ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA - vusz.hr

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠAIV-04-007-2017-1495

(zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš)

Nositelj zahvata:

OSIJEK-KOTEKS d.d.Šamačka 11, 31000 Osijek

Naziv zahvata:

Izgradnja gospodarske građevine – postrojenja za proizvodnju betonana k.č.br. 1344/1 k.o. Štitar

(Vukovarsko-srijemska županija)

M.P.

direktor: Ivan Kovačić; dipl.ing.sig.

Čakovec, rujan 2017.

stranica 2

SADRŽAJ

Uvod

Podaci o nositelju zahvata, podaci o izrađivaču Elaborata zaštite okoliša

1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata i tehnološkoga procesa

1.1.1. Postojeće stanje

1.1.2. Opis planirane prenamjene i rekonstrukcije

1.1.3. Opis tehnološkog procesa

1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkoga procesa, te emisija u okoliš

1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

2.1. Lokacija zahvata

2.1.1 Zemljopisna obilježja

2.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima

2.3. Zahvat u odnosu na područje ekološke mreže i zaštićena područja

2.4. Stanje vodnih tijela

2.5. Klimatske promjene i rizik od poplava

3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš

3.1. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša

3.1.1 Utjecaj zahvata na vode i vodna tijela

3.1.2 Utjecaj zahvata na zrak i klimatske promjene

3.1.3 Utjecaj klimatskih promjena

3.1.4 Utjecaj zahvata na tlo

3.1.5 Utjecaj zahvata na biljni i životinjski svijet

3.1.6 Utjecaj otpada

3.1.7 Utjecaj buke

3.1.8 Utjecaj na promet i i infrastrukturu

3.1.9 Utjecaj na kulturnu baštinu

3.1.10 Utjecaj na krajobraz

3.1.11 Utjecaj na ljude i ljudsko zdravlje

3.1.12 Svjetlosno onečišćenje

3.1.13 Kumulativni utjecaji

3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

3.3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja

3.4. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu

3.5. Opis obilježja utjecaja

4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša

5. Izvori podataka i primijenjeni propisi

Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495

stranica 3

Uvod

Nositelj zahvata, Osijek-Koteks dioničko društvo za graditeljstvo, proizvodnju i trgovinu sa

sjedištem u Osijeku, Šamačka 11, jedna je najstarijih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj. Obavlja

različite vrste građevinskih radova, s naglaskom na izgradnju objekata niskogradnje. Za potrebe

proizvodnje betona za vlastita gradilišta te za prodaju drugim izvođačima građevinskih radova

uređuje postrojenje za proizvodnju betona na izdvojenoj lokaciji u Štitaru, Županjska bb, 32274

Štitar (Vukovarsko-srijemska županija), na k.č.br. 1344/1 k.o. Štitar.

Postrojenje je tipsko, stacionarno, kapaciteta proizvodnje svježeg betona 30 m3/sat.

Lokacija zahvata nalazi se u izdvojenom građevinskom području naselja Štitar gospodarske

namjene, na području obuhvaćenom Prostornim planom uređenja općine Štitar (Službeni vjesnik

Vukovarsko-srijemske županije br. 2/15). Zahvat se ne nalazi na područjima Ekološke mreže.

Za planiranu izgradnju je od strane ovlaštenog društva FINCON j.d.o.o. Podgorač izrađeno Idejno

rješenje oznake projekta F-1906/2007-IR i podaci iz projekta korišteni su pri izradi Elaborata.

U Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine br. 61/14, 3/17) navedeno je u

Prilogu III: Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a

za koje je nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, u točki 3.2. Betonare

nazivnog kapaciteta 30m3/sat i više.

Djelatnost nije navedena u Prilogu I Uredbe o okolišnoj dozvoli (Narodne novine br. 08/14): Popis

djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more, stoga

nositelj zahvata nema obaveze ishođenja okolišne dozvole.

Slijedom navedenog, prema čl. 25 stavak 1 Uredbe, nadležnom upravnom tijelu u županiji podnosi

se Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Elaborat izrađuje tvrtka Međimurje ZAING d.o.o. Čakovec, Zagrebačka 77, ovlaštena za obavljanje

stručnih poslova izrade dokumentacije za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja

zahvata na okoliš od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode Rješenjem Klasa UP/I 351-02/15-

08/73, UR.broj 517-06-2-2-2-15-2 (preslika Rješenja u nastavku ).


stranica 4

PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv i sjedište nositelja zahvata:

Osijek-Koteks d.d. OsijekŠamačka 11, 31000 Osijek

telefon: +385 (0)31 22 77 00 OIB: 44610694500

PODACI O IZRAĐIVAČU ELABORATA ZAŠTITE OKOLIŠA

Ovlašteno trgovačko poduzeće:

Međimurje ZAING d.o.o. Čakovec, Zagrebačka 77

Ivan Kovačić dipl.ing.sig.

voditelj

Emil Novak dipl ing.stroj.član

Smiljana Janžek dipl.ing.kem.teh., univ.spec.oecoing.

član

M.P.


stranica 5

Preslika Rješenja o suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša Međimurje ZAING d.o.o.


stranica 6


stranica 7

1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

Na formiranoj građevinskoj parceli na k.č.br. 1344/1 k.o. Štitar, gospodarske namjene, je uz

postojeće objekte planirana betonara kapaciteta proizvodnje svježeg betona od 30 m3/sat.

Betonara se sastoji od deponija za kameni agregat s pet zvijezdasto postavljenih odjeljaka, dva

silosa za cement zapremina svaki po 50 t, skrepera, vaga s dozatorima, miješalice i prateće opreme

(upravljački prostor, kompresor, transporteri, usipna cijev i dr.).

Postojeće građevine na parceli izgrađene su temeljem Rješenja o izvedenom stanju Klasa: UP/I-

361-03/12-05/301, Ur.broj: 2196/1-14-15-11 izdanog 20.studenog 2015. godine Upravnog odjela

za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije i nastavljaju se

koristiti bez promjena.

Zahvat je naveden u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine br. 61/14, 3/17) u

Prilogu III: Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a

za koje je nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, u točki 3.2. Betonare

nazivnog kapaciteta 30m3/sat i više.

Lokacija zahvata nalazi se u izdvojenom građevinskom području naselja Štitar gospodarske

namjene, na području obuhvaćenom Prostornim planom uređenja općine Štitar (Službeni vjesnik

Vukovarsko-srijemske županije br. 2/15).

Za planiranu izgradnju je od strane ovlaštenog društva FINCON j.d.o.o. Podgorač izrađeno Idejno

rješenje oznake projekta F-1906/2007-IR. Za zahvat su izdani sljedeći uvjeti, suglasnosti i

očitovanja:

- Vodopravni uvjeti Klasa: UP/I-325-01/17-07/0003551, ur.br. 374-3101-1-17-2 izdano 25.srpnja

2017. godine od Hrvatskih voda, vodnogospodarski odjel za Srednji i Donju Savu,

- Posebni uvjeti građenja br. 022/2017. izdani 20.srpnja 2017.godine od Komunalac d.o.o.

Županja,

- Očitovanje oznake 1105/2017, izdano 14.srpnja 2017. godine od Plinare Istočne Slavonije d.o.o.

Vinkovci,


stranica 8

- Posebni uvjeti građenja br. 400900-170528-0013 izdani 18.srpnja 2017. godine od HEP-ODS

d.o.o. Elektra Vinkovci,

- Izjava o postojanju infrastrukture izdana od VIP d.o.o. 27.srpnja 2017. godine,

- Izjava o položaju EK infrastrukture u zoni zahvata izdana od OT-Optima Telekom d.d. 26.srpnja

2017. godine,

- Mišljenje Klasa 351-03/17-02/84, Ur.broj izdano od Službe za prostorno uređenje, gradnju i

zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije, Odsjek za zaštitu okoliša i prirode 18.srpnja 2017.

godine.

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata i tehnološkog procesa

1.1.1 Opis postojećeg stanja

Izgradnja će se izvršiti na formiranoj parceli, na k.č. 1344/1 k.o. Štitar, površine 30.370 m2.

Postojeće građevine na praceli koriste se temeljem Rješenja o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-

03/12-05/301, Ur.broj: 2196/1-14-15-11 izdanog 20.studenog 2015. godine Upravnog odjela za

prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije.

Uz zapadnu stranu parcele, odmaknute od međa, smještene su sljedeće zgrade:

- upravna zgrada,

- spavaonice za radnike,

- kupaonica i spremište,

- radionica i spremište.

Upravna zgrada je prizemnica, tlocrtnih dimenzija 4,5m x 6,6m i površine 95,85m2, dijelom kosog

jednostrešnog krovišta, a dijelom kosog dvostrešnog krovišta.

Spavaonica je prizemnica kosog dvostrešnog krovišta, tlocrtnih dimenizija 10,64m x 12,40m,

površine 131,94m2.


stranica 9

Kupaonica i spremište nalaze se u zgradi kosog jednosrešnog krovišta, nepravilnog tlocrtnog oblika

dimenzija 4,8m x 5,75m i površine 60,77m2.

Radionica i spremište su u zgradi nepravilnog tlocrtnog oblika dimenzija 6,80m x 7,41m + 2m x

3,49m + 5,25m x 6,00m i površine 88,87m2. Zgrada je prizemnica s kosim jednostrešnim krovištem.

Uz radionicu je izgrađen betonski bazen površine 33,61m2.

Postojeći objekti priključeni su na sljedeću infrastrukturu:

- javnu vodoopskrbnu mrežu,

- niskonaponsku električnu mrežu,

- telekomunikacijsku mrežu,

- interni kanalizacijski sustav.

Za pristup na parcelu uređen je makadamski kolni prilaz sa županijske ceste 4218, koja spaja

županijsku cestu Ž4202 kod Donjih Andrijevaca sa županijskom cestom Ž4170 kod Županje. Dio

parcele koji se ne koristi zasijan je travom i djelomično ozelenjen autohtonim drvećem.

Oborinske vode upuštaju se u cestovni i meloracijske kanale uz parcelu. Sanitarne otpadne vode

skupljaju se u sabirnu jamu i odvoze na pročišćavanje od strane pružatelja usluga javne

vodoopskrbe i odvodnje (Komunalac d.o.o. Županja).

Preslika navedenog Rješenja o izvedenom stanju priložena je u nastavku. U prilogu rješenja

prikazan je smještaj građevina na parceli.


stranica 10

Preslika Rješenja o izvedenom stanju


stranica 11


stranica 12


stranica 13


stranica 14


stranica 15

1.1.2. Opis planirane izgradnje

Na formiranoj građevinskoj parceli k.č.br. 1344/1 k.o. Štitar, gospodarske namjene, uz postojeće

objekte postavlja se tipska stacionarna betonara proizvođača GIP Gradis, Slovenija tip 1500/90.

Prema tehničkim podacima proizvođača kapacitet proizvodnje betona uz miješalicu zapremine

punjenja 2,25 m³ iznosi 90 m³ svježeg betona. Betonara je ranije korištena i s obzirom da se koristi

miješalica manje zapremine punjenja (1 m³), stvarni kapacitet postrojenja iznosi 30 m3/sat

proizvodnje svježeg betona.

Betonara se sastoji od :

- odjeljaka za skladištenje kamenog agregata,

- radijalnog skrepera za punjenje kamenog agregata u miješalicu,

- dva silosa za skladištenje cementa s pužnim transporterima za punjenje u miješalicu,

- vaga s dozatorima za cement, kameni agregat i za vodu

- miješalice,

- prateće opreme: dozatori za aditive (menzure i umjerene posude), upravljački prostor, kompresor,

vibracijske rešetke.

Postrojenje se postavlja u sjeveroistočnom dijelu parcele, na udaljenosti 11 m od sjeverne, ulične

međe parcele i 12 m od istočne međe (prema neizgrađenoj parceli gospodarske namjene).

