VANIJE ODREDNICE EKOLOKOG MENADMENTA SEMINARSKI RAD

SADRAJ

Popis ilustracija........................................................................................................I Uvod.......................................................................................................................II 1. EKOLOGIJA U ZATITI PRIRODE I OKOLIA..........................................................1 1.1. Zakon o zatiti okolia..................................................................................3 1.2. Eko etika......................................................................................................5 1.3. Graanstvo okolia i okolina pravda ..........................................................9 2. MENADMENT I NJEGOVE TEMELJNE FUNKCIJE ...............................................10 3. VANIJE ODREDNICE EKOLOKOG MENADMENTA..........................................15 3.1. Posebnosti ekolokog menadmenta.........................................................16 3.2. Koncept obrazovanja ekolokog menadmenta.........................................21 3.3. Politike i elementi menadmenta odrivog razvoja....................................26 Zakljuak..............................................................................................................30 Literatura..............................................................................................................31

Popis ilustracija

Tablica 1: Britanski kodeks za strunu praksu o pitanjima okolia Tablica 2: Stara i nova etika Slika 1. Procesi i zahtjevi sustava upravljanja odrivim razvojem Slika 2. Elementi menadmenta odrivog razvoja Slika 3. Kvantifikacija ekolokog optereenja

I

Uvod

II

1. EKOLOGIJA U ZATITI PRIRODE I OKOLIA Sedamdesetih godina prolog stoljea u svijesti ljudi javila se spoznaja kako na modro zeleni planet Zemlja postaje sve manje plav, zelen, osunan i prijatan za ivot. Dugogodinja nebriga industrijski i potroaki usmjerene civilizacije dovela je u opasnost sav ivi svijet. Znanstvenici su pesimistino upozoravali na posljedice oneiavanja zraka, vode i tla: nestanak prirodnog okolia postaje prijetnja opstanku ovjeanstva. A ovjek, jedino je razumno bie na Zemlji! U razvijenom dijelu svijeta javljaju se pokreti zelenih, javnost se senzibilizira i zatita okolia postaje nain razmiljanja i ivota. Dan planeta Zemlja prvi puta je proslavljen u Americi 22. travnja 1970. godine Od tada Dan Zemlje postaje globalni praznik, popraen javnim manifestacijama, sajmovima, festivalima... Interes za ekologiju, zatitu prirode i okolia u neprestanom je porastu. Naziv ekoloki sve se ee moe uti u svakodnevnom razgovoru. Pie se i govori o ekolokim proizvodima, ekolokoj hrani, ekolokoj svijesti, ekolokim udrugama. Ekoloki i eko povezuju se s neim to je zdravo, prirodno, nekodljivo i to ne oneiuje okoli. Na taj se nain ekologija nenamjerno, ali pogreno poistovjeuje sa zatitom okolia. Ekologija (gr. oikos = dom, kua, logos = rije, govor) je grana biologije, znanost o meusobnim odnosima i utjecajima ive i neive prirode, o ovisnosti ivih bia i njihove ivotne sredine te uzajamnih odnosa svih ivih bia koja ive zajedno na istom stanitu. Ekologija ujedinjuje niz znanstvenih disciplina i njihovih metoda: botaniku, zoologiju, antropologiju, pedologiju, geologiju, meteorologiju, hidrologiju, matematiku, fiziku, kemiju i dr. Naziv ekologija prvi je upotrijebio njemaki zoolog Ernest Haeckel 1886. godine koji je pod tim podrazumijevao cjelokupnu znanost o odnosima organizama i svijeta koji ih okruuje, dijelom organske, dijelom neorganske prirode. Zatita okolia je drutveni ili politiki pokret koji ima za cilj educirati javnost o problemima oneienja okolia i poticati na rjeavanje tih problema. Zatita okolia ne bavi se znanstvenim istraivanjima iako zahtijeva razumijevanje odreenih ekolokih naela. Priroda obuhvaa itav svemir, ivi i neivi svijet, zakonitosti koje u njemu vladaju i sile koje u njemu djeluju. Okoli je prirodno okruenje: zrak, tlo, voda, klima i iva bia te kulturna batina koju je stvorio ovjek. Ekolog je znanstvenik koji se bavi ekologijom. Pri tome vri istraivanja na terenu i u laboratoriju, a rezultate svojih istraivanja objavljuje u znanstvenim i strunim asopisima i knjigama.

1

Zatitari okolia, ekologisti, osobe su aktivno ukljuene u pokret zatite okolia i ne moraju biti ekolozi.1

Budunost zatite okolia Suvremena promiljanja o odgoju i obrazovanju iznimnu pozornost posveuju temama okolia i odrivog razvoja. Pri tome nije upitno trebamo li odgoj i obrazovanje za okoli, nego kako ga provoditi da bi bio uinkovit. A istinski temelj za promjene je osobna promjena. Kada osvijestimo sebe i potrebu za promjenama, moi emo odgajati i obrazovati druge. Republika Hrvatska je Ustavom i zakonima o zatiti prirode i okolia osigurala svima pravo na zdrav ivot i zdrav okoli, te uvjete odrivog razvoja. Odgoj i obrazovanje za okoli ivot u urbanim sredinama udaljava ljude od dodira s prirodom. Sve to ih okruuje nije iskonski prirodno, ni parkovi ni kuni ljubimci. Zatieni dijelovi prirode podruja su ouvane prirode. Tamo ovjek prepoznaje biljne i ivotinjske vrste na njihovom prirodnom stanitu te shvaa vanost bioloke raznolikosti i ekoloke odnose. Nastavni program prirode i biologije u osnovnoj koli u velikoj je mjeri posveen ekolokim temama i obojen zadaama u smislu zatite prirode i brige za okoli. Uinkovito ostvarivanje tih zadaa bit e temelj odrivog razvoja u budunosti. Odgoj i oblikovanje pozitivnih stajalita uenika spram okolia, navike i ponaanje u prirodi, stjeu se kroz obrazovanje i iroko upoznavanje prirode i njezinih vrijednosti. Vano je spoznaje popratiti osjeajima, te potaknuti ueniku aktivnost za istraivanje i razumijevanje prirode. Jednako je vano ugraditi potovanje za prirodu u osobnu ljestvicu vrednota svakoga pojedinca. Potrebno je poticati usvajanje zdravih ivotnih navika te poticati i vjebati ponaanja koja e doprinijeti zatiti prirode i unapreivanju radne i ivotne okoline. Suvremeni pristup odgoju i obrazovanju za okoli u odgojno-obrazovnom procesu podrazumijeva planiranje razliitih naina uenja u redovnoj i izbornoj nastavi te u izvannastavnim aktivnostima: praktine radove, istraivaku nastavu i nastavu izvan obrazovnih ustanova, otvorene (projektne) dane integrirane nastave, tribine, okrugle stolove, parlaonice, ukljuivanje obrazovnih ustanova u program GLOBE ili EKO - kole. Odgojem i obrazovanjem za okoli izvravamo zadau stvaranja nove generacije mladih ljudi koji e kroz ljubav prema prirodi stvoriti stalnu potrebu za odlazak u nju, razvijati ispravan odnos prema prirodi te osobnu znanstvenu kreativnosti. Realizacijom razliitih projekata tijekom odgojnoobrazovnog procesa, kratkorono i dugorono ostvaruju se ciljevi kao npr. razvijanje ljubavi prema prirodi i okoliu, poticanje na uenje u prirodi te buenje interesa ire javnosti za ouvanje prirode i okolia izlobama, tribinama i ekolokim radionicama. Osnovni je i trajni cilj educiranje uenika - edukatora. Najbolje rezultate postiu i najlake ue najmlae generacije. U isto vrijeme, one su te koje e steena znanja najdue primjenjivati i prenositi na druge.1

http://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=167&catid=69:ekologija&Itemid=456

2

Poznato je iz razvijenih zemalja da su se pojmovi zatite okolia uvodili u iru javnost putem obrazovanja na radnome mjestu i preko kolske djece na roditelje. Ve u vrtiu djeca razvijaju osjeaje odgovornosti prema svom okoliu. I u kolama se prigodnim dogaanjima obiljeavaju datumi vezani uz zatitu prirode i znaajni za na plavi planet Zemlju. Poznate su i ve tradicionalne ekoloke i druge aktivnosti uenika u povodu npr. Meunarodnog dana zatite movara i vlanih stanita (2. veljae), Svjetskog dana voda (22. oujka), Dana planeta Zemlje (22. travnja), Svjetskog dana bioloke raznolikosti i Dana zatite prirode u Hrvatskoj (22. svibnja), Svjetskog dan zatite okolia (5. lipnja), Meunarodnog dana zatite ozonskog omotaa (16. rujna) i Meunarodnog dana istih planina (26.9.). Planet Zemlja jedini je na dom i njegova budunost ovisi o ovjeku koji se treba izboriti za spas cjelokupnog ivota i bogate prirodne raznolikosti. ovjek se mora nizom zatitnih akcija odluno suprotstaviti zagaivanju zraka, vode i tla, radioaktivnom zraenju te pretjeranom koritenju neobnovljivih izvora energije.

1.1. Zakon o zatiti okolia Ovim se Zakonom ureuje zatita okolia, radi ouvanja okolia, smanjivanja rizika za ivot i zdravlje ljudi, osiguravanja i poboljavanja kakvoe ivljenja za dobrobit sadanjih i buduih generacija. Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje prirodnih zajednica, racionalno koritenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog i odrivog razvoja. Osnovni ciljevi zatite okolia, u ostvarivanju uvjeta za odrivi razvoj jesu: 2

trajno ouvanje izvornosti, bioloke raznolikosti prirodnih zajednica i ouvanje ekoloke stabilnosti, ouvanje kakvoe ive i neive prirode i racionalno koritenje prirode i njenih dobara, ouvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapreenje stanja okolia i osiguravanje boljih uvjeta ivota.

Osnovni ciljevi zatite okolia ovoga Zakona postiu se: 2

predvianjem, praenjem, spreavanjem, ograniavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoli, zatitom i ureenjem izuzetno vrijednih dijelova okolia, spreavanjem rizika i opasnosti po okoli, poticanjem koritenja obnovljivih prirodnih izvora i energije, poticanjem upotrebe proizvoda i koritenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoli,

www.zatita_okolia uvod_u_pojam_okolia.htm

3

ujednaenim odnosom zatite okolia i gospodarskog razvoja, spreavanjem zahvata koji ugroavaju okoli, sanacijom oteenih dijelova okolia, razvijanjem svijesti o potrebi zatite okolia u odgojnom i obrazovnom procesu i promicanjem zatite okolia, donoenjem pravnih propisa o zatiti okolia, obavjetavanjem javnosti o stanju okolia i njenim sudjelovanjem u zatiti okolia, povezivanjem sustava i institucija zatite okolia Republike Hrvatske s meunarodnim institucijama.

