Ova publikacija je rezultat projekta „Unapređenje analitičkih kapaciteta ISSP“ koji implementiraju KOF Institut i ISSP kao dio programa SCOPES – program naučne saradnje između Istočne Evrope i Švajcarske koji finansira Švajcarska nacionalna naučna fondacija i Švajcarska agencija za razvoj i saradnju.

April 2018

Rezime

Rezime

Prema procjenama međunarodnih institucija, svjetska ekonomija će u 2018. godini rasti po stopi od preko 3%, a slična stopa rasta se očekuju i 2019. godini. Ekonomski oporavak na globalnom nivou je u toku prvenstveno zahvaljujući ponovnom vraćanju investicija i snaženju trgovine, koji su stimulisani povoljnijim uslovima finansiranja, uopšte prilagodljivijim politikama i većim stepenom povjerenja među ekonomskim akterima. Prema procjenama međunarodnih institucija, ovi faktori bi trebali da doprinesu održivom globalnom rastu, pa čak i njegovom ubrzanju u zemljama u razvoju tokom narednih nekoliko godina zahvaljujući oporavku zemalja izvoznica roba. Dakle, veći rast se očekuje u u zemljama u razvoju koje su i u 2017. godini zabilježile značajan rast koji je premašio 4%. Takođe, očekuje se dalji snažan rats kineske ekonomije od preko 6%. Prisutne geopolitičke tenzije i eventualna trgovinska ograničenja ili pooštreni uslovi finansiranja su i dalje osnovni rizici sa kojima se susrijeće globalni ekonomski rast.

Crnogorska ekonomija je nastavila sa visokim rastom i u četvrtom kvartalu 2017. godine. Naime, nakon visokog realnog rasta iz trećeg kvartala od 4,7%, bruto domaći proizvod Crne Gore je u posljednjem kvartalu 2017. godine rastao takođe po značajnoj realnoj stopi od 4% i iznosio je 1,05 milijardi eura (stalne cijene), dok je u istom periodu prošle godine iznosio 0,95 milijardi eura (kad je ostvaren realni rast od 3,5%). Nominalni rast BDP-a u posmatranom period je iznosio 6,4%. Ako se posmatra struktura BDP u četvrtom kvartalu finalna potrošnja je činila 105,6%BDP-a, od čega se na ličnu potrošnju odnosilo 81,9%, dok je državna potrošnja iznosila 23,7%. Bruto investicije u osnovna sredstva su takođe imale značajan udio u strukturi BDP-a i činile su 31,2%, dok je doprinos salda izvoza i uvoza bio negativan -45,3%.

Takođe, projektovani rast BDP za 2017. godinu ne odstupa značajnije od zvaničnih podataka koji

ukazuju da je realni rast na godišnjem nivou u 2017. godini iznosio preko 4%. Osnovni faktori rasta BDP u 2017. godini su bili razvoj energetske i transportne infrastrukture i razvoj turizma. Takođe investiciona aktivnost je značajno uticala na rast BDP u 2017. godini, ali i značajan doprinos izvoza za razliku od prethodnih godina. Najveći dio bruto investicija u osnovna sredstva odnosio se na građevinske radove i opremu. Kada su u pitanju specifični sektori, sektor sa najvećim udjelom investicija je bio javni sektor, što je posljedica izgradnje autoputa. Promjenljiva kretanja u investicijama po kvartalima su se odrazila na ukupan uvoz, odnosno njegovo smanjeno učešće u strukturi BDP. Ipak, u posljednjem kvartalu 2017. godine došlo je do nešto većeg uvoza u odnosu na isti kvartal prethodne godine, što je smanjilo uticaj rasta izvoza na povećanje BDP-a. Rast ukupnog izvoza u 2017. godini je bio posljedica povećanog izvoza usluga (naročito u trećem kvartalu), gdje je značajan rast izvoza zabilježen u turizmu, ali je zabilježen i rast izvoza roba. Struktura izvezene robe pokazuje da se najviše izvozi aluminijum i aluminijumski proizvodi i mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije.

Pored investicija i spoljne trgovine, značajan uticaj na rast BDP-a u 2017. godini je imala i potrošnja stanovništva koja je i u četvrtom kvartalu rasla i to po realnoj stopi od 3,8% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Takođe, u 2017. godini je značajna bila potrošnja države iako je zabilježola blagi pad u posljednjem kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine.

Tržište rada je u 2017. godini zabilježilo pozitivna kretanja u odnosu na 2016. godinu po svim osnovnim indikatorima – ukupnim stopama aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti. Stopa aktivnosti je u 2017. godini iznosila 54,7%, stopa zaposlenosti 45,9%, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 16,1%. U poređenju sa prethodnom godinom, u 2017. godini došlo do rasta stope

aktivnosti od 0,2 p.p, dok je stopa zaposlenosti porasla za 1,1 p.p. a stopa nezaposlenosti smanjena za 1,6 p.p. Ipak, dinamika tržišta rada je blago usporena u posljednjem kvartalu 2017. godine, tako da je stopa aktivnosti bila niža u odnosu na isti kvartal 2016. godine za 0,5 p.p. i iznosila je 53,5%, dok je stopa zaposlenosti bila na približno istom nivou kau u četvrtom kvartalu 2016. godine i iznosila je 44,4%. Stopa nezaposlenosti (17%) je bila niža za 0,5 p.p. u odnosu na četvrti kvartal 2016. godine, ali je u odnosu na treći kvartal 2017. godine i ona zabilježila rast od čak 2,2 p.p.

