Medicinski Instrumenti i Uređajifiziološki Pritisak i Kardiovaskularna Mjerenja i Uređaji

7/23/2019 Medicinski Instrumenti i Ureajifizioloki Pritisak i Kardiovaskularna Mjerenja i Ureaji

1/21

Univerzitet u TuzliFAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Medicinski instrumenti i ureaji,fizi!"ki #ritisak

i kardi$asku!arna mjerenja i ureaji

%EMINAR%KI RA&

Tuzla,2014

SADRAJ


2/21

1. UVOD.....1

2. DUGORONE METODE UZORKOVANJA......................2

2.1 PRINIPI VA!KU"ARNOGRA!TERE#ENJA...........................................2

2.2 MAND$ETNA KOD MJERENJAPRITI!KA2

2.% METODA KOROTKO&&'(%

2.)O!I"OMETRIJA.)

2.).1 DERIVAIJEO!I"OMETRIJE.)

%. DINAMIKE METODEPU"!A..*

%.1 KONTINUIRANO VA!KU"ARNOPRA$NJENJE...*

%.2 PU"!NOMJERENJE

.+

%.% &"EK!I,I"NA TONOMETRIJA DIJA&RAGME.+

%.) NEINVAZIVNA ARTERIJ!KAME-ANIKA.

). MJERENJE !RANOGIZ"IVA./


3/21

).1 INDIKATOR DI"UTIVNAMETODA.10

).2 METODA RA!TVARANJA

TOP"OTOM.11 ).% &IK

METODA.1%

).) EJAKIONA&RAKIJA..1*

*.ZAK"JUAK

..1+

+."ITERATURA

1


4/21

1. UVOD

Poeci mjerenja neinvazivnog arterijskog pulsa potiu iz doba Renesanse.U to

vrijeme poljski naunik,Straus [1555,je tvrdio da arterijski puls posjeduju valni

oblik.!ako su instrumenti koje je on koristio bili jednostavni,zalagao se da su

promjene oblika i snage vala arterijskog pulsa povezane sa karakteristikama

oboljenja.!ako je te"nologija danas mnogo naprednija,mjerenje neinvazivnog

arterijskog pulsa je jo# uvijek izazov.U ovom poglavlju objasni$emo standardne

metode za mjerenje pritiska i pokazati ono #to bi nas u budu$nosti moglo

oekivati.%o&emo de'inisati dvije vrste metoda za mjerenje pritiska(

prva metoda kojom se periodino uzima uzorak i druga metoda pomo$u koje se

kontinualno snima oblik vala pulsa.%etodom uzorkovanja obino se mo&e dobiti

sistoliki i dijastoliki pritisak.)ve vrijednosti su skupljene mjerenjem razliiti"

otkucaja srca u vremenskom intervalu od jedne minute.*ontinualno mjerenje

obezbje+uje mjerenje otkucajpootkucaj i esto mjerenje cijele 'orme

vala,odnosno talasa.-eke od ovi" in'ormacija daju samo 'ormu talasa pritiska

pulsa i in'ormacije o vremenskom intervalu.nanje o sistolikom i dijastolikom

pritisku je 'undamentalno za odre+ivanje osnovni" kardiovaskularni" 'unkcija te

odre+ivanje bolesti koje bi se mogle javiti.!zbor metode zavisi od onog #to se

prouava.-a primjer,visoki pritisak je poznat kao veliki uzronik razni" 'ormikardiovaskularni" oboljenja,odnosno bolesti.U vremenskom intervalu koji traje

kra$e od jednog minuta va&nost talasne 'orme pritiska je bitna koliko su bitne i

varijacije otkucajpootkucaj.)va vrsta monotoringa je kritina u situacijama gdje

se krvni pritisak mijenja brzo ,kao #to je sluaj traume ili anestezije./ruge

aplikacije kod akutnog monotoringa su kori#tene u zrakoplovstvu,kod bio'eedback

a,te kod detektora la&i.0ako+e,in'ormacije o kardiovaskularnom procesu se mogu

dobiti na osnovu varijacija pritiska.Postalo je veoma va&no da se obezbijedi

instrument koji $e mo$i obavljati vi#e mjerenja kao #to je mjerenje krvnogpritiska,zasi$enost kisikom,temperature tijela i drugo.)ito je da se napredak ve&e

za razvijanje te"nologije i raunara.)va praksa $e se nastaviti i u

budu$nosti,najve$u va&nost $e imati oni instrumenti koji ne$e obezbijediti samo

novu te"nologije u dizajnu nego oni koji $e dati dodatne bitne in'ormacije.