Okoli je dobro od interesa za dravu, i ima njezinu osobitu zatitu. Zahvatima u okoli ne smije se utjecati na kakvou ivljenja, na zdravlje ljudi i odrivi razvoj prirode. Upravljanje okoliem provodi se pod uvjetima i na nain propisan ovim i posebnim zakonom. U ovom Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedeim znaenjem: Okoli je prirodno okruenje koje podrazumijeva:3

zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i ivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna batina kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek.

Kakvoa okolia je stanje okolia izraeno fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima. Ekoloka stabilnost je sposobnost okolia da prihvati promjene prouzroene vanjskim utjecajem i da zadri svoja prirodna svojstva. Bioloka raznolikost je sveukupnost ivih organizama, koja obuhvaa raznolikost unutar vrsta, meu vrstama i ekosustavima na odreenom podruju. Zahvat u okoli je svako trajno ili privremeno djelovanje ovjeka koje moe naruiti ekoloku stabilnost ili bioloku raznolikost okolia ili na drugi nain moe nepovoljno utjecati na okoli. Emisija je isputanje ili istjecanje tvari u tekuem, plinovitom ili krutom stanju, ili isputanje energije (buka, vibracija, radijacija, toplina) te mikrobiolokog oneiavanja iz odreenog izvora u okoli. Imisija je koncentracija tvari na odreenom mjestu i u odreenom vremenu u okoliu.3

Op.cit. www.zatita_okolia-uvod_u_pojam_okolia.htm

4

Oneiavanje okolia je promjena stanja okolia koja je posljedica tetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja, isputanja, unoenja ili odlaganja tetnih tvari, isputanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoli. Oneiiva je svaka pravna ili fizika osoba ije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje oneiavanje okolia. tetna tvar je tvar ija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoli s dokaznim akutnim i kroninim toksinim uincima, vrlo nadraujua, kancerogena, mutagena, nagrizajua, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreenoj koliini i/ili koncentraciji ima takva svojstva. Rizik po okoli je vjerojatnost da e neki zahvat posredno ili neposredno prouzroiti tetu okoliu ili ugroziti ivot i zdravlje ljudi. Opasnost po okoli je prekomjerni rizik koji zbog visokog stupnja vjerojatnosti nastanka dogaaja ili opsega mogue tete na okoli, zahtijeva mjere koje su posebno propisane. teta u okoliu je oteenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okolia, prouzroena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremeajem odnosa i prirodnog tijeka, nastalog zbog ljudskog djelovanja. Ekoloka nesrea je izvanredni dogaaj ili vrsta dogaaja prouzroena djelovanjem, ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugroavanje ivota ili zdravlja ljudi i u veem obimu nanose tetu okoliu. Ugroeni okoli je stanje nastalo oneiavanjem veih razmjera okolia na odreenom podruju za koji se na temelju ovoga ili posebnog zakona, propisuju posebne mjere radi uspostavljanja prijanjeg stanja ili novog stanja odreenog dijela okolia, oporavka prirodne zajednice ili obnove prirodnog izvora radi poboljanja kakvoe ivljenja. Praenje stanja okolia (monitoring) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praenje prirodnih i drugih pojava, praenje kakvoe okolia i promjena stanja u okoliu. Katastar oneiavanja okolia jest skup podataka o izvorima, vrsti, koliini, nainu i mjestu unoenja, isputanja ili odlaganja tetnih tvari u okoli.

1.2. Eko etika Etika je sustav ili kodeks morala (moralnih pravila) pojedinane osobe, religije, grupe, profesije ljudi itd. Okolina je etika orijentacijsko moralno naelo koje se proiruje na mnoga podruja, ukljuujui i nain kako ljudi obrauju biljke, postupaju sa ivotinjama i okoliem koji ih okruuje. Iskazuje potovanje spram ivih bia i stvari u zajednici. Ako zaista razumijemo djelovanja ovjeka na okoli onda emo moi donijeti bolje odluke o zatiti ivotinjskog svijeta i okolia o kojem ovise sva bia na zemlji. Odluke se 5

stalno donose. U njima lee odgovori na mnoge okoline dileme. Eko etika se bavi vrijednosnim prosuivanjem svih aspekata ljudskog vladanja prema:4

biotikim zajednicama, ekosistemima, biosferi, prirodi uope.

Ekoloka etika poeti e funkcionirati kada postupanja neodgovarajua za okoli ne budu sankcionirana i zabranjena samo pravno ve i moralno Kao to je moralna osuda odreenih ekonomskih odnosa bila povijesni signal da su ti odnosi zastarjeli, tako je i sveopi revolt protiv degradacije okolia glasnik povijesne zastarjelosti i neprihvatljivosti odreenog naina ivota, odreenih tehnologija, odreenog individualnog i kolektivnog ponaanja. Ekoloke spoznaje i dostignua zatite okolia e se preoblikovati u ekoloke norme, zapovijedi, zabrane i dunosti ovjekovog ponaanja spram okolia. Nee se vie moi ii samo za tehnolokim i ekonomski korektnim ponaanjem u okoliu, ve i za moralno doputenim ili nedoputenim ponaanjem. Tehniko vijee (Britanske) Kraljevske povelje je pod pokroviteljstvom Lloyds Registra i Ministarstva okolia izdalo Kodeks za strunu praksu Inenjeri i okoli koji je stupio na snagu 1. oujka 1994. godine. Cilj je kodeksa poticanje vee svijesti, razumijevanja i uinkovitog upravljanja pitanjima okolia.

Tablica 1: Britanski kodeks za strunu praksu o pitanjima okolia

4

http://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=167&catid=69:ekologija&Itemid=45

6

BRITANSKI KODEKS ZA STRUNU PRAKSU O PITANJIMA OKOLIA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ULOGA PRISTUP PROCJENA ISPLATIVOST MANAGEMENT PONAANJE PROPIS STRU?NI RAZVOJ KOMUNIKACIJA I JAVNA SVJESNOST Djelovanje na poveanju kvalitete okolia Odravanje uravnoteenog, dosljednog i sveobuhvatnog pristupa Izra?ivati sustavne preglede pitanja okolia Uravnoteenje ekonomske, okoline i drutvene koristi Poticanje managementa da slijedi pozitivnu okolinu strategiju Djelovanje u skladu s kodeksom ponaanja Poznavanje propisa i postupanje s njima u skladu Modernizacija znanja permanentnim obrazovanjem i obuavanjem Poticanje razumijevanja problematike i okolia

9.

Izvor:http://www.zastita.com.hr/index.php? option=com_content&view=article&id=167&catid=69:ekologija&Itemid=456

Kemijska industrija je bila prva koja je naela upravljanja okoliem uvela u svoju praksu. Odgovorna briga je nova etika zasigurno i od kemikalija, neoneieno upravljanje okoliem za vrijeme njihovog vijeka trajanja, koja se proirila u preko 40-tak zemalja irom svijeta. Primjena glavnih naela i kodeksa prakse u roku od tri godine od pristupanja odgovarajuem kemijskom udruenju. Tablica 2: Stara i nova etikaSTARA, KLASINA ETIKA uini minimum koji propis zahtijeva malo primjetan proizvodom ograniene obveze umanjivati javno zanimanje dokazivati nekodljivosti proizvoda tetne informacije samo ako su neizbjene obrambeni pristup novim propisima svaka tvrtka za sebe ne obazirati se na pravobranitelje ili se boriti protiv njih odluke upravljane nunim smjernicama i pukim propisom NOVA (INDUSTRIJSKA) ETIKA djeluj ispravno budi vien da djeluje ispravno briga tijekom cijelog ciklusa vijeka trajanja traiti i ukazivati na javno zanimanje princip opreza temeljen na riziku javno i zaposleni?ko pravo da poznaje sve rizike prednjaiti u razvijanju javne strategije uzajamna potpora i podjednaka kritinost osigurati pravobraniteljima potrebne informacije sve iznad reeno integrirati u odluke

Izvor:http://www.zastita.com.hr/index.php? option=com_content&view=article&id=167&catid=69:ekologija&Itemid=456 Drutvena odgovornost:55

http://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=167&catid=69:ekologija&Itemid=456

7

biti svjestan prirode, okolia, sigurnosti i zdravlja, djelovati za korist i dobrobit ovjeanstva.

Etiki kodeks Drutva inenjera Australije:6

potovati priroeno dostojanstvo osobe, djelovati temeljem dobro informirane savjesti, djelovati u korist drutva.

lanovi bi trebali poduzeti sve razborite mjere da informiraju sebe, stranke/klijente, poslodavce i zajednicu o drutvenim i okolinim posljedicama djelovanja i projekata u koje su ukljueni. Ameriko ekoloko drutvo Etiki kodeks:7

odreuje orijentacijske principe ponaanja za sve lanove, ekolozi e pruati profesionalne savjete i pomo samo iz onih predmeta o kojima su informirani i za koje su stekli kvalifikacije putem profesionalne izobrazbe ili iskustvom, trudit e se da pomno predouju spoznaje i znanje iz podruja zatite okolia, te da izbjegavaju i suzbijaju irenje netonih, pristranih i pretjeranih izjava o ekologiji.

Potrebna je nova antropoloka revolucija ekoloke kulture:

osloboenje od suvinog bogatstva i gomilanja dobara, osloboenje od konzumizma u kojem konano konzumiramo sami sebe.

To je poziv na stvaranje nove, ekoloke kulture, kultura ivota nasuprot nekulture iivljavanja. ovjek je glavni stradalac i gubitnik u propasti ekosistema. Njemu, tj. subjektu je potrebna nova kultura, prementalizacija u odnosu prema prirodi i okoliu. Na podruju ekoloke kulture prijeko je potrebno kultiviranje nagona za posjedovanjem i izrabljivanjem zemlje, zraka i vode. Od pljakaa, izrabljivaa i porobljivaa okoline, ovjek treba postati potovalac i prijatelj svega okolia. Opustoenje okolia, a time ujedno i ugroavanje sveukupne ljudske kulture i same egzistencije ovjeka i ivota uope, barometar je i loeg stanja ljudskih odnosa i sadanje ljudske nekulture, individualnog i kolektivnog egoizma. Ekoloka kriza je moralnog znaaja i povezana je s dubokom moralnom krizom suvremenog ovjeka.