Opis opreme

Postavlja se pet zvijezdasto postavljenih odjeljaka za skladištenje kamenog agregata različite

granulacije. Tlocrtne dimenzije odjeljaka i postrojenja prikazane su na slici 1, na izvodu iz Idejnog

rješenja. Stranice odjeljaka su visine 1 m u najnižem dijelu do 7,5 m u središtu. Pregrade odjeljaka

osiguravaju da se frakcije agregata ne rasipavaju i ne miješaju, a izrađene su od vertikalnih čeličnih

profila sa ispunom od horizontalnih betonskih i metalnih profiliranih platica. U svakom odjeljku

moguće je uskladištiti oko 30 m3 agregata. Odvojeno se skladište kameni agregati granulacija 0-

4mm, 4-8mm, 8-16mm i 16-32mm.

Za punjenje dozirnih uređaja kamenim agregatom u središte odjeljaka postavlja se radijalni skreper

s rešetkastom rukom dometa 15 m.


stranica 16

Mehanizmom skrepera upravlja se ručno iz kabine. Skreper je na pogon elektromotorima (snage 15

kW skrepera i 22kW za korpu).

Slika 1 : Tlocrtne dimenzije postrojenja betonare

Silosi za skladištenje cementa postavljaju se na armiranobetonske temeljne stope i metalne nosače,

na visinu od 8m. Silosi su izrađeni od metalnih ploča, cilindričnog oblika, primjera 2,4 m i visine

11,6 m. Cement se dovozi cisternama. Kapacitet skladištenja cementa je 50 t/silos.

Postavljanjem silosa na uzdignutu površinu omogućuje se lakše punjenje miješalice cementom. Za

tu svrhu koristi se pužni transporter na pogon elektromotorom. Silosi su prikazani na slici 2, na

izvodu iz Idejnog rješenja.


stranica 17

Slika 2 : Silosi za cement

Ovisno o vrsti betona koji se proizvodi i pripadajućoj recepturi, prije punjenja miješalice, sastojci se

izvažu na vagama i postepeno doziraju u miješalicu u zadanim intervalima.


stranica 18

Prostor mješaonice postavlja se na podestu postrojenja, na visini od 4,57m. Ugrađuje se miješalica

volumena punjenja 1m3, namijenjena šaržnom načinu rada. Ukupna visina od tla do vrha

mješaonice iznosi 10,82 m, a skica mješaonice prikazana je na slici 3, na izvodu iz Idejnog rješenja.

Slika 3 : Mješaonica (pogled)

Ugrađuje se mješalica je na pogon elektromotorom snage 60kW. Kako bi se dobila homogena

smjesa betona, miješalica je opremljena s dvije vodoravne osovine s lopaticama, koje se okreću u

suprotnim smjerovima. Izvedena je od obloženog metalnog kućišta s pokrovom i ispustom za

punjenje auto-miješalica. Ispust se zatvara pneumatskim mehanizmom, koji spriječava

nekontrolirano ispuštanje svježeg betona. Miješalica se postavlja iznad uređenog prostora za

punjenje i svježi beton ispušta se direktno u bubanj auto-miješalica i odvozi na radilišta.


stranica 19

Infrastruktura i uređenje okoliša

Do prostora za punjenje urediti će se kružni tok prometa, a interne prometnice i postojeći pristup na

parcelu asfaltirati.

Za skladištenje aditiva koristiti će se skladišni prostori u postojećim objektima na parceli. Aditivi će

se skladištiti u originalnoj ambalaži, zaštićeni od izlijevanja.

Tehnološke otpadne vode (otpadne vode od pranja miješalice i druge opreme, od pranja bubnja

auto-miješalica) skupiti će se u nepropusnu sabirnu jamu, u kojoj će se odvojiti krupni agregat od

vode i cementa, pa će se obje frakcije moći iskoristiti za proizvodnju novih količina betona. Sabirna

jama je od betona, dimenzija 6,5m x 4,0 m, s dvije komore različitih dubina. Opremljena je

transportnom trakom koja odvodi krupni agregat na prostor za sušenje i pumpom za miješanje i

prepumpavanje tekuće frakcije.

Silosi, transporteri za cement, miiješalica i svi pogonski dijelovi postrojenja koji se podmazuju su

zatvoreni i zaštićeni od ispiranja oborinskim vodama. Oborinske vode s prostora betonare otjecati

će čiste u okolno tlo i kanale uz parcelu.

Parcela će se ograditi ogradom visine 1,5 m u uličnom dijelu, a u ostalom dijelu 1,8 m. Nakon

izvođenja radova, neizgrađene površine će se urediti i ozeleniti. Uz betonaru će se urediti 7

parkirnih mjesta.

Oprema se priključuje na postojeći niskonaponski i vodovodni priključak na parceli.

Na postrojenju je predviđen rad 4 radnika, u 8-satnoj dnevnoj smjeni, iznimno do 10 sati/dan. U

izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima i temperaturama negativnog režima građevinski radovi

se ne izvode i nema potreba za proizvodnjom betona, pa se ni postrojenje i tim uvjetima neće

koristiti.

Za sanitarne i druge potrebe radnika koristiti će se postojeći objekti na parceli, bez promjena.

Situacija nakon izgradnje (dio parcele na kojem je planirana izgradnja) prikazana je na slici 4, na

isječku iz Idejnog rješenja.


stranica 20

Slika 4. Situacija (isječak iz Idejnog rješenja)


stranica 21

Iskaz površina

ISKAZ BRUTO POVRŠINA:

Građevina Bruto površinam2

Upravna zgrada (objekt 1) 95,85

Spavaonice (objekt 2) 131,94

Kupaonica i spremište (objekt 3) 60,77

Radionica i spremište (objekt 4) 88,87

Bazen (sabirna jama) 33,61

Betonara 453,92

Ukupno 864,96

Tlocrtna površina građevina P= 864,96 m²

Površina građevne čestice P= 30.370,00 m²

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) kig=0,029


stranica 22

1.1.3. Opis tehnološkog procesa

Nositelj zahvata Osijek-Koteks d.d. Osijek proizvodi beton za vlastita gradilišta te za prodaju

drugim izvođačima građevinskih radova. Kako bi se mogle osigurati dovoljne količine svježeg

betona ima potrebu za korištenjem većih stacionarnih betonara koje mogu proizvoditi velike

količine svježeg betona ujednačne kvalitete uz optimalno korištenje energije i radnika. Svježi beton

miješa se na lokaciji betonare i auto-miješalicama odvozi do mjesta ugradnje. Betonara se može

koristiti za potrebe radilišta udaljena i 30-50km, na koja se svježi beton može dopremiti prije

stezanja.

Proizvodni proces započinje nakon preuzimanja narudžbe i definiranja recepture, ovisno o zahtjevu

i traženoj kvaliteti betona. Operater vodi proces pripreme sirovina i miješanja iz upravljačke

prostorije. Sirovine se najprije pune u vage: kameni agregat zahtijevane granulacije puni se

skreperom, cement se iz silosa puni pomoću pužnog transportera, a voda iz priključka na

vodovodnu mrežu. Ukoliko receptura zahtijeva i kemijske dodatke, oni se doziraju menzurom u

vagu za vodu ili kasnije ručno umjerenim posudama u mješalicu (po potrebi se koriste

superplastifikator, usporivač, aerant te kemijski dodaci za zimsko betoniranje).

Pripremljene i izvagane sirovine doziraju se u miješalicu i započinje proces miješanja. Sirovine se

postepeno usipavaju u miješalicu, najprije agregat, a nakon toga cement i voda. Automatsko

doziranje osigurati će istu kvalitetu betona kod svakog ciklusa. Postrojenjem je po potrebi moguće

upravljati i na poluautomatski način (s automatskim doziranjem bez ponavljanja ciklusa) ili ručno.

Nakon zadanog razdoblja miješanja (najmanje 60 sec nakon dodavanja agregata i cementa i 45 sec

nakon dodavanja vode i dodataka) pripremljeni beton usipava se u bubanj auto-miješalice i odvozi

na radilište, a u miješalici može započeti novi ciklus.

Prije svakog prekida u radu i nakon završetka rada očisti se unutrašnjost mješalice. Čišćenje se

obavlja vodom pod tlakom, a voda od pranja skuplja u betonsku sabirnu jamu. Korištenje vode pod

tlakom osigurava učinkovito čišćenje, pa su i sakupljene količine tehnološke otpadne vode male. Na

isti način čisti se i bubanj auto-miješalica.

Sakupljena tehnološka otpadna voda se nakon obrade vraća se u proizvodni proces. U sabirnoj jami

skupljena tehnološka otpadna voda prolazi obradu u dvije komore: u prvoj komori se odvaja isprani


stranica 23

kameni agregat i pokretnom transportnom trakom odvodi na sušenje i odlaganje do ponovnog

korištenja. Preostala voda i cement prebacuje se u drugu komoru i recirkulacojskom pumpom vraća

u proizvodni proces kroz dozator za vodu. Povremenim miješanjem sprečava se taloženje ostataka

cementa i pijeska.

Kameni agregati za potrebe proizvodnje dopremaju se kamionima, cement se u silose doprema silo-

cisternama s pumpom, a voda koristi iz sustava vodoopskrbe.

Poslovi su organizirani u jednoj smjeni. Planirane su dnevne i povremene kontrole opreme koje će

osigurati pravilan rad betonare.

Tehnološki proces prikazan je shemom na slici 5.

Slika 5. Shema tehnološkog procesa betonare


Emisije u zrak (iz vozila, prašina pri usipavanju)

KEMIJSKI DODACI

Otpadna ambalaža(papirna, plastična)

Voda

KAMENI AGREGAT

CEMENT

Vaga s dozatorom

SABIRNA JAMA

MIJEŠANJE

Tehnološke otpadne vode od pranja opreme

Vaga s dozatorom

Vaga s dozatorom

Emisije u zrak (iz vozila)

Odvoz svježegbetona

Kameni agregat za ponovno korištenje

Voda za ponovno korištenje

stranica 24

1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Sirovine:

Potrošnja sirovina ovisi o vrsti i kvaliteti betona koji se proizvodi. Prema prosječnim normativima

potrošnja po sirovinama za 1m3 svježeg betona iznosi:

- kameni agregat (frakcije 0-4, 4-8, 8-16 i 16-32): 1,400-1,800 t/m3 svježeg betona,

- cement: 0,3 t/m3 svježeg betona,

- voda: oko 0,180t/m3 svježeg betona,

- kemijski dodaci (aditivi) dodaju se po potrebi, kod posebnih zahtjeva za posebne vrste cementa i

imaju mali udio u sastavu gotovog proizvoda.

Pri kapacitetu proizvodnje od 30 m3/h svježeg betona, potrošnja sirovina pri maksimalnoj

mogućoj mjesečnoj proizvodnji svježeg betona od 6.000m3/mj iznosi (25 radnih dana po 8 radnih

sati):

- kameni agregat (frakcije 0-4, 4-8, 8-16 i 16-32): 8.400-10.800 t,

- cement: 1.800 t,

- voda: 1.080m3.

Betonare se koriste sezonski, u razdoblju pogodnom za građevinske radove. S obzirom na zahtjeve,

potrebe nositelja zahvata za proizvodnjom svježeg betona biti će značajno manje (do 250 m3/mj), pa

se očekuje i značajno manja potrošnja sirovina.

Energenti

Betonara se priključuje na niskonaponsku električnu mrežu preko postojećeg priključka na parceli

(za potrebe postojećih objekta) prema uvjetima distributera. Ukupna instalirana snaga za potrebe

betonare prema podacima proizvođača iznosi 120kW.

Betonara se priključuje na javnu vodoopskrbnu mrežu preko postojećeg priključka na parceli (za

potrebe postojećih objekata) prema uvjetima distributera.


stranica 25

1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa, te emisijau okoliš

Gotovi proizvodi

Pri sadašnjem stanju opreme kapacitet proizvodnje iznosi 30 m3/h svježeg betona, pa je

maksimalna moguća mjesečna proizvodnja svježeg betona:

30 m3/h x 8 h/dan x 25 radnih dana/mj = 6.000 m3/mj

Betonara se koristi sezonski, u razdoblju pogodnom za građevinske radove. S obzirom na

zahtjeve, potrebe nositelja zahvata za proizvodnjom svježeg betona iznose iznose do 250

m3/mj.

