)

• Postupak konstrukcije koliko je svaka tvrdnja karakteristična za tipičnog muškarca, a

koliko za tipičnu ženu, te koliko je karakteristična za idealnog muškarca, a koliko za idealnu ženu

skala maskulinosti => osobine poželjne za oba spola, ali više tipične za muškarce

skala femininosti => osobine poželjnima za oba spola, ali više tipične za žene

subskala maskulinosti-femininosti => osobine koje su više poželjne i tipične za jedan spol nego drugi

Upitnik osobnih karakteristika• Verzije: duža (55 tvrdnji) i kraća (24 tvrdnje)• Sadržaj skale i tvrdnji:

M skala => instrumentalne osobine i orijentiranost cilju; F skala => ekspresivne osobine odnosno usmjerenost na druge

ljude; M-F skala => različit sadržaj

• Pouzdanost - zadovoljavajuća .75 u SAD-u za M i F skale, a niže za M-F skalu

• Valjanost FA => nekonzistentni rez. (2 do 4 faktora) Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama subskala

PAQ-a sa subskalama BSRI-a Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama subskala

PAQ-a s AWS-om

Skala spolnih uloga kao ponašanjaSex-Role Behavior Scale (SRBS; Orlofsky, Ramsden i Cohen, 1982)

• Upitnik samoprocjene koji mjeri koliko se ljudi ponašaju na rodno tipiziran način

• Teorijska osnova: maskulinost i femininost su odvojeni konstrukti => u skladu s Bem

(1974) te Spence, Helmreich i Strapp (1975); no za razliku od njih je fokus na bihevioralnom aspektu rodnih uloga, a ne osobinama

• Postupak konstrukcije - po uzoru na PAQ

• Sadržaj 3 subskale => ‘Muški vrednovana ponašanja’ (MV), ‘Ženski vrednovana

ponašanja’ (FV) i ‘Spolno specifična ponašanja’ (SS) ponašanja iz četiri područja: rekreacijskih aktivnosti, profesionalnih

interesa, socijalnih interakcija te bračnih odnosa Verzije: duža (240 tvrdnji) i kraća (96 tvrdnji) Izražavanje rezultata => ukupni bodovi na 3 subskale i na 12 subskala

Skala spolnih uloga kao ponašanja• Pouzdanost

zadovoljavajuća za duže i kraće verzije

• Valjanost CFA nije potvrdila očekivanu faktorsku strukturu (3 faktora višeg i 12

faktora nižeg reda) (McCreary, Rhodes i Saucier, 2002) glavni razlog => visoka korelacija odnosno manjak distinktivnosti

između skala MV i SS => upućuje na nezadovoljavajuću konstruktnu valjanost skale

Divergentna valjanost skale potvrđena je niskim i umjerenim korelacijama s PAQ-om i AWS-om (Orlofsky, Cohen i Ramsden, 1985)

• Nedostatak skale izostanak određenog ponašanja ne upućuje nužno na izostanak

femininosti ili maskulinosti => već na to da se ispitanici nisu imali prilike ponašati na određeni način (npr. biti osnovnoškolska učiteljica, preuzimati na sebe potpunu odgovornost za zarađivanje za obitelj)

Skale za djecu i adolescente/ice

• Upitnik osobnih karakteristika za djecuChildren's Personal Attributes Questionnaire (CPAQ,

Hall i Halberstadt, 1980)

• Skala stavova prema ženama za adolescente/ice Attitudes toward Women Scale for Adolescents

(AWSA, Galambos, Petersen, Richards i Gitelson, 1985)

• Skala rodnih uloga u adolescenciji (Jugović i Kamenov, 2008, 2010)

Skala stavova prema ženama za adolescente/iceAttitudes toward Women Scale for Adolescents (AWSA, Galambos i sur., 1985)

• Svrha AWSA => mjerenje stavova adolescenata/ica prema pravima i ulogama žena

• Teorijska osnova: nije jasno određeno što sve čini sadržaj stavova prema RU na adolescentskoj populaciji opisuju se da stavovi prema ženama odnosno pravima žena mogu

biti povezani s važnim životnim odlukama adolescenata, kao što su odabir zanimanja ili zasnivanje obitelji

stavovi prema RU su konceptualno različiti od orijentacije vezane uz rodne uloge ili identiteta