6 7

Ibidem Ibidem

8

1.3. Graanstvo okolia i okolina pravda Pravedna uporaba okolia (enviroment) predstavlja ravnopravano djelovanje ljudi svih rasa, kultura i prihoda s obzirom na razvoj, implementaciju i provedbu zakona, propisa, programa i smjernica iz podruja zatite okolia. Pojam koji ukida znanstvene, gospodarske, politike, drutvene i religiozne domene i tei jednakoj distribuciji vrednota okolia i okolinog rizika na sve ljude. Ne ukljuuje samo problematiku jednake distribucije nego i brigu za smanjenje i spreavanje okolinog rizika. Taj drugi aspekt mogao bi se nazvati ekolokom pravdom i dri da su zemlja i okoli od presudne vanosti Okolina jednakost je idealan model jednakog tretmana i zatite razliitih rasnih, etnikih i dohodovnih grupa temeljem propisa i prakse iz podruja zatite okolia. Okolini rasizam je rasna diskriminacija kroz kreiranje politike te provedbu propisa i zakona zatite okolia. Okolini klasizam je rezultat i proces kojim provedba politike zatite okolia izaziva namjerne ili nenamjerne posljedice koje imaju nerazmjerne utjecaje (tetne ili korisne) na ljude, stanovnitvo ili zajednice s niskim prihodima. Graanstvo okolia, graanska prava i obveze pripadanja okoliu:8

ideja da smo svi sastavni dio naeg okolia, prepoznavanje i prihvaanje injenice da naa budunost ovisi o tome u kojoj mjeri brinemo o naim eko sustavima, osjeaj odgovornosti koji nas potie da djelujemo u korist okolia.

Aristotel:

graansko pravo i etika su jedno, etika se promatra sa stajalita pojedinca, graansko pravo sa stajalita grupe, moralni karakter etike osobe ini ista skupina znaajki ili vrlina koje valja posjedovati estit graanin.

Aldo Leopold:

etike zemlje mijenja ulogu Homo sapiensa od osvajaa zemlje, lokalne zajednice (komune) do obinog njenog lana i graanina iste, podrazumijeva potovanje lanova-pojedinaca, kao i potovanje zajednice kao cjeline.

8

http://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=168&catid=69:ekologija&Itemid=456

9

Mark Sagoff:

mi smo graani, ne samo potroai., na okoli zahtijeva graanske sklonosti, a ne samo potroake, kao graani, moramo zatiti prirodu, a ne samo kupovati, prodavati i troiti je, priroda (okoli) ima dostojanstvo, a ne samo cijenu.

Ideja da svatko od nas mora djelovati odgovorno i pozitivno u odnosu na na okoli sastoji se u promjenama koje valja provesti u naem svakodnevnom ivotu u smislu da postanemo ekoloki svjesni graani cijelog dana, svaki dan. Ta je ideja slina i kompatibilna savjesnoj skrbi o okoliu kod kranske, islamske i idovske tradicije, ali nije obvezujua niti je povezana s bilo kojom religijskom ili kulturnom tradicijom. Suvremeni ovjek ivi na takav nain da mu je iz dana u dan potrebno vie energije nego to je moe dobiti bez tete za ivotni prostor. Pohlepa a ne potreba moe posjei i posljednje stablo i ubiti i posljednju ivotinju, moe opustoiti lice zemlje. Da bi zadovoljio svoje potrebe, suvremeni ovjek iskoritava prirodna bogatstva u tako velikim koliinama da e slijedee generacije oskudijevati ili ih uope nee imati. Ako stanovnici spavaju dok kua gori, izgorjet e skupa s njom. Ako ovjeanstvo prespava ekoloke probleme, snai e ga ista sudbina koja e snai Zemlju - nau zajedniku kuu. Mogunost ekoloke katastrofe stvorila je potrebu da ovjek preispita svoj stav prema prirodi.

"Zemlju nismo naslijedili, od djedova, ve posudili od unuka."

2. MENADMENT I NJEGOVE TEMELJNE FUNKCIJE Menadment je vrlo kompleksan pojam i odnosi se na proces, nositelje odreenih funkcija i vjetinu, znanstvene discipline, profesiju, a ponekad i funkciju u poduzeu. Tako autor Koontz - Weihrich u knjizi Menedment definira menadment kao proces oblikovanja i odravanja okoline u kojoj pojedinci radei zajedno u grupama efikasno postiu odabrane ciljeve, a kao profesija ispunjava pet kriterija (akumulirano znanje, zahtjeva kompletnu 10

primjenu tog znanja, prihvaa drutvenu odgovornost, primjenjuje samokontrolu i prihvaa drutvene sankcije.9 Menadment je proces planiranja, organiziranja, voenja i kontroliranja rada lanova organizacije te koritenje svih raspoloivih resursa organizacije u cilju dosezanja postavljenih ciljeva.10 Menadment je trajan proces usmjeren na ostvarenje ciljeva organizacije na najuinkovitiji mogui nain. Zaokupljen je, dakle, pitanjima angamana materijala, ljudskih i financijskih resursa; strukturom organizacija, njihovim razvojem, postavljanjem ciljeva te izborom kriterija za prosudbu uspjenost organizacije. Menadment postavlja standarde, odreuje budete, planira, nadzire, koordinira, vodi i motivira osoblje, te donosi odluke, nadgleda provedbu i potie akciju lijeenja kada planovi nisu ostvareni. Pojam menadmenta izveden je iz termina menagement, engleske rijei koju se moe prevesti kao upravljanje ili rukovoenje, to znai da se u terminu menadment isprepliu pojmovi upravljanja i rukovoenja. Politiko i pravno okruenje menadmenta izrazito je isprepleteno s drutvenim okruenjem. To je prvenstveno skup zakona, propisa i akcija dravnih vlasti koji utjeu na sve vrste organizacija, esto u razliitoj mjeri. Zakoni se obino donose kao rezultat drutvenih pritisaka i problema. Drava zapravo utjee na sve organizacije i sve aspekte ivota. U pogledu poduzea ona djeluje u dvjema glavnim ulogama: promie i ograniava privrednu aktivnost. Prva, slui se razliitim mjerama, od subvencioniranja izabranih gospodarskih grana, davanja poreznih olakica u odreenim prilikama do tienja neke gospodarske djelatnosti posebnim mjerama. Druga je uloga drave ograniiti i regulirati gospodarsku aktivnost. Menadment je okruen mreom zakona, propisa i sudskih odluka. Menadment mora prepoznati sile izvan organizacije koje mogu utjecati na njegovo djelovanje, ocijeniti ih i reagirati na njih, da bi osigurao opstanak i razvoj organizacije u takvom okruenju.11 Moderni menader treba shvatiti da u sloenom i dinaminom svjetskom okruenju mora razmotriti nove ideje i prijedloge prije donoenja odluke pri emu je suoen s mnogo mogunosti. Od njega se oekuje da postigne najbolje rezultate, ali vie ne samo u profitu, rastu i razvoju, ve i u drutvenoj odgovornosti. Sve se vie istiu i etiki obziri pri donoenju menaderskih odluka, posebice ako takve odluke mogu imati negativne posljedice na ljude ili okoli. To nije vie pitanje samo moralnih i etikih naela menadera, ve i posljedica nesigurnosti o tetnosti pojedinih odluka, kao i sve stroih ekolokih i sigurnosnih propisa. U 21. stoljeu menadment e se suoavati sve vie s javnim mnijenjem i stroim ekolokim propisima. Zbog toga bi menadment trebao za budunost:

razmotriti mogunost odrivog razvoja i to ne samo u podruju zatite okolia, ve i u ekonomskom, socijalnom i politikom podruju,

9

rnjar, M.; rnjar, K: Menadment odrivog razvoja, FTHM i Glosa, Rijeka, 2009.,str. 176. Ibidem str. 176 11 Op.cit. rnjar M; rnjar K., "Menadment odrivog razvoja" str. 177.10

11

vratiti povjerenje javnosti, posebno obnoviti povjerenje u industriju, razviti detaljan program zatite okolia s posebnim naglaskom na ekoloko obuavanje zaposlenih, analizirati vlastiti proizvodni proces radi poveanja ekouinkovitosti, i aktivno se ukljuiti u javnu zatitu okolia i sukobe s javnou pretvoriti u zajedniko sudjelovanje na podizanju kvalitete ivota i okolia.12

Ovakvim zahtjevima mogu odgovoriti samo kreativni, sposobni i talentirani menaderi obrazovani i osposobljeni interdisciplinarnim i multidisciplinarnim znanstvenim pristupom koji sjedinjuje aspekte prirodnih i drutvenih znanosti u razmatranju ovakve sloene okoline u kojoj posluju, te usmjeravajui svaku organizaciju prema ostvarivanju svoje uloge u odrivom razvoju. etiri su temeljne funkcije menadmenta :13 Planiranje Organiziranje Upravljanje ljudskim kapitalom Nadzor

PLANIRANJE Najvaniji zadatak menadera je da oblikuje strategiju poslovne politike, tj. da odredi smjer kretanja kompanije te formulira opu poslovnu politiku. Planiranje premouje jaz izmeu onoga gdje smo sada i onoga gdje elimo ii. Planiranje je prva funkcija i osnova procesa menadmenta koju predstavlja putokaz za sve ostale funkcije. Svrha strategije je utvrditi dati na znanje, pomou sustava glavnih ciljeva i politika, zamiljenu sliku poduzea. Strategijom se ne nastoji tono odrediti kako e poduzee ispuniti svoje ciljeve; to je zadatak bezbrojnih veih i manjih prateih programa. Njome se izgrauje okvir koji usmjeruje razmiljanje i djelovanje. Njezina korisnost u praksi i vanost u usmjeravanju planiranja opravdava, za svrhe analize, izdvajanja strategije kao posebnog tipa plana. Polaznu toku planiranja koje se uvijek bavi budunou, a ija je osnovna odrednica neizvjesnost, ini stoga predvianje buduih uvjeta u kojima e poduzee poslovati. Pouzdanost planova odreena je, dakle, prije svega, pouzdanou predvianja. Ona je rezultanta sposobnosti menadmenta da osigura kvalitetnu obradu informacija i stvori odgovarajuu informacijsku podlogu za planiranje. S obzirom na to da je lake doi do informacija o bliim dogaajima, to je pouzdanost planiranja obrnuto razmjerna s vremenskim horizontom planiranja. Planovi mogu biti dugoroni, srednjoroni ili kratkoroni pri emu postoje odreena pravila ili koraci koje treba postizati u planiranju. Ako proces planiranja prihvati kao racionalan pristup ostvarenja cilja, tada se mora na elu vezanosti odluka pridavati posebnu pozornost. To naelo ukljuuje da dugorono12 13

Ibidem str. 178. Ibidem str. 188.

