Globalni problemi okolišasrasic@efzg.hr
Sadraj (1) 1. Definiranje osnovnih pojmova 2. Globalne promjene i problemi okoliša 3. Stanje okoliša 3.1. Situacija u razvijenim zemljama, 3.2. Situacija u zemljama u razvoju 3.3. Situacija u nerazvijenim zemljama 4. Odrivi razvoj 5. Odrivo korištenje prirodnih dobara 5.1. Stalni resursi 5.2. Obnovljivi resursi 5.3. Neobnovljivi resursi 6. Modernizacija temeljena na principima odrivog razvoja 7. Tradicionalni i odgovorni pristup poduzea 6.1. Poticaji iz okruenja 6.1. Unutarnji motivi 8. Definiranje menadmenta zaštite okoliša
Sadraj (2) 9. Planiranje 9.1. Vizija, misija, politika, ciljevi i aspekti zaštite okoliša 9.2. Utjecaj zaštite okoliša na strategiju poduzea 9.2.1. Vanjska strateška analiza 9.2.1.1. Analiza opeg okruenja 9.2.1.2. Analiza djelatnosti 9.2.1.3. Kontekst okoliša 9.2.1.4. Strateški pristup poduzea s obzirom na kontekst okoliša 9.2.2. Unutarnja strateška analiza 9.2.2.1. Resursi, sposobnosti, kompetencije 9.2.2.2. Okosnice unutarnje strateške analize 9.2.3. Strategija zaštite okoliša 9.2.3.1. Strategija na operativnoj razini 9.2. 3.2. Vrste strategije zaštite okoliša (uklanjanje oneišenja, spreavanje oneišenja, razvoj eko proizvoda, razvoj eko tehnologija 9.2.4. Program zaštite okoliša
Sadraj (3) 10. Implementacija menadmenta zaštite okoliša 10.2. Uspostavljanje strukture i odgovornosti 10.3. Stvaranje ekološke svijesti i kompetencija,
edukacija 10.4. Komuniciranje 10.5. Dokumentiranje 10.6. Razvoj i korištenje operativnih procedura 10.7. Pripravnost za nezgode 11. Monitoring i audit 12. Ocjena uprave 13. Izvješivanje o rezultatima 14. Normizacija (ISO 14000, EMAS, znak zaštite okoliša) 15. Konkurentska prednost zaštitom okoliša 15.1. Konkurentska prednost diferencijacije 15.2. Konkurentska prednost inovacije vrijednosti 15.3. Konkurentska prednost prvog
1. Osnovni pojmovi
odrivi razvoj
Prirodno okruenje, njegovo stanje, oblik i kvaliteta
Zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i ivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek. (Zakon o okolišu, »Narodne novine«,br. 82/94)
Svi vanjski uvjeti i faktori, ivi i neivi koji utjeu na organizam ili odreeni sustav za vrijeme njegovog ivotnog vijeka. (Miller 2003)
Oneišenje okoliša
je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš. (Zakon o okolišu, NN 82/94)
Ošteenje prirode
je stanje prirode, kada su ljudskim djelovanjem promijenjeni prirodni procesi u tolikoj mjeri da je narušena prirodna ravnotea ili su uništene prirodne vrijednosti. (Zakon o zaštiti prirode, NN 162/03)
Brkanje pojmova
Što je
utjecajima ive i neive
Zaštita okoliša - djelatnost koja se bavi
ljudskim zaštitnim utjecajima na zrak, vodu i
tlo (trai uzroke i posljedice).
- Skup aktivnosti i mjera kojom se spreava oneišenje
okoliša, smanjuju i otklanjaju štete nanesena okolišu te se
stvara pozitivan utjecaj na okoliš.
Zasniva se na politikim, gospodarskim, tehnološkim, pravnim,
sociološkim, ekološkim i drugim spoznajama.
ivot na Zemlji ovisi o Temeljnim ciklusima koji su interakciji sa kruenjem energije
Znanost o ekosustavima - jedna od najvanijih grana ekologije.
Ekosustav - osnovna organizacijska jedinica
prirode u kojoj su iva bia i njihov okoliš prostorno i vremenski povezani protokom energije i tvari, te koja posjeduje svojstvene informacijske sadraje, sposobnost samoorganizacije, samoobnove i samoodranja.