• Konstruirana na temelju kraće verzije Skale stavova prema ženama

• Sadržaj: 12 tvrdnji => 2/3 ispituje stavove o pravima i ulogama djevojaka i mladića u obrazovanju, sportu i izlascima (dating), a ostale o ulogama odraslih žena vezanim uz roditeljstvo i kućanske poslove "Psovanje je gore za djevojke nego za mladiće“ "U redu je da djevojka pozove mladića van na spoj“ "Na spoju bi mladići trebali platiti sve račune"

Skala stavova prema ženama za adolescente/ice

• Pouzdanost umjerena do zadovoljavajuća => od .62 do .86

• Valjanost FA nije potvrdila jednofaktorsku strukturu (kao kod AWS)

(Gibbons, Stiles i Shkodriani, 1991) => 3 faktora: (1) Tradicionalne uloge u obitelji i poslu (2) Osobna sloboda (3) Djevojke iniciraju izlazak (date)

Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama sa subkalama femininosti i maskulinosti BSRI-a (Galambos, Almeida i Petersen, 1990)

Upitnik osobnih karakteristika za djecuChildren's Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall i Halberstadt, 1980)

• Teorijska osnova: femininost i maskulinost odvojene unipolarne dimenzijama Namijenjen ispitivanju rodno tipiziranih osobina ličnosti kod

djece, a razvijen je promjenom i prilagodbom tvrdnji iz PAQ-a za odrasle

• Verzije duža - 51 tvrdnja: M subskala (20 osobine), F subskala (18

osobina), M-F subskala (13 osobina), kraća - 21 tvrdnja: 8 tvrdnji u M i F subskalama, 5 tvrdnji u F-M

skali

• Primjeri tvrdnji: M skala: „Moji osjećaji se teško mogu povrijediti.“ F skala: “Moji umjetnički radovi i ideje su kreativni i originalni. M-F skala: „Teško mi je donijeti odluku.“

Upitnik osobnih karakteristika za djecu• Pouzdanost

Problematična => od .40 do .70 za M i F skale, a od .08 do .53 za F-M skalu

• Valjanost FA nisu potvrdile očekivanu faktorsku strukturu (M i F) => 3

faktora: Interpersonalna orijentacija, Vodstvo i Emocionalnost (Absi-

Semaan, Crombie i Freeman, 1993) Interpersonalni faktor, Faktor vodstva i Faktor neovisnosti

(Thomson i Zand, 2005) Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama s

PAQ-om Divergentna valjanost => potvrđena je niskim korelacijama s

mjerama inteligencije i samopoimanja (Hall i Halberstadt, 1980)

Skala rodnih uloga u adolescenciji(Jugović i Kamenov, 2008, 2010)

• Teorijska osnova:• Definicija RU u adolescenciji = društvena očekivanja o

osobinama, ponašanjima i interesima koja su različita za adolescente i adolescentice

• RU obuhvaća ponašanja, osobine i interese, a ne samo osobine (BSRI i PAQ) ili ponašanja (SRBS)

• Maskulinost i femininost slabo povezane – u skladu s Bem (1974) te Spence i sur. (1975)

• Različita područja RU: obitelj, škola, slobodno vrijeme, odnos prema izgledu i intimni odnosi

• Razvoj Skale rodnih uloga u adolescenciji• temeljiti je na jasnom teorijskom konceptu• smjestiti u suvremeni hrvatski društveni kontekst• specifičnosti adolescencije - razviti na srednjoškolskom uzorku

Skala rodnih uloga u adolescenciji• Postupak konstrukcije skale

• Predistraživanje: fokus grupe i kvantitativno istraživanje• Što okolina/hrvatsko društvo očekuje od mladića/djevojke?