12

(strateko) planiranje nije planiranje buduih odluka ve planiranje budueg odraza dananjih odluka. Pri tome ponekad kratkorone odluke ne samo da ne pridonose dugoronom stratekom planu, ve stvarno ometaju taj plan ili nameu njegove izmjene. ORGANIZIRANJE Da bi se ostvarile donijete strategije i poslovni planovi, menadment pristupa oblikovanju organizacije za provedbu zacrtanih ciljeva. Organizacija je djelatnost menadmenta koji projektira organizacijsku shemu organizacije pri emu organizacija mora ostvariti zacrtane ciljeve uz racionalno i uinkovito koritenje resursa. Da bi organizacija postala razumljiva, mora sadravati provjerljive ciljeve, jasnu predodbu glavnih dunosti ili aktivnosti koje ona ukljuuje te dogovoreno podruje slobode odluivanja, kako bi zaposleni mogli provoditi svoje ideje i ostvarivati namijenjenu im poduzetniku ulogu u poduzetnikoj organizaciji. Izabrana strategija, dakle, presudno utjee na oblikovanje organizacije poduzea. Uspjena je ona kompanija koja razvija odgovarajuu strategiju za postizanje svojih ciljeva i gradi odgovarajuu strukturu organizacije za provedbu te strategije. Prigodom formuliranja organizacije, menadment se treba pridravati osnovnih pravila: 1) organizacijsku strukturu kompanije treba uiniti to elastinijom i 2) promiljati o evolutivnim procesima promjena u sustavu. Organizacije su drutvene grupacije ustrojene radi ostvarivanja odreenog cilja. Za njih je svojstvena svjesna podjela rada, sustavi odgovornosti i ovlasti, te potreba za kontrolom. Uobiajeno je da organizacije u sebi sjedinjuje socijalni i tehniki sustav. Na organizaciju, kao drutveni sustav, utjeu drutveno ekonomske i psiholoke snage. Na organizaciju kao tehniki sustav utjeu tehnoloke promjene i promjene okruja. Da bi se organiziranje promatralo kao proces, potrebno je razmotriti nekoliko temeljnih naela. Prvo, struktura mora odraavati ciljeve i planove jer se iz njih izvode aktivnosti. Drugo, ona mora odraavati ovlasti to ih ima uprava poduzea. Ovlasti su, u nekoj organizaciji, drutveno determinirano pravo odluivanja po nahoenju; kao takve, podlone su promjenama. Tree, organizacijska struktura, kao i svaki plan, mora odraavati svoje okruenje. Kao to pretpostavke plana mogu biti ekonomske, tehnoloke, politike, socijalne ili etike, takve mogu biti i pretpostavke organizacijske strukture. Ona mora biti oblikovana tako da funkcionira, da doputa doprinose pripadnika skupine i da olaka ljudima uinkovito postizanje ciljeva u promjenama budunosti. Takva organizacijska struktura ne moe nikada biti statina. Nema neke odreene organizacijske strukture koja bi bila najbolja u svim moguim situacijama. Uinkovita organizacijska struktura ovisi o situaciji.

13

etvrto, s obzirom na to da je organizacija popunjena ljudima mora se, pri grupiranju aktivnosti i stvaranju odnosa ovlasti unutar organizacijske strukture, voditi rauna o ljudskim ogranienjima i obiajima. To ne znai da se organizacijsku strukturu mora oblikovati prema pojedincima, umjesto prema ciljevima i prateim aktivnostima. Meutim, vano je imati u vidu vrste ljudi koji tvore organizaciju. UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA Ljudi ine temelj svake organizacije pa veina menadera istie da su ljudska sredstva najvanija kategorija za izvravanje postavljenih zadataka. Kadrovski se menadment kao specijalizirana funkcija pojavio u 19. stoljeu. Upravljanje ljudskim potencijalima je proces usporeivanja postojeih ljudskih sredstava s predvienim potrebama za radnom snagom, te potom specificiranja mjera potrebnih za nabavu, obuku, razvoj, preraspored ili otputanje osoblja. Pretpostavlja predvianje obrta radne snage, analizu posljedica izmjene radnih postupaka, te pripremu inventurnih lista vjetina (tj. detaljnih popisa svih sposobnosti, radnog iskustva i kvalifikacija postojeih radnikaak i ona svojstva koja nisu bitna za postojee zanimanje). Svrha je ove liste da se daje uvid menadmentu u poslove koje sadanje osoblje moe obavljati. Paljivim planiranjem ljudskih sredstava ponekad je mogue izbjegnuti otputanje radnika. Pri svemu tome, treba istaknuti da kadrovski menadment ima nekoliko osnovnih ciljeva: 1. drutveni cilj zadovoljenje potreba stanovnitva, 2. poduzetniki cilj ostvariti to vie materijalnih dobara, 3. funkcionalni cilj uspostaviti skladne odnose na organizaciji i izvan nje, 4. osobni cilj svakog zaposlenog dio je osobnog, ali opeg cilja. NADZOR etvrta funkcija menadmenta, koja zaokruuje menaderski proces, jest funkcija nadzora zacrtanih ciljeva i planova. Upravljaka funkcija nadzora sastoji se u mjerenju i ispravljanju djelovanja radi osiguranja ciljeva i poduzea i njima pripadajuih planova. Planiranje i nadzor usko su povezani. Zapravo, neki autori koji se bave upravljanjem smatraju da su ove funkcije neodvojive. Meutim, mudro ih je pojmovno odvojiti, to je i razlog to su zasebno razmatrane. Ipak, planiranje i nadzor mogu se promatrati kao lice i nalije jedne te iste medalje. Bez ciljeva i planova nije mogue provesti nadzor jer se uinkovitost mora mjeriti sukladno nekim postavljenim uvjetima. Nadzor povezuje input i output, prati aktvnosti, te prua povratne informacije onima koji upravljaju. Stvarni se rad usporeuje s postavljenim ciljevima, a ako je potrebno poduzimaju se radnje radi otklanjanja uoenih nedostataka.

14

Uinkovit je onaj nadzorni sustav koji je:a. jasan i u potpunosti shvatljiv za one kojih se tie, b. lako prilagodljiv u sluaju promjene okolnosti,

c. zasnovan na tonim podacima, d. vezan uz razumne i logiki postavljene ciljeve, e. je in za primjenu i minimalno zahtjevan u svezi s potrebom detaljnog nadzora. Da bi nadzor djelovao, mora biti posebno oblikovan u skladu s:

planovima i obiljejima mjesta na kojemu se provodi, osobinama svakog pojedinog menadera, potrebama za djelotvornou i uspjenou.

Da bi se postigao uspjeh, nadzor treba oblikovati na nain da ukazuje na odstupanja u kritinim tokama, da bude objektivan, fleksibilan, primjeren organizacijskoj kulturi, ekonomian te da upuuje na korektivne akcije.

3. VANIJE ODREDNICE EKOLOKOG MENADMENTA Okoli, obrazovanje i upravljanje odrivim razvojem ne moemo promatrati odvojeno, potreban je integralan pristup koji je temelj svakog razvoja. Upravljanje odrivim razvojem postaje sve vie znaajan prioritet gotovo svake destinacije (drave, regije, poslovnog sustava).

15

Naela odrivog razvoja prihvaena su na globalnoj razini (UN), europskoj (EU) i dravnoj (RH). Njih je potrebno implementirati na svim razinama od globalne preko dravne do lokalne. Republika Hrvatska prihvatila je gotovo sve obveze iz dokumenata koji se odnose na odrivi razvoj, a posebice je ratificirala odnosno potpisala odgovarajue konvencije (Kyoto, Aarhus, Espoo, Helsinki i niz drugih). Meutim, ne moemo biti zadovoljni kako se provode ove meunarodno prihvaene obaveze, a posebno ne sa sporou kojom se implementiraju u gospodarskoj praksi. Razloga tome ima vie. Najznaajniji je neprilagoen obrazovni sustav odnosno slaba zastupljenost izobrazbe kadrova iz podruja ekolokog menadmenta. Kroz koncept ekolokog menadmenta dolazi se do potrebne simbioze kljunih kategorija i kriterija i ekonomije i ekologije, jer su obje okrenute prema razvojnim ciljevima ovjeanstva u uvjetima ogranienih prirodnih resursa. Stanje u okoliu i brojne konvencije nameu harmoniziranu izobrazbu za implementaciju naela odrivog razvoja. Globalne promjene i trend pritiska na implementaciju naela i univerzalnih standarda iz podruja kvalitete okolia e se vjerojatno nastaviti. Tome u prilog ide porast broja normi i razliitost ekolokih zakona, te razvoja svijesti o moguim financijskim i drugim posljedicama kako za odreenu destinaciju tako i za drutvo u cjelini. U prilog tome idu i zahtjevi potroaa koji sve vie oekuju bolji odnos prema okruenju i zbog toga to konkurencija koristi odnos prema ekologiji kako bi ostvarila konkurentnu prednost. O naznaenim zahtjevima, trendovima i odnosima raspravlja se u ovom radu.

3.1. Posebnosti ekolokog menadmenta Ekoloki menadment je primjena sustavnog i holistikog pristupa u zatiti, upravljanju i obnavljanju okolia i ekosustava. On podrazumijeva cjelokupnu brigu ovjeanstva za zatitu i odrivost ekosustava, a ne otro fokusiranje na produktivnost i konkurentnost prirodnih resursa, kao dosadanji tradicionalni nain djelovanja. On je sustavni i holistiki pristup postizanju viestrukog upravljanja okoliem koji podrazumijeva prilagoavanje ljudskim potrebama i vrijednostima okolia na nain da okolina predstavlja razliite, zdrave, produktivne i odrive ekosustave. Ekoloki menadment je onaj koji ima utvrene i jasne ciljeve, koji djeluju u skladu s politikom zatite okolia, njezinim protokolima i praksom, i koji je uinjen adaptabilnim programima kontrole i istraivanja, baziranim na naem najboljem razumijevanju ekolokih interakcija i procesa potrebnih za odravanje strukture, kompozicije i funkcije ekosustava.14

14

Op.cit. rnjar M; rnjar K. str. 199.