Projekcije ISSP-a na bazi makroekonomskog modela pokazuju da će bruto domaći proizvod Crne Gore u 2018. godini zabilježiti realni rast od približno 3%. Nešto niža stopa rasta BDP-a u 2018. u odnosu na 2017. godinu će biti posljedica nešto nižeg (iako i dalje značajnog) rasta investicione aktivnosti u zemlji. Takođe, u 2018. godini će finanla potrošnja će bilježiti nešto niži rast u odnosu na 2017. godinu, što će se odraziti i na nešto umjereniji rast BDP-a.

Nešto niža stopa rasta potrošnje stanovništva će biti posljedica manjeg raspoloživog dohotka usljed povećanja određenih poreza u drugoj polovini 2017. godine, prije svih PDV. Takođe, nešto veća projektovana inflacija će uticati na manji raspoloživi dohodak.

Kao i tokom 2017. godine, rast će u najvećoj mjeri biti podstaknut investicionom potrošnjom, koja će u 2018. godini rasti po stopi od preko 11%, uprkos činjenici da je ostvarena veoma visok rast investicija i u 2017. godini od preko 15%. Investiciona potrošnja će se i dalje bazirati na nastavku izgradnje prve dionice autoputa Bar-Boljare. Pored investicija u autoput, očekuje se da će se nastaviti strana ulaganja u turističku infrastrukturu, imajući u vidu činjenicu da je sektor turizma onaj koji značajno doprinosi BDP.

Kad su u pitanju spoljnotrgovinski odnosi, planirana dinamika izgradnje autoputa će uticati na nešto veću stopu uvoza u 2018. godini što će se odraziti na nešto veći ukupan uvoz roba i usluga koji će porasti za približno 4,7%. Pored uvoza iniciranog investicijama taj rast će biti posljedica i visokog uvoza hrane, nafte i transportnih uređaja. Sa druge strane, nakon duže vremena crnogorska ekonomija je ostvarila pozitivnu stopu rasta kad je u pitanju izvoz roba, a kontinuitet u rastu izvoza se očekuje i u 2018. godini. Uz snažan sektor turizma i izvoz usluga, ukupan rast uvoza roba i usluga je projektovan na 8,6% u 2018. godini. Takođe očekuje se dalji priliv stranih direktnih investicija, što če dodatno uticati na makroekonomska dešavanja.

Kad je u pitanju tržište rada, očekuje se stabilnost u pogledu ukupne zaposlenosti, kao i blago povećanje zarada.

Svijet Projektovana stopa rasta globalne ekonomije za 2017. godinu je 3,6%, dok se u 2018. godini očekuje nešto veći ekonomski rast, gdje je realna stopa rasta BDP-a projektovana na 3,7%. Globalna ekonomija je uhvatila zamah krajem 2016. godine i nastavila sa rastom u 2017. godini. Rast BDP-a je evidentiran u SAD-u, Evropi, Japanu, Rusiji i zemljama u razvoju u Aziji i Evropi. Očekuje se da će ekonomska aktivnost razvijenih ekonomija rasti i u 2018. godini, podržana najviše ubrzanjem rasta u SAD-u. Međutim, ekonomski rast je i dalje slab u mnogim zemljama, a inflacija je ispod cilja u

najnaprednijim ekonomijama. Očekuje se da će globalni rast biti održan u narednih nekoliko godina, čak se ubrzati na tržištima u razvoju i ekonomijama u razvoju (EMDE) zahvaljujući oporavku izvoznika robnih dobara. Iako bi se kratkoročni rast mogao iznenaditi, globalni izgledi su i dalje podložni znatnim rizicima, uključujući mogućnost finansijskog stresa, povećanog protekcionizma i rastuće geopolitičke tenzije.

U nastavku je data tabela koja pokazuje stope realnog rasta BDP-a (projekcije Svjetske banke).

Tabela 1: Stope rasta BDP-a

2015 2016 2017 2018

Svijet 3.4 3.2 3.6 3.7

Euro Zona 2.1 1.8 2.4 2.1

EMDEs 3.6 3.5 4.1 4.5

BRICS 3.9 4.2 4.8 5.0

SAD 2.9 1.5 2.3 2.5

Japan 1.4 1.0 1.7 1.3

Kina 6.9 6.7 6.8 6.5

Rusija -2.8 -0.2 1.8 1.6 Izvor: Svjetska banka

EU Stopa rasta Euro zone i Evropske unije premašila je očekivanja u 2017. godini zbog nastavljanja prelaska sa ekonomskog oporavljanja na ekonomsku ekspanziju. Procjenjuje se da su Euro zona i Evropska unija rasle po stopi od 2,4% u 2017. godini, što predstavlja najbrži rast u deceniji.

Ovako pozitivan trend snažnog rasta će se nastaviti u 2018. i 2019. godini sa rastom od 2,3% i 2,0% respektivno u Euro zoni i Evropskoj uniji.

Stopa rasta BDP-a od 2,4% je iznad očekivane projekcije iz Novembra 2017. kada je stopa rasta projektovana na 2,2% u Euro zoni i 2,3% u Evropskoj uniji. Ovo je rezultat snažnijeg cikličnog zamaha u Evropi, gdje tržište rada nastavlja da se poboljšava, a ekonomski sentiment je posebno visok. Takođe, na ovaj

trend utiče i povećanje cjelokupne globalne ekonomske aktivnosti i trgovine. Visoka tražnja i kvalitetni uslovi finansiranja podstiču rast investicija u narednom periodu.

Očekuje se da će inflacija u narednom periodu ostati ublažena. Inflacija u Euro zoni je dostigla 1,5% u 2017, i predviđa se da će u 2018. ostati na tom nivou dok će u 2019. porasti na 1,6%.

Rizici prema ovim pozitivnim prognozama ostaju uglavnom izbalansirani. Ekonomski rast bi u kratkom roku mogao da premaši očekivanja, što pokazuje visok nivo ekonomskog sentimenta. U srednjem roku, visoke globalne cijene imovine bi mogle biti ranjive prilikom ponovne procjene rizika. Ostali rizici koji se tiču nesigurnosti ishoda u pregovorima sa Velikom Britanijom i dalje ostaju na snazi, kao i oni koji su povezani sa

geopolitičkim tenzijama i protekcionističkim politikama.