Kruti otpad

Otpadna ambalaža

Kameni agregati i cement se dopremaju neambalažirani. Otpadna ambalaža nastaje pri

korištenju pojedinih kemijskih dodataka (karton i papir, plastična) i skupiti će se odvojeno te

predati ovlaštenim sakupljačima.

Na parceli je uređen prostor za odvojeno skupljanje otpada i osigurani spremnici. Skupljeni

otpad odvozi ovlašteni sakupljač.

Otpadno ulje

Planom održavanja predviđene su zamjene ulja na postrojenju nakon svakih 2000-4000 radnih

sati. Otpadno ulje će se skupiti u spremnike i predavati ovlaštenom sakupljaču.

Ostali otpad

Komunalni otpad skupiti će se u postojeći spremnik na lokaciji. Izgradnjom betonare količine

se neće značajno mijenjati. Skupljeni komunalni otpad odvozi ovlašteni sakupljač.

Otpad od održavanja objekata i opreme nastajati će povremeno, razvrstati će se, skupiti

odvojeno te predavati ovlaštenim sakupljačima.


stranica 26

Emisije o tpadnih voda

U planiranom tehnološkom procesu će nastajati tehnološke i oborinske otpadne vode.

Tehnološke otpadne vode (otpadne vode od pranja miješalice i druge opreme, od pranja bubnja

auto-miješalica) skupiti će se u nepropusnu sabirnu jamu, u kojoj će se odvojiti krupni agregat od

vode i cementa, a obje frakcije će se iskoristiti za proizvodnju novih količina betona, bez ostataka.

Oborinske otpadne vode će se odvoditi u okolno tlo i kanale uz parcelu. Cement se skladišti u

zatvorenim silosima i zaštitna kućišta postrojenja spriječavaju ispiranje cementa, ulja i drugih

onečišćenja oborinskim vodama i onečišćenje oborinskih voda. Skladištenjem kamenog agregata u

uređenim odjeljcima spriječiti će se odnošenje agregata oborinskim vodama u okolni prostor.

Sanitarni prostori koristiti će se u postojećim objektima na lokaciji, bez izmjena.

Emisije u zrak

Skladištenjem kamenog agregata u uređenim odjeljcima spriječiti će podizanje i raznošenje prašine

u okolinu. Kratkotrajne emisije prašine moguće su pri usipavanju agregata u odjeljke te u izrazito

nepovoljnim vremenskim uvjetima (olujni vjetar).

Cement se dovozi silo-cisternama, zatvorenim sistemima puni u silose i transportira do dozatora i

miješalice, bez emisija. Emisije prašine cementa u zrak su moguće samo uslijed neispravnosti

opreme ili pri nezgodama pri manipulacijij cementom.

Emisije ispušnih plinova iz vozila

Tokom rada postrojenja na lokaciji će biti prisutna teretna i osobna vozila.

Sirovine će se dovoziti kamionima (oko 20/dan pri maksimalnoj proizvodnji), a svježi beton

odvoziti auto-miješalicama (oko 25/dan). S obzirom na planirani broj radnika i tehnološki proces,

na parceli će se urediti 7 parkirališnih mjesta za osobna vozila.

Vozila će na lokaciji biti u pogonu kratkotrajno, pri istovaru/utovaru te pri dolasku i odlasku

radnika. Usklađenost emisija ispušnih plinova s propisanim graničnim vrijednostima utvrđuju

vlasnici vozila propisanim tehničkim pregledima.


stranica 27

1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Koristiti će se postojeći priključci na komunalnu infrastrukturu prema uvjetima distributera i

postojeći pristup s državne ceste, pa se druge aktivnosti potrebne za realizaciju zahvata ne

predviđaju.


stranica 28

2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

2.1 Lokacija zahvata

Lokacija zahvata nalazi se u jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, u općini Štitar i

prikazana je na Karti županije u GIS-u (izvor: http://www.vusz.hr/info/osnovni-podaci) na slici 6.

Slika 6. Lokacija zahvata na Karti županije u GIS-u


Lokacija zahvata

stranica 29

Vukovarsko-srijemska županija smještena je na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske. Leži u

međurječju, izmedu Dunava i Save, i zauzima dijelove povijesnih pokrajina istočne Slavonije i

zapadnog Srijema. Površina Vukovarsko-srijemske županije je 2.448 km2.

Na području županije nalaze se važni riječni i kopneni putovi i križaju se međunarodni prometni

pravci od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav, te od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom

moru. Tu se dotiču i sučeljavaju civilizacije zapadnoeuropskog i istočnog kulturnog kruga.

Bogata ravnica bila je poprištem brojnih sukoba i seoba naroda. Zahvaljujući izvanredno plodnom

tlu, veoma povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnom bogatstvu i dobrom prometnom položaju

područje je naseljeno od davnina.

Veliki dio županije je okupiran 1991. godine i stanovništvo je prognanao, a veliki dio prognanika

nije se vratio. U županiji je prisutan pad broja stanovnika i prema popisu stanovništva koji je

objavljen u 2011. godini, u Vukovarsko-srijemskoj županiji živi 180.117 stanovnika, što čini 4,2%

ukupnog stanovništva Hrvatske.

Vukovarsko-srijemska županija ima 84 naseljena mjesta, od čega 5 grada (Vukovar, Ilok, Vinkovci,

Županja i Otok) i 26 općina. Osobitost ovog kraja jesu mnoga velika sela sa po više tisuća

stanovnika.

Općina Štitar, u kojoj se planiran predmetni zahvat, je najmlađa jedinica lokalne samouprave u

Županiji. Konstituirana je 2006. godine, do kada je naselje Štitar bilo u sastavu grada Županje.

Općina Štitar se nalazi u jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije i ima izrazito

povoljan geoprometni položaj. S južne strane obgrljena je rijekom Savom što predstavlja prirodnu

granicu sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, a sa sjeverne strane prolazi autocesta Zagreb -

Lipovac, prometnica važna za državni i međunarodni tranzitni promet.

Općina Štitar prostire se na površini 1012 ha (40,12 km2), a graniči s općinama Babina Greda,

Gradište i gradom Županjom.

U razdoblju 1991.- 2001. godine unatoč ratnim događajima, migracijama i razaranjima, na području

Općine zabilježen je rast broja stanovnika. Domovinski rat na ovom području indirektno je

pokrenuo nove demografske procese i pokrenut je val izbjeglica iz susjedne BiH, koji su našli

privremeni smještaj u županjskom kraju.


stranica 30

Općinu Štitar čini jedno naselje - Štitar. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broj

stanovnika bio je 2.108.

Lokacija zahvata nalazi se istočno od naselja Štitar, uz županijsku cestu prema Županji. U

najbližem dijelu udaljena je oko 750 m od obale rijeke Save, granične rijeke prema Bosni i

Hercegovini. Lokacija zahvata na širem području prikazana je na kartografskom prikazu na slici 7

(izvor: geoportal.dgu.hr, 07.rujna 2017., osnova Topografska karta 1:25000).

Slika 7: Lokacija zahvata na širem području


LOKACIJA ZAHVATA

stranica 31

Orto-foto snimka lokacije zahvata

Orto-foto snimke lokacije zahvata prikazane su na slici 8 (izvor: geoportal.dgu.hr, 7.rujna 2017.).

Slika 8: Orto-foto snimke okolice zahvata s označenom lokacijom zahvata


LOKACIJA ZAHVATA

stranica 32

2.1.1 Zemljopisna obilježja

Geološka obilježja i obilježja reljefa

Na području Vukovarsko-srijemske županije visinske razlike su male, najviša je točka Čukala kod

Iloka (294 m nadmorske visine), a najniža u Posavini - Spačva (78 m). Na istoku se blago spuštaju

obronci Fruške gore i prelaze u vukovarski ravnjak. Sa zapada, s planine Dilja, pruža se

vinkovačko-đakovački ravnjak. Općina Štitar smjestila se u jugozapadnom, ravničarskom dijelu

županije. Teren je po svojim obilježjima ravničarski, s površinama koje su najvećim dijelom pod

šumom i kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu. Naselje se nalazi se na 83 metra nadmorske

visine, na području koje karakterizira jednoličnost nizinskog reljefa.

Poljoprivredno zemljište južnog dijela općine je pretežito meliorirano. Južni dio općine u

hidroekološkom smislu sačinjava aluvijalni nanos šljunka, pijeska, glinovitog pijeska, praha i gline,

koji je uglavnom prekriven glinovito pjeskovitim barskim sedimentom i resedimiranim lesom.

Izdašnost je vrlo dobra kao i provodnost. Na širem području dominiraju hidromorena tla u kojima

prevladavaju pjeskovito šljunkoviti sedimenti pokriveni površinskim slojem glinovitog karaktera. U

dubljim dijelovima nalazimo pomiješan šljunak i pijesak, a neposredno uz vodotok postoji zona

pjeskovito muljevitih nanosa.

Prevladavaju oranice, vinogradi, voćnjaci, šume.

Vukovarsko-srijemska županija ima najplodnije oranice (150.000 ha vrlo plodne zemlje).

Najplodnija je zemlja crnica na vukovarskom ravnjaku.

Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina ovog podneblja omogućavaju

kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Meliorirane i komasirane ratarske površine omogućuju

strojnu obradu i visoke prinose. Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, šećerna repa, duhan. Postoje

veliki prerađivački kapaciteti za primarne poljoprivredne proizvode, skladišta, mlinovi, silosi,

hladnjače i tvornice.

Veliko bogatstvo čine sačuvane stare šume koje pokrivaju površinu od 70.000 ha. Naročito su

poznate šume hrasta lužnjaka. U spačvanskom šumskom bazenu dva su zaštićena šumska područja:

Lože kod Županje i Radiševo, zaštićeno šumsko područje blizu naselja Vrbanja.


stranica 33

Hidrološka obilježja

Vukovarsko-srijemska županija smještena je u međurječju, izmedu Dunava na sjeveroistoku i Save

na jugozapadu. Sjeverno od Vinkovaca teče rijeka Vuka koja se ulijeva u Dunav kod Vukovara, a

južnije prema Savi teče Bosut s pritokama Berava, Biđ, Studva i Spačva. Bogate ribom te su rijeke

utjecale na kontinuitet življenja čemu je pridonijela i plodna praporna zemlja. U nekad močvarama

bogatom području južnog dijela Županije nikle su mnogobrojne hrastove šume.

Od visokih voda rijeke Save prostor je zaštićen obrambenim nasipom.

Klima

Prostor Vukovarsko-srijemske županije ima umjereno kontinentalnu klimu. Ljeta su sunčana i

vruća, a zime su hladne i sa snijegom. Srednja godišnja temperatura kreće se oko 11oC sa srednjim

najtoplijim maksimumom od 29,9oC i srednjim minimumom od 12,2oC .

Srednje godišnje padaline kreću se u relativno uskom rasponu. Najniže su u krajnjem istočnom

dijelu gdje iznose oko 650 mm, a idući prema zapadu vrijednost srednjih godišnjih padalina

postupno raste do 800 mm.

Najviše padalina ima u proljeće i sredinom ljeta, što pogoduje usjevima. Srednja relativna vlaga

iznosi 79%.

Klimatske prilike na prostoru Općine odraz su klimatskih karakteristika šireg prostora i položaj

prema panonskom, ravničarskom dijelu šireg područja te otvorenost prema području županje i šire.

Klimatske prilike ovog prostora, uglavnom se odlikuju kontinentalnim karakteristikama, što se

prvenstveno ogleda u prosječnom godišnjoj količini i sezonskom rasporedu oborina. Budući da je

područje Općine uglavnom poljoprivredno područje, od značaja su pojave snijega, mraza i tuče.

Srednji godišnji broj dana sa snijegom za Savu-Štitar iznosi 32,6 dana.

Također je značajna pojava mraza, osobito ranih jesenskih i kasnih proljetnih. Najčešće se mrazevi

javljaju u prosincu, a najopasniji su ako se jave u vegetacijskom periodu.

