Click here to load reader

Melia Vidaković Stjepan Wershansky Donji · PDF filePrvi su zabilježeni tragovi naseljavanja Donjeg Miholjca prije Rimljana tragovi plemena Andiezetesa.U rimsko doba ovim prostorom

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Melia Vidaković Stjepan Wershansky Donji · PDF filePrvi su zabilježeni tragovi naseljavanja...

  • Donji Miholjac

    Melia Vidaković Stjepan Wershansky

  • impresum

    Nakladnik: Studio HS internet. d.o.o., Osijek

    Za nakladnika: Tibor Santo

    Autori: Melia Vidaković Stjepan Wershansky

    Recenzija: Zdenko Samaržija, prof

    Grafički urednik: Đuro Jelečević

    Lektor: Jadranka Antunović, prof

    Prijevod na engleski jezik: Nikolina Jelečević, prof

    Fotografije iz zraka: Varju Vilmos, Pečuh - Mađarska

    Grafička priprema: Studio HS internet d.o.o., Osijek

    Tisak: Tiskara Pauk, Cerna

    Naklada: 1000 primjeraka

    ISBN: 978-953-7630-02-7

  • Grad Donji Miholjac, nekad veliko trgovište, financijsko središte Virovitičko-podravske županije, kulturno - turističko odredište samog vrha Habsburške Monarhije, ima sve predispozicije da vrati staru slavu.

    Ova fotomonografija dokazuje da je Donji Miholjac i danas biser Slavonije koji zaslužuje svoje mjesto u svijetu kulture i turizma. Na fotografijama su prikazana sva prirodna bogatstva: atraktivne ribnjačarske, šumske i poljoprivredne površine, parkovi, bogatstvo flore i faune, kulturno turističke i sakralne znamenitosti, te ostale ljepote zabilježene okom umjetnika.

    Bogati turistički resursi osnova su za razvoj nekoliko oblika selektivnog turizma: ruralnog, lovnog i ribolovnog, kulturno - povijesnog ali i ekološkog turizma kako je Grad Donji Miholjac sa svojom okolicom i ekološki značajno područje koje bitno pridonosi očuvanju biološke raznolikosti.

    Razvoj gospodarstva posljednjih nekoliko godina i danas odražava se i na razvoj turizma uz sve veću potporu gospodarstvenika Grada Donjeg Miholjca.

    Dragi čitatelji nakon što ste pročitali zanimljivosti o gradu i uživali u predivnim fotografijama, dođite i doživite sve čari ovog malog slavonskog grada, a koji je prošle godine proslavio svoj 950 rođendan!

    Gradonačelnik grada Donjeg Miholjca Stjepan Viduka, dipl.iur

    3Donji Miholjac

  • DONJI MIHOLJAC KRATKA POVIJEST

    Prirodne osobitosti Donjeg Miholjca: blizina rijeke Drave, široko plavljeno područje, guste šume, pješčane dine i lesne terase davale su povoljne uvjete za život ljudi u ovom kraju od prvih početaka paleolita pa sve do danas.

    O tome govore brojna arheološka nalazišta, a najznačajnija su: Brdača – srednjovjekovno naselje, Staro groblje - srednjovjekovna gradina, Rudina Maroslavci – ostatci neolita, mlađeg kamenog doba.

    Prvi su zabilježeni tragovi naseljavanja Donjeg Miholjca prije Rimljana tragovi plemena Andiezetesa.U rimsko doba ovim prostorom prolazi rimska podravska magistrala uz koju se grade brojne vojne postaje i naselja. Magistrala se protezala od Aquileile, grada u sjevernoj Italiji, do Singidunuma (Beograda) u dužini od 544 km. Građena je uz desnu obalu rijeke Drave. Na Ptolomejevoj karti s početka 2. stoljeća nalazi se Mariniana, danas Donji Miholjac.

    Dva stoljeća kasnije na Pojtingerovoj tabli iz 340. g. spominje se Marinianis, tj. Donji Miholjac. To su u prvo vrijeme bile vojne postaje oko kojih se kasnije razvijaju naselja.