Balkan Rast u zemljama zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji je u 2017. godini smanjen u odnosu na prethodnu godinu. Rast BDP-a je sa 3,1% u 2016, usporio na 2,4% u 2017. godini. Regionalni rast je u slabijem iznosu od očekivanog, najviše zbog oštre zime u Srbiji i političke krize u Makedoniji. Dinamike manjih zemalja, Albanije, Kosova i Crne Gore, vuku regionalni rast Balkana napred.

Uprkos otvaranju 190.000 novih radnih mjesta, u prvih devet mjeseci te godine, rast na tržištu rada je niži u odnosu na prethodnu godinu. Preko 80% novokreiranih poslova je u sektorima usluga, ponajviše trgovine na malo ili veliko, podržane rastom potrošnje. Iako je u većini zemalja, stopa nezaposlenosti pala, ona

se i dalje kreće u intervalu od 13,5% u Srbiji do 30,4% na Kosovu. Siromaštvo je takođe nastavilo da pada uprkos porastu cijena hrane i električne energije. Prosječna stopa zaposlenosti na zapadnom Balkanu se kontinuirano povećava, dostižući 42,6% u septembru 2017.

Prihodi u regiji su poboljšani, iako većina zemalja ne iskorišćava priliku da smanji svoj fiskalni deficit. Srbija i Bosna i Hercegovina su zabilježile suficit u 2017. godini, dok je ostatak regiona bilježio deficit, vođen velikim iznosima tekuće potrošnje, često na neadekvatne socijalne naknade i subvencije.

Grafik 1: Stope rasta BDP-a balkanskih zemalja

Izvor: Svjetska banka

Sveukupan izgled je pozitivan, kako se rast u Srbiji i Makedoniji oporavlja od sadašnjih tokova, Bosna i Hercegovina i Kosovo

povećavaju investicije, dok se rast u Albaniji i Crnoj Gori smanjuje zbog završetka velikih

3.4

3.83.6 3.5

3.1 33.2

3.4

4.14.4

4.8 4.8

2.9

0

2.3

2.72.9

4.3

2.82.5

2.8

1.9

3

3.5

0

0.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

4

4.5

5

2016 2017e 2018f 2019f

Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo Makedonija

Crna Gora Srbija Zapadni Balkan

investicionih projekata, a u Crnoj Gori se nastavlja toliko potrebna fiskalna konsolidacija.

Naročito hladna zima je dovela do većeg uvoza energije, za velike infrastrukturne projekte je trebalo više opreme iz inostranstva i uvezeno je više robe zbog rasta potrošnje što je rezultiralo određenom revizijom na niže procjene rasta za 2017. u odnosu na prethodnu prognozu.

Odvažne strukturne reforme su neophodne ukoliko region planira da raste održivo u srednjem roku. U zemljama se očekuje brži rast od prethodnog, podstaknut predviđenim jačim rastom u Evropi, osim u Albaniji, gdje se očekuje stabilizacija rasta zbog završenih velikih investicionih projekata, i Crnoj Gori, koja prolazi kroz fiskalnu konsolidaciju. Među rizicima prognoza, postoji trgovinski protekcionizam, normalizacija kamatnih stopa na globalnom nivou i neizvjesnost političkih struktura.

Bruto domaći proizvod

Bruto domaći proizvod (BDP) je u 2017. godini zabilježio realni rast od 4,4%, što je približno ISSP ranijim projekcijama. Najsnažniji rast je zabilježen u drugom i trećem kvartalu, kada je realna stopa rasta iznosila 5,2% i 4,7%, respektivno. Najznačajni generatori ekonomskog rasta su sektori građevinarstva i turizma.

Sa stanovišta proizvodnje, najznačajniji doprinos rastu BDP-a tokom 2017. godine je ostvaren u sektoru građevinarstva, turizma i trgovine na malo. U 2017. godini, vrijednost izvršenih građevinskih radova je porasla za 51,5% u odnosu na 2016. godinu. Izgradnja auto-puta, završetak izgradje vjetroelektrana i vjetroparka na Krnovu, kao i gradnja hotelskih kompleksa u primorskom dijele Crne Gore su uticali na rast građevinske aktivnosti. Takođe, broj izdatih građevinskih dozvola je u 2017. godini je bio za 6,8% veći u poređenju sa 2016. godinom. Broj izdatih dozvola fizičkim licima je na neznatno nižem niovu u odnosnu na 2016, ali je broj dozvola pravnim licima porastao za 24,8% u uporednom periodu.

Značajan generator rasta je turistička aktivnost, gdje je broj noćenja turista za 6,3% bio veći u 2017. u odnosu na 2016. godinu. Pozitivni trendovi su zabilježeni kad je u pitanju i struktura noćenja truista. Tako je broj noćenja stranih turista povećan za 8,9% u posmtranom periodu. Povezano sa rastom aktivnosti u sektoru turizma, zabilježen je i rast u transportu, prije svega u broju prevezanih putnika na aerodromima gdje je zabilježen rast od 17,7% u analiziranom periodu. Sa druge strane, ostvarena je niža ekonomska aktivnost u željezničkom saobraćaju. Broj prevezenih putnika je pao za 28,8%, dok je sa druge strane 14,9% prevezeno više robe u 2017. u odnosu na 2016. godinu.

Veća ekonomska aktivnost, prije svega u sektoru turizma, je uticala na veći promet u trgovini. Indeks prometa robe je u 2017. iznosio 105,2 (u tekućim cijenama), kada je ukupan promet iznosio 113,3 miliona EUR.