Srednje godišnje temperature zraka u Općini iznosi 11.3oC. Maksimalna temperatura zraka javlja se

u periodu od V-IX mjeseca, dok je minimum temperatura zraka od XI-IV mjeseca.


stranica 34

Pojave magle vezane su za razdoblje od X-II mjeseca, što znači da su česte u jesenskom i zimskom

razdoblju. Godišnje se u prosjeku javlja magla oko 44 dana.

U godišnjoj ruži vjetrova na ovom prostoru najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog kvadrata na

koje otpada više od jedne petine strujanja godišnjoj raspodijeli struja zraka, a prema izvršenim

mjerenjima, rijetki su jaki vjetrovi, prosječno godišnje 4,9 dana s jakim vjetrom jačine 6 bofora, a

svega 0,4 dana godišnje s olujnim vjetrom jačine 8 bofora.


stranica 35

2.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima

Područje na kojem se nalazi lokacija zahvata je obuhvaćeno Prostornim planom Vukovarsko-

srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 07/02, 08/07, 09/07) i

Prostornim planom uređenja Općine Šitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br.

2/15).

Na zahvat se odnose sljedeće odredbe Prostornog plana uređenja Općine Štitar:

Članak 33.

(1) Razmještaj i veličina izdvojenih građevnih područja izvan naselja (I i K), prikazani su na

grafičkom listu br. 1: “Korištenje i namjena prostora” i na grafičkom listu br. 4: “Građevna

područja.

(2) Unutar ovih područja moguća je izgradnja zgrada i građevina poslovne namjene kao i namjena

koje se logično nadopunjavaju na potrebe određene poslovne djelatnosti: manji smještajni

kapaciteti (do 10 ležaja), restoran za zaposlene, rekreacijski sadržaji za zaposlene (otvoreni

sportski tereni, izdvojene građevine sa sportskim sadržajima do 120 m2 ), veće parkirališne

površine (za osobna i teretna vozila kao i kamionskih kontejnera), servisne radionice za vozila,

proizvodnja ultra lakih zrakoplova, postojeća poletno-sletna staza koja se nalazi unutar građevnog

područja izvan naselja, a koristit će se za potrebe testiranja gotovih proizvoda i sl.

(3) Smještaj gospodarskih djelatnosti ovisno o prostoru, na kojem se smještavaju, veličini,

kapacitetu i vrsti djelatnosti odnosno gospodarske jedinice utvrđuje se kroz sljedeće uvjete:

• racionalno korištenje prostora s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već

uređenog i izgrađenog prostora te namjene

• prilikom planiranja prostora novih korisnika usklađenje interesa svih korisnika, uz provjeru

i evidentiranje mogućih utjecaja na okoliš sa prijedlogom zaštite okoliša

• energetski i prometno primjerene prostoru u kojem se planiraju te osiguranje potrebnih

količina opskrbe vodom i energijom koja ne smije smanjiti kapacitete za naselja i druge

djelatnosti

• izgradnja odgovarajuće odvodnje s obvezom predtretmana otpadnih voda ovisno o njihovoj

vrsti i količini, odnosno izgradnja vlastitog sustava odvodnje s pročišćavanjem otpadnih

voda ako u susjednom naselju nema odgovarajućega sustava odvodnje.


stranica 36

(4) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja planiranim ovim Planom predviđa se

smještaj:

a) proizvodnih (industrijskih) pogona sa pratećim poslovnim sadržajima, manjih ugostiteljskih

sadržaja sa smještajnim kapacitetima, trgovačko-poslovnih sadržaja, benzinska stanica sa svim

pratećim sadržajima, stanica za tehnički pregled vozila i sl.

b) zanatskih proizvodnih pogona, servisa, većih prodajnih i sličnih prostora i građevina,

komunalnih građevina, garaža i sl., koje zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti

smještene u sklopu građevnih područja naselja

c) većih proizvodnih, servisnih i skladišnih pogona, koji bi možebitno zahtijevali poseban pristupni,

proizvodni i korisnički tretman.

(5) Građevine iz stavka 1. ovoga članka trebaju se graditi prema uvjetima da:

a) djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš,

b) građevna čestica na kojoj će se zgrada/građevina graditi mora se nalaziti uz već sagrađenu

prometnicu s time da je najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj liniji 9,00 m.

Članak 34.

OBLIK I POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE

(1) Najmanja površina građevne čestice za gospodarsku izgradnju može biti 800 m2 .

(2) Oblik građevne čestice za gospodarsku izgradnju poželjno je da bude pravilan, po mogućnosti

usporednih međa, izdužen u dubinu u odnosu 1:2 do 1:6 te najmanje širine 20,00 metara.

(3) Iznimno, novo ustrojena građevinska čestica namijenjena gospodarskoj izgradnju može biti

određena međama postojećih čestica zemljišta, što joj daje nepravilni oblik.

(4) Za građevna područja za gospodarske namjene treba se izraditi urbanistički plan uređenja

(UPU), koji će utvrditi površine i njihov položaj za gradnju građevine, način korištenja i uređenja

preostalog dijela neizgrađenog zemljišta te način priključenja svih planiranih građevina i

sadržaja/namjena na rubnu prometnu i komunalnu infrastrukturu.

Članak 35.

USTROJSTVO (UREĐENJE) GRAĐEVNE ČESTICE

(1) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim i organizacijskim

procesom koji se na njoj planira. Načelno uređenje, međutim, treba biti postavljeno tako da:


stranica 37

(2) U slučaju da dio katastarske čestice koja se nalazi unutar gospodarskog područja nalazi unutar

zaštitnog pojasa neke od infrastrukturnih građevina, isti će se moći zadržati kao dio građevne

čestice i koristiti samo uz posebne uvjete nadležne pravne osobe za tu infrastrukturu.

(3) U slučaju da se cijelo planirano gospodarsko područje želi urediti za jednog korisnika, tada je

potrebno zgradu(e), koja(e) zbog tehnološkog procesa moraju biti velike po svom tlorisnom ili

obrisu, udaljiti od prometnica.

(4) Najmanje 20% građevne čestice treba biti pod nasadima.

(5) Ograda prema javnoj prometnici može biti zidana sa zasađenom živicom ili sličnim autohtonim

grmljem, do najveće visine od 1,80 m. Iznimno može biti i viša kada je to nužno radi zaštite

građevina i načina njihovog korištenja. Ograda prema susjednim građevnim česticama može biti i

žičana s gusto zasađenom živicom ili oblikovanim grmljem s unutrašnje strane ograde. Bočne

grade mogu biti najviše 2,00 m. Gdje god to prostorni uvjeti dozvoljavaju u radnim područjima je

potrebno između kolnika i nogostupa zasaditi drvored.

(6) Najmanja udaljenost regulacijske linije od osi prometnice određuje se prema odgovarajućim

zakonskim propisima, pravilnicima i normama te vrsti prometnice. Potrebno je planirati dovoljnu

širinu ulice u kojoj će se moći zasaditi jednostrani ili obostrani drvored te pješački pločnik.

Odredbe o minimalnim širinama ulica treba primijeniti samo u slučajevima kada iz opravdanih

razloga nije moguća veća širina.

(7) Najmanja udaljenost građevine od međa sa susjednim parcelama treba biti u skladu s važećim

Zakonima i Pravilnicima.

(8) Reklamu / logo znak može se postaviti / napisati na ogradi, samoj čestici, na poslovnoj zgradi ili

na najvišem dijelu zgrade.

Članak 36.

VISINA GRAĐEVINA

(1) Najveću dopuštenu visinu gospodarskih (proizvodnih) zgrada/građevina uz tehnološke zahtjeve

određuje vidljivost sa javnih prometnica i iz samog naselja te visina i obilježja okolnih građevina.

Visinu gradnje uvjetuje i visine proizvodne opreme koja se treba smjestiti unutar gospodarskih

građevina.

(2) Upravna ili proizvodna građevina, kojoj to zahtjeva tehnološki proces, može imati visinu

najviše 13,00 metara mjerenu do visine krovnog vijenca, odnosno 14,50 m do visine krovnog

sljemena. Površina tlorisne projekcije ovako utvrđenog najvišeg dijela građevine ne smije biti veća

od 30% niti manja od 5% tlorisne površine određene gospodarske građevine na parceli. Preostali


stranica 38

dio građevine smije imati najveću dozvoljenu visinu od 9,00 metara do vijenca, odnosno 10,50 m

do krovnog sljemena. Ovo ograničenje s ne odnosi na silose, dimnjake i građevine sa specifičnim

tehnološkim procesom.

Članak 37.

OBLIKOVANJE

(1) Krovište proizvodnih pogona (hala) može biti nagiba do najviše 12°, pokriveno u skladu s

namjenom i funkcijom građevine. Ne dozvoljava se pokrov na bazi azbestcementa.

Članak 38.

PROMETNI UVJETI

(1) Sve građevne čestice trebaju biti prometno vezane na prometne površine.

(2) Parkiranje treba planirati na građevnim česticama ili u neposrednoj blizini, u skladu s

posebnim Propisima.

(3) Na građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji gospodarske zgrade/građevine potrebno je

osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za osobna vozila. Na 500 m2 bruto razvijene površine

građevine potrebno je osigurati sljedeći broj parkirališta:

a) industrija i skladišta 3 parkirališna mjesta,

b) trgovine 5 parkirališnih mjesta,

c) ostale zgrade za rad 5-10 parkirališnih mjesta.

Članak 55.

ODVODNJA

(1) U Općini je planirana izvedba kanalizacijskog sustava i to većinom unutar pojasa postojećih i

planiranih prometnica. Gradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno s možebitnim

prečistačima izvan građevnih područja utvrđenih ovim Planom obavljat će se u skladu s posebnim

uvjetima nadležnih institucija. Ako treba izgraditi prečistač unutar građevnog područja ili u

njegovoj neposrednoj blizini treba izraditi odgovarajuću studiju utjecaja na okoliš

(2) Idejno rješenje trasa kanalizacionih vodova prikazano je na grafičkom listu br. 2.C:

“Vodogospodarski sustav” mjerilu 1:25.000.

(3) Oborinske vode će se, do izgradnje sustava za oborinsku odvodnju, odvoditi na dosadašnji

način, putem otvorenih jaraka i stalnih i povremenih vodotoka.


stranica 39

(4) Predviđeni koncept polurazdjelnog sustava dimenzioniran je i na prihvat dijela zagađenih

oborinskih voda koje će biti prihvaćene ovim sustavom na određenim mjestima uz kontrolirani

dotok sa preljevno retencijskih bazena izgrađenih na oborinskom sustavu odvodnje.

Članak 57.

PRAVNA ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

(1) Zaštićenim građevinama, kod kojih su utvrđena svojstva kulturnog dobra i na koje se obvezano

primjenjuju sve zakonske odredbe, smatraju se sve građevine koje su u ovom Planu popisane kao

kulturna dobra: preventivno zaštićeno kulturno dobro (P), registrirani spomenici (R), oni u

postupku za registraciju (PR). Evidentirane kulturno povijesne vrijednosti štite se odredbama

Prostornog plana (E/ZPP).

(2) Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovoga Plana, uz ranije

registrirane (R) ili preventivno zaštićene (P) spomenike, Uprava za zaštitu kulturne baštine –

nadležni Konzervatorski odjel po službenoj dužnosti pokrenut će postupak dokumentiranja te

donošenje eventualnog rješenja o zaštiti za sve vrednije zgrade, područja (zone) i lokalitete koji su

evidentirani (E/ZPP). Do donošenja odgovarajućega rješenja treba primjenjivati odredbe ovoga

Plana.

(3) Sastavni dio odredbi za provođenje je popis kulturnih dobara i drugih vrijednijih kulturno-

povijesnih tvorevina (povijesni dijelovi naselja, građevine i sklopovi, arheološki lokaliteti,

spomenička baština, građevine niskogradnje i područja kultiviranog krajolika, a koji su označeni i

na pratećim kartografskim prilozima Plana) po kojemu je utvrđeno i odgovarajuće spomeničko

stanje (R, PR, E/ZPP) važno za primjenu svih mjera zaštite navedenih u ovim odredbama.