4


5/21

2. DUGORONE METODE UZORKOVANJA

2.1 Principi vas!"arn#$ ras%&r&'&n(a

Principi vaskularnog rastere$enja su od 'undamentalne va&nosti za skoro svemetode na kojima se temelji mjerenje krvnog pritiska.)no #to nazivamo krvnim

pritiskom jeste sila koja se osje$a na stjenkama krvni" &ila prilikom protjecanja

krvi.%jerenje se vr#i na nain da se vr#i vanjska kompresija pritiska ili sile na

ud,odnosno ruku koja se preko mand&etne prenosi na krvne &ile.Razne te"nike koje

te&e detektovanju vaskularnog rastere$enja su razvijene.)vo se generalno temelji

na injenici da jednom kada je krvna &ila rastere$ena,do$e do padanja

pritiska.)dnosno imamo(

ili

gdje je Pa arterijski pritisak a Pc pritisak mand&etne.

)d razni" metoda koje su razvijene najvi#e u upotrebi su metoda oscilometra i

metoda *orotko''a i one $e biti poja#njene u ovom radu.

2.2 Man)*&%na #) +(&r&n(a pri%isa

%and&etna kod mjerenja pritiska se vi#e razvila u pogledu udobnosti nego samog

in&injerskog dijela.*ao takva,njene me"anike proporcije su relativno nepoznate.

0renutna verzija mand&etne je dizajnirana da se postavlja na nadlakticu.Sastoji se

od ravnog gumenog mje"ura koji je povezan sa cijevi koja dovodi zrak./ok

mand&etna okru&uje cijelu ruku,mje"ur se prote&e preko pribli&no polovice

opsega.-a mje"ur se vr#i pritisak pomo$u zraka koji je doveden preko rune

pumpe,ventila za otpu#tanje i manometra koji je spojen sa cijevi koja dovodi zrak.%and&etna treba precizno prenositi pritisak na dio nadlaktice na kojem se nalazi

odnosno na krvne &ile koje se nalaze ispod.

5


6/21

2., M&%#)a K#r#%#--a

)vu metodu je razvio Ruski 'iziar -.*orotko''[125.U svom eksperimentu,on je

otkrio da se zvuk emituje distalno kad je ud parcijalno okru&en.akljuio je da taj

zvuk uzrokuje arterijski tok i da zajedno sa mand&etnom se mo&e iskoristiti da se

odredi krvni pritisak.%etoda,koja se danas koristi,koristi stetoskop koji se

postavlja distalno na ruku ispod mand&etne,na bra"ijalnu arteriju.%and&etna se

napu#e na oko 32 mm 4g preko sistolikog pritiska i onda se dopusti otpu#tanje po

do 3 mm4g6s.Sa opadanjem pritiska mand&etne,zvuk se uje i polako se mijenja

njegov karakter.Prvo kucanje koje ujemo se naziva 7aza ! *orotko'ovog zvuka i

oznaava sistoliki pritisak,odnosno gornji krvni pritisak.8aina zvuka se pove$avaza vrijeme druge 'aze.%a9imalni intenzitet se pojavljuje u 'azi !!!,gdje pored

kucanja mo&emo uti i mrmljanje zbog turbulencije.)va metoda se primjenjuje i

na druge krvne sudove sem bra"ijalne arterije ruke.-a primjer,vremenska arterija

se tako+e koristila.U ovom sluaju,kapsula za pritisak se koristi i postavlja na

arteriju na glavi umjesto mand&etne kako bi se proizveo vanjski pritisak.)vaj

pristup se pokazao kao veoma taan i najvi#e se koristi u zrakoplovstvu.Pilotima

6


7/21

esto cerebralni vaskularni pritisak dobiva manevre visoke akceleracije,tako da je

vremenski arterijski pritisak mnogo bolji pokazatelj.

2./ Osci"#+&%ri(a)scilometrijsko mjerenje krvnog pritiska je starije od metode *orotko'a. 7rancuski

'iziar %are: [1;;5 postavio je ruku u kompresijsku komoru i posmatrao kako

pritisak komore oscilira zajedno sa pulsom.0ako+e je zabilje&io da amplituda pulsa

varira sa pritiskom komore.%are: je vjerovao da su ma9imum pulsiranja ili

poetak pulsiranja povezani sa jednakosti krvnog pritiska i pritiska komore.U to

vrijeme,nije bio siguran kojem nivou arterijskog pritiska odgovara ma9imalno

pulsiranje./anas,oscilometrija se izvodi koriste$i standardnu mand&etnu za ruku

zajedno sa senzorom za pritisak.bog toga #to ovo za"tijeva prisutnost

senzora,oscilometrija se generalno ne izvodi runo nego pomo$u automatskog

instrumenta.