Grafik 2: Stopa rasta BDP-a Crne Gore

Izvor: MONSTAT za stvarne vrijednosti, ISSP za projekcije

3.2

-2.7

3.6

1.8

3.42.9

4.4

3.0

-4.0

-3.0

-2.0

-1.0

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Industrijska proizvodnja je u 2017. godini bila niža za 4,2% u odnosu na 2016. godinu. Na pad industrijske proizvodnje je u najvećem dijelu uticao pad u proizvoidnji i snabdijevanju elektičnom energijom, gasom i parom čiji je godišnji indeks iznosio 75,4. Takođe je zabilježen pad i u prerađivačkoj industriji, ali manjeg inteziteta od sektora snabdijevanja električnom energijom. Naime, niža prerađivačka proizvodnja u 2017. godini za 3% u odnosu na 2016. godinu se duguje nižoj proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata, proizvodnji kože i predmeta od kože, nižem nivou aktivnosti štampanja i umnožavanja audio i video zapisa, smanjenoj proizvodnji u industriji metala, mašina i opreme, kao i proizvodnji prehrambenih proizvoda. Sa druge strane su ostvarene pozitivne stope rasta u proizvodnji papira, hemikalija i hemijskih proizvoda, namještaja i proizvodnji pića. Međutim, veća proizvodnja u prerađivačkoj industriji na jednoj strani nije u potpunosti mogla nadomjestiti pad u gore pomenutim sektorima koji su ostvari negativan rast u 2017. godini.

Dodatno, usljed pokretanja proizvodnje u rudnicima tokom 2017. godine, ostvaren je snažan rast u sektoru vađenja ruda i kamena od

114,5%. Proizvodnja uglja je porasla za 8% u odnosu na 2016. godinu, dok je vađenje ruda i metala zabilježilo rast od 200%.

Analiza BDP-a sa stanovišta potrošnje ukazuje da su najveći doprinos rastu imali potrošnja stanovništva i investicije (3,7 p.p. i 3,2 p.p, respektivno), kao i izvoz usluga zbog pozitivnih kretanja u turizmu (1,3 p.p.). Međutim ukupan uvoz je zabilježio doprinos rastu od -5,2 p.p. Investicije su u 2017. godini zabilježile rast od 15,7% što je rezultat velikih investicionih projekata koji su realizovani ili se i dalje realizuju u Crnoj Gori. Rast investicija je praćen rastom uvoza roba i usluga, koji je zabilježio realnu stopu rasta od 8,2% u 2017. Dodatno, u uporednom periodu ostvarena je realna stopa rasta potrošnje domaćinstava od 4,2%, što je približno stopi rasta ukupnog izvoza od 4,1%.

Prema makroekonomskim projekcijama ISSP-a, BDP će nastaviti sa rastom u 2018. godini. Naime, očekuje se realni rast BDP-a od 3,0%, gdje će najveći doprinos rastu imati izvoz usluga 3,4 p.p. i investicije 3,0 p.p. Sa druge strane, uvoz roba će u suprotnom smjeru uticati na stopu rasta BDP-a (doprinos rastu -3,0 p.p.).

. Grafik 3: Doprinos rastu BDP-a Crne Gore

Izvor: MONSTAT za stvarne vrijednosti, ISSP za projekcije

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

2015 2016 2017 2018

Potrošnja stanovništva Državana potrošnja Investicije Izvoz Uvoz

Potrošnja

Ukupna potrošnja je u 2017. iznosila 4,018,8 miliona EUR. Najveća potrošnja je zabilježena u četvrtom kvartalu, kada je bila na nivou od 1.127,1 miliona EUR. Potrošnja je porasla usljed rasta potrošnje stanovništva koja čini četiri petine ukupne potrošnje.

Potrošnja domaćinstava je u 2017. godini bila realno viša za 3,2%, dok je realna stopa rasta državne potrošnje bila 0,3%. Rast zaposlenosti i zarada u 2017. godini je doprinijelo rastu dohotka stanovništva što je za posljedicu imalo veću potrošnju ovog sektora. Naime, u 2017. zarade su porasle za 2,2%, u odnosu na prethodnu godinu. Rast zarada je pratio i rast u broju zaposlenih koji je za 2,5% bio veći u odnosu na 2016. godinu. Rast raspoloživog dohotka stanovništva je rezultat

rasta i ukupnih kredita sektoru stanovništva za 10,3% u 2017. godini, što je posljedično uticao na veću potrošnju stanovništva.

Znatno niža stopa rasta je zabilježena kod državne potrošnje. Najveća državna potrošnja je zabilježena u četvrtom kvartalu, kada je iznosila 244,5 miliona EUR. U najvećem dijelu, rast državne potrošnje je posljedica kapitalnih investicija i izgradnje auto-puta.

Prema projekcijama ISSP, ukupna potrošnja će u 2018. godini realno porasti za 3,8%. Rast privatne potrošnje će biti ograničen usljed smanjenja realnog raspoloživog dohotka koje će prouzrokovati povećanje stope PDV-a preko rasta cijena.

Grafik 4: Stope rasta privatne potrošnje

Izvor: MONSTAT (stvarne vrijednosti), ISSP prognoze

0.4

-3.2

1.3

2.3

1.8

4.2

3.63.8

-4.0

-3.0

-2.0

-1.0

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Cijene

S obzirom da je Crna Gora mala otvorena

ekonomija, na nivo cijena snažno utiču

međunarodni ekonomski trendovi, a Centralna

banka Crne Gore nema mogucnost kontrole

stope inflacije.