Provedbu obnove i zaštite kao i način korištenja kulturno-povijesne baštine (moguća izgradnja u

područjima zaštite) treba temeljiti odredbama ovog Plana, posebnim uvjetima nadležnog ureda za

zaštitu kulturne baštine i odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.


stranica 40

(4) Na području općine Štitar registrirana su i evidentirana slijedeća kulturna dobra.

Članak 60.

MJERE ZAŠTITE PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

(1) Za sve nove graditeljske zahvate ili rekonstrukcije zgrada/građevina u područjima zaštite

krajobraznih i prirodnih vrijednosti (koji su upisani u registar kulturnih dobara ili u preventivno

zaštićene) potrebno je ishoditi suglasnost od nadležnog Ureda za zaštitu kulturne baštine. U tim

područjima zaštite nije moguća gradnja koja se dopušta izvan građevnih područja.

(2) U osobito vrijednim predjelima prirodnog i kultiviranog krajobraza Općine moguća je

izgradnja isključivo na planiranim građevnim područjima, a u skladu sa odredbama članaka 22-25.

(6) Južni dio Općine, područje uz rijeku Savu(HR 2000431), nalazi se unutar područja NATURA

2000 („Sava nizvodno od Hrušćice HR2001311“).

(7) Za područje ekološke mreže treba provoditi smjernice za mjere zaštite naznačene u tablici.


stranica 41

Članak 61.

MJERE ZAŠTITE UGROŽENIH I RIJETKIH STANIŠTA

(1) Na području općine Štitar slijedeća je zastupljenost stanišnih tipova:

6.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 73.

(1) Građevno područje naselja podijeljeno je u dva dijela i to na izgrađeno građevno područje na

kojem se direktno primjenjuju odredbe ovoga Plana, i neizgrađena i neuređena građevna područja

za koja je potrebno izraditi planove nižeg reda.

(2) U cilju provođenja ovoga Plana i zaštite prostora neophodna je izrada slijedećih planova nižeg

reda: 1. Urbanistički plan uređenja sportsko rekreacijskog područja SRC „Sjever“ 2. Urbanistički

plan uređenja gospodarskog područja 3. Urbanistički plan uređenja dijela središnjeg općinskog

naselja Štitar 4. Urbanistički plan uređenja proširenja groblja.

(3) U području za koje je ovim Planom planirana izrada detaljnijeg plana, ali on još nije donesen,

za uređenu građevnu česticu moguće je izdavanje lokacijske dozvole za gradnju.


stranica 42

U nastavku je prikazana lokacija zahvata na izvodima iz grafičkog dijela Prostornog plana uređenja

Općine Štitar:

- na isječku iz Kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina; 1A – Prostori za razvoj i

uređenje na slici 9,

- na isječku iz Kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi; 2A – Promet na slici 10,

- na isječku iz Kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi; 2B Pošta, telekomunikacije i

energetski sustavi na slici 11,

- na isječku iz Kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi; 2C Vodnogospodarski sustavi

na slici 12,

- na isječku iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – 3A

Graditeljska baština na slici 13,

- na isječku iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – 3B

Prirodna baština na slici 14,

- na isječku iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – 3C

Područja posebnih ograničenja u korištenju na slici 15,

- na isječku iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – 3D

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite na slici 16,

- na isječku iz Kartografskog prikaza 4.A – Građevinsko područje naselja Štitar i izdvojena

područja izvan naselja gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene na slici 17.


stranica 43

Slika 9: Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 1 – Korištenje i namjena površina; 1A Prostori za razvoj i uređenje


LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA

stranica 44

Slika 10. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 2 – Infrastrukturni sustavi i mreže; 2A Promet



stranica 45

Slika 11. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 2 – Infrastrukturni sustavi i mreže; 2B Pošta, telekomunikacije i energetski sustavi



stranica 46

Slika 12. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 2 – Infrastrukturni sustavi i mreže; 2C Vodnogospodarski sustavi



stranica 47

Slika 13. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 3 – Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3.A Graditeljska baština



stranica 48

Slika 14. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 3 – Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3B Prirodna baština




stranica 49

Slika 15. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 3 – Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3C Područja posebnih ograničenja u korištenju


LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA

stranica 50

Slika 16. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 3 – Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3D Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite


LOKACIJALOKACIJA ZAHVATAZAHVATA

stranica 51

Slika 17. Lokacija zahvata na Kartografskom prikazu 4.A – Građevinsko područje naselja Štitar i izdvojena područja izvan naselja gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene



stranica 52

Usklađenost s odredbama prostornog plana i opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao

imati utjecaj

Lokacija zahvata nalazi se u izgrađenom dijelu građevinskog područja izvan naselja Štitar,

prostornim planom određenom za gospodarsku djelatnost, u kojem je predviđen smještaj

proizvodnih pogona sa pratećim poslovnim sadržajima.

Parcela je formirana, zadržavaju se međe postojeće građevne čestice. Građevna čestica ima

postojeći pristup na županijsku cestu Ž4218 s kojom graniči, a njezina površina od 30.370 m2 je

veća od najmanje određene za gospodarsku izgradnju (koja može biti 800 m2).

Površina na kojoj je planirana izgradnja ne nalazi se unutar zaštitnih pojasa infrastrukturnih

građevina.

Visina proizvodne građevine od 10,82 m je manja od dopuštene visine od 14,5 m do visine krovnog

sljemena, osim silosa čija je visina određena zahtjevimna tehnološkog procesa (ograničenje se ne

odnosi na silose).

Sukladno odredbama prostornog plana osigurati će se 7 parkirnih mjesta, naizgrađeni dijelovi

parcele urediti i ozeleniti, a parcela ograditi industrijskom ogradom. Pod zelenim površinama biti

će 11.460 m2 površine parcele (više od 37%).

Do izgradnje sustava oborinske odvodnje, oborinske vode će se odvoditi na dosadašnji način,

putem otvorenih jaraka i kanala, uz prevenciju onečišćenja.

Lokacija zahvata nalazi se na području obavezne izrade urbanističkog plana uređenja. Izdavanje

dozvola za gradnju moguće je i u područjima u kojima još nije donesen.

Građevinska čestica na kojoj je planirana izgradnja s istočne, zapadne i najvećim dijelom južne

međe graniči s područjima gospodarske namjene (planirano). S sjeverne strane graniči sa

županijskom cestom Ž4218. Uz zapadnu među prolazi nerazvrstani put. U okruženju se nalaze

obrađene poljoprivredne površine.

U najbližem dijelu udaljena je 50m od planiranog područja sportsko-rekreacijske namjene

sjeverozapadno od lokacije. Od stambenog područja naselja, zapadno od lokacije, je u najbližem

dijelu udaljena 250m.


stranica 53

Najbliža registrirana i evidentirana kulturna dobra su sljedeća:

- zona zaštite povijesnog naselja seoskih obilježja, oko 600 m zapadno od lokacije

- arheološki lokalitet Šlajs, Poloj, Savica, (oznake R-4.04 u prostornom planu), oko 750 m

jugoistočno od lokacije.

Loakcija zahvata nalazi se na području najvećeg procjenjenog intenziteta potresa (VII stupnjeva

MCS ljestivice).

Nalazi se izvan krajobrazno vrijednih područja.

Nalazi se izvan prostora lovišta i uzgajališta divljači, te izvan zaštićenih područja i područja na

kojima su evidentirana ugrožena i rijetka staništa.


stranica 54

2.3. Stanje vodnih tijela

U nastavku su dane karakteristike i stanje vodnih tijela u okolici zahvata (izvor: Izvadak iz registra

vodnih tijela, Hrvatske vode od 1.rujna 2017., Klasifikacijska oznaka: 008-02/17-02/620,

Urudžbeni broj: 383-17-1).

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje

zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

• tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

• stajaćicama površine veće od 0.5 km2,

• prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama

odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se

uvjeti zaštite kako slijedi:

• Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja

vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno

tijelo.

• Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu

sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica,

prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Opći podaci i stanje vodnih tijela u okolici zahvata navedeni su u tablicama 1-6. Navedena vodna

tijela prikazana su na slikama 18-20.

Stanje podzemne vode navodi se u tablici 7.


stranica 55

Tablica 1. Opći podaci vodnog tijela CSRI0001_003, Sava

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRI0001_003Šifra vodnog tijela: CSRI0001_003Naziv vodnog tijela SavaKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske vrlo velike tekućice - donji tok Save i Drave (5C)Dužina vodnog tijela 37.9 km + 0.0 kmIzmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeke SaveEkoregija: PanonskaDržave Međunarodno (HR, BH)Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDRTjela podzemne vode CSGI-29 Zaštićena područja HR53010006*, HR2001311*, HRCM_41033000

(* - dio vodnog tijela)Mjerne postaje kakvoće 10004 (uzvodno od utoka Bosne, Sava)

10003 (nizvodno od utoka Bosne, Sava)

Slika 18: Vodno tijelo CSRI0001_003, Sava


Lokacija zahvata

stranica 56

Tablica 2. Stanje vodnog tijela CSRI0001_003, Sava

STANJE VODNOG TIJELA CSRI0001_003PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJECILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje

Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrozoobentos

Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor

Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB)

Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv)

Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

dobrodobrodobro stanje

dobrodobrodobrovrlo dobrodobro

dobrodobrodobro

dobrodobrodobrodobro

vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro

dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro

dobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanje

vrlo loševrlo lošedobro stanje

vrlo lošedobrodobrovrlo dobrovrlo loše

dobrodobrodobro



vrlo loševrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro



vrlo lošenema ocjenedobrovrlo dobrovrlo loše

nema ocjenenema ocjenenema ocjene

dobrovrlo dobrodobrodobro



dobro stanjenema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene



nema ocjenenema ocjenenema ocjene

dobrovrlo dobrodobrodobro




ne postiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeve

ne postiže ciljevenema procjenepostiže ciljevepostiže ciljevene postiže ciljeve

nema procjenenema procjenenema procjene

postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve

postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve

ne postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeve

postiže ciljevenema procjenenema procjenenema procjenenema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustavaNEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima


stranica 57

Tablica 3. Opći podaci vodnog tijela CSRI0001_002, SavaOPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRI0001_002

Šifra vodnog tijela: CSRI0001_002Naziv vodnog tijela SavaKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske vrlo velike tekućice - donji tok Save i Drave (5C)Dužina vodnog tijela 38.6 km + 0.0 kmIzmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeke SaveEkoregija: PanonskaDržave Međunarodno (HR, BH)Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDRTjela podzemne vode CSGI-29 Zaštićena područja HR53010006*, HR2001311*, HRCM_41033000

(* - dio vodnog tijela)Mjerne postaje kakvoće 10001 (nizvodno od Županje, Sava)

10002 (županja uzv., Sava)10018 (uzv od šećerane-.Županja, Sava)

Slika 19: Vodno tijelo CSRI0001_002, Sava


Lokacija zahvata

stranica 58

Tablica 4. Stanje vodnog tijela CSRI0001_002, Sava

STANJE VODNOG TIJELA CSRI0001_002PARAMETAR UREDBA




Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće Fitoplankton Fitobentos Makrozoobentos





dobrodobrodobro stanje

dobrodobrodobrovrlo dobrodobro




dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro



vrlo lošedobrodobrovrlo dobrovrlo loše








nema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene







nema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene





ne postiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeve

ne postiže ciljevenema procjenepostiže ciljevepostiže ciljevene postiže ciljeve

nema procjenenema procjenenema procjenenema procjene

postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve


ne postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeve


NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustavaNEMA OCJENE: Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima


stranica 59

Tablica 5. Opći podaci vodnog tijela CSRN0011_007, BosutOPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0011_007

Šifra vodnog tijela: CSRN0011_007Naziv vodnog tijela BosutKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom

(3B)Dužina vodnog tijela 18.0 km + 213 kmIzmjenjenost Prirodno (natural)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeke SaveEkoregija: PanonskaDržave Nacionalno (HR)Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisijaTjela podzemne vode CSGI-29 Zaštićena područja HR53010005, HR2001311*, HRCM_41033000*

(* - dio vodnog tijela)Mjerne postaje kakvoće

Slika 20. Vodno tijelo CSRN0011_007, Bosut


Lokacija zahvata

stranica 60

Tablica 6. Stanje vodnog tijela CSRN0011_007, Bosut

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0011_007PARAMETAR UREDBA




Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće





umjerenoumjerenodobro stanje

umjerenoumjerenovrlo dobrodobro

nema ocjene

umjerenodobroumjerenoumjereno


dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrodobro




nema ocjene







nema ocjene







nema ocjene

umjerenovrlo dobroumjerenoumjereno




procjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanapostiže ciljeve

procjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanapostiže ciljevepostiže ciljeve

nema procjene

procjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdana


postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve


NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima

Tablica 7. Stanje tijela podzemne vode CSGI_29 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV SAVEStanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro


stranica 61

2.4. Klimatske promjene i rizik od poplava

Promjena klime

Prema projekciji promjene klime izrađenoj od strane DHMZ (Branković i sur. 2012.), u prvom

razdoblju buduće klime (2011-2040), na predmetnom području zimi se očekuje porast temperature

do 0,6°C, a ljeti do 0,8°C.