2./.1 D&rivaci(& #sci"#+&%ri(&

Koritenje oscilometrije da se nae odnos sistolikog idijastolikog pritiska je empirijski pristup.Znai,odnosi sustatistiki validni za populaciju subjekata koji ine cijeli uzorak.


8/21

,. D0NAM0KE METODE PUSA

,.1 K#n%in!iran# vas!"arn# pra*n(&n(&

Penez je razumio ako bi pritisak u man&etni bio kontinuirano pode#en

jednakom arterijskom pritisku, krvni sudovi bi bili u stanju konastantnog

vaskularnog pra&njenja. )n je implementirao me"aniku povratnu vezu da

kontinuirano pode#ava pritisak u komori prsta da bi primjenio ovaj koncept.

?askularni obim je bio mjeren koriste$i 'otopletizmogra'iju. *ada je povratna veza

primjenjena tako da je vaskularni obim odr&an konstantan na maksimalnom

pulsnom nivou, talasni oblik pritiska komore se pri"vata da je jednak arterijskom

pritisku.@esling i drugi , te Aamakoski i drugi su razvili nedavne

aplikacije Penezove metode. 8edan instrument je komercijalno dostupan kao7!-BPRCS. )vi instrumenti su ocijenjeni u usporedbi sa bilje#kama intra

arterijalnog pritiska. /obar nivo slaganja talasnog oblika se dobio u pore+enju sa

intraarterijskim mjerenjima radijalne arterije.

,.2 P!"sn# +(&r&n(&

Pulsni senzori poku#avaju mjeriti arterijski pulsni talasni oblik ili sa nagiba

arterijskog zida ili silom na povr#ini ko&e iznad osjetilnog suda. )bino ovi senzori

nisu direktno kalibrisani u smislu pritiska, ali idealno odgovaraju proprorcionalnopritisku. )ni su kao takvi primarno korisni za dinamiku in'ormaciju. %nogi

dizajni za ovaj tip senzora su dostupni, ali uglavnom spadaju u dvije kategorije. U

prvu kategoriju spadaju volumenski senzori. )vj tip senzora se oslanja na susjedna

tkiva. )vaj tip senzora se oslanja na susjedna tkiva koja okru&uju sud kao

nesavijaju$i okvir re'erence, kao npr. 'otopletizmogra'.U drugu kategoriju spadaju

senzori pulsnog pritiska. )vaj tip senzora mjeri optere$enja preko arterijskog

pritiska prenesenog ko&om iznad puslne arterije.

!


9/21

S0KA 1.3Lijevo!lustracija volumenske pulsne metode.Desno

!lustracija senzora pulsnog pritiska

,., 4"&si5i"na %#n#+&%ri(a )i(a-ra$+&*ao alternativa visokorezolucijskim tonometrima u razvoju, nova

niskorezolucijska te"nologija se uvodi u ovoj oblasti. )snovne prednosti su cijena,

lako$a pozicioniranja i zadovoljstvo pacijenata, #to je i kljuno za dugoronu

primjenu. )sim toga, ve$ina tonometara je koristila samo radijalnu arteriju zgloba

za mjerenje, a ova te"nologija za druge povr#inske sudove prilago+ava se

nepravilnostima povr#ine ko&e.7leksibilan dizajn tonometra primjenjuje i injenicu

da je tkivo kratkorono nekompresibilno. *oncept je prikazan na slici koriste$i tri

tonometarska odjeljka. )vi odjeljci nisu 'iziki odvojeni pa se tenost mo&e kretati

kroz nji". )ni su spojeni za ko&u i arteriju 'leksibilnom dija'ragmom. 7leksibilni

dija'ragmatski tonometar je izra+en od pleksiglasa. /vije elektrode od ne"r+aju$eg

elika su postavljene na krajevima kanala. )ne se koriste da ubrizgaju struju

cijelom du&inom kanala. -a sredini kanala su postavljene etiri mjeru$e elektrode

u pravilnim razmacima. Svaki par lektroda de'ini#e obim odjeljka i napon je

kalibriran koriste$i otpornu pletizmogra'iju.