CPI indeks u prvom kvartalu u 2018. je iznosio

102.7. U prvom kvartalu najveci rast cijena u

odnosu na prethodni zabilježen je u kategoriji

Alkoholna pica i duvan 14%. Značajnije povecane

su cijene i u kategorijama:, prevoz 2,8%,

Komunikacije 1.6%, Hoteli 1.5% Na drugoj strani

pad cijen a u odnosu na prethodni kvartal

zabiljezen je u sektoru odjeca i obuca od 3%.

Cijene u kategorijama hrana i pice, obrazovanje,

rekreacije i kultura ostale su nepromjenjene u

odnosu na prethodni kvartal.

Iznos CPI indexa (102,7) je donekle i bio očekivan.

Naime ukoliko pogledamo sprovedenu anketu od

strane CBCG u julu 2017. godine, kada su u

pitanju inflaciona očekivanja banaka sedam

banaka očekivale su nivo inflacije između 2% i

2,5%, tri banke su očekivale nivo inflacije između

2,5% i 3%, dok po dvije banke očekuju inflaciju

između 1% i 1,5% i između 1,5% i 2%. Od ukupnog

broja anketiranih privrednih subjekata, najveci

broj, njih 26% je smatrao da ce se inflacija kretati

između 2% i 2,5% u 2017. godini. Da ce se inflacija

kretati između 1,5% i 2% očekivalo je 24%

anketiranih preduzeca, dok 14% je očekivalo

inflaciju između 2,5% i 3%.

Grafik 5: CPI indeks

Izvor: MONSTAT

U 2018. godini je očekivano doslo do blagog rasta

cijena, usljed rasta stope PDV-a u januaru tekuce

godine. Naime, od 1. januara 2018. godine počelo

se sa primjenom mjera fiskalne konsolidacije pa

je stopa PDV-a povecana sa 19% na 21%, ali za

osnovne životne namirnice i dalje važi niža stopa

od sedam odsto.

100.8

102.1101.8

101.4

100.1

98.999.3

100.6

101.4101.6

102.4

103.0102.7

96.0

97.0

98.0

99.0

100.0

101.0

102.0

103.0

104.0

1K 2K 3K 4K 1K 2K 3K 4K 1K 2K 3K 4K 1K

2015 2016 2017 2018

Investicije

U četiri kvartala 2017. godine, ukupne investicije u osnovna sredstva u Crnoj Gori iznosile su 1066 miliona EUR u tekucim cijenama. Ovo predstavlja

porast od 14% u odnosu na isti period prethodne godine, kada su ukupne investicije iznosile 931 miliona EUR.

Grafik 6: Investicije u milionima EUR

Izvor: MONSTAT

Prema poslednjim dostupnim informacijama Monstata, od ukupnih investicija u osnovna sredstva, 46.4% odnosi se na građevinske radove, 39.1% se odnosi na opremu, dok na ostalo otpada 14,5%. Kada je riječ o pojedinačnim sektorima, sektor s najvecim udjelom u investicijama je dražavni sektor (23,7%). To ne čudi, imajuci u vidu projekat izgradnje auto puta Bar Boljare koji je započeo sredinom 2015. godine. U 2016, sredstva utrošena za nabavku opreme od strane ovog sektora porasla su za 152%, sa 8,185,059 EUR u 2015. godini na 20,644,082 EUR u 2016. godini.

Sljedeci najveci sektori u Crnoj Gori,kada je riječ o investicijma su: Informisanje i komunikacije (19.9%), Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila (11,4%), Snadbijevanje

električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (9,6%), Građevinarstvo (6,2%).

Značajan doprinos procijenjenoj stopi rasta rasta BDP-a u ovoj godini ce dati bruto investicije čiji je očekivani rast u 2018. godini projektovan na 11.9%. Ova stopa rasta je posljedica očekivane dinamike aktivnosti u građevinarstvu i najavljene dinamike u realizaciji nekih infrastrukturnih projekata (autoput) i investicija. Očekivana stopa rasta bruto investicija posebno dobija na značaju ako se zna da su u poslednje dvije godine zabiljezene stope rasta od 30% odnosno 14%.

152

312

238 229

199

279254

334

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1K 2K 3K 4K 1K 2K 3k 4K

2016 2017

Grafik 7: Doprinos bruto investicija rastu BDP-a

Izvor: Centralna Banka Crne Gore; Projekcije: ISSP

Grafik 8: Stope rasta SDI u CrnojGori

Izvor: Centralna Banka Crne Gore; Projekcije: ISSP

U 2017. godini prema preliminarnim podacima, ostvaren je neto priliv stranih direktnih investicija u iznosu od 474 miliona EUR, što je za 27,6% više u poređenju sa istim periodom 2016. godine kada je ukupan neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je 371 miliona EUR.

U 2017. godini u strukturi vlasničkih ulaganja 219,7 miliona EUR se odnosilo na investicije u

preduzeca i banke, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 147,2 miliona EUR. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 247 miliona EUR ili 40,2% ukupnog priliva. SDI u Crnoj Gori u 2017 godini dolaze ukupno iz 47 zemlja; vodece zemlje su Ujedinjeni Arapski Emirati s investicijama u iznosu od 112 miliona EUR ., nakon čegas slijedi Italija s ulaganjem od 78 miliona EUR i Azerbejdžan sa 67 miliona EUR.

-1.6

-0.5

2.1

-0.5

2.3

5.5

3.7

3.0

-2.0

-1.0

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

6.0

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 -29.5

18.6

-29.8

9.3

75

-40.2

13.4

-60

-40

-20

0

20

40

60

80

100

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Izvoz Ukupan izvoz dobara u 2016. godini je iznosio 325.8 miliona EUR dok u 2017. godini iznosi 371 miliona EUR što prestavlja pocećanje od 14% što je posljedica povećanog izvoza usluga (naročito u trećem kvartalu). Najviše su

zastupljeni Proizvodi svrstani po materijalu u iznosu od 103,9 miliona EUR (koji čine: Obojeni metali – 71,9 miliona EUR i Gvožđe i čelik – 17,9 miliona EUR).