Ekosustave ine biocenoze (ivotne zajednice povezane hranidbenim lancima) na biotopu (staništu).
Ekosustavi
Koraljni grebeni
1/3 svih vrsta riba
Dolazi do promjene balansa podvodnih mikroorganizama
Tropske kišne šume zauzimaju 6% površine Zemlje 50%-80% svih vrsta
50% svog rastueg drvea
Interdisciplinarna znanost o funkcioniranju zemlje, ljudskom utjecaju na okoliš, te nainima rješavanja problema zaštite okoliša i razvoja.
Disciplina koja prouava kako ljudi i druge vrste meusobno djeluju i utjeu na sustave okoliša o kojima ovisimo (iva i neiva priroda).
Spaja društvene i prirodne znanosti i discipline (fizika, kemija, biologija-ekologija, geologija, geografija, strojarstvo, upravljanje resursima, demografija, ekonomija, politika, sociologija i etika).
2. Globalne promjene okoliša [1]
- promjenu parametara ekosfere (sastav atmosferskih plinova, temperature površinskih slojeva mora i oceana, temperature atmosfere, brojnost i raspored stanovništva),
- smanjivanje prirodnih resursa (krenje šuma, erozija tla, crpljenje mineralnih sirovina, uporaba vode, smanjenje biološke raznolikosti),
- strukturne promjene (poveanje ekonomskih razlika izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja, urbanizacija, proširivanje pustinja),
- promjene globalnih procesa (strujanja oceana, kruenje vode, ugljika, dušika i ostalih elemenata, migracije stanovništva),
- mijenjanje površine Zemlje (vegetacija, akumulacijska jezera, industrijska, prometna infrastruktura) i sl.
(1) Glava, V. (1999), Uvod u globalnu ekologiju, Dravna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb, str. 56
Globalni problemi okoliša
Stvaranje buke.
Pitanja okoliša
3. povezana sa pritiscima zainteresiranih strana.
3. Stanje okoliša 3.1.Situacija u razvijenim zemljama [2]
smanjeno je oneišenje zraka u gradovima, posebice sumporovim dioksidom i olovom, no ostaje problem fotokemijskog smoga i sitnih estica;
mikrobiološko oneišenje vode dovedeno unutar zadovoljavajuih granica, ostaje problem kemijskog oneišenja;
oslobaanje postojanih kemikalija (primjerice, DDT-a, PCB-a i ivinih spojeva) smanjeno je, ostaje problem oneišenja drugim kemikalijama;
komunalna infrastruktura i proizvodnja energije za široku potrošnju ostvaruju postignua, ostaje izazov novih tehnologija, smanjenja otpada i potpunije reciklae;
guva, buka i oneišenje iz automobilskog prometa, pogoršavaju se ;
postignut je napredak u emisiji tvari koje razgrauju ozon, no prijenos atmosferskih aerosola, promjene klime i smanjenje biološke raznolikosti, pogoršavaju se.
[2] izvor: OECD i EEA
3.2. Prioritetni problemi tranzicijskih
pojaano oneišenje iz cestovnog prometa,
neefikasna uporaba prirodnih resursa,
3.3. Zemlje treeg svijeta
Naglašavaju problem odrivog razvoja U njima ivi oko polovica svjetskog
stanovništva, uglavnom iz Afrike, Indije i Kine. Oko 1,4 milijarde ljudi ivi na rubu siromaštva.
20% najsiromašnijeg stanovništva na svijetu troši tek nekoliko % robe, sirovina i materijala (oko 1,3% ukupne potrošne robe, oko 4% ukupnih mesnih i ribljih proizvoda, oko 1,1% proizvedenog papira, posjeduju tek oko 1,5% svih telefonskih linija, manje od 1% vozila).[3]
Optereenje okoliša manje nego u razvijenim i zemljama u razvoju.
[3] UNDP (United Nations Development Program), Human Development Report http://www.undp.org/hdro/07.htm
4. Odrivi razvoj
mogunosti buduih generacija da ostvare svoje potrebe.
