Upload
marija-kordic
View
242
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
Istraživanja u kliničkoj psihologiji
Kolegij: Uvod u kliničku psihologiju
Metode i nacrti istraživanja
Opći cilj istraživanja u kliničkoj psihologiji je stjecanje znanja o ljudskom ponašanju te
upotreba tih znanja za unaprjeđenje života pojedinaca, njegovih obitelji i grupa.
1. Eksperiment2. Studija slučaja3. Korelacijska istraživanja4. Epidemiološka istraživanja
Metode i nacrti istraživanja
1. Eksperiment Npr. ukoliko želimo vidjeti da li su relaksacija ili aerobno
vježbanje uspješne intervencije za smanjenje ispitne anksioznosti prije ispita.
Potrebno je paziti na dobru operacionalizaciju zavisnih i nezavisnih varijabli, vanjsku i unutarnju valjanost,
Razne su vrste eksperimenata Studija slučaja
dubinsko ispitivanje i opažanje te opis jedne osobe ili situacije
Iako imaju brojne nedostatke, velika je prednost što mogu dati nove spoznaje o novim ili rijetkim fenomenima
Najpoznatija prva studija slučaja je Studija slučaja Anna O. (Joseph Breuer i Sigmund
Freud, 1895/1957). Nacrt s jednim ispitanikom Višestruki nacrt
Nacrt s jednim ispitanikom Koristi metodologiju vremenskih serija ABAB (A=opažanje, B=uvođenje NV) - case study
eksperiment početak-tretman-obrat-tretman kada se na jednom ispitaniku izmjenjuje primjena
i ne primjena intervencija. Npr. dijete s elektivnim mutizmom s kojim se u jednoj seansi primjenjuje razdoblja kada se ništa ne radi i kada se rade intervencije usmjerene na problem (mr.sc.Nada Anić)
Višestruki nacrt Koristi se za dvije ili više situacija, osoba,
ponašanja
Metode i nacrti istraživanja
Korelacijska istraživanja Vrlo česta jer je istraživanja eksperimentalnog
tipa teško provesti u kliničkoj psihologiji Povezanost varijabli (nikako ne uzročno
posljedični odnos) npr. što su osobe više depresivne to imaju
izraženiji osjećaj bespomoćnosti
Metode i nacrti istraživanja
Epidemiološka istraživanja Vrlo važna u kliničkoj psihologiji Epidemiologija - istraživanje učestalosti i rasprostranjenosti
poremećaja u populaciji. Koliko ljudi ima problem s alkoholom?; Koliko je novih
depresivnih poremećaja dijagnosticirano prošle godine? Prevalencija (zastupljenost)= dio populacije koja ima ispitivani
poremećaj u određenoj točki ili razdoblju vremenaIncidencija (pojavljivanje) = broj novih slučajeva poremećaja
koji se pojave u nekom razdoblju, obično u godinu dana. Odgovori:
1% populacije boluje od shizofrenije Između 0,5-1% adolescentica razvije anoreksiju nervosu.
Zbog zahtjevnosti ta su istraživanja vođena i financirana od strane države.
Metode i nacrti istraživanja
Epidemiološka istraživanja može doprinijeti i razumijevanju uzroka bolesti,
npr. epidemija kolere-većina žrtava je pila vodu na istom izvoru. Pretpostavljeno je da se širi putem zagađene vode.
U području psihičkih poremećaja nema primjera istraživanja koje bi ponudilo uvjerljivu etiološku teoriju.
Istraživanja efikasnosti tretmana
90-ih godina prošlog stoljeća bilježimo dominaciju istraživanja koji empirijski provjeravaju efikasnost tretmana evidence based practice (EBP) empirically supported treatments (EST).
najzastupljeniji metodološki pristupi provjere efikasnosti tretmana: Slučajne kontrolirane studije (RCT, eng.
randomize controlled trial) : eksperiment kojim se testira efikasnost raznih ciljanih intervencija.
Neslučajne kontrolirane studije (NRCT eng. non-randomised controlled trials): ne svrstavaju pacijente u skupine po slučaju
Nekontrolirane studije: ne postoji raspodjela pacijanata po slučaju niti skupina izložena placebo tretmanu
Istraživanja efikasnosti tretmana
Osim slučajnosti (slučajnog rasporeda) i kontrole (korištenje placebo skupine), važno je u istraživanjima osigurati i druge elemente kontrole.