Grafik 9: Izvoz dobara 2016-2017( u milionima EUR)

Izvor: CBCG, MONSTAT

Na grafiku se može uočiti značajan rast izvoza roba u prvom i trećem kvartalu 2017. godine u odonosu na iste periode 2016. godine. Ovo je uglavnom rezultat većeg izvoza aluminijuma u pomenutom periodu. U drugom kvartalu 2017. godine je zabilježen blagi pad izvoza roba u odnosu na isti period prethodne godine. U trećem kvartalu je pored aluminijuma došlo je do povećanja izvoza električne energije. Nakon duže vremena crnogorska ekonomija je ostvarila pozitivnu stopu rasta kad je u pitanju izvoz roba, a očekuje se da će se takva pozitivna kretanja nastaviti i u 2018. godini, uz nešto manji rast.

Što se tiče strukture izvezenih dobara po SITC klasifikaciji, najveći dio izvezenih dobara čini proizvodi svrstani po materijalu koja čini 28% ukupnog izvoza, zatim sirove materije, osim goriva (27.6%), zatim mineralna goriva i maziva (12.4%). U kategoriji industrijskih dobara, najviše se izvozi aluminijum koji čini 69% ukupnog izvoza, praćen izvozom gvožđa i čelika koji iznosi 17%. Crna Gora je izvezla više aluminijuma gvožđa i čekika, ali i doživjela pad

u izvozu električne energije u 2017. nego što je to bio slučaj u 2016. godini.

Pored gorepomenutih industrijskih dobara koju sačinjavaju proizvodi svrstani po materijalu sirove materije, osim goriva, mineralna goriva i maziva, značajnu ulogu u ukupnom izvozu roba čine i mašine i transportna sredstva (11.2% ukupnog izvoza roba), kao i hrana i žive životinje (7,1%). Izvoz hrane i živih životinja bilježi rast u odnosu na isti period 2016. godine kada je iznosio 6.8% ukupnog izvoza roba.. Opadajuće učešće u ukupnom izvozu je registrovano kod pića i duvana sa 7,7 % 2016.godine na 5,5% u periodu 2017. godine. Najniži procenat u ukupnom izvozu 2017. godine je bio vezan za izvoz životinjskih i biljnih ulja, masti i voskova (0.16%).

U 2017. godini najveći trgovinski partneri Crne Gore su zemlje članice CEFTA-e u koje ide 30,4% ukupnog izvoza. Slijede zemlje Evropske Unije u koje ide 35% ukupno izvezenih dobara, dok se u ostale zemlje izvozi 21%. Najveći trgovinski partneri kada su pojedinačne države u pitanju su Srbija (izvoz u vrijednosti 66 miliona

58.8

87.0 85.7 94.3

82.1 84.7

105.9 97.3

Q1 Q2 Q3 Q4

2016 2017

EUR), Bosna i Hercegovina (47,2 milion EUR) i Hongkong (31,7 miliona EUR).

Grafik 10: Struktura izvezenih dobara u periodu 2017. godine

Izvor:MONSTAT

Izvoz usluga Ukupan izvoz usluga u 2016. godini je iznosio 1,25 milijardi EUR dok je u 2017. godini iznosio je 1,36 milijardi EUR što prestavlja porast od 9%. Najveći prihod je ostvaren u sektoru transporta gdje je došlo do povećanja od 11% u odnosu na prethodnu godinu, zatim turizam (rast od 8%) dok je u sektoru gradjeviske usluge doslo do pada 1%. Takođe, veliki prihod je

ostvaren po osnovu usluga vazdušnog transporta, a došlo je do pada prihoda kada je u pitanju pomorski transport u odnosu na isti period prethodne godine. Pozitivan trend u transportnom sektoru je rezultat povećane ekonomske aktivnosti – povećanja ukupnog izvoza, razvoja u oblastima turizma i energije, kao i poboljšanja transportne infrastrukture.

Grafik 11: Izvoz usluga po vrsti (000 €)

Izvor:CBCG

Hrana i žive životinje7.11% Piće i duvan

5.53%

Sirove materije. osim goriva

27.62%

Mineralna goriva i maziva 12.39%

Životinjska i biljna ulja i masti0.16%

Hemijski proizvodi4.73%

Proizvodi svrstani po materijalu

28.01%

Mašine i transportni uređaji11.22%

Razni gotovi proizvodi3.23%

Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4

2016 2017Ostale usluge Građevinske usluge Tourizam Transport

Projekcije ukazuju da će se ukupni izvoz povećati za 8.6% u 2018. godini, što se duguje očekivanim većim izvozom usluga za 10.6%%.

Pored toga, izvoz robe će se povećati za oko 1,5%.

Grafik 12: Stopa rasta izvoza dobara i usluga

Izvor: MONSTAT i CBCG za stvarne vrijednosti, ISSP za prognozu

Sa ovakvim trendovima i uzlaznom projekcijom budućeg trenda, možemo očekivati kontinuirani trend rasta kada je u pitanju izvoz usluga i pada kada je u pitanju izvoz dobara na dužem roku kao rezultat ekonomske situacije u Crnoj Gori i smanjenja izvoza aluminijuma na dužem roku što može dovesti do pada izvoza

dobara jer izvoz aluminijuma čini najveći dio izvoza. Takođe, očekuje se rast u oblasti izvoza usluga usljed velikih investicija u turističke projekte koji mogu da poboljšaju status Crne Gore kao turističke destinacije.