    Početkom 10. stoljeća u Panonsku nizinu dolaze Mađari. Pokušaj prodora preko rijeke Drave nije uspio. Poraženi su od hrvatskog kralja Tomislava koji je tom pobjedom ujedinio Posavsku i Dalmatinsku Hrvatsku. Jača povezanost Slavonije s Primorjem osjeća se za vrijeme vladavine kralja Zvonimira. No ubrzo nakon njegove smrti Slavonija dolazi pod vlast Mađara (Arpadovića) i to za vrijeme mađarskog kralja Ladislava.

    Da bi se Slavoniju i u crkvenom pogledu odvojilo od Hrvatske, osnivaju se župe i biskupije, uglavnom na mađarskom području.

    Prvi zapis o Donjem Miholjcu vezan je za izgradnju prve crkve na ovom prostoru koja je građena polovinom 11. stoljeća i posvećena sv. Mihaelu.

    U opisu crkve navodi se da je ona imala visoke zidove i tornjeve, a bila je opasana dubokim opkopom. Tijekom 13. stoljeća pa sve do dolaska Turaka ovo je područje pripadalo plemenu Teten, a usko je vezano sa sudbinom obitelji Srednjanski i obitelji Hunjadi. Središte vlastelinstva nalazilo se u Osuvku (Osvany ili Asvany).

    - 1229. g. ugarski kralj Andrija potvrđuje knezu Marcelu Pakračkom od plemena Teten obiteljski posjed Osuvak. - 1436. osuvačko vlastelinstvo prelazi u vlast obitelji Morović. Granica osuvačkog vlastelinstva u čijem se sklopu nalazio i Donji Miholjac počinje na obali Drave, sjeverno od

    Viljeva, i proteže se do Valpova i do Našica. - 1536. g. Turci prodiru u Slavoniju. U vrijeme turske vladavine cijela je Slavonija bila podijeljena na sandžakate i pripadala je Budimpeštanskom

    pašaluku. Da bi učvrstili svoju vlast, Turci grade utvrđenja u Svetom Đurđu i Podravskoj Moslavini te osposobljavaju prijelaze preko rijeke Drave. Dolaskom Turaka dolazi do promjena, kako u načinu života, tako i u vjerskoj i nacionalnoj strukturi stanovništva.

    Oko crkve sv. Mihaela niču mnogobrojna satelitska naselja od svega nekoliko kuća. Značajnija su naselja bila: Maroslavci, Osuvak, Janjevci, Đurđanci,Veselovci, Farkaševci, Palište i dr. Danas su to imena pojedinih rudina. Velike i

    4

  • kuće srednje veličine bile su sagrađene od šiblja. Turskih kuća bilo je trideset. Preko rijeke Drave postojao je prijelaz – skela, koju su Turci dali u zakup, ali se ne zna koliko je ona donosila koristi.

    Hrvatsko-banska vojska na čelu s banom Erdödy-jem i krajišnici s generalom Jakobom Leslom 1684. g. kreću u oslobađanje Slavonije. Slaba utvrda Donji Miholjac predala se kapetanu Gaši Balogu. To je ujedno bio i kraj turske vlasti u Donjem Miholjcu.

    SLAVONIJA U SASTAVU HABSBURŠKE MONARHIJE

    Poslije oslobođenja od turske vlasti Slavonija je ponovo ušla u sklop Habsburške Monarhije, ali nije došla pod upravu hrvatskog bana i sabora.

    Carski dvor poklanjao je i rasprodavao slavonska vlastelinstva pretežno strancima. Tako su u Slavoniji stvoreni krupni feudalni posjedi.

    Zemlje, oranice, stare šume i naselja oko Valpova i Donjeg Miholjca, pod zajedničkim nazivom Vlastelinstvo Valpovačko, daruje car Karlo VI. 31. prosinca 1721. g. Petru Antunu Hilleprandu von Prandau. Petra Hillepranda naslijedio je njegov sin Ignac za kojeg kažu da je trošio i pijančevao pa su ga zvali «Barun veseljak». Oženio se Marijom, kćeri Sigmunda Pejačevića (vlasnika Rume, Retfale i Podgorača). Tom ženidbom počinje ozbiljniji život: preuređuje sudove, podiže nove škole, uređuje crkve i dr. Iz ovog braka Josip ima četiri kćeri i dva sina, Karla i Gustava.