16

Ovakvo gledite, uz prepoznavanje ljudske povezanost jedno s drugim te razumijevanje konceptualiziranja ljudskih grupa u drutva i drutvene sustave, moe i imat e znaajne utjecaje na ekosustave. Zbog toga, napori usredotoeni samo na prirodna nauna shvaanja ekosustava, ne mogu sami po sebi omoguiti odgovarajuu osnovu za ekoloki menadment. Ono to je potrebno, jest integrirano shvaanje ekosustava, ljudskih pojedinaca i drutvenih sustava te njihovih meusobnih odnosa. Takvo znanje ekolokog menadmenta mora takoer potvrditi injenicu da ljudi svojstveno posjeduju mogunost da stvore prihvaena miljenja i vrijednosti znaenja ekosustava za ljudski ivot i da takva shvaanja omoguuju i motiviraju ljudske odrive interakcije s ekosustavima. Ekoloki menadment zanima se za sve to ini okoli, ukljuujui sva mjesta gdje ljudi ive i rade, gdje idu i gdje se aktivnosti dogaaju. Stoga mora imati vjetine za upravljanje s mnogo razliitih skupina informacija u usklaenoj cjelini to je osnovna osobina koju upravljai odrivim razvojem moraju imati.15 Iako postoje razliiti menaderski stilovi ili naini upravljanja zatitom okolia, ipak treba istaknuti da je zbog velikog rizika koji moe nastati zbog dananje pogrene odluke u pogledu razvojne strategije i zatite okolia, demokratski i javni nain upravljanja zatitom okolia najprihvatljiviji. Dobrim ekolokim menadmentom mogu se postignuti brojne konkurentske prednosti. Prije svega ekoloki menadment moe ostvariti brojne beneficije kao to su: uteda trokova, izbjegavanje zakonskih kazni zbog nepridravanja propisa, anticipiranje buduih zakona, smanjenje ekolokih rizika, unaprjeenje meusobnih odnosa s dravnim institucijama zaduenih za zatitu okolia, unaprjeenje javnog interesa i suradnje s nevladinim udrugama, poveanje trinih ansi zbog interesa potroaa da kupuju ekoloki prihvatljivije proizvode, i stvaranje veeg entuzijazma kod zaposlenih radi poveanja ugleda poduzea i kvalitetnijeg i zdravijeg okolia u kome zaposlenici rade. Brojne studije potvrdile su te tvrdnje pa se postavlja pitanje zato mnoga srednja i mala poduzea ne koriste ekoloki menadment kao jedan od oblika upravljanja poduzeem. Najei je razlog taj to bi se drava trebala umijeati i urediti trino ponaanje da bi se zatitio okoli. Naalost, esto drava nije dorasla tom zadatku, najee zbog toga to nema dovoljno informacija o koristima i trokovima smanjenja oneienja. Ekoloki menadment s obzirom na institucije dijeli se na ekoloki menadment u dravnim i samopravnim institucijama te na ekoloki menadment u poduzeu.15

Ibidem str. 199.

17

Ekoloki menadment u dravnim i samoupravnim institucijama Menadment ima veliku ulogu u zadovoljavanju suvremenih drutava kroz dravu kao jednu od institucija, a radi zadovoljavanja javnog interesa i upravljanja odrivim razvojem. Formiranjem javnog sektora koji raspolae vlastitom imovinom, kadrovima, programima i esto posebnim javnim zadacima, javlja se i potreba za javnim ekolokim menadmentom. Javni ekoloki menadment provodi drava preko svojih ministarstava, ali i preko dravnih poduzea (npr. Hrvatskih voda ili Hidrografskog zavoda itd.). Javni ekoloki menadment provodi odreene ustavom definirane odgovornosti javne uprave i znaajno je odgovoran za pripremu i donoenje ekolokih zakona, pravilnika i ostalih akata. Razvija se razliito u razliitim dravama. Mnoge drave imaju osnovane dravne agencije koje na dravnoj razini i u ime drave upravljaju okoliem, pripremaju propise, prate stanje okolia i obavjetavaju javnost. Najvee zapreke koje stoje na putu djelotvornije aktivnosti drave i njezinih ekolokih menadera u pogledu upravljanja okoliem i nadziranju oneienja, istiu se:

nesavrene i nedostatne ekoloko-ekonomske informacije; diskrecijsko birokratsko pravo i mogunost politikog utjecaja na institucije i ekoloke menadere.

Ekoloki menadment u poduzeu Ekoloki menadment u poduzeu, kao jedan od novijih koncepata menadmenta, predstavlja sustavni i holistiki pristup djelovanja koji ima zadau postaviti ciljeve poduzea glede zatite okolia, predviati i minimizirati negativne posljedice mjera dravne politike zatite okolia, pratiti i iskazati trokove zatite okolia u poduzeu, te obavljati istraivanja i projekcije razvoja u novom ekolokom svijetu. S obzirom na to da su poduzee i njegova okolina u stalnoj interakciji i da okruenje neprestano utjee na poduzee, ono mora imati dinamiku organizacijsku strukturu koja e mu omoguiti preivljavanje u promjenjivoj okolini. Ono mora prihvatiti osnovnu politiku i znaajke svojega okruenja koje ukljuuje ekoloke elemente, ali i samostalno kreirati svoju politiku zatite okolia. Dobrim gospodarenjem, zamjenom sirovina, iim tehnologijama i iim proizvodima u proizvod ili uslugu unosi se sve vie dodatne vrijednosti, troei pri tom sve manje resursa i stvarajui sve manje otpada. Upravljanje suvremenim poduzeima, organizacijama i institucijama ne moe vie biti umjetnost kojom se moe ovladati s neto prirodnih sposobnosti i dovoljno iskustva, nego postaje sve vie znanost.

18

Sposobnost upravljanja nije dana sama po sebi, nego se mora nauiti. Informacije i znanje su instrumenti suvremenog menadmenta i ekolokog menadmenta, a spremnost na preuzimanje rizika uvjet njegovog opstanka. Upravljanje u nestabilnom okruenju mora se zasnivati na znanju, biti aktivno i prilagodljivo novim situacijama. To od ekolokih menadera zahtjeva kreativnost, odnosno izbor novoga, originalnog naina rada, ponaanja i razmiljanja i gledanja dalje od uobiajenog. S obzirom na resurse ekoloki menadment se dijeli na ekoloki menadment obnovljivih i ekoloki menadment neobnovljivih prirodnih resursa. Ekoloki menadment obnovljivih prirodnih resursa Prirodni resursi su razliiti oblici prirodnih bogatstava koji ine osnovu ovjekova ivota i njegove gospodarske aktivnosti. Kako su oni razvojem tehnike i tehnologije te stalnim ekonomskim rastom sve ugroeniji, to se nastoji dugoronim poslovnim odlukama osigurati racionalnu uporabu prirodnih resursa. Pri tome se razvija posebna ekonomska znanstvena disciplina ekonomika prirodnih resursa, znanost koja ukazuje na zakonitosti odrivog koritenja resursa. Bit upravljanja prirodnim resursima, na osnovi znanstvenih spoznaja, jest da se omogui nesmetani razvoj drutva, ali da se ne umanjuje prirodni kapital, odnosno da se ne ugroavaju prirodni ekoloki sustavi. Najtei je i najvei poslovni izazov strategijskog upravljanja okoliem kako definirati i odabrati najbolju strategiju upravljanja prirodnim resursima koja e ujedno zadovoljiti gospodarske i ekoloke kriterije razvoja. Obnovljivi resursi su oni ije zalihe nisu stalne i uz odreene uvjete mogu se obnavljati (npr. ume, ribe, suneva energija, vjetar itd.). Ti resursi imaju svojstvo prirodnog rasta, ili kvantitativne regeneracije, to im daje posebno znaenje za ljudsku upotrebu. Ukoliko intenzitet koritenja prirodnih zaliha ne prelazi tempo njihova obnavljanja, upotreba ovih resursa moe biti vremenski neograniena. Ipak, sam rast bioloke populacije nije neogranien. Maksimalna razina zalihe ovih resursa odreena je nosivim kapacitetom (carrying capacity), okolia, tj. ekosustava, u kom odreena vrsta egzistira. Poveanje zaliha obnovljivih resursa za ovjeanstvo je vrlo vano jer se oni mogu trajno iskoritavati uz neke uvjete. Neracionalna uporaba resursa moe dovesti do trajnog nestanka nekog od njih.

Ekoloki menadment neobnovljivih prirodnih resursa

19

U grupu neobnovljivih resursa prvenstveno spadaju mineralni resursi, rude metala i nemetala, te energetski resursi, ugljen, sirova nafta i prirodni plin. Ti resursi, formirani u davnoj geolokoj prolosti, smatraju se neobnovljivim jer su za njihovo stvaranje bili potrebni milijuni godina. Otuda se govori o fiksnim zalihama iscrpljivih resursa pa se problem optimalne upotrebe svodi na pronalaenje optimalnog tempa iscrpljivanja, tj. optimalne stope eksploatacije resursa. Glavna je znaajka neobnovljivih resursa da su njihove koliine od prirode dane i stalne pa za njih nije primjenjiva koncepcija odrive uporabe resursa kao za obnovljive resurse, ve je vana stopa nestajanja i ukupna koliina resursa. Neobnovljivi se resursi najee u literaturi dijele na resurse i zalihe, pri emu se u kategoriju zaliha ukljuuju sve naslage koje se mogu geoloki utvrditi i koje su ekonomski isplative (koje se mogu po dananjim cijenama, razini tehnologije i trokova eksploatirati). Sve se ostale naslage oznaavaju kao resursi zbog toga to jo nisu otkriveni ili zato to njihova iskoristivost nije mogua trenutno. Ekoloki menadment prirodnih resursa u Europskoj Uniji Upravljanje prirodnim resursima ukljuuje odrivu proizvodnju i potronju i kljuno je za dugorono blagostanje u Europskoj Uniji i u svijetu. Strategija EU za rast i zapoljavanje jest tzv. Lisabonska strategija koja daje prednost odrivom koritenju prirodnih resursa, te zahtjeva od EU da preuzme vodeu ulogu u odrivoj potronji i proizvodnji u svjetskom gospodarstvu. To zahtjeva dugoronu strategiju koja integrira ekoloke utjecaje koritenja prirodnih resursa, ukljuujui i njihov utjecaj izvan EU (ukljuujui i zemlje u razvoju), u stvaranju politike. Za sada ne postoji niti jedna europska institucija odgovorna za upravljanje prirodnim resursima, niti za prikupljanje podataka potrebnih za bolje shvaanje situacije i mjerenje napretka. Nisu izdvojeni ni prioritetni sektori, kao ni resursi koji zahtijevaju hitnu intervenciju, a ni brojani ciljevi koji se nastoje dosegnuti. Kritiari smatraju da zatita okolia i odrivi razvoj te upravljanje prirodnim resursima smanjuju konkurentnost i iziskuju golema ulaganja. Velike investicije u zatitu okolia donijele su Europi oko dva milijuna novih radnih mjesta u eko-industriji koja danas dri treinu globalnog trita i vrlo je konkurentna, posebice u podruju uinkovitosti uporabe fosilnih goriva i tehnologija obnovljivih izvora energije. Dosadanji razvoj EU-u pridonosi ublaavanju negativnih utjecaja na okoli koji proizlaze iz razdvajanja koritenja resursa od gospodarskog rasta. Meutim, ukupna potronja prirodnih resursa i dalje ostaje na visokoj razini.