Prema istom izvoru, očekuju se povećanje količine oborine u bližoj budućnosti (2011-2040) na

promatranom području od 0,2-0,3 mm/dan.

Navedene projekcije prikazane su grafički na slikama 21 i 22:

Slika 21. Projekcija promjene prizemne temperature u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040.


stranica 62

Slika 22. Projekcija promjene oborina u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040.

Rizik od poplava

Od opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, najveću prijetnju čine poplave. Na

temelju verificirane preliminarne procjene poplavnih rizika identificirana su područja na kojima

postoje značajni rizici od poplava, odnosno određena su tzv. područja s potencijalno značajnim

rizicima od poplava.

Karte opasnosti od poplava su izrađene za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli

pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi

preliminarne procjene, identificirana kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava.

Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja:

- Velike vjerojatnosti pojavljivanja.

- Srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina).

- Male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem nasipa na

većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave), a uz informacije o obuhvatu

analizirane su i dubine.


stranica 63

Karta opasnosti od poplava ukazuje na moguće poplavne scenarije. Lokacija zahvata prikazana je na

slici 23, na izvodu iz karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Izvor:

http://voda.giscloud.com/, od 08.rujna 2017. godine).

Prema navedenom izvoru lokacija zahvata nalazi se na području gdje postoji mala vjerojatnost

pojavljivanja poplava.

Slika 23. Lokacija zahvata na karti opasnosti od poplava prema vjerojatnosti pojavljivanja

(Izvor: http://voda.giscloud.com/, od 08.rujna 2017. godine)

Na slici 24 prikazane su procijenjene dubine vode u slučaju poplava na lokaciji zahvata i u okolici,

na isječku iz Karte opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja – dubine ((Izvor:

http://voda.giscloud.com/, od 08.rujna 2017. godine). Procijenjene dubine vode u slučaju poplave

(akcidentne poplave uslijed rušenja nasipa s malom vjerojatnošću pojavljivanja) veće su od 2,5m.


Lokacija zahvataLokacija zahvata

stranica 64

Slika 24. Lokacija zahvata na karti opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja –

dubine (Izvor: http://voda.giscloud.com/, od 08.rujna 2017. godine)


Lokacija zahvataLokacija zahvata

stranica 65

2.5. Zahvat u odnosu na područje ekološke mreže i zaštićena područja

Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) definirana je ekološka mreža kao sustav

međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom

biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke

raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku Hrvatsku, a uključuju i ekološki

značajna područja Europske unije Natura 2000. Izvod iz karte Ekološke mreže prikazan je na slici

25 (izvor: http://www.bioportal.hr/gis/ 08. rujna 2017.)

Slika 25. Lokacija zahvata na karti ekološke mreže RH (izvor: www.bioportal.hr/gis, 08. rujna 2017.godine)


Ekološka mreža Natura 2000 – Simbologija

Tip područja Simbol

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

LOKACIJA ZAHVATA

HR 1000006

HR 2001311

HR 2001414

stranica 66

Prema Uredbi o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/13, 105/15) i Izvodu iz karte ekološke

mreže najbliže područja Ekološke mreže nalazi se oko 750 km jugoistočno od lokacije zahvata i to

područje:

• HR 2001311 Sava nizvodno od Hrušćice (područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove).

Oko 3,5 km istočno od lokacije zahvata nalaze se područja:

• HR 1000006 Spačvanski bazen (područje očuvanja značajno za ptice) i

• HR 2001414 Spačvanski bazen (područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove).

Prema Uredbi o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/13, 105/15) područje HR 2001311 Sava

nizvodno od Hrušćice je uvršteno u područja ekološke mreže radi očuvanja sljedećih vrsta i

stanišnih tipova:

• obična lisanka Unio crassus,

• rogati regoč Ophiogomphus cecilia,

• bolen Aspius aspius,

• prugasti balavac Gymnocephalus schraetser,

• veliki vretenac Zingel zingel,

• mali vretenac Zingel streber,

• dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi,

• veliki vijun Cobitis elongata,

• vijun Cobitis elongatoides,

• bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi,

• plotica Rutilus virgo,

• Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion ,

• Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.,

• Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae).

Područje HR 2001414 Spačvanski bazen je uvršteno u područja ekološke mreže radi očuvanja

sljedećih vrsta i stanišnih tipova:

• jelenak Lucanus cervus

• hrastova strizibuba Cerambyx cerdo

• crveni mukač Bombina bombina

• barska kornjača Emys orbicularis

• širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus


stranica 67

• vidra Lutra lutra

• veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus

• Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

• Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion.

Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000006 Spačvanski bazen, temeljem Direktive o

pticama 2009/147/EZ (međunarodno značajne vrste) su očuvanje sljedećih ptica:

• Aquila pomarina, orao kliktaš, gnjezdaric,

• Ciconia nigra crna roda, gnjezdarica,

• Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić, gnjezdarica,

• Dryocopus martius crna žuna, gnjezdarica,

• Ficedula albicollis bjelovrata muharica, gnjezdarica,

• Haliaeetus albicilla štekavac, gnjezdarica,

• Pernis apivorus škanjac osaš, gnjezdarica,

• Picus canus siva žuna, gnjezdarica,

Strogo zaštićene vrste na područjima Ekološke mreže HR 2001311 Sava nizvodno od Hrušćice, HR

1000006 Spačvanski bazen i HR 2001414 Spačvanski bazen su navedene u Pravilniku o strogo

zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13, 73/16), prilog I – strogo zaštićene vrste, prema

kriterijima navedenim u tablici 8.


stranica 68

Tablica 8. Strogo zaštićene vrste na područjima HR 2001311 Sava nizvodno od Hrušćice, HR1000006 Spačvanski bazen i HR 2001414 Spačvanski bazen

Red Porodica Vrsta (znanstveni naziv) Vrsta (hrvatski naziv)

Kriterij uvrštenja na popis*

Ugroženost Međunarodni sporazumi/EU zakonodavstvo

HR 2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

Perciformes Percidae Gymnocephalus schraetzer prugasti balavac CR

Zingel zingel veliki vretenac VU

Zingel streber mali vretenac VU

Unionida Unionidae Unio crassus obična lisanka DS4

Odonata Gomphidae Ophiogomphus cecilia rogati regoč VU BE2, DS4

Petromyzontiformes

Petromyzontidae Eudontomyzon vladykovi (=Eudontomyzon danfordi)

dunavska paklara načelo predostrožnosti

Cypriniformes Cobitidae Cobitis elongata veliki vijun VU

Cyprinidae Romanogobio vladykovi (= Gobio albipinnatus)

bjeloperajna krkuša DD, načelo predostrož.

HR 2001414 Spačvanski bazen

Coleoptera Cerambycidae Cerambyx cerdo hrastova strizibuba BE2, DS4

Anura Bombinatoridae Bombina bombina crveni mukač BE2, DS4

Chelonii Emydidae Emys orbicularis barska kornjača BE2, DS4

Chiroptera Vespertilionidae Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak DD BE2, DS4

Carnivora Mustelidae Lutra lutra vidra DD BE2, DS4

Caudata Salamandridae Triturus dobrogicus veliki dunavski

vodenjak

BE2, DS4 DA

HR 1000006 Spačvanski bazen

Accipitriformes Accipitridae Aquila pomarina Brehm,

1831

orao kliktaš EN BE2, čl. 5. DP

Accipitriformes Accipitridae Haliaeetus albicilla štekavac VU BE2, BO1, čl.

5. DP

Accipitriformes Accipitridae Pernis apivorus škanjac osaš NT BE2, čl. 5. DP

Ciconiiformes Ciconiidae Ciconia nigra crna roda VU BE2, čl. 5. DP

Piciformes Picidae Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić LC BE2, čl. 5. DP

Dryocopus martius crna žuna LC BE2, čl. 5. DP

Picus canus siva žuna LC BE2, čl. 5. DP

Passeriformes Muscicapidae Ficedula albicollis bjelovrata muharica LC BE2, čl. 5. DP


stranica 69

Oznake kratica u tablici 8:

*CR - kritično ugrožena vrsta,

DD – nedovoljno poznata,

VU - osjetljiva vrsta

DD - nedovoljna poznata

NT - nisko rizična

LC - najmanje zabrinjavajuća

BE2 - označava da je vrsta navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Bernska konvencija),

BA2 - označava da je vrsta navedena u Prilogu II Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u

Sredozemlju Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja (Barcelonska konvencija).

BO1 - označava da je vrsta navedena u Dodatku I Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska

konvencija)

DS4 - označava da je vrsta navedena u Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU o

prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.).

DP - označava Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica

(kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.).


stranica 70

Ostala zaštićena područja

Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) utvrđuje devet kategorija zaštićenih područja

nacionalne kategorije zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, park prirode, posebni rezervat,

regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park - šuma i spomenik parkovne arhitekture.

Lokacija zahvata ne nalazi se na navedenim područjima niti u njihovoj blizini. Najbliže zaštićeno

područje nacionalne kategorije zaštite je spomenik prirode Stari hrast lužnjak u Županji, oko 4,5 km

istočno (podkategorija rijetki primjerak drveća). Značajni krajobraz Gajna i Posebni rezervat Bara

Dvorina kraj Donje Bebrine udaljeni oko 36km od lokacije zahvata, u smjeru zapada.


stranica 71

Karta staništa

Zahvat se izvodi u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Prema isječku iz karte staništa

RH, prikazanom na slici 26 (izvor: http://www.bioportal.hr/gis, 08.rujna 2017. godine) područje

zahvata se nalazi na stanišnim tipovima: I31 intenzivno obrađivane oranice na komasiranim

površinama.

Zapadno od lokacije na udaljenosti oko 300m evidentirana su stanišni tipovi J11 aktivna seoska

područja i J13 urbanizirana seoska područja.

Oko 800 m jugoistočno evidentirana su staništa D11/E11 vrbici na sprudovima i A2322 Srednji i

donji tokovi sporih vodotoka, odvojeni zaštitnih nasipom.

Staništa I31 intenzivno obrađivane oranice, J11 aktivna seoska područja, J13 urbanizirana seoska

područja Pravilnikom o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (Narodne novine br. 88/14) ne ubrajaju se u ugrožena i rijetka staništa.

Staništa D11 vrbici na sprudovima navedena su u Prilogu II Pravilnika, u popisu ugroženih i rijetkih

stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja. Staništa E11 poplavne šume vrba navedena su

u Prilogu II i III Pravilnika, u popisima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i

europskog značaja te značajnih za ekološku mrežu Natura 2000.