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Izvoz roba Izvoz usluga

Uvoz

Na kraju četvrtog kvartala 2017, ukupan uvoz robe je iznosio 2,3 milijardi EUR što predstavlja povećanje od 11,7% u odnosu na isti period prethodne godine kada je uvoz robe bio u iznosu od 2,1 milijardi EUR. U strukturi uvoza, najzastupljeniji su bile mašine i transportni uređaji, u okviru kojih dominiraju drumska vozila i električne mašine, zatim slijedi hrana i žive životinje i proizvodi svrstani po materijalu kao treći najzastupljeniji odsjek u strukturi uvoza.

Upoređujući sa prethodnom godinom, najveće povećanje uvoza je zabilježeno u odsjeku mineralna goriva i maziva u iznosu od 36,5%. U okviru tog odsjeka, najviše se povećao uvoz električne energije i to za 65%. Svaki od uvoznih odsjeka bilježi povećanje u odnosu na prethodnu godinu, sem proizvoda i transakcija, nigdje nepomenutih.

U okviru najzastupljenijih uvoznih odsjeka, mašine i transportni uređaji čine 24% ukupnog uvoza. Ovaj odsjek je zabilježio povećanje u odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 4,7%, a u okviru njega, najzastupljenije kategorije su: drumska vozila, električne mašine kao i industrijske mašine. Drugi najučestaliji uvozni

odsjek je hrana i žive životinje, koja čini 18,5% ukupnog uvoza.

Grafik 13: Uvoz Crne Gore u 2016. i 2017. godini (u hiljadama EUR)

Izvor: Monstat

U odnosu na prethodnu godinu, ovaj odsjek je porastao za 7,1% i kategorije koje predstavljaju većinu odsjeka su: meso i prerada mesa, povrće i voće kao i žitarice i proizvodi od žitarica. Treći glavni odsjek jeste proizvodi svrstani po materijalu sa udjelom od 17,8% ukupnog uvoza i stopom rasta od 20,0% u odnosu na prethodnu godinu. U okviru ovog odsjeka, najzastupljenije kategorije čine proizvodi od metala, proizvodi od nemetalnih minerala i gvožđe i čelik.

Grafik 14: Struktura uvoza robe Crne Gore za 2017. godinu

Izvor: Monstat

2,061,687

2,303,030

2016 2017

Hrana i žive životinje, 18.5%

Piće i duvan, 3.5%

Sirove materije, sem goriva, 1.8%

Mineralna goriva i maziva, 11.1%

Životinjska i biljna ulja i masti, 0.6%

Hemijski proizvodi, 9.9%Proizvodi svrstani po

materijalu, 17.8%

Mašine i transportni uređaji, 24.0%

Razni gotovi proizvodi, 12.8%

Proizvodi i transakcije, nigdje nepomenuti, 0.0%

Pored već pomenutih odsjeka, veliku ulogu u ukupnom uvozu 2017. godine imaju i razni gotovi proizvodi (12,8%), mineralna goriva i maziva (11,1%) i hemijski proizvodi (9,9%).

Najveći trgovinski partneri Crne Gore u 2017, kada je riječ o uvozu roba, su Srbija (495,5 miliona EUR), Njemačka (196,0 miliona EUR) i Italija (168,6 miliona EUR). Pored ovih, ostali bitni trgovinski partneri Crne Gore su bile sledeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Grčka i Hrvatska.

Uvoz usluga

Rashodi usluga u platnom bilansu Crne Gore u 2017. godini su iznosili 525,7 miliona EUR što predstavlja povećanje od 8,3% u odnosu na

2016. godinu, kada su rashodi usluga iznosili 485,5 miliona EUR. U strukturi uvoza usluga, najveći udio zauzimaju rashodi u oblasti transporta (214,5 miliona EUR), zatim rashodi u oblasti ostalih usluga (113,9 miliona EUR) i rashodi u oblasti ostalih poslovnih usluga (112,8 miliona EUR). U ovoj godini, rashodi u oblasti turizma su iznosili 55,0 miliona EUR što predstavlja smanjenje u iznosu od 5,1 miliona EUR u odnosu na prethodnu godinu.

U procentualnim promjenama, najveće povećanje je zabilježeno u oblasti transportnih usluga u iznosu od 15,9% zatim građevinskih usluga i to u iznosu od 14,3% kao i u oblasti ostalih poslovnih usluga u iznosu od 10,4%. Rashodi od turizma bilježe pad od 8,4%, dok ostale usluge bilježe blago povećanje od 1,3%.

Grafik 15: Struktura uvoza usluga Crne Gore za 2017. godinu

Izvor: Centralna banka Crne Gore

Prema ISSP projekcijama, godišnja stopa rasta uvoza za 2018. godinu će iznositi 4,7%. U strukturi ukupnog uvoza, u 2017. godini uvoz

dobara će rasti po stopi od 3,8%, dok će uvoz usluga u istoj godini biti na nivou od 8,4%.

Transport, 40.8%

Putovanja-turizam, 10.5%

Građevinske usluge, 5.6%

Ostale poslovne usluge, 21.5%

Ostale usluge, 21.7%

Grafik 16: Stopa rasta uvoza roba i usluga

Izvor:MONSTAT i CBCG za stvarne vrijednosti, ISSP za prognoze

Očekivani rast uvoza roba i usluga je posljedica povećanog uvoza nafte i naftnih derivata i električne energije, najviše za potrebe infrastrukturnih projekata kao i projekata u oblasti energije i uvoza robe namjenjene širokoj potrošnji. S obzirom na investicije i

infrastrukturne projekte, uvoz opreme će dodatno uticati na povećanje uvoza roba. Takođe, očekuje se rast uvoza usluga u 2018. godini, prije svega u oblasti transporta i ras poslovnih usluga.

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Uvoz roba Uvoz usluga

Tržište rada

Tržište rada je u 2017. godini zabilježilo pozitivna kretanja u odnosu na 2016. godinu po svim osnovnim indikatorima – ukupnim stopama aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti.