20

3.2. Koncept obrazovanja ekolokog menadmenta Ekoloki menadment polako ali sigurno postaje profesija i vrlo znaajan imbenik poslovanja. Poslovni sustavi u ekolokom menadmentu vide svoju bolju poziciju na tritu. Konkurentna poduzea nastoje to bolje organizirati svoj ekoloki menadment jer znaju da potroai oekuju bolji odnos prema ekologiji. Odrivi razvoj, nije samo materijalna pretpostavka opstanka poslovnih sustava i dananje generacije, nego je i etiko pitanje obrane civilizacijske asti pred buduim generacijama. Ustvari, odrivi razvoj podrazumijeva ravnoteu izmeu potronje resursa i sposobnosti prirodnih sustava da zadovolje potrebe buduih generacija. Drugim rijeima, odrivi razvoj predstavlja onaj razvitak koji ne dovodi do propadanja i iscrpljivanja resursa to razvoj ine moguim i dopustivim. Takav rast uvjetovan je i praen razvojem svijesti o potrebi uvanja i unapreivanja okolia koji pridonosi odrivom gospodarskom razvoju. Odrivi razvoj na globalnoj razini utvren je u itavom nizu politikih dokumenata (Rio, Johannesburg) i u obliku pravno obvezujuih konvencija (Aarhus, Kyoto, Espoo, Helsinki I, Helsinki II...). UN je, kroz svoje konferencije i pripreme za Rio, definirao tri osnovna pravca za promjene u obrazovanju (poglavlje 36 Agende 21) koje bi trebale doprinijeti promjeni ponaanja u cijelom drutvu: Ti pravci su: o Sustavno obrazovanje kadrova za odrivi razvoj; o Jaanje javne svijesti u korist odrivog razvoja; o Promoviranje izobrazbe za odrivi razvoj. Razdoblje od 2005. do 2015. UN je proglasio Dekadom edukacije za odrivi razvoj. Drave Europske Unije posebnu panju posveuju odrivom razvoju kao jednom od prioritetnih pravaca politikog djelovanja. Kroz itav niz dokumenata koje je usvojilo Vijee Europe, Europski parlament i Europska komisija utvruju se temeljni pravci strategije odrivog razvoja.16

Europska Unija fokusira se na 4 kljuna pitanja:17 o o o o16

klimatske promjene, odriva proizvodnja i potronja, zatita voda, zatita zemljita.

Izvjee Europske komisije: Environmental technology for Sustainable Development OM (2002) 122 final e C t obavijest Europske komisije: Developing an action plan for environmental technology - COM(2003) 131 final 17 Enabling environments for technology transfer: some food for thought, Bernard Mazijn, President, Centre for Sustainable Development (Ghent University).

21

Isto tako identificiraju se 4 kljune skupine zapreka: o o o o tehnike, zakonske, ekonomke i socijalne.

Obrazovanje i istraivanje u svim tim promiljanima imaju sredinje mjesto i identificiraju se kao kljuna poluga kojom se dugorono moe osigurati odrivi razvoj. Takav nain promiljanja pretae se u konkretne mjere na svim razinama. Primjerice, Europska komisija je odrivi razvoj, globalne promjene i ekosustav svrstala u jedan od sedam stratekih prioriteta estog okvirnog programa. Za istraivanja u tom podruju planira se izdvojiti u sljedeem etverogodinjem razdoblju 2,12 milijardi eura.18 Usmjeravanje drave na proces odrivog razvoja zahtijeva mobilizaciju postojeih (neiskoritenih) potencijala i osposobljavanje novih. Iz toga slijedi da treba uspostaviti mreu suradnje sa strunjacima na sveuilitu, u lokalnim zajednicama i u gospodarstvu. Istovremeno treba pokrenuti izobrazbu kadrova u svim sektorima i ciljnim grupama. Posebice treba potaknuti interdisciplinarne poslijediplomske studije na temama odrivosti, to bi rezultiralo novom generacijom strunjaka, koji bi postali nova snaga odrivog razvoja Hrvatske. Cijeloivotno obrazovanje osobito je vano zbog injenice da je za napredovanje procesa odrivosti od presudnog znaaja jaanje javne svijesti o nunosti tog procesa i izobrazba svih dobnih skupina stanovnitva o temeljnim naelima odrivosti. K tome, za voenje procesa odrivosti na lokalnoj razini nuni su osposobljeni menaderi svih profila i razina. Integracijski procesi na Sveuilitu, posebno potaknuti Bolonjskim procesom i novim Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju, snano jaaju interdisciplinarnost, a potiu i stvaranje sveuilinih centara kao novih istraivakih i nastavnih jedinica koje mogu kompetentno djelovati na tritu i doprinijeti punom ukljuivanju znanstvenog i visokostrunog potencijala za rjeavanje problema lokalne zajednice. Kroz obrazovanje na tercijarnoj razini, preddiplomsko i diplomsko stvaraju se strunjaci koji su u stanju prihvatiti naela odrivog razvoja i razviti vjetine i kompetencije kako za visokostruni rad u neposrednim podrujima koja su u fokusu odrivog razvoja tako i stei kompetencije za primjenjivanje naela odrivog razvoja u svakodnevnom radu u drugim podrujima. Posebice je tu vano obrazovanje strunjaka uiteljske struke i predkolskog odgoja. Dakle prvi, opi cilj je razviti senzibilnost za odrivi razvoj (kulturu odrivog razvoja). Drugi cilj je poveati broj strunjaka koji e odrivi razvoj imati kao sastavni dio svojeg studijskog kurikuluma i koji e se moi neposredno ukljuiti na rjeavanje problema u svakodnevnom ivotu. Trei cilj je, u interakciji s lokalnom samoupravom, poduzetnicima, gospodarstvom, kulturnim i drutvenim djelatnicima zdravstvom i socijalnom skrbi, integrirati potrebe i specifinosti lokalne zajednice u proces obrazovanja strunjaka koji e u18

Thematic Priority Sustainable development, global change and ecosystems for the duration of FP6. 'Sustainable Energy Systems' , 'Global change and ecosystems', Sustainable surface transport.

22

tim zajednicama raditi. Kroz doktorsko obrazovanje stvoriti istraivaki potencijal koji e biti u stanju odgovoriti na izazove globalnih promjena i pokrenuti kolaborativna istraivanja. Logino je oekivati da e veina istraivanja biti uglavnom vezana za Sveuilite. Kolaborativnost istraivanja ne odnosi se samo na znanstvene organizacije, ve primarno kolaborativno povezivanje istraivaa na Sveuilitu s poduzetnicima i ostalim strunjacima u gospodarstvu i javnim slubama. Kolaborativni istraivaki potencijal, ako je vezan uz lokalne subjekte, posebice poduzetnike i lokalnu samoupravu, generirat e golemu koliinu znanja koja e biti u stanju prihvaati tehnologijski napredak i uinkovito odgovoriti na globalne izazove. Razvoj tehnologije i informacijskog drutva uzrokuje brze promjene u drutvu i gospodarstvu, na koje se moe kvalitetno odgovoriti samo fleksibilnim i kvalitetnim obrazovnim sustavom. Obrazovna struktura radno-aktivnog stanovnitva u Hrvatskoj i razmjerno mali udio s ekolokog obrazovanja sigurno ne moe osigurati odrivi razvoj i znaajniji gospodarski razvitak. Pored toga, kolski i visokokolski programi u Hrvatskoj su zastarjeli, nefleksibilni i ne osiguravaju zadovoljavajue kompetencije za samoodrivost, pa je sadanja ukupna obrazovna razina nezadovoljavajua i namee potrebu razvoja sustava cjeloivotnog obrazovanja na svim drutvenim i gospodarskim razinama. Novi zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju omoguuje izgradnju sustava cjeloivotnog obrazovanja, ali ne nudi organizacijski okvir izuzev poslijediplomskih specijalistikih studija koji e zasigurno biti korisni za dodatnu specijalistiku izobrazbu ve gotovih strunjaka. No, u osmiljavanju koncepcije cjeloivotnog obrazovanja kljunu ulogu ima sustav visokog obrazovanja, ali model dravnog upravljanja visokim obrazovanjem koi njegovo unapreenje. Slaba veza visokokolskih institucija sa gospodarstvom i zajednicom u kojoj djeluju ne jami njihov adekvatni razvoj. Upravo stoga nuno je pristupiti traenju organizacijskih oblika koji e omoguiti brzi i optimalan odgovor obrazovnih institucija. Inicijativa za stvaranjem boljih odnosa ima primarno za cilj stvoriti toku okupljanja u kojoj e se susresti strunjaci sa sveuilita i svi potencijalni korisnici obrazovanja. Isto tako, rezultati djelovanja Centra i programske aktivnosti trebaju penetrirati prema srednjokolskom i osnovnom obrazovanju kako bi se u programe srednjeg, osnovnog i predkolskog obrazovanja ukljuila problematika odrivog razvoja i izgraivanje kompetencije za ivot u poduzetnikom drutvu znanja. Osnaivanje znanstvenih, istraivakih i razvojnih kapaciteta, posebice razvoj istraivake infrastrukture i promicanje kolaborativnih istraivanja nuno je i u Hrvatskoj da bi ona bila u stanju primijeniti model odrivog razvitka. Istraivako profiliranje sveuilita, posebice regionalnih sveuilinih centara, povezivanje znanstvenih istraivanja s obrazovnim sustavom, i proimanje znanosti i obrazovanja u svim podrujima djelovanja i u svim lokalnim jedinicama, kratkorono i dugorono e ostvariti utjecaj u socijalnoj, ekonomskoj i okolinoj dimenziji. Na tim premisama tematski prioriteti Europske komisije su:

23

odrivo dobivanje energije o kratkoroni utjecaj: isti izvori energije, utede i efikasnost, alternativna motorna goriva o dugoroni utjecaj: komore za izgaranje goriva, transport i pohranjivanje energenata, obnovljive tehnologije za dobivanje energije, prikupljanje i izdvajanje CO2

odrivi transportni sustavio

o o o o

transportni sustavi i naini transporta koji su povoljni za ouvanje okolia a istodobno kompetitivni nove tehnologije i koncepti za sve naine transporta (eljeznica, cesta, more) napredan dizajn i tehnologija proizvodnje sigurniji, uinkovitiji i kompetitivni eljezniki i pomorski promet poveanje sigurnosti i integracija razliitih modela transporta

globalne promjene i ekosustavi o o o o koritenje plina i alternativnih izvora energije vodeni resursi ouvanje krakih podruja i bioraznolikosti odrivo upravljanje zemljom

Naznaeni tematski prioriteti usmjeravaju aktivnosti svih zainteresiranih strana, a posebice menadmenta zatite okolia. U zadnja dva desetljea konceptualizira se ekoloki menadment kao znanost i vjetina upravljanja razliitim razinama poslovnih sustava (poduzea, grada, regije, drave itd.) putem kontrole ekolokih rizika koji ugroavaju opstanak tih sustava. Razumije se da, zbog toga to je osnovni cilj menadmenta odrivog razvoja opstanak poslovnih sustava (oni se uvijek sastoje, pored ostalih elemenata i od ljudi) ovako definiran menadment nije samo postizanje ciljeva pomou ljudi, nego je prije svega novi koncept gospodarskog pa i svakog drugog razvoja i postizanje ciljeva zbog ljudi. Ekoloki menadment je u potpunosti antropocentrini ili humanocentrini koncept poslovnog upravljanja, to ga znaajno razlikuje od svih drugih menaderskih pristupa i sustava. Isto tako, on nije samo standardna znanost, vjetina, efektivnog i efikasnog ponaanja i postizanja ciljeva na pravi nain, nego je istinsko znanje i praksa postizanja pravih ciljeva, dakle onih koji se tiu opstanka ovjeka i kvalitete njegovog ivota. Ni u jednom podruju primjene menadmenta ne potvruje se nigdje tako snano i uvjerljivo dominacija principa efektivnosti nad principom efikasnosti, odnosno nemogunost da se nedostatak efektivnosti (loe, dakle nehumano i neekoloki odabranih ciljeva) nadomjesti makar i najveom efikasnou.