(Brundtland, Svjetska komisija o okolišu i razvoju 1987)
Poboljšanje kvalitete ivota, ali u okvirima
prihvatnog kapaciteta ekosustava. (Claude Martin, WWF)
Odrivi razvoj
Obuhvaa [4] :
- ekološku odrivost (proizvodnja i potrošnja zemlje i skupine zemalja moraju biti u okviru prihvatnih kapaciteta ekosustava),
- ekonomsku odrivost (poslovni pothvat treba vratiti barem uloena sredstava, po mogunosti ostvariti zaradu),
- društvenu odrivost (poslovni pothvat ne smije remetiti naela društvene zajednice),
- tehnološku odrivost (prelazak s tehnologije išenja na tehnologiju spreavanja oneišenja).
(4) Starc, N. (1998), Financiranje odrivog razvitka, Meunarodno savjetovanje “Financiranje u zaštiti okoliša, 3-4 lipnja, Mljet (Zbornik radova)
5. Odrivo korištenje prirodnih dobara (resursa)
Korištenje prirodnih dobara na nain i u obimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se
odrava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama i tenjama sadašnjih i buduih
naraštaja. (Zakon o okolišu, »Narodne novine«,br. 82/94)
Resursi
Biljke i ivotinje
Neobnovljivi
U svojoj naravi, odnosno u ljudskoj vremenskoj dimenziji, neiscrpiv resurs.
5.1. Stalni (perpetualni) resursi
• Resursi koji se mogu obnoviti prirodnim procesima u odreenom, ovjeku dohvatljivom, periodu (sati, godine, dekade).
• Ukoliko se obnovljivi resursi crpe izvan dinamike obnavljanja postaju neobnovljivi resursi .
• Primjerice, degradacija plodnog tla, koje erodira u kamen ili glineno tlo.
• Primjerice: šume, voda, rijeka i jezera, isti zrak (ovisi o prirodnim ciklusima koji omoguuju
obnavljanje).
5.3. Neobnovljivi resursi
Resursi koji postoji u ogranienoj koliini (zaliha), na razliitim mjestima u zemljanoj kori.
Potencijal obnove uz pomo geoloških, fizikih i kemijskih procesa trajanja stotina miliona godina.
Resursi koje ovjek koristi dinamikom puno veoj nego što je njihova prirodna obnovljivost, te u koliinama znatno veim od trenutne prakse reciklae.
6. Modernizacija temeljena na principima
odrivog razvoja
- smanjenje emisije štetnih tvari,
- zatvaranje krunog toka materijala,
- razvoj i uvoenje istijih - “eko” tehnologija,
- kontrola buka,
istiji izvori energije
- energija sunca, vjetra, vode, prirodni plin i ostali novi izvori energije,
- biogoriva (biodizel, bioetanol; od uljane repice, tropske palme, europske vrzine, algi…) koja mogu zamijeniti fosilna goriva,
- plinske elektrane (Combined Cycled Gas Turbine) koje su dvostruko jeftinije, iskorišuju energiju na dvostruki nain u odnosu na termoelektrane(putem turbina na mlazni pogon i turbina na paru). Postotak iskorištenosti energije 60%. Ako se toplina nastala pri pretvorbi energije koristiti za zagrijavanje okolnih objekata, iskorištenost energije je 90%. (Moderne elektrane na ugljen iskorištavaju oko 50% energije.) U odnosu na stare klasine termoelektrane, deset puta manje oneišuju okoliš. [5]
[5] Glava, V. (1999), Uvod u globalnu ekologiju, Dravna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, str. 162, op. cit.
Promjene potrebne u komercijalnom i
privatnom sektoru
poticanje masovnih prijevoznih sustava,
poboljšanje efikasnosti potrošnje kuanskih aparata i osvjetljavanja (hladnjaci koji troše znatno manje energije, korištenje štednih arulja i led arulja koje smanjuju potrošnju),
korištenju zemnih plinova i suneve energije u zagrijavanju domova,
standardi gradnje koji uvaju energiju objekata,
smanjenje efekta urbanih vruih otoka putem poveanja zelenih površina,
novi oblici pogonske energije (termalne, vjetra, sunca, “bio” energije, i sl.),
novi, lakši materijali s boljim “eko” svojstvima,
reciklaa i ponovna uporaba.
poduzea
Tradicionalni pristup: - zaštita okoliša nuno zlo, a provodi se kako bi se zadovoljilo zakonodavstvo i javnost, - naglasak je na uklanjanju oneišenja nakon
proizvodnog procesa – nastaju dodatni troškovi, - poduzee dominantno usmjereno na jednu
interesno-utjecajnu skupinu, a to su vlasnici.
