Upload
phungliem
View
231
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Savremeno spoljnotrgovinsko poslovanje
• Načini ulaska na strano tržište:
1. Indirektan izvoz – poslovanje preko posrednika.
• Prednost: Manja ulaganja, manji rizik
• Nedostatak: nepostojanje direktnog kontakta
Savremeno spoljnotrgovinsko poslovanje
• Načini ulaska na strano tržište:
1. Indirektan izvoz – poslovanje preko posrednika.
2. Direktan izvoz - Samostalno obavljanje izvoznih aktivnosti.
• Prednost: Samostalno obavljanje, kontrola
• Nedostatak: Veća organizaciona ulaganja, rizik
• Načini: 1. Formiranjem odeljenja za izvoz
2. Osnivanje prodajne poslovnice
3. Ativiranjem predstavnika prodaje
4. Putem stranih distributerai agenata
Savremeno spoljnotrgovinsko poslovanje
• Prema pravima i obavezama članova, strategijski savezi mogu biti:
1. Ugovori o licenci – prenos neopipljive imovine
2. Zajednička ulaganja – osvajanje novih tržišta
3. Konzorcijumi – socijalne veze
Savremeno spoljnotrgovinsko poslovanje
• Načini obavljanja spoljnotrgovinskih poslova:
1. Direktno
2. Indirektno – Preko posrednika i posredničkih firmi
• Direktno – složenije. Podrazumeva:
a) Postojanje posebnih sektora za ino plasman
b) Klasične trgovačke firme
c) Zastupništvo
d) Prodaju robe distributeru
Direktan izvoz
• Vrši sam proizvođač ili angažuje neku klasičnu trgovačku firmu
• Preduzeće koje preuzme kontrolu nad izvoznim asortimanom – direktan izvoznik
• Sektori za istraživanje ino tržišta, procesiranje dokumenata, održavanje kontakata,...
• Rizici – događaji čija posledica je šteta ili gubitak robe.
Direktan izvoz • Uzroci rizika:
1. Privredni - naplata potraživanja
2. Političko-socijalni – rat, štrajk, blokade,...
3. Valutni – promena vrednosti valute strane države,
4. Kursni – promena kursa valute kod plivajućih k.,
5. Rizik konverzije – nemogućnost zamene valuta,
6. Rizik transfera – nemogućnost doznačivanja,
7. Rizik moratorijuma plaćanja – zabrane ino plaćanja od strane države
8. Rizik supstitucije – kupac počne sopstvenu proizvodnju
9. Rizik transporta
Direktan izvoz • Direktan izvoz preko zastupnika – posrednik se
obavezuje da dovede nalogodavca u vezu sa drugim pravnim licima radi kupovine uz određenu nadoknadu
• Zastupnici štite interese i vode poslove nalogodavca, obavljaju marketinške aktivnosti i dr. uz nadoknadu troškova
• Međunarodno posredovanje: trgovinsko i berzansko
• Grupe posredovanja:
1. U ime i za račun firme
2. Dovođenje u vezu ino firme sa domaćom
3. Poslovi izvršenja ugovora, posredovanje
Direktan izvoz • Vrste trgovinskog zastupništva:
1. Lokalni i generalni zastupnik – određeno područje, zemlji ili više zemalja
2. Posebni i opšti zastupnik – obavljanje tačno određenih ili svih poslova iz delatnosti nalogodavca
3. Stalni, fiksirani trgovački agent – samo u jednom mestu
4. Putujući agent
5. Obično zastupništvo – odgovara samo za ispunjenej svojih obaveza
6. Zastupništvo del credere – odgovara za ispunjenje obaveza trećih lica (veća provizija)
Direktan izvoz
• Vrste trgovinskog zastupništva:
7. Zastupnik domaćih i ino privrednih subjekata – obezbeđivanje servisa, skladišta, potrošnog materijala, delova, pribora,...
8. Isključivi zastupnik – ovlašćen za zastupanje celog proizvodnog programa
9. Konkurentni zastupnik – nekoliko zastupnika za ceo program
10.U zavisnosti od predmeta zastupanja: berzanski agenti, pomorski, agenti u turizmu,...