24

U tom smislu ekoloki menadment moe (i mora, u perspektivi) postati svojevrsna upravljaka infrastruktura i probni test uspjenosti svake menaderske prakse, bez izuzetka. Miljenja smo da ekoloki menadment ve sada transcidira svaku praksu poslovnog i odrivog upravljanja i tako prerasta u svojevrsni globalni menadment. Tome e nesumnjivo doprinijeti i globalni procesi uvoenja meunarodnih standarda za ekoloki menadment (serije standarda ISO 14000 iz 1994 godine). Njihova osnovna uloga je u tome da osiguraju jedinstvene smjernice za ekoloku politiku; da definira strateke i operativne ciljeve: da identificira i vrednuje ekoloke efekte; uspostave naine interne i eksterne provjere (audit); uspostave principe komuniciranja i definiraju obveze za inoviranje znanja, itd. Procesi i zahtjevi sustava upravljanja odrivim razvojem koji se temelje na normi ISO 14001:94 prikazuju se na slici 1. Slika 1. Procesi i zahtjevi sustava upravljanja odrivim razvojem

Izvor: Norma ISO 14001 : 94, Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb 1996. godine.

U tom smislu zahtjevi sustava ekolokog menadmenta predstavljaju daljnju razradu i konkretizaciju poznate Povelje za odrivi razvoj (Business Charter of Sustainable Development) koja je 1991. godine usvojena u okviru meunarodne trgovinske komore. Tada je proglaeno da je ekoloki menadment kljuna determinanta odrivog razvoja i da mora biti prioritetni zadatak poduzea; da ekologija mora biti integrirana u menadment poduzea i da njeno unapreenje mora biti stalan proces; da se zaposleni moraju stalno motivirati i ekoloki obrazovati; da se mora vriti stalna ocjena ekolokih posljedica svakog novog procesa i proizvoda; da poduzee mora preuzeti odgovornost za ponaanje svojih kooperanata i dobavljaa; da poduzee mora biti otvoreno za dijalog o ekolokim rizicima i angairano u 25

zajednikim naporima za unaprjeenje ekoloke svijesti i redovno informiranje svih zainteresiranih strana. U Rio de Janeru 1992. godine, odran je prvi svjetski ekoloki samit - konferencija UN o koliu na kojoj je usvojena uvena Agenda 21. U tom se dokumentu jo preciznije razrauju principi za jaanje uloge poduzea u ouvanju ivotne sredine. Takoer, zauzet je eksplicitan stav da djelatnost eko menadmenta mora biti jedan od prioriteta svakog poduzea. Iste godine u Velikoj Britaniji je usvojen prvi ekoloki standard, a zatim je uslijedila, posebno u zemljama Europske Unije, intenzivna aktivnost na operacionaliziranju ekolokog menadmenta i svih njegovih alata od kojih je posebno znaajan tzv. Ekoaudit (eco-audit). U svijetu je u meuvremenu razvijeno vie koncepata ekoaudita koji integriraju vie dimenzija ovjekovog radnog prisustva u organizaciji koja mora optimizirati vie ciljeva: ekonomske, ergonomske, energetske, ekoloke i druge.

3.3. Politike i elementi menadmenta odrivog razvoja Hrvatski Sabor je usvojio Nacionalnu strategiju zatite okolia u kojoj se izrijekom kae da: ''Koncept odrivog razvoja mora postati dominantna strategija razvoja RH. RH eli ostvariti socijalni i gospodarski napredak ali uz dugorono ouvanje stanja okolia. To znai uvoenje okolia kao jedne od dimenzija u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje su u 21. stoljeu pred nama: od gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugaijeg oblikovanja turistikog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, ouvanja jadranske obale, otoka i mora te politike zapoljavanja''.19 Unato donesenoj Nacionalnoj strategiji zatite okolia i unato tomu to se radi o jednom od preduvjeta za integriranje u Europu, odrivi razvoj je jo uvijek vrlo nisko na listi prioriteta nositelja odluivanja na svim razinama od lokalne do nacionalne. Razlog tomu moe se traiti u slabom poznavanju kompleksne problematike odrivog razvoja u cijelom drutvu kao i neshvaanju posljedica koje e nastati stoga to se razvijamo neodrivo. injenica je da Hrvatska do sada nije provela nacionalnu kampanju za odrivi razvoj, pa se nedostatak kampanje do daljnjega mora kompenzirati pojaanim angamanom na niim razinama, prije svega na regionalnoj razini. Osnovni problem je to ima vrlo mali broj strunjaka za razliite aspekte odrivog razvoja, pa akcijski planovi, i kada se donesu u nekoj jedinici lokalne samouprave, ovise o raspoloivosti i entuzijazmu najee samo jedne osobe to u jednom trajnom procesu (kao to je odrivi razvoj) znai da e prije ili kasnije doi do zastoja. Na razini upanije i Drave trenutano nedostaju: lokalni koordinatori odrivog razvoja, osposobljeni da metodoloki ispravno i

struno vode jedinicu lokalne samouprave u proces odrivog razvoja; metodoloki prirunici na hrvatskom za voenje razliitih aspekata procesa odrivog razvoja;

19

Nacionalnu strategiju zatite okolia Narodne novine

26

obrazovni programi za profesionalne djelatnike i izabrane predstavnike u

upanijama i jedinicama lokalne samouprave, kojim bi se oni bolje upoznali s naelima odrivosti i svojom ulogom u tom procesu; struno i profesionalno prikupljanje indikatora odrivosti, uz pomo kojih bismo procjenjivali da li se stanje u odreenim sferama ivota nae upanije poboljava ili pogorava; znanstveno-struna jezgra, koja bi na osnovi indikatora odrivosti istraivala trendove i meuovisnosti razliitih pojava u upaniji i predlagala koje akcije bi trebalo poduzeti (sa stajalita znanosti) da se stanje usmjeri na bolje; toka za kontakte/pitanja svake vrste iz domene odrivog razvoja jedinice lokalne samouprave nemaju od koga zatraiti savjet iz podruja odrivosti; umreenost s hrvatskim, europskim i svjetskim organizacijama koje promiu odriv razvoj; katalizator suradnje na meunarodnim i domaim projektima. Za uspjeno implementiranje standarda ekolokog menadmenta korisno je izvriti klasifikaciju faktora ekolokih rizika. U grupu tzv. endogenih rizika, na koje poduzee moe aktivnije utjecati, odnosno upravljati njihovim nastankom, dinamikom i intenzitetom njihova javljanja. Tu spadaju svi procesi u poduzeu, tehnologije, materijali i prije svega ljudski potencijali. Grupa tzv. egzogenih rizika dolazi iz vanjskog okruenja poduzea i tu prije svega ulaze ekoloke karakteristike same lokacije poduzea (klima, reljef, topografija, itd.),demografsko okruenje (gustoa naseljenosti, dobne skupine stanovnitva, itd.), infrastruktura (ceste, komunalni objekti, telekomunikacije, itd.), zatim stupanj obrazovanja stanovnitva, razina ekoloke svijesti i kulture, stavovi politikih subjekata o ekolokim pitanjima, pravna rjeenja ekolokih problema, itd. Ukrtanjem djelovanja ovih dviju grupa ekolokih rizika, kao i mogueg intenziteta njihovog manifestiranja, dobivamo etiri vrste ekolokih politika kao upravljakog odgovora poduzea na stvarne ekoloke izazove. To su:

proaktivna politika, kao odgovor na male egzogene i velike endogene ekoloke rizike; strateka politika, koja predstavlja mogui odgovor poduzea na situaciju sa velikim i endogenim i egzogenim ekolokim rizikom; reaktivna politika, koja nudi rjeenje za situacije u kojoj prevladavaju mali egzogeni i mali endogeni ekoloki rizik i krizno preventivna politika koja nudi rjeenje za situaciju kada prevladavaju egzogene i mali endogeni ekoloki rizici.

Prednost ekolokog menadmenta za koncipiranje valjane ekoloke politike poduzea lei prije svega u injenici da poduzee mora maksimalno da istie odgovornost u koritenju svih raspoloivih resursa, a prije svega ljudskog i prirodnog. Naravno, ono mora da uvaava o zahtjeve svojih klijenata, a prije svega kupaca, iji zahtjevi nisu samo ekonomski ( krediti, servisi itd.) ili tehniki (pouzdanost, funkcionalnost, trajnost itd.), ve od nedavno, a ubudue sve vie ili dominantno, i ekoloki , a to znai da su neposredno u funkciji optimizacije kvalitete ivota.

27

Kriteriji uspjenosti poduzea moraju se projektirati iskljuivo na dugi rok jer se samo tako na pouzdani nain dobije slika o poduzetnikoj ozbiljnost svakog pokretaa i aktera poslovnog poduhvata. Drava sa svoje strane moe i mora, u cilju zatite ivotnih interesa svojih graana, da propie odgovarajue standarde i norme ponaanja koje e biti obavezne za sve privredne subjekte, ali najbolje je kada svaka turistika destinacija u sadraju svoje organizacijske kulture ima ugraene kvalitetne pristupe i elemente menadmenta odrivog razvoja koji su prikazani slikom 2.

Slika 2.. Elementi menadmenta odrivog razvoja

Izvor: Vidoje Vuji " Globalni kontekst obrazovanja za ekoloki menadment" Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija 2010.god.