Odgovorni pristup: - zaštita okoliša izvor konkurentskih prednosti i
uspjeha poduzea, - naglasak je na spreavanju oneišenja, - mogu se ostvariti koristi na temelju poveanja
produktivnosti, - poduzee usmjereno na višestruke interesno-
utjecajne skupine (dionike).
PROIZVODNJA POT ROŠNJA
proizvodi i usluge
Socijalna odgovornost
(proizvodni program koji
ukljuuje specifine nivoe
poduzea:
drave (naredbodavni, ekonomskih instrumenata i ostale mjere podiu standarde i zahtjeve u zaštiti okoliša),
mediji (informiranje i edukacija javnosti),
brojne udruge koje promoviraju zaštitu okoliša,
osiguravajua poduzea – sve vei broj iskljuuju ekološke nezgode iz polica, dok druga smanjuju pokrie za sluaj zagaenja,
zeleni investitori - investiraju fondove iskljuivo u poduzea s dobrim performansama zaštite okoliša,
banke – sve vei broj banaka razmatra performanse poduzea u zaštiti okoliša prilikom dodjele zajmova,
ekološki svjesni potrošai - u mnogim razvijenim zemljama ekološke znaajke postaju jedna od vanih determinanti kupovnog ponašanja,
normizacija (meunarodni standardi skupine ISO 14000 i EMAS) i eko oznake.
Propisi zaštite okoliša u RH
Ustav RH
Deklaracija o ZO iz 1992. i danas je najpotpuniji nacionalni dokument OR-a
Strategijski dokumenti
Zakoni
Lokalni propisi
poduzea
proizvoda i usluga, jaanje snaga marketinga, mogunost utjecaja na zakonodavstvo i
javno mnijenje, upravljanje rizikom, više motivirani zaposlenici, odgovornost glavnih direktora i uprave, uštede u proizvodnom/uslunom
procesu i poveanje produktivnosti, unapreenje konkurentnosti.
Odgovorni pristup okolišu je efektivan: - ako poduzee moe razviti ili kupiti istiju
tehnologiju ili proizvode/usluge, - ako oni opravdavaju postavljenu cijenu (koja
moe biti i premijska), - ako moe kupcima predoiti spomenute
prednosti, - ako su one za kupce dovoljno vrijedne. Poveani su proizvodni troškovi opravdani ako
se oekuje da e se poduzee ostvariti prednosti u budunosti. Ako poduzee prije ostalih poduzme odreene aktivnosti u zaštiti okoliša, moe ostvariti konkurentsku prednost prvog.
8. Definiranje menadmenta zaštite
Menadment zaštite okoliša je proces koji pomae poduzeu u razumijevanju, postavljanju i ostvarenju ciljeva zaštite okoliša na kontinuiran i sustavan nain.
Dio ukupnog sustava menadmenta koji ukljuuje planiranje i organiziranje aktivnosti, odgovornosti, praksa, procedura, procesa i resursa kako bi se razvila, implementirala i ostvarila i odrala politika i strategija zaštite okoliša.
PRILAGODI:
Izvješivanje o rezultatima
9. Planiranje
Ukljuivanje brige za okoliša u viziju, misiju, politiku i ciljeve poduzea.
Razvoj strategije poduzea koja ukljuuje brigu za okoliš (uklanjanje oneišenja, spreavanje oneišenja, razvoj “eko” proizvoda, razvoj “eko” tehnologija).
Oblikovanje programa zaštite okoliša: angaman ljudi i ostalih resursa na odgovarajuim zadacima kako bi se ostvarili ciljevi i strategije.
9.1. Vizija, misija, politika, ciljevi i
aspekti zaštite okoliša
organizacije koja e zadovoljavati kupce, pruati kvalitetu, pravedne cijene, usluge, provoditi tehnološko vodstvo i sl.