Stopa aktivnosti je u 2017. godini iznosila 54,7%, stopa zaposlenosti 45,9%, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 16,1%. U poređenju sa prethodnom godinom, u 2017. godini došlo do rasta stope aktivnosti od 0,2 p.p, dok je stopa zaposlenosti porasla za 1,1 p.p. a stopa nezaposlenosti smanjena za 1,6 p.p.

Ipak, dinamika tržišta rada je blago usporena u posljednjem kvartalu 2017. godine, tako da je stopa aktivnosti bila niža u odnosu na isti kvartal 2016. godine za 0,5 p.p. i iznosila je 53,5%, dok je stopa zaposlenosti bila na približno istom nivou kau u četvrtom kvartalu 2016. godine i iznosila je 44,4%. Stopa nezaposlenosti (17%) je bila niža za 0,5 p.p. u odnosu na četvrti kvartal 2016. godine, ali je u odnosu na treći kvartal 2017. godine i ona zabilježila rast od čak 2,2 p.p.

Najveće stope aktivnosti i zaposlenosti su zabilježene među populacijom starosne dobi 25-49. Od ukupnog broja aktivnog stanovništva

55,4% čine muškarci, a 44,6% čine žene, dok ukupan broj neaktivnih čine žene 59,5% a muškarci 40,5%. Od ukupnog broja aktivnog stanovništva 55,6% čine muškarci, a 44,4% čine žene. Među neaktivnim stanovništvom žene imaju veće učešće (skoro 60%). Od ukupnog broja zaposlenih 56,0% čine muškarci, a 44,0% čine žene, a od ukupnog broja nezaposlenih 53,2% čine muškarci, a 46,8% čine žene.

Registrovana nezaposlenost koju objavljuje Zavod za zapošljavanje crne Gore je bila ne nešto višem nivou i krajem trećeg kvartala izosila je 21%

Zaposlenost. Registrovana zaposlenost u 2017. godini je iznosila 182.368 što predstavlja rast od 2,5% u odnosu na 2016. godinu. Veća zaposlenost tokom 2017. godine je rezultat povećanja zaposlenosti u turizmu (bolja sezona) i sektoru građevinarstva usljed brojnih kapitalnih i infrastrukturnih radova. Takođe, zabilježen je značajan rast zapošljavanja u sektoru Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Struktura zaposlenih lica prema sektorima djelatnosti pokazuje da je najveće učešće zaposlenih u sektorima uslužne djelatnosti gdje radi tri četvrtine ukupnog broja zaposlenih.

Grafik 17: Stopa rasta zaposlenosti (stvarne vrijednosti 2011-2017, projekcije 2018.)

Izvor: MONSTAT i ZZZCG za stvarne vrijednosti, ISSP za projekcije

-2.9

1.1

3.7

1.3

2.2

1.2

2.3

0

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Projekcije zaposlenosti za 2018. godinu pokazuju sličan nivo zaposlenosti kao u 2017. godini, tj. ukupna zaposlenost će se neznatno povećati u 2018. godini. Prethodno generisana povećana zaposlenost će se održati na sličnom nivou, ali taj nivo zaposlenosti uz blagi rast će biti uslovljen brojnim faktorima kao što su projektovani trendovi na globalnom i regionalnom nivou, obaveze procesa pridruživanja EU, efikasnost u implementaciji strateški definisanih ciljeva vezanih za jačanje ekonomskog rasta i razvoja i s tim u vezi, valorizacija značajnih prirodnih, ekonomskih i ljudskih resursa, što je predviđeno i brojnim strateškim dokumentima.

Ekonomski rast i investicije koje su dobile zamajac u 2017. godini i koje će se nastaviti tokom 2018. godine, biće glavni faktor koji će uticati na nivo zaposlenosti u ovoj godini. Očekuje se da će dinamika kretanja zaposlenosti biti rezultat ekonomske aktivnosti, posebno u sektorima građevinarstva i rudarstva i vađenja kamena, ali i turizma. Očekuje se da će dinamika tržišta rada takođe u velikoj mjeri zavisiti od stepena učešća lokalnih kapaciteta i radne snage u implementaciji projekata. Preporuke Evropske komisije koje se odnose na zapošljavanje upućuju na neophodnost boljeg targetiranja aktivnih

politika na tržištu rada i većeg izdvajanja za ove politike, kako bi se obezbijedio kontinuitet u smanjenju nezaposlenosti, povećanju aktivnosti i zaposlenosti. Posebnu pražnju treba posvetiti mladima kao ranjivoj kategoriji kako bi što lakše i efikasnije prošli tranziciju iz obrazovanja na tržište rada.

Zarade. Prosječna neto plata u 2017. godini iznosila je 510 € i bila je za 2,2% veća u odnosu na prosječnu neto zaradu iz 2016. godine. Ipak, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu zabilježile rast od 2,4% proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu zabilježile pad od 0,2%. Na nivou 2017. godine prosječna bruto zarada iznosila je 765 eura.Visoka stopa rasta neto zarada zabilježena je u sektorima zdravstvena i socijalna zaštita (4,7%), umjetnost, zabava i rekreacija (10,4%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (7%), kao i promet i skladištenje (3,7%).

Rast zarada od nešto preko 1% (nominalni) se očekuje i u 2018. godini što bi trebalo da bude posljedica očekivanog rasta u uslužnim sektorima, sektoru građevinarstva, kao i umjetnosti, zabave i rekreacije.

Grafik 18: Stope rasta neto zarada (stvarne vrijednosti 2011-2017, projekcije 2018)

Izvor: MONSTAT za stvarne vrijednosti, ISSP za projekcije

1.10.7

-1.7

-0.5

1.7

3.0

2.2

1.2

-2.0

-1.0

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018