• Glavno istraživanje• Koliko se svako od sljedećih ponašanja i osobina odnosi na

tebe (koliko je karakteristično za tebe)? (1=uopće ne, 5=u potpunosti da)

• Sadržaj skale => dvije subskale• Femininost (16 tvrdnji, =,874)

• obavljanje tradicionalno ženskih kućanskih poslova, interes za modu i kozmetiku, briga o izgledu i uljepšavanje, bavljenje tipično ženskim sportskim aktivnostima poput aerobika i pilatesa, te romantičnost, osjećajnost i pomaganje drugima

• Maskulinost (16 tvrdnji, =,839) • obavljanje tradicionalno muških kućanskih poslova, interes

za bavljenje (timskim) sportom i za automobile, sportski izgled, hvaljenje ljubavnim postignućima i iniciranje zajedničkog izlaska, potreba za natjecanjem, pobjedom i dominacijom

Stavovi prema gejevima i lezbijkama

• Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima The Attitudes Toward Lesbians and Gay Men Scale

(ATLG; Herek, 1988)

• Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima (Parmač, 2005)

• Multidimenzionalna skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima Multidimensional Scale of Attitudes Toward Lesbians and

Gay Men (Gato, Fontaine i Carneiro, 2012)

Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima The Attitudes Toward Lesbians and Gay Men Scale (ATLG; Herek, 1988)

• ATLG – kratka mjera stavova heteroseksualnih osoba prema gej muškarcima i lezbijkama Sastoji se od dvije subskale – polovica se odnosi na stavove prema gej

muškarcima (ATG), a polovica prema lezbijkama (ATL) Duža verzija ima 10 tvrdnji po subskali, a kraća koja se danas češće koristi

po 5 tvrdnji

• Visoka pouzdanost > .85 na studentskim uzorcima te > .80 na nestudentskim uzorcima

odraslih osoba

• Valjanost Potvrđena faktorska struktura pomoću CFA (Stoever i Morera, 2007).

• Korelacije s drugim konceptima Viši rezultati na ATLG su povezani s višom religioznošću, neimanjem

osobnog kontakta s gej muškarcem ili lezbijkom, prihvaćanjem tradicionalnim stavovima prema rodnim ulogama, uvjerenjima o ideologiji tradicionalne obitelji i odobravanjem javnih politika koje diskriminiraju seksualne manjine

Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima (Parmač, 2005)

• ATLG – kratka mjera stavova heteroseksualnih osoba prema gej muškarcima i lezbijkama Sastoji se od dvije subskale od kojih jedna ispituje stavove prema gej

muškarcima, a druga prema lezbijkama - svaka ima po 28 tvrdnji

• Visoka pouzdanost =.96

• Valjanost Potvrđena jednodimenzionalna faktorska struktura svake subskale

• Rodne razlike Žene imaju pozitivnije stavove prema lezbijkama i gej muškarcima nego

muškarci Muškarci općenito imaju pozitivnije stavove prema lezbijkama nego prema

gej muškarcima, dok žene imaju podjednake stavove prema lezbijkama i gej muškarcima

Multidimenzionalna skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima

Multidimensional Scale of Attitudes Toward Lesbians and Gay Men (Gato, i sur., 2012)

• MSAT-L/G – stavovi prema gej muškarcima i lezbijkama su kompleksni i višedimenzionalni

• Sadržaj => 27 tvrdnji podijeljenih u 4 subskale: Odbijanje bliskosti – “Gej osobe me čine nervoznim/om.” Potpora – “Lezbijke i gejevi još uvijek moraju prosvjedovati za jednaka prava.” Moderni heteroseksizam – “Legalizacija istospolnih brakova će srušiti

osnovne temelje društva.” Patologiziranje homoseksualnosti – “Homoseksualnost je psihička bolest.”

• Pouzdanost između .79 i .91

• Valjanost Potvrđena 4-dimenzionalna faktorska struktura instrumenta

• Povezanost s drugim konceptima Žene i osobe koje imaju prijatelje/ice lezbijke/gejeve imaju viši rezultat na skali

Potpore te niži rezultat na skalama Odbijanja bliskosti, Modernog heteroseksizma i Patologiziranja homoseksualnosti u odnosu na muškarce i osobe koje nemaju prijatelje/ice lezbijke/gejeve (Gato i sur., 2012)

Desničarski autoritarizam je najbolji prediktor stavova prema lezbijkama i gejevima (Ćrpić i Tomić, 2013)