Druga staništa evidentirana su na udaljenostima većim od 1 km od lokacije zahvata.


stranica 72

I31 intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama

J11 aktivna seoska područja

J11/J13 Aktivna seoska područja/urbanizirana seoska područja

C24 Vlažni nitrofilni travnjaci i pašnjaci

I81 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

E22 Poplavne šume hrasta lužnjaka

D11/E11 Vrbici na sprudovima/poplavne šume vrba

A2322 Srednji i donji tokovi sporih vodotoka

C22 Vlažne livade Srednje Europe

Slika 26. Lokacija zahvata na Karti staništa RH (izvor: www.bioportal.hr/gis, 08.rujna 2017. godine)


LOKACIJA ZAHVATA

stranica 73

3 . Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš

3.1. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja

okoliša

3.1.1. Utjecaj zahvata na vode i vodna tijela

Mogući utjecaji tokom izvođenja radova

Radovi su kraćeg trajanja i manjeg opsega. Izvođenjem radova sukladno propisima, uz prevenciju

onečišćenja i sprečavanje akcidenata te pravilnim skupljanjem i zbrinjavanjem otpada i onečišćenih

otpadnih voda nastalih tokom izgradnje, bez ispiranja u podzemne vode ili otjecanja u okolne

kanale, neće biti negativnog utjecaja na vode i vodna tijela.

Mogući utjecaji tokom korištenja zahvata

Skladištenjem u zatvorenim silosima i spremnicima, pravilnim postupanjem i sigurnosnim mjerama

spriječiti će se ispiranje cementa i kemijskih aditiva koji se koriste u proizvodnom procesu u

podzemne vode ili okolne kanale.

Pogonski mehanizmi koji sadrže ulja su zatvoreni kućištem i zaštićeni su od ispiranja oborinskim

vodama.

Manipulativni prostori ispod miješalice i interne prometnice izvesti će se nepropusni, pa će se

eventualna onečišćenja skupiti i zbrinuti bez posljedica.

Tehnološke otpadne vode će se skupiti u nepropusnoj sabirnoj jami i nakon odvajanja krutog dijela

iskoristiti u tehnološkom procesu, bez ispuštanja i bez utjecaja na podzemne vode i vodna tijela u

okolici.

Voda će se koristiti iz postojećeg priključka na javni vodoopskrbni sustav, prema uvjetima

distributera. Postrojenje se priključuje na vodovodu mrežu u postojećim objektima. Javni

vodoopskrbni sustav je dovoljnog kapaciteta s obzirom na potrebe postrojenja.


stranica 74

Radnici će koristiti uređene sanitarne prostore u postojećim objektima na parceli. Količine

sanitarnih otpadnih voda neće se značajno mijenjati. Sanitarne otpadne vode skupljaju se u sabirnu

jamu i odvoze na pročišćavanje putem ovlaštenih osoba uz poštivanje Pravilnika o graničnim

vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine br. 80/13, 43/14, 27/15, 3/16), bez štetnih

utjecaja. Nakon završetka radova na izgradnji kanalizacijskog sustava naselja izvršiti će se

priključenje na javni sustav odvodnje.

Čiste otpadne vode s krova postrojenja i s manipulativnih površina odvode se u okolne kanale, bez

ometanja susjednih parcela i bez negativnih utjecaja.

3.1.2. Utjecaj zahvata na zrak i klimatske promjene


Radovi na izgradnji izvoditi će se primjerenom i ispravnom građevinskom mehanizacijom.

Postrojenje je tipsko i postavlja se na betonske temeljne stope. Tokom izvođenja zemljanih radova

na uređenju internih prometnica i manipulativnih površina moguće je podizanje prašine na lokaciji

radova. Radovi će se izvoditi kraćeg trajanja i u povoljnim vremenskim uvjetima, udaljeni od

stambenih područja i na lokaciji okruženoj neizgrađenim površinama. Mogući utjecaj prašine

odnosi se na lokaciju radova i ocjenjuje se vrlo malog značaja te neće utjecati na kvalitetu zraka u

okolici.

Emisije u zrak iz motora s unutarnjim izgaranjem su pri korištenju ispravne građevinske

mehanizacije prihvatljive za okoliš.


Postrojenje je na pogon elektormotorima, čiji rad nema utjecaja na kvalitetu zraka u okolici.

Pri dovozu, usipavanju, skladištenju i manipulaciji kamenim agregatima moguće su emisije prašine

u zrak u okolici postrojenja. Skladištenjem u uređenim odjeljcima s pregradama i redovitim

čišćenjem radnog prostora emisije prašine će biti male i ograničene na lokaciju postrojenja, bez

štetnih utjecaja na okolne prostore. U izrazito nepovoljnim uvjetima moguće ih je spriječiti ili

smanjiti dodatnim mjerama (polijevanjem).


stranica 75

Cement se dovozi silo-cisternama, prepumpava u silose i zatvorenim transporterom doprema do

miješalice. Manipulacijom na navedeni način spriječene su emisije cementa u zrak, pa na kvalitetu

zraka u okolici nema utjecaja.

Tokom korištenja zahvata na lokaciji će biti povremeno prisutan manji broj osobnih vozila te

teretna vozila na dovozu sirovina i odvozu svježeg betona. Svi vlasnici vozila dužni su ih redovito

održavati, a usklađenost emisija ispušnih plinova s propisanim vrijednostima utvrđuje se redovitim

tehničkim pregledima. Korištenjem ispravnih vozila s emisijama ispušnih plinova ispod propisanih

graničnih vrijednosti utjecaj na zrak u okolici je prihvatljiv i malog značaja.

Tokom korištenja postrojenja nema značajnih izmjena topline s okolinom.

S obzirom na navedeno isključuje se mogućnost značajnog utjecaja na zrak i klimatske promjene.

3.1.3 Utjecaj klimatskih promjena

Prema projekciji promjene klime izrađenoj od strane DHMZ (Branković i sur. 2012.), u prvom

razdoblju buduće klime (2011-2040), na predmetnom području zimi se očekuje porast temperature

do 0,6°C, a ljeti do 0,8°C. Prema istom izvoru, očekuju se povećanje količine oborine u bližoj

budućnosti (2011-2040) na promatranom području od 0,2-0,3 mm/dan.

Navedeni očekivani porast temperature i promjene količina oborina neće utjecati na korištenje i

funkcionalnost planiranog zahvata.

Utjecaj je obrađen sukladno metodologiji opisanoj u smjernicama Europske komisije; Neformalni

dokument Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske

promjene (www.mzoip.hr).

Modul 1: Analiza osjetljivosti

Vrednovanje osjetljivosti projekta za 4 ključne teme (postrojenja i procesi, ulaz, izlaz, transport)

izvršeno je u tablici 9.

Vrednovanje je izvršeno na sljedeći način:

– visoka osjetljivost: klimatske promjene mogu imati značajan utjecaj na projekt/zahvat


stranica 76

– srednja osjetljivost: klimatske promjene mogu imati umjeren utjecaj na projekt/zahvat

– niska osjetljivost: klimatske promjene mogu imati slabi utjecaj ili nemaju utjecaj na

projekt/zahvat.

Tablica 9. Matrica osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

TemaPostrojenja

i procesiUlaz Izlaz Transport

Glavne klimatske promjene

Promjene prosječnih temperatura niska niska niska niska

Povećanje ekstremnih temperatura niska niska niska niska

Povećanje prosječnih oborina niska niska niska niska

Povećanje ekstremnih oborina niska niska niska niska

Maksimalne brzine vjetra niska niska niska niska

Vlažnost niska niska niska niska

Sekundarni efekti/opasnosti od klimatskih promjena

Dostupnost vodnih resursa niska niska niska niska

Oluje niska niska niska niska

Poplave niska niska niska niska

Modul 2: Procjena izloženosti

Izloženost projekta opasnostima koje su vezane uz klimatske uvjete razmatra se za izloženost

opasnostima za koje je zahvat/projekt srednje ili jako osjetljiv. Analizom osjetljivosti zahvata na

klimatske promjene nisu utvrđene opasnosti za koje je zahvat srednje ili jako osjetljiv.

Modul 3: Procjena ranjivosti projekta

Ranjivost projekta/zahvata (V) se procjenjuje prema osjetljivosti (S) vrste projekta na sekundarne

efekte klimatskih promjena (modul 1) i izloženosti lokacije/zahvata (E) tim opasnostima danas i u

budućnosti (modul 2) i to prema sljedećoj formuli:

V=SxE

Dobiveni rezultati imaju sljedeće značenje:

1 – projekt nije ranjiv,

2-4 – projekt je umjereno ranjiv,

6-9 – visoka ranjivost projekta.


stranica 77

Tablica 10. Matrica kategorizacije ranjivosti za klimatske varijable ili opasnosti koje mogu utjecatina zahvat

ranjivost izloženost

niska/ne postoji srednja visoka

osjetljivost niska 1 2 3

srednja 2 4 6

visoka 3 6 9

Procjenom je utvrđeno sljedeće: Za razmatrane promjene i opasnosti utvrđena je niska osjetljivost:

slabi utjecaj na zahvat ili da nemaju utjecaja, pa se poslijedično isključuje visoka ranjivost.

Modul 4: Procjena rizika

Procjena ranjivosti planiranog zahvata nije pokazala visoku ranjivost na moguće opasnosti, pa nije

potrebno provođenje procjene rizika i razmatranje dodatnih mjera zaštite.

3.1.4. Utjecaj zahvata na tlo

Postrojenje se instalira na postojećoj građevinskoj čestici gospodarske namjene, bez zauzimanja

dodatnih površina drugih namjena. Izvođenjem radova sukladno propisima, uz prevenciju

onečišćenja te pravilnim skupljanjem i zbrinjavanjem otpada i onečišćenih otpadnih voda nastalih

tokom izgradnje neće biti negativnog utjecaja na kvalitetu tla.

Cement i kemijski aditivi, koji bi pri rasipanju, istjecanju ili ispiranju mogli onečistiti tlo, skladištiti

će se i primjenivati uz prevenciju ispuštanja. Cement će se skladištiti u silosima, a aditivi u

zatvorenom skladišnom prostoru. Manipulativni prostori i interne prometnice izvesti će se

nepropusni, pa će mogućnost propuštanja onečišćujućih tvari u tlo tokom korištenja zahvata biti

minimalna, a eventualna onečišćenja će se moći skupiti i zbrinuti bez posljedica.

Tehnološke otpadne vode će se skupiti i nakon odvajanja krutog dijela iskoristiti u tehnološkom

procesu, bez utjecaja na tlo.


stranica 78

3.1.5. Utjecaj zahvata na biljni i životinjski svijet

Tehnološki proces će se odvijati na formiranoj i djelom izgrađenoj građevinskoj parceli

gospodarske namjene. Na lokaciji zahvata niti u bližoj okolici nisu evidentirana ugrožena i rijetka

staništa ni druge zaštićene prirodne vrijednosti. Lokacija zahvata okružena je obrađenim

poljoprivrednim područjem.

S obzirom da su mogući samo lokalni i manje značajni utjecaji zahvata, negativni utjecaj na

prirodna staništa i divlje svojte u okolici se ne očekuje.

3.1.6. Utjecaj otpada

Mogući utjecaji tokom izgradnje

Tijekom izvođenja radova neizbježno je nastajanje otpada, ali s obzirom na opseg radova ne

očekuje se u većim količinama.

Očekuje se nastanak različitih vrsta otpada, koji se prema Pravilniku o katalogu otpada (Narodne

novine br. 90/15) mogu svrstati u sljedeće kategorije:

• 15 01 01 ambalaža od papira i kartona, 15 01 02 ambalaža od plastike, 15 01 06 miješana

ambalaža,

• 17 09 04 miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji nije naveden pod 17 09 01, 17

09 02 i 17 09 03,

• 20 03 01 miješani komunalni otpad.

Građevinski otpad skupiti će se odvojeno po vrstama na mjestu nastanka i nakon završetka radova

zbrinuti u skladu s Pravilnikom o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine br.

69/16). Iskopana zemlja sačuvati će se od onečišćenja i iskoristiti za uređenje pracele.

Ostale vrste otpada skupiti će se odvojeno i predti ovlaštenim sakupljačima: komunalni otpad

skupljati će se u postojeći spremnik na lokaciji, a otpadna ambalaža zbrinuti prema uputama

proizvođača.


stranica 79


Tokom korištenja postrojenja, neće nastajati veće količine otpada. Sirovine za proizvodnju, osim

aditiva, koriste se neambalažirane, a ambalaža aditiva će se razvrstavati, skupljati odvojeno i

predavati ovlaštenim sakupljačima na oporabu ili zbrinjavanje sukladno Zakonu o održivom

gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 94/13), Pravilniku o gospodarenju otpadom (Narodne

novine br. 23/14) i Pravilniku o katalogu otpada (Narodne novine br. 90/15):

• 15 01 01 ambalaža od papira i kartona,(15 01 01),

• 15 01 02 ambalaža od plastike (15 01 02).