Temeljena na vrijednostima - zadovoljstvo potrošaa, kvaliteta, usluga, inovativnost, kreativnost, kontinuirano unapreenje, kompetencije, brzina, participacija, razvoj partnerstva, vodstvo, društvena odgovornost i sl.
Vizija ekološki odgovornih poduzea - poduzee svjesni korporativni graanin koji se brine o potrebama vlasnika, kupaca i ostalih interesnih skupina te se aktivno brine o poboljšanju svog utjecaja na okoliš. Siguran, ist i zdrav okoliš jedna je od temeljnih vrijednosti koje su ukljuene u viziju poduzea.
Primjeri vizija
Digital Equipment Corporation
Shvatili smo problem okoliša, zdravlja i sigurnosti (EHS - Environment, Helth, Safety) i našu odgovornost prema zaposlenicima, kupcima i društvu u kojem poslujemo – prenosimo to shvaanje u opipljive rezultate kroz našu strategiju, operacije i proizvode.
Digital stvara pametna rješenja kroz politiku i praksu, suradnju s poslovnim partnerima i istraivakim institutima i stalnu izvrsnost u informacijskoj tehnologiji.
Primjeri vizija
Arizona Public Service Company Naš primarni izazov jest da pretvorimo našu
izvrsnost u EHS-u u korist za naše dioniare, kupce, društvo i zaposlenike.
Bank of America Dobrobit za okoliš moe biti dobra za biznis.
Bank of America nastavit e usmjerenje prema zaštiti okoliša inei današnje mogunosti dostupnim i buduim generacijama.
Smatramo da naši klijenti, dioniari, zaposlenici, i doista svi koji naseljavaju ovaj planet, ne oekuju i ne zasluuju ništa manje od toga.
Primjeri vizija
3M Iz sustava usmjerenog prema ureajima, 3M
se kree prema sustavu odrivosti – proizvodei više s manje resursa i manje utjecaja na okoliš. To znai da moramo kontinuirano unapreivati nain na koji dizajniramo, izraujemo i servisiramo proizvode za kupce. Naš menadment zaštite okoliša pomoi e nam u identificiranju povoljnih prilika. Ali inovacije i predanost potrebne za ostvarenje odrivosti moraju doi od svakog od nas. Uvjeren sam da emo zajedno ostvariti ciljeve zaštite okoliša za 3M i pomoi našim kupcima i društvu da zadovolje svoje.
Vizija: Janaf
Biti prepoznat kao siguran, ekološki prihvatljiv, efikasan i ekonomian sustav za transport sirove nafte, i skladištenje sirove nafte i naftnih derivata, te postati vaan imbenik i poeljan partner na energetskoj karti Europe.
Vizija: Konar-elektrina vozila d.d.
Primjer misije
Janaf d.d.
Osigurati siguran i kvalitetan sustav za transport sirove nafte, te skladištenje sirove nafte i naftnih derivata primjenom najviših svjetskih tehnoloških standarda uz brigu za ouvanje i zaštitu okoliša, zdravlje, sigurnost i razvoj zaposlenika.
Primjer misije: Konar – elektrina
Kontinuiranim razvojem izvrsnosti, konkurentnosti i partnerstva na programu elektrinih vozila biti inovativan proizvoa, pouzdan partner domaim i stranim kupcima, te stabilan dionik u zajednici, djelovati na osuvremenjivanju prometa na domaem i ciljnim inozemnim trištima stvaranjem nove odrive vrijednosti.
Primjer misije: Dalekovod
Naše je djelovanje vezano uz stvaranje dodane vrijednosti u projektiranju, proizvodnji, montai i inenjeringu elektroenergetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata na trištu srednje i jugoistone Europe uz potpunu orijentaciju usmjerenu na zadovoljstvo naših klijenata. Naša je misija pruiti cjelovitu uslugu infrastrukturnim djelatnostima (elektroenergetika, cestovni i eljezniki promet, telekomunikacije) zasnovanu na naelima poslovne izvrsnosti i vrhunske kvalitete. Osnovu ine ljudi s posebnim znanjima i vještinama koje naši klijenti izuzetno cijene. Naša tvrtka se temelji na naelima organizacije koja prolazi stalni proces uenja i sposobnosti brze prilagodbe turbulentnim promjenama na trištu. Novi organizacijski model poslovanja takozvani "stakeholderski pristup" karakteristian je za poslovanje naše tvrtke što dokazujemo injenicom da je poduzee u veinskom vlasništvu sadašnjih i bivših radnika. Uvijek emo se ponašati kao odgovoran lan društva vodei rauna da naš odrivi razvoj bude usklaen s interesima šire zajednice i pravilima zaštite
- Vjerujemo da ljudi i priroda imaju veliku vrijednost i zasluuju naše poštovanje.