Jedna od njih je poznatost vrste tretmana kojoj je osoba izložena kako od strane pacijenta tako i od strane istraživača. otvorene studije (open trials) slijepe studije (blind trials).
Uzorak
Uzorak uvelike ovisi o tipu kliničkog istraživanja
Uzorak mogu sačinjavati: “zdravi” pojedinci osobe s dijagnozom
Tko je zdrav pojedinac? Osoba koja nema klinički relevantnu bolest ili poremećaj.
Tko su osobe sa dijagnozom? To su osobe koje prema definiciji zadovoljavaju kriterije za neki poremećaj .
Uzorak
Iako se čini jednostavnim dijagnoza je načelno kategorija, ali u realitetu čini se da se poremećaji kreću na kontinuumu
Problem broja ispitanika: Rijetki poremećaji (npr. OCD) mala prevalencija Pravilna dijagnoza Razni kriteriji uključivanja koji smanje broj
sudionika Otpad ispitanika
Nimalo depresivan
Jako depresivan
Dijagnoza depresije -bolesni
Bez dijagnoze depresije -zdravi
Uzorak
Studija ima dodatne zahtjeve za isključivanje ili uključivanje u studiju Npr. ne smije postojati komorbiditet s nekim
drugim poremećajem Ispitanici ne smiju biti mlađi od... ili stariji od.... Ovo im mora biti prvo javljanje po pomoć...
Sve to smanjuje broj sudionika u istraživanju!
Dodatne teškoće: Istraživanje na djeci i adolescentima Informirani pristanak na istraživanje odraslih, a za
djecu roditelja Etičke dileme
Neka istraživanja iz područja kliničke psihologije
1. Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi (Jurin, Lauri Korajlija, 2007):
ispitati promjene u anksioznoj osjetljivosti u funkciji dobi i spola
1075 odraslih (18-55) , 1420 djece (10-17)
Instrumentarij: CASI - Children Anxiety Sensitivity Index ASI - Anxiety Sensitivity Index
1. Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi (Jurin, Lauri Korajlija, 2007):
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
10 11 12 13 14 15 16 17 18-25 26-35 36-45 46-55
ženemuškarci
1. Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi (Jurin, Lauri Korajlija, 2007):
Zaključno: Rezultati ukazuju na stabilnost anksiozne
osjetljivost kroz dob od djetinjstva do dobi od 55 godina starosti
Djevojčice se pokazuju anksiozno osjetljivijima u odnosu na dječake
Razlika po spolu uočava se i u odrasloj dobi nakon 36 godina starosti (žene anksiozno osjetljivije)
2. CORE-OM: Mogućnost korištenja u diferencijalnoj dijagnostici psihičkih poremećaja (Jokić-Begić, Jurin, Lauri Korajlija, 2008)
Cilj: Ispitati koliko je CORE-OM upitnik, u našoj populaciji, dobar u razlikovanju zdravih u odnosu na bolesne sudionike
Uzorak: istraživanje je provedeno na kliničkom (N=196) i nekliničkom uzorku (N=263)
Instrumentarij: CORE-OM (Clinical Outcome in Routine
Evaluation – Outcome Measure, 1998)
rezultati - senzitivnost i specifičnost
zdravi klnicki
zdravi i bolesni - zdravi - 1, bolesni 2
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
core
_m
452
20
19845
MUŠKARCI
zdravi klnicki
zdravi i bolesni - zdravi - 1, bolesni 2
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
core
_m
201
445
75160
144194
141
ŽENE
82%
73%
88%
70%
2. CORE-OM: Mogućnost korištenja u diferencijalnoj dijagnostici psihičkih poremećaja (Jokić-Begić, Jurin, Lauri Korajlija, 2008)
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
1,6
1,8
CORE_OM
psihijatrijska bolnica
savjetovalište
kontrolna skupina
0
5
10
15
20
25
30
35
40
problemi
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
5
rizik0
2
4
6
8
10
12
14
16
pozitivnofunkcioniranje
2. CORE-OM: Mogućnost korištenja u diferencijalnoj dijagnostici psihičkih poremećaja (Jokić-Begić, Jurin, Lauri Korajlija, 2008)
Razlike u CORE-OM s obzirom na različitu vrstu patologije
3. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom (Jurin, Bratko, Lauri Korajlija, 2007):
Cilj: ispitati povezanost različitih dimenzija perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom
Uzorak 300 studenata (Pravog i Medicinskog fakulteta)
depresivnost akademski uspjeh
beta (β) t beta (β) t
visoki standardi
-.017 -0.292 .383 6.263***
red -.105 -1.797 -.016 -0.273
diskrepanca .457 7.845*** -.316 -5.252***
sažetakR= .469; korigiraniR²=.210F(3,239) =22.420***
R=.444; korigirani R²=.187F(3,231) =18.950***
3. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i akademskim uspjehom (Jurin, Bratko, Lauri Korajlija, 2007):
Postavljanje visokih standarda – pozitivni aspekt
perfekcionizma
Urednost i organizacija – neutralni aspekt
perfekcionizma
Nezadovoljstvo postignutim – negativni aspekt
perfekcionizma
4. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i anksioznošću (Lauri Korajlija, 2004.)