Komunalni otpad (20 03 01) skupiti će se u postojeći spremnik na parceli i odvoziti od strane

ovlaštenog komunalngo poduzeća.

Ostale vrste otpada koje se povremeno javljaju i nastaju pri održavanju objekata i opreme skupiti će

se odvojeno i predavati ovlaštenim sakupljačima (otpadna hidraulična ulja (13 13 01), otpadna

motorna, strojna i maziva ulja (13 13 02) i dr.).

Pravilnim gospodarenjem otpadom spriječiti će se mogući negativni utjecaji otpada na okoliš.

3.1.7 Utjecaj buke


Tokom izvođenja radova na lokaciji će biti povremeno prisutna pojačana buka zbog strojeva i

teretnih vozila. S obzirom na lokaciju zahvata izvan stambenog područja, opseg radova, kratko

trajanje radova te njihovo izvođenje u dnevnoj smjeni, utjecaj je vrlo malog značaja.


Postrojenje se postavlja u dio parcele najudaljeniji od stambenog područja i planirane sportsko

rekreacijske zone. Betonara je 12 m udaljena od granice s planiranom parcelom gospodarske

namjene istočno od lokacije. Koristiti će se tipsko postrojenje, sa kompresorom i pogonskim

dijelovima zatvorenim u zaštitna kućišta i redovito će se održavati, pa dodatne mjere zaštite od buke

nisu planirane.


stranica 80

Usklađenost razine buke sa graničnim vrijednostima utvrđenim Pravilnikom o najvišim dopuštenim

razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 145/04) utvrditi će se

propisanim mjerenjem i u slučaju prekoračenja postaviti dodatna zvučna zaštita na izvorima buke.

Prema Pravilniku na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A).

Razine buke ispod graničnih propisanih vrijednosti ocjenjuju se prihvatljivima, a njihov utjecaj

manje značajnim.

3.1.8 Utjecaj na promet i infrastrukturu

Lokacija zahvata nalazi se blizu mjesta opskrbe agregatom i omogućuje proizvodnju većih količina

svježeg betona za gradilišta u okolici (i do 50 km). Za pristup na parcelu uređuje se postojeći kolni

prilaz sa županijske ceste 4218, koja spaja županijsku cestu Ž4202 kod Donjih Andrijevaca sa

županijskom cestom Ž4170 kod Županje.

Tokom izvođenja radova na lokaciji i pri korištenju betonare koristiti će se teretna vozila većih

nosivosti: pri maksimalnoj proizvodnji oko 20/dan na dovozu materijala i oko 25/dan na odvozu

svježeg betona. Navedena prometnica dimenzionirana je za promet teretnim vozilima. S obzirom na

broj vozila na dovozu i odvozu, zahvat neće značajno utjecati na gustoću prometa na navedenoj

županijskoj cesti.

Postrojenje se priključuje na postojeću komunalnu infrastrukturu na parceli, koja zadovoljava

potrebe zahvata, bez izmjena trasa i bez negativnih utjecaja.

3.1.9 Utjecaj zahvata na kulturnu baštinu

Zahvat se izvodi na postojećoj parceli gospodarske namjene. Na lokaciji zahvata niti u neposrednoj

blizini zahvata ne nalaze se evidentirani ili zaštićeni spomenici kulturne baštine. S obzirom na

karakteristike i lokaciju zahvata, zahvat nema utjecaja na zaštićenu kulturnu baštinu.


stranica 81

3.1.10 Utjecaj zahvata na krajobraz

Postrojenje je tipsko, karakteristike tehnološkog procesa određuju njegove dimenzije i oblikovanje

te zadovoljavaju odredbe prostornog plana. Zahvat se izvodi na postojećoj, djelom izgrađenoj,

parceli gospodarske namjene i izvan područja utvrđenih izuzetno vrijednim krajobraznim

predjelima, pa se utjecaj na krajolik ne ocjenjuje značajnim.

3.1.11 Utjecaji zahvata na ljude i ljudsko zdravlje

Zahvat neće utjecati na ljude i ljudsko zdravlje.

3.1.12 Svjetlosno onečišćenje

Postrojenje će se koristiti samo u dnevnoj smjeni, pa će instalirana rasvjeta biti minimalna, stoga se

ne očekuje značajno svjetlosno onečišćenje.

3.1.13 Kumulativni utjecaj

Na lokaciji zahvata su izgrađeni samo neproizvodni objekti gospodarske namjene: upravna zgrada,

spavaonica i sanitarni prostori, skladišni prostori, radionica održavanja. Površine u neposrednoj

okolici lokacije, planirane za gospodarsku djelatnost, su neizgrađene, pa u okolici zahvata nema

drugih postrojenja s kojima bi zahvat mogao imati kumulativni utjecaj.

3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Zahvat je usklađen s važećim propisima Republike Hrvatske, koji su u skladu s prihvaćenim

međunarodnim propisima i konvencijama. Lokacija zahvata udaljena je oko 1 km od granice sa

Bosnom i Hercegovinom, koja prolazi rijekom Savom. S obzirom na moguće lokalne utjecaje

zahvata, malog značaja, nema mogućnosti značajnog prekograničnog utjecaja.


stranica 82

3.3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja

Na području lokacije zahvata niti u neposrednoj blizini nema zaštićenih kulturno povijesnih ni

prirodnih vrijednosti, pa se s obzirom na obilježja zahvata negativni utjecaji na navedena područja

isključuju.

3.4. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu

Planirani zahvat ne nalazi se na područjima ekološke mreže Natura 2000. S obzirom na

karakteristike zahvata, lokalno područje utjecaja i bez utvrđenih značajnih utjecaja na okoliš, zahvat

neće utjecati na provedbu mjera zaštite na područjima ekološke mreže.

3.5. Opis obilježja utjecaja

Izvođenjem radova uz pridržavanje odobrene projektne dokumentacije i u skladu s važećim

propisima mogući negativni utjecaji tokom izgradnje zahvata će se ukloniti ili će biti kratkotrajni i

prihvatljivi, vrlo malog značaja (buka, prašina).

Mogući negativni utjecaji na vode i vodna tijela tokom korištenja betonare spriječeni su

skupljanjem i ponovnim korištenjem tehnoloških otpadnih voda, bez ispuštanja u okoliš.

Oborinske otpadne vode ispuštati će se čiste u okolni prostor i kanale uz parcelu, bez štetnih

utjecaja.

Lokacija zahvata je na izgađenoj parceli gospodarske namjene, bez zauzimanja ostalih površina, pa

se gubitak tla ne ocjenjuje značajnim.

Tokom korištenja postrojenja moguće su emisije prašine u zrak. Skladištenjem kamenog agregata u

uređenim odjeljcima i redovitim čišćenjem okoliša betonare emisije su minimalne, ograničene na


stranica 83

bližu okolicu. Primjenom silosa za skladištenje i zatvorenih transportera spriječiti će se emisije

cementne prašine.

Korištenjem ispravnih vozila i mehanizacije emisije ispušnih plinova biti će prihvatljive i s obzirom

na broj prisutnih vozila manjeg značaja.

Korištenjem zahvata prisutna je buka od rada postrojenja i vozila na dovozu i odvozu. S obzirom na

lokaciju u zoni gospodarske namjene i razinu buke ispod propisanih vrijednosti, utjecaj je ocjenjen

prihvatljivim i manje značajnim.

Pravilnim gospodarenjem otpadom spriječiti će se mogući negativni utjecaji otpada.

Izvedbom i korištenjem na planirani način zahvat neće utjecati na biljni i životinjski svijet u okolici

niti na zaštićena područja.

Zahvat se ne nalazi na područjima Ekološke mreže i neće utjecati na provedbu propisanih mjera

zaštite za navedena područja.


stranica 84

4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša

Izvođenjem radova i korištenjem zahvata na planirani način uz poštivanje važećih propisa, mogući

negativni utjecaji zahvata biti će prihvatljivi, manjeg značaja ili će se potpuno ukloniti. Budući da

zahvat neće značajno utjecati na okoliš, ocijenjen je prihvatljivim i ne propisuju se dodatne mjere

zaštite okoliša.

Zaključak

Budući da se nakon provedene analize i procjene mogućih utjecaja planiranog zahvata na okoliš ne

očekuju značajni utjecaji, zaključujemo da je zahvat, uz primjenu planiranih mjera zaštite

temeljenih na važećim propisima i uz poštivanje uvjeta propisanih na osnovu posebnih propisa

tokom pribavljanja dokumentacije, za okoliš prihvatljiv i da nema potrebe za provedbom procjene

utjecaja zahvata na okoliš.


stranica 85

5. Izvori podataka i p rimijenjeni propisi

• Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 80/13, 78/15)

• Zakon o vodama (Narodne novine br. 153/09, 130/11, 56/13, 14/14)

• Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine br. 130/11, 47/14)

• Zakon o gradnji (Narodne novine br. 152/13)

• Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine br. 153/13)

• Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10)

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 23/14)

• Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine br. 30/09, 55/13, 153/13)

• Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13)

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine br. 61/14, 3/17)

• Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine br.124/13, 105/15)

• Uredba o okolišnoj dozvoli (Narodne novine br. 08/14)

• Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine br. 90/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 23/14)

• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine br. 69/2016)

• Pravilnik graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine br. 80/13, 43/14, 27/15,3/16)

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novinebr. 145/04)

• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima(Narodne novine br. 88/14)

• Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13)

• Pravilnik o proglašenju divljih svojti zaštićenima i strogo zaštićenima (Narodne novine br. 99/09)

• Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br.07/02, 08/07, 09/07)

• Prostorni plan uređenja Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 2/15).

• Strateški razvojni program Općine Štitar za razdoblje od 2015. do 2020. godine

• Idejno rješenje oznake projekta F-1906/2007-IR izrađeno od strane ovlaštenog društva FINCONj.d.o.o. Podgorač

• Rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-03/12-05/301, Ur.broj: 2196/1-14-15-11 izdanog20.studenog 2015. godine Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okolišaVukovarsko-srijemske županije

• Vodopravni uvjeti Klasa: UP/I-325-01/17-07/0003551, ur.br. 374-3101-1-17-2 izdano 25.srpnja2017. godine od Hrvatskih voda, vodnogospodarski odjel za Srednji i Donju Savu,

• Posebni uvjeti građenja br. 022/2017. izdani 20.srpnja 2017.godine od Komunalac d.o.o. Županja,


stranica 86

• Očitovanje oznake 1105/2017, izdano 14.srpnja 2017. godine od Plinare Istočne Slavonije d.o.o.Vinkovci,

• Posebni uvjeti građenja br. 400900-170528-0013 izdani 18.srpnja 2017. godine od HEP-ODS d.o.o.Elektra Vinkovci,

• Izjava o postojanju infrastrukture izdana od VIP d.o.o. 27.srpnja 2017. godine,

• Izjava o položaju EK infrastrukture u zoni zahvata izdana od OT-Optima Telekom d.d. 26.srpnja2017. godine,

• Mišljenje Klasa 351-03/17-02/84, Ur.broj izdano od Službe za prostorno uređenje, gradnju i zaštituokoliša Vukovarsko-srijemske županije, Odsjek za zaštitu okoliša i prirode 18.srpnja 2017. godine,

• Izvadak iz registra vodnih tijela, Hrvatske vode od 1.rujna 2017., Klasifikacijska oznaka: 008-02/17-02/620, Urudžbeni broj: 383-17-1.

• Bučar,G.: Priručnik za građevinsko poduzetništvo Normativi građevinskih radova, ICG Omišalj,Rijeka, 1999.

• GIP Gradis Tehnički podaci Stabilna betonara SB1500/90

• Upute za rukovanje betonare, Osijek Koteks

• www.geoportal.dgu.hr,

• www.bioportal.hr,

• www.voda.giscloud.com


Documents

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA - vusz.hr