- Vjerujemo u proizvode koji su sigurni, efektivni i napravljeni od prirodnih sastojaka.
- Vjerujemo da su naša kompanija i naši proizvodi jedinstveni i vrijedni i da moemo odrati tu genijalnu kvalitetu putem inovacija i kreativnosti.
- Vjerujemo da imamo odgovornost da njegujemo najbolje odnose s radnicima, kupcima, vlasnicima, posrednicima, dobavljaima i društvom.
- Vjerujemo da razliiti ljudi unose razliite nadarenosti i perspektive u tim i da je snaan tim temeljen na razliitosti nadarenosti.
- Vjerujemo da moemo biti financijski uspješni ponašajui se na društveno odgovoran i ekološki osjetljiv nain.
- Vjerujemo da imamo individualnu i kolektivnu odgovornost prema vjerovanjima, misiji, sudbini i ciljnim performansama poduzea.
f o r
· S t a t e m e n t
o f
·
Statement of Beliefs We believe that both human beings and nature have inherent worth and deserve our respect. We believe in products that are safe, effective, and made of natural ingredients. We believe that our company and our products are unique and worthwhile, and that we can sustain these genuine qualities with an ongoing commitment to innovation and creativity. We believe that we have a responsibility to cultivate the best relationships possible with our coworkers, customers, owners, agents, suppliers, and community. We believe that different people bring different gifts and perspectives to the team and that a strong team is founded on a variety of gifts. We believe in providing employees with a safe and fulfilling work environment and an opportunity to grow and learn. We believe that competence is an essential means of sustaining our values in a competitive marketplace. We believe our company can be financially successful while behaving in a socially responsible and environmentally sensitive manner. We believe that we have an individual and collective accountability to the Company’s beliefs, mission, destiny, and
performance goals.
Download the Tom's of Maine Charter as a PDF file
- vlasnika (fiskalna odgovornost)
U misiji treba specificirati obaveze prema dioniarima i ostalim interesnim skupinama te glavnu ekonomsku brigu poduzea.
Pitanja za definiranje misije
Verzija A - što e i što bi trebao biti glavni posao, koji e
biti glavni proizvodi/usluge, - tko su klijenti i što ele, - koje je podruje djelovanja poduzea (lokacija), - koja je bazina tehnologija poduzea, - što je jedinstveno za poduzee i što e ga
razlikovati od konkurenata. Verzija B (mogunost, sposobnost , predanost) - koje su mogunosti i potrebe koje treba
zadovoljiti, - ima li poduzee kompetencije za izvršenje
misije, - vjerujemo li u naš posao.
Glavni elementi misije
Ekonomski ciljevi
Odnos prema zaposlenima
Utjecaj zaštite okoliša na misiju
Misija odreuje koji e biti glavni proizvodi i usluge, kakvo e biti njihovo djelovanje na okoliš, kakav e biti utjecaj procesa.
Treba odrediti što je jedinstveno u poduzeu i hoe li poduzee jedinstvenost prenijeti u zaštitu okoliša. Kakvo e biti poslovanje i djelovanje na okoliš u slijedeim godinama.
Primjer misije
Doprinosit emo društvu i odgovorno rješavati socijalna pitanja.
Naši proizvodi e biti sigurni u proizvodnji i uporabi.
uvat emo prirodne resurse i nastaviti ulagati u bolji okoliš.
Politika zaštite okoliša
- okosnica za razvoj ciljeva i strategije (opisuje kako poduzee namjerava ostvariti ciljeve zaštite okoliša),
- treba iskazati predanost u stvaranju izvrsnosti zaštite okoliša,
- treba iskazati odgovornost lokalnim i regionalnim interesnim skupinama,
- treba biti vidljiva unutar i izvan poduzea.