Cilj: procijeniti način na koji je perfekcionizam (pozitivan i negativan) povezan s depresivnošću i anksioznošću.
Uzorak: Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 124 sudionika 3 skupine:
skupina klinički depresivnih sudionika skupina klinički anksioznih sudionika usporedna skupina.
Instrumentarij: Beckova ljestvica depresivnosti Upitnik stanja-osobine anksioznosti Upitnik atribucijskog stila Ljestvica pozitivnog i negativnog perfekcionizma.
5. Diferencijalno-dijagnostičku valjanost u MMPI-2 (Grgičević, Jokić-Begić, 2004)
359 ispitanika podijeljenih u četiri skupine (ne-psihotičnu, psihotičnu, PTSP i usporednu)
profili zdravih sudionika su i klinički neznačajni na svim kliničkim ljestvicama u odnosu na kliničke skupine
MMPI-2 ima diferencijalno-dijagnostičku valjanost u razlikovanju gore spomenutih skupina na osnovi razlika u pojedinim kliničkim ljestvicama
nije potvrđen smjer tih razlika prema kojem se očekivalo da će viši rezultati na kliničkim ljestvicama odražavati teži stupanj psihopatologije, odnosno da će psihotični ispitanici imati više profile od ostalih skupina.
MMPI-2 (N=359)MMPI-2 (N=359)
30
40
50
60
70
80
90
100
110
L F K Hs D Hy Pd Mf Pa Pt Sc Ma Si
PTSD (N=73) psihoze (N=89)
nepsihotocni (N=105) usporedna (N=100)
4. Povezanost perfekcionizma s depresivnošću i anksioznošću (Lauri Korajlija, 2004.)
Rezultati: negativni perfekcionizma izravno je povezan
s anksioznošću, a neizravno (preko anksioznosti kao moderator varijablom) s depresivnošću.
negativni perfekcionizam može se smatrati dobrim prediktorom izraženosti anksioznosti, dok se kao dobar prediktor izraženosti depresivnosti može koristiti samo u kombinaciji s izraženom anksioznosti kao crtom ličnosti
Budući da pozitivan perfekcionizam nije povezan s anksioznošću ni s depresivnošću on se može smatrati poželjnom osobinom.
5. Mijenja li KB grupna terapija izraženost perfekcionizma kod osoba s paničnim poremećajem? (Jokić-Begić, Lauri-Korajlija, Begić, Kamenov, 2003): Cilj: utvrditi mijenja li se uslijed grupne
kognitivno-bihevioralne terapije razina perfekcionizma, depresije i anksioznosti kod oboljelih od paničnog poremećaja.
Uzorak: tri skupine ispitanika:
skupinu uključenu u grupnu kognitivno-bihevioralnu terapiju (n=8)
skupinu oboljelih koja je bila u standardnom psihijatrijskom tretmanu koju je uključivao anksiolitike i suport (n=14)
skupinu zdravih ispitanika (n=40).
5. Mijenja li KB grupna terapija izraženost perfekcionizma kod osoba s paničnim poremećajem? (Jokić-Begić, Lauri-Korajlija, Begić, Kamenov, 2003): Rezultati:
Nakon 12 tjedana terapije skupina uključena u grupni KB tretman pokazivala je viši stupanj pozitivnog perfekcionizma u odnosu na skupinu oboljelih koja je primala anksiolitike, a nije se statistički značajno razlikovala od skupine zdravih.
utvrđena je i znatno niža razina depresivnosti grupni KB tretman povezan je s promjenom u
strukturi perfekcionizma te ublažavanjem depresivnih simptoma