    Nakon očeve smrti Karlo dobiva miholjački distrikt, a Gustav valpovački. Karlo je završio gimnaziju u Osijeku, studirao je pravo i glazbu, a također je i skladao. Kada se preselio u Donji

    Miholjac, često je odlazio zbog glazbe u Pečuh. Izumio je glazbeni instrument fisharmoniku s kojom je 1835. g. nastupio na crkvenom koncertu održanom povodom smrti cara Franje I. U čast baruna i bana Josipa Jelačića napisao je koračnicu. Bio je prijatelj J.J. Strossmayera. Umro je u Beču 1865. g.

    Gustav je imao tri kćeri: Mariju, Alvinu i Štefaniju. Smrću strica Karla koji nije imao nasljednika Štefanija dobiva miholjački dio. Posjed je bio bogat gustim hrastovim šumama s bogatim lovištem, plodnim oranicama i livadama.

    U braku Đure i Štefanije rođeno je pet sinova: Đuro, Josip, Geza, Ladislav i Gustav te dvije kćeri: Etelka i Šarlota. Nakon tragične Đurine smrti 1883. g.(ubio ga je u Budimpešti radi grabeža njegov sluga) o imanju se brine

    Štefanija uz pomoć sina Ladislava. Ladislav Mailath rođen je 5. kolovoza 1862. g. Po Štefanijinoj smrti braća i sestre odriču se nasljedstva u Ladislavovu

    korist. Ladislav se 1905. g. ženi Ilmom groficom Sztaray- Hadik. Vjenčanje je održano u Budimpešti. Djece nisu imali, dakle ni nasljednika. Koliko su se sprijateljili i ostali bliski, govori to što je Ferdinand, austro-ugarski prestolonasljednik bio redoviti Ladislavov gost, u lovu, kao i na odmoru. Tako je Ferdinand bio u Donjem Miholjcu, u lovu na šljuke, svega tri mjeseca prije atentata na njega u Sarajevu.

    Navodi se da je Ladislav i kumovao Ferdinandovoj djeci na krštenju. Donji Miholjac bio je tada važno privredno i kulturno središte ovog dijela Podravine.

    PRIRODNA BAŠTINA

    Grad Donji Miholjac s očuvanom tradicijskom pejsažnom arhitekturom, građanskim načinom života i kulturnim znamenitostima ima sve preduvjete za razvoj održivog turizma temeljenog na bogatoj prirodnoj baštini i naslijeđu. Zasad najstariji povijesni izvor koji govori o izgledu perivoja katastarska je karta iz 1862. g. koja potvrđuje da je riječ o pejsažnom perivoju tada u vrhu europskog pejsažnog stvaralaštva. Perivoj je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture od 1961. g. Na istoku i sjeveroistoku perivoj je prelazio u korisne vrtove. Među njima svojim se trapeznim oblikom i unutarnjim ustrojem ističe vrt istočno od dvorca. Po sredini perivoja nalazile su se tri zgrade njemu namijenjene koje su prije 1885. g. bile srušene. U prilog tomu govori i opis perivoja Adolfa Danhelowskoga. Perivoj je nastao nakon 1818. godine, nakon izgradnje starog prizemnog dvorca. Njegova je površina sredinom i potkraj 19. st. (1885.), a vjerojatno i u doba nastanka, iznosila 18 jutara i 951 četvorni hvat. Staklenik duljine 57,20 metara izgrađen 1872. g. na sjevernom dijelu trapeznoga vrta bio je napravljen od čelične konstrukcije, krov mu je bio na sjevernoj strani pokriven limom, a na južnoj staklom. Imao je tri odjeljka: središnji za tropsko bilje i po jedan sa svake strane za spremanje cvijeća, koje se ljeti dr

Search related