Direktan izvoz
• Distributeri u međunarodnom poslovanju – posluje u svoje ime i za svoj račun
• Agent = zastupnik, spona; Distributer = kupac
• Proizvođač ne učestvuje u formiranju krajnje cene (jedan od nedostataka)
• Isključiva distribucija – prava i obaveze obe strane
Direktan izvoz
• Slučajevi koji nepovoljno utiču na poslovanje izvoznika:
1. Distributer formira nižu prodajnu cenu od izvoznikove
2. Razlike u prodajnoj ceni proizvoda u različitim v alutama
3. Zloupotreba položaja od strane distributera
Indirektan izvoz
• Komisiona preduzeća – specijalizovana za obavljanje uvoza/izvoza
• Ugovor o komisionu – neformalan, dovoljna volja
• Komisionar – lice koje se profesionalno bavi izvršavanjem tuđih naloga (u svoje ime, a za račun komitenta, uz proviziju)
Indirektan izvoz • Obaveze komisionara:
a) Ispunjavanje komitentovih naloga
b) Pažljiv odabir partnera i ugovora
c) Zaštita komitentovih interesa u poslu
d) Pružanje garancija za izvršenje posla
e) Vršenje konačnog obračuna za komitenta
• Obaveze komitenta:
a) Isplata provizije
b) Nadoknada troškova
c) Davanje avansa za pokriće troškova po potrebi
Indirektan izvoz • Vrste pravnih odnosa na osnovu ugovora o
komisionu:
Komitent Komisionar Kupac
Indirektan izvoz • Razlika između ugovora o zastupanju i komisiona –
komisionar nastupa u svoje ime
• Vrste komisiona:
1. Klasičan – komisionar odgovara za izbor partnera
2. Star del credere – komisionar odgovara za izvršenje obaveze partnera
3. Prodajni komision – komisionar se obavezuje da će prodati robu ili HOV (konsignaciona prodaja)
4. Kupovni komision
5. Komision u transportu
6. U zavisnosti od predmeta: turistički, berzanski transportni, carinski, bankarski,...
Špediter u međunarodnom poslovanju
• Posebna preduzeća koja preuzimaju robu, organizuju prevoz, odgovaraju za dostavu
• Uloga: tehnička i ekonomska
• Logističko-špedicijskim ugovorom se izvršilac obavezuje da će da otpremi robu u svoje ili ime nalogodavca, za račun nalogodavca
• Nalog sadrži sve potrebne podatke o stvarima, upute, datume,...
Špediter u međunarodnom poslovanju
• Tri načina izmirenja obaveza:
1. Špediter vrši plaćanja svojim sredstvima
2. Špediter dobija avans
3. Sve troškove snosi nalogodavac pri realizaciji posla
• Nalog se daje pismeno uz blagovremenu predaju dokumentacije
• Špediter izveštava nalogodavca o svim fazama
Organizovanje spoljnotrgovinskih poslova
• Klasifikacija preduzeća koja se bave spoljnom trgovinom:
1. Društvo lica – sopstveno ili zajedničko (ortakluk)
2. Inokosno (sopstveno) preduzeće – brzo i lako osnivanje, teško dolaženje do novog kapitala, odgovornost vlastitom imovinom
3. Ortačko društvo – odgovornost imovinom ortaka; ulog u stvarima, pravima, radu, uslugama, novcu
4. Društvo kapitala – akcionarsko ili doo
Organizovanje spoljnotrgovinskih poslova
• Akcionarsko društvo – početni kapital formira prodajom akcija budućim akcionarima – vlasnicima
• Kapital se uvećava izdavanjem novih akcija, reinvestiranjem
• Poslove vodi upravni odbor direktora na čelu sa direktorom
• Akcionari imaju pravo neposrednog upravljanja ili raspolaganja imovinom
• Osnivanje – jedno ili više lica (pravnih ili fizičkih)
Organizovanje spoljnotrgovinskih poslova
• Vrste akcionarskog društva:
1. Zatvoreno – Najviše 100 akcionara, akcije se izdaju samo osnivačima ili ograničenom broju lica
2. Otvoreno – prodaja akcija putem javnih poziva
• Akcionari odgovaraju visinom uloga
Organizovanje spoljnotrgovinskih poslova
• Društvo sa ograničenom odgovornošću – jedan ili više pravnih/fizičkih lica – osnivača (max 50)
• Odgovaraju celokupnom svojom imovinom do visine uloženog kapitala
• Zadruge – organizovanje fizičkih lica koji ostvaruju ekonomske, socijalne, kulturne interese
• Principi: solidarnost, demokratičnost, dobrovoljnost
• Vrste: zemljoradničke, stambene, potrošačke, zanatske, zdravstvene, omladinske, studentske
• Zadružni savez – unapređenje delatnosti zadruga i zaštita njihovih interesa
Organizovanje spoljnotrgovinskih poslova
• Holding – finansijsko povezivanje pravno samostalnih društvava
• Većinsko učešće jednog preduzeća
• Kontrola – posedovanjem HOV zavisnih preduzeća
Organizovanje spoljnotrgovinskih poslova
• Koncern – najveći stepen monopolističkog udruživanja preduzeća
• Ujedinjuje preduzeća raznih grana i ona gube samostalnost
• Privredna struktura:
1. Horizontalna: iste poslovne delatnosti
2. Vertikalna: povezane proizvodne faze
Organizovanje spoljnotrgovinskih poslova
Organizovanje spoljnotrgovinskih poslova
• Konglomerat – obuhvata holding kompaniju i grupu povezanih preduzeća koja uglavnom nisu konkurenti po proizvodima i tržištima
• Nastaju kroz merdžere i take over-e (preuzimanja)
• Ekonomska opravdanost – smanjenje rizika poslovanja, diverzifikacija
Organizovanje spoljnotrgovinskih poslova
• Merdžer – nastajanje jednog ekonomskog entiteta od dva ili više
• Pripajanje jednog preduzeća drugom: A+B=A
• Komanditno društvo – Osnivanje privrednog društva od strane dva ili više lica pod zajedničkim imenom
• Jedno lice odgovara neograničeno (komplementar), a drugo (ostala) u visini svog ugovorenog iznosa (komanditor)
• Društvo odgovara celom imovinom
• Komanditno društvo na akcije – prikuplja kapital emitovanjem akcija
Instrumenti plaćanja međunarodnog platnog prometa
Platni promet sa inostranstvom
• Sva plaćanja i naplate između stranih i domaćih lica
• Osnov: kupoprodaja robe, izvršenje usluga, dužničko-poverilački odnosi,...