Broj ekolokih incidenata koji se deavaju irom svijeta, Usprkos ( ili moda upravo zbog toga) visokoj tehnologiji, dramatino upozoravaju sve sudionike privrednog ivota da se svaki ekoloki propust viestruko plaa. Najskuplja je naravno ona cijena koja se zove ugroeno zdravlje (zagaena voda, zrak, zemljite, genetski modificirana hrana itd.), strah i osjeaj da nam ivotni prostor izmie ispod nogu. Osim naznaenih elemenata menadmenta odrivog razvoja vane teme u poslovnom sustavu mogu ukljuivati: upravljanje proizvodom, pakiranje i ambalaa, kontrola zagaenja voda i zraka, zbrinjavanje otpada, zatita tla i voda,

28

upravljanje tetnim materijalima, upravljanje energijom i kontrola buke. U svakoj destinaciji potrebno je kontinuirano vriti kvantifikaciju ekolokog optereenja. Postupak te kvantifikacije prikazan je slikom 3.

Slika 3. Kvantifikacija ekolokog optereenja

Izvor: Inovirao autor prema Normi HRN ISO 14001:94 ( Vidoje Vuji)

Identifikacija okolinih aspekata je temelj dobrog upravljanja odrivim razvojem. Kontrola zagaenja trai odgovor na tri pitanja i to: 1. to je izvor zagaenja (stvarni ili sluajni) 2. Koji je tip zagaenja (zrak, voda, tlo, buka, miris, estetski efekti i slino) 3. Kakav je utjecaj na okolinu (stanovnitvo, flora fauna i drugi resursi) Izvor i tip zagaenja, njihovu koliinu i toksinost mogu detektirati i procijeniti kompetentni djelatnici koji su uspjeno zavrili izobrazbu iz sustava upravljanja odrivim razvojem. Ekoloki menadment i njegov tim mora poznavati zakonske odredbe, i standarde vezane za okolini aspekt koji se prati i ocjenjuje. Nakon toga analizira se dokumentacija, inventar i javnosti dostupne informacije. Potom se identificiraju propusti, a i ukazuje na podruja koja trebaju unapreenje. Ocjenjivanje okolia se vri u est koraka. Prvi korak u provoenju ocjenjivanja govori da treba identificirati prole, tekue i planirane poslovne aktivnosti koje imaju, ili bi mogle imati utjecaj na okoli. Za veliki poslovni sustav pribjegava se rjeenju da se ono organizira u manje jedinice kako bi se lake i jednostavnije podaci mogli prikupljati i analizirati. Drugi korak u provoenju ocjenjivanja govori da nakon identifikacije moguih utjecaja poslovnih aktivnosti na okoli, treba procijeniti njihov znaaj. Cijena ispravljanja potencijalnih loih utjecaja na okoli moe biti velika i zbog toga treba utjecaje postaviti 29

prema njihovu znaaju koji ovisi o postojanju zakonskih i inih zahtjeva o utjecajima; postojanju zakonskih i inih zahtjeva vezano uz kvalitetu okolia; razmjeni znanstvenih dokaza o poznatim utjecajima i o utjecajima za koje se sumnja da postoje te o percepciji javnosti o ekolokim utjecajima. Trei korak u provoenju ocjenjivanja govori da treba identificirati postojee i potencijalne budue radne standarde. Bitno je znati koje standarde treba zadovoljiti, a ti standardi mogu ukljuivati zakonske regulative, interne standarde poslovnog sustava i oekivanja onih koji su na bilo koji nain ukljueni u djelovanje poslovnog sustava. etvrti korak u provoenju ocjenjivanja govori da treba analizirati pripadajue rizike i mogunosti. Prijetnje i mogunosti prisutne su u svakom ekolokom pitanju. Ako se ne prepoznaju i ako im se ne prida odgovarajua panja, moe doi do zakonskih akcija koje su strogo regulirane. Peti korak u provoenju ocjenjivanja govori da treba definirati trenutne procese. Da bi se odredilo trenutno stanje u poslovnom sustavu moraju se ustanoviti elementarni rizici aktivnosti, izvriti mjerenje adekvatnosti sustava upravlja tim rizicima, te rangirati poboljanje na osnovu rizika i sustava koji njima upravljaju. esti korak u provoenju ocjenjivanja govori da treba planirati i implementirati poboljanja. Rezultati ocjenjivanja ekologije od velike su pomoi menaderima jer pomou njih oni mogu formirati politiku, standarde i ciljeve koji e unaprijediti rad itavog poslovnog sustava. Unaprjeenje bi prioritetno trebalo biti tamo gdje je potencijalni rizik visok, a sustav menadmenta preslab da bi se nosio s tim rizikom.

Zakljuak

30

Literatura 1. Avelini-Holjevac, I.: Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija 2002. 2. rnjar; M.: Ekonomika i politika zatite okolia, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2000.

31

3. rnjar, M: Ekonomika i politika zatite okolia, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka,

2002. 4. Vuji, V.: Menadment ljudskog kapitala Sveuilite u Rijeci fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija 2004.5. Vuji, V.: Kadrovska dimenzija kvalitete, Zbornik radova, Prva hrvatska konferencija

o kvaliteti, Hrvatsko drutvo za kakvou, Zagreb, 1998. 6. Norme ISO 9000 i 14000 Zavod za normizaciju RH, Zagreb, 1997. Internet: 1. http://www.zastita.com.hr/ 2. www.zatita_okolia uvod_u_pojam_okolia.htm

PRILOG 1: GOVOR SEVERN SUZUKI NA KONFERENCIJI U RIO DE JANEIRU Davne 1992. godine, djevojica ije je ime Severn Suzuki na velikoj konferenciji za zatitu Zemlje odrane u Riu obratila se brojnim politiarima, poslovnim ljudima, novinarima

32

i predstavnicima mnogih organizacija. Govorila je est minuta i za to kratko vrijeme utiala je cijeli svijet. Nakon njezinog govora mnogi su istovremeno pljeskali i plakali. Severn je, koja je tada imala samo trinaest godina i koja je na toj konferenciji predstavlja svoju generaciju, govorila o potrebi mijenjanja ivotnih navika odraslih! Danas, dvadeset godina kasnije zapravo se nita u svijetu odraslih nije promijenilo!

Ovo je cijeli njen estominutni govor : " Danas sam dola ovdje bez skrivenih motiva. Borim se za svoju budunost. Gubitak moje budunosti nije kako gubitak na izborima ili gubitak nekoliko poena na burzi. Ovdje sam da bi govorila u ime djece koja gladuju i iji pla prolazi ne primjeen. Ovdje sam da bi govorila u ime bezbroj ivotinja koje izumiru na planeti jer vie nemaju kuda proi. Bojim se izai van na sunce zbog rupa u ozonskom omotau. Bojim se udisati zrak jer ne znam kakve sve kemikalije sadri. Ila sam sa ocem u Vancouver na pecanje, sve do par godina kada smo ulovili ribu sa kancerom. I sada sluamo o ivotinjama i biljkama koje svakodnevno zauvijek nestaju. U ivotu sam sanjala da u vidjeti velika stada divljih ivotinja, dungle i praume pune ptica i leptira, ali sada se pitam da li e oni postojati da ih moja djeca mogu vidjeti. Da li ste se Vi trebali brinuti o ovim stvarima kada ste bili mojih godina??? Sve ovo se dogaa pred naim oima, a ipak se ponaamo kao da imamo vremena koliko hoemo i kao da imamo rjeenje za sve. Ja sam samo dijete i nemam rjeenje,ali hou da shvatite da ga nemate ni Vi. Vi ne znate kako popraviti rupe u ozonskom omotau. Ne znate kako povratiti ivotinje koje izumiru. I ne moete vratiti umu koja je nekada rasla tamo gdje je sada pustinja. Ako ne znate popraviti molim Vas PRESTANITE KVARITI!!!!! Vi ste ovdje predstavnici vaih vlada, poslovni ljudi, voditelji,novinari ili politiari, ali u sutini Vi ste majke i oevi, sestre i braa, ujaci i ujne i svi ste Vi neije dijete.

33

Ja sam samo dijete , ali ipak znam da smo svi mi dio porodice , 5 milijardi snane, u stvari, 30 miliona vrste snane. I granice i vlade nikada to nee promijeniti. Ja sam samo dijete, pa ipak znam da smo svi u ovome zajedno i da bi trebali djelovati kao jedan svijet prema jedinom cilju. U svojoj ljutnji nisam slijepa, a u ovom strahu ne bojim se rei svijetu kako se osjeam. U mojoj zemlji stvaramo toliki otpad, kupujemo i bacamo, kupujemo i bacamo , a ipak zemlje ne ele dijeliti s onima kojima treba, ak i kada imamo vie nego to nam treba. Bojimo se da dijelimo, bojimo se izgubiti neto od svog bogatstva. U Kanadi imamo povlateni ivot s obiljem hrane, vode i utoita, imamo satove, bicikle, kompjutere i televizore. Mogla bi nabrajati jo dva dana. Prije dva dana ovdje u Brazilu, ostali smo zapanjeni kada smo bili sa djecom koja ive na ulici. A jedno nam je dijete reklo ovo: " elio bih da sam bogat i kada bih bio bogat, dao bih hranu svoj djeci sa ulice, odjeu , lijekove, smjetaj, ljubav i panju." Ako je dijete sa ulice, koje nema nita, spremno dijeliti, zato mi koji imamo sve, smo pohlepni?? Ne mogu prestati misliti da su ta djeca moji vrnjaci, da je velika razlika gdje se rodi, da sam ja mogla biti jedno od te djece ivei u Riu u favelima, mogla sam da budem dijete koje umire od gladi u Somaliji, ili rtva rata na Bliskom Istoku, ili prosjak u Indiji. Ja sam samo dijete, ali ipak znam da je sav novac koji je potroen na pronalaenje ekolokih rjeenja, zaustavljanje siromatva, kakvo prekrasno mjesto bi bila ova zemlja. U koli, ak i u vrtiu, uite nas ponaanju. Uite nas da se ne svaamo sa drugima, da sredimo nesporazume, da potujemo druge, da poistimo za sobom, da ne povrijedimo druga stvorenja , da dijelimo, da ne budemo pohlepni. Pa zato onda izlazite i radite sve te stvari koje nama govorite da ne radimo??? Ne zaboravite zato prisustvujete ovim konferencijama, za koga sve ovo radite. Mi smo vaa djeca. Vi odluujete u kakvom svijetu emo odrasti. Roditelji bi trebali moi utjeiti svoju djecu govorei: " Sve e biti u redu", " Nije kraj svijeta", " Radimo najbolje to moemo". Ali mislim da nam to vie ne moete rei. Da li smo mi uope na vaoj listi prioriteta?? Moj otac uvijek govori " Ono si to radi, a ne ono to govori da jesi " Pa, zbog onoga to Vi radite ja nou plaem.

34

Vi govorite da nas volite. Ali ja Vas pozivam , molim Vas, djelujte, pokaite to govorite!!!!!

35