• STO, MMF i SB doprinele unifikaciji instrumenata međunarodnog platnog prometa
• Prostorna i vremenska razlika
• Poslovi međunarodnog platnog prometa: posrednički (uslužni) bankarski
• Banke zaključuju sporazume o saradnji (otvaraju račune kod korespondente banke)
Platni promet sa inostranstvom
• Ukoliko poslovna banka nema korespondentsku banku u nekoj zemlji, angažovaće treću banku
• Vrste korespondentskih odnosa:
1. Direktni
2. Indirektni
• Retka plaćanja u gotovini
• Vrste međunarodnog platnog prometa (organizacija):
1. Multilateralan
2. Bilateralan
Instrumenti međunarodnog platnog prometa
1. Doznaka – uvoznik daje nalog banci da izvrši plaćanje
• Prednosti: jednostavnost, manji troškovi
• Nedostaci: veći rizik kašnjenja plaćanja, rizik plaćanja unapred
2. Ček – HOV kojom kupac (trasant) nalaže banci (trasatu) da izvši plaćanje korisniku (remitentu)
• Karakteristike:
a) HOV za plaćanje
b) Bezuslovna obaveza isplate
c) Dospeva po viđenju
d) Isplatu vrši banka iz nalogodavčevog pokrića
Instrumenti međunarodnog platnog prometa
3. Kreditno pismo – HOV, pismeni nalog da isplati sumu novca na teret izdavaoca
4. Dokumentarna naplata – incaso – isplata uz prilaganje odgovarajućih dokumenata
• Vrste:
a) Direktni – prodavac direktno kupcu dostavlja dokumenta
b) Bankarski – Prodavac dostavlja dokumenta banci
5. Menica – HOV, uglavnom služi za obezbeđenje kredita
Instrumenti međunarodnog platnog prometa
6. Akreditiv – Banka po zahtevu nalogodavca vrši isplatu trećem licu koji prezentuje dokumenta (teretnice, paking liste,...)
• U zavisnosti od sadržaja i obeležja bančine obaveze prema korisniku akreditiva delimo ih na:
a) Opozivi – može se opozvati, izmeniti poništiti po nalogu nalogodavca
b) Neopozivi – stvara čvrstu obavezu
c) Potvrđeni – dve banke u dve zemlje
d) Nepotvrđeni – nema obaveza potvrde prema korisniku akreditiva
Instrumenti međunarodnog platnog prometa
• U zavisnosti od sadržaja i obeležja bančine obaveze prema korisniku akreditiva delimo ih na:
e) Akceptni – banka ne preuzima obavezu plaćanja već akceptiranja menice
f) Revolving – u slučaju više sukcesivnih isporuka, više podnošenja dokomenata i odvojenih ispunjenja
g) Akreditivi sa crvenom klauzulom – deo isplate pre isporuke, bankarska garancija za povraćaj
h) Akreditiv sa odloženim plaćanjem
i) Paking akreditiv – deo isplate u vidu avansa
Instrumenti međunarodnog platnog prometa
• U zavisnosti od sadržaja i obeležja bančine obaveze prema korisniku akreditiva delimo ih na:
j) Prenosivi i neprenosivi – mogućnost stavljanja na raspolaganje jednom ili više ostalih korisnika
k) Reeksportni akreditiv – višestrano obavljanje izvoza i uvoza iz jedne u drugu zemlju
l) Nostro i loro akreditivi – u zavisnosti da li ga otvara uvoznik ili izvoznik
Osiguranje od rizika
• Garancije za dobro izvršavanje posla, penali, odgovornost
• Kvalitet robe, cena, zahtevi za tehničkim karakteristikama, garantni rok
• Devalvacija – gubitak izvoznika, revalvacija – uvoznik
• Načini plaćanja:
1. Trenutno
2. Na kredit
3. Pre, pre i u toku, posle, u toku isporuke
Bankarska garancija
• Ugovor kojim se banka obavezuje da će primaocu garancije isplatiti određenu sumu novca ukoliko dužnik ne ispuni svoje obaveze
• Karakteristike:
1. Neopozivost
2. Bezuslovnost
Bankarska garancija
• U zavisnosti od kriterijuma
1. Licitaciona
2. Garancija za dobro izvršenje posla
3. Za povraćaj avansa
4. Samostalna garancija
5. Supergarancija
6. Kontragarancija
7. Za održavanje
8. Carinske garancije
Standby akreditiv
• Služi samo kao sredstvo obezbeđenja od rizika, a ne i kao sredstvo plaćanja
• Otvara akreditivna banka na ugovorenu sumu po nalogu jedne strane, u korist druge u međunarodnom poslovanju