"


10/21

S0KA1.6 *oncept 'leksibilnetonometrije dija'ragme

S0KA 1.7 /izajn 'leksibilnetonometrije dija'ragme u skladu sakonceptom prikazanim u slici 15.=

,./ N&inva8ivna ar%&ri(sa +&9ania

7leksibilni dija'ragmatski tonometar i okulzvni pritisak u man&etni su u

mogu$nosti mjeriti zapreminu dodatno uz pritisak. *ombinirana neinvazivna

mjernja mogu pro#iriti in'ormaciju koju osigurava jedan instrument iza granice

samog krvnog pritiska. )sim toga, 'unkcionalna in'ormacija o vaksulaturi za"tjeva

simultano odre+ivanje pritiska kao i geometriju. U ovom poglavlju $e standardni

okulzivni runi pritisak u man&etni slu&iti kao pletizmogra' da ilustrira ovajkoncept.0ransmularni pritisak naspram podruja lumena


11/21

rje#enje ovog problema dopu#taju$i transmularnom pritisku da varira mijenjaju$i

vanjski pritisak apliciran na krvni sud. )vaj pristup je kori#ten na nanoinvazivno

mjerenje transmularnog pritiska naspram uskla+ene veze bra"ijalne arterije.

/rzeDiecki i Pilla su pro#irili ideju nanoinvazivnog variranje pritiskarazvijaju$i instrument koji mjeri PB vezu. bog mjerenja je okulzivni runi

pritisak u man&etni izlo&en pritisku pomo$u dija'ragmatske zrane pumpe. Pritisak

u ma&etni je mjeren koriste$i senzor pritiska koji oitava pritisak kao elektroniki

signal.

Eore opisana procedura je ponovljena na svakom nivou pritiska u man&etni.

Pritisak je oslobo+en u stepenima od 5 do 12 mm4g dok nije do#ao do nule brzim

otvaranjem otpusnog ventila. 8aina subjekatskog pulsa je podijeljena prema

pritisku pulsa da bi se dobila arterijska uskla+enost na svakoj vrijednosti pritiska.Uskla+enost prema jedinici du&ine se posti&e daljim dijeljenjem e'ektivne du&ine.

S0KA 1.1: Brterijska propustljivost dobivenakoriste$i okulzivni pritisak u ma&etni

kao pletizmogra'

Razvijen je matematiki model koji inkorporira 'undamentalne 'izike i

materijalne osobine koje doprinose kolapsibilnom PB odnosu. )snovni oblik

modela je sumariziran slijede$om jednainom za transmuralni pritisak (

##


12/21

gdje su a i b arterijske elastance konstantne za distenziju, C je sudna elastanca

tokom kolapsa, a n je konstanta koja determini#e nivo razmjene pritiska naspram

promjene na podruju tokom kolapsa. *vantitet % je de'inisan kao omjerekstenzije te se izraunava kada se lumen podruja podijeli sa lumen podrujem pri

taki izvijanja B 6 Bb. Prvi "iperboliki pojam je pritisak baspram kolapsa isavijanja zida. /rugi pojam je pritisak izvijanja te se izraunava kada je BFBb.

0re$i eksponencijalni pojam predstavlja pritisak pri pro#irenju zida.

/ok ostale vrijedosti modela variraju od subjekata do subjekta, pritisak izvijanja

je relativno konstantan . bog toga izvijanje mo&e biti va&na

vaskularna osobina koja omogu$ava neinvazivnom mjerenju pritiska da bude

izvodljivo te mo&e biti nit koja povezuje sve neinvazivne metode. !deja je prvo

ispitana teoretskim ispitivanjem oscilometrije. Uspje#na upotreba izvijanja kao

metode za pronalazak arterijskog pritiska je tako+er ovdje opisana. )vaj 'enomen

je generalni e'ekat koji se doga+a neovisno o te"nici mjerenja arterijskog pritiska i

nezavisan je od kvantitativni" razlika PB omjera svakog speci'inog subjekta.

/. MJERENJE SRANOG 0Z0VA

Srani izliv je koliina krvi pumpana u desnu ili lijevu komoru u jedinici vremena.

!zra&ava se u litrima u minuti te je normalizovan podjelom povr#ine tijela u

metrima kvadratnim. Rezultuju$i kvantitet se naziva kardijalni indeks. -ekada se

srani izliv izraunava naspram mase tijela te se izra&ava u jedinici mH6min po kg.

0ipina vrijednost u mirovanju za ve$inu sisara je =2 mH6min po kg. ?je&banjem

se pove$ava srani izliv. *od dobro utrenirani" atletiara je srani izliv mo&e

pove$ati i petostruko sa maksimalnom vje&bom. 0okom vje&banja se pove$ava

broj otkucaja, venozni povrat i 'rakcijalno izbacivanje. Parentetikalni 'iziki zdravi

subjekti imaju nizak nivo otkucaja pri odmoru, te je vrijeme za povratak na

odmaraju$i nivo manje nego kod subjekata koji nisu 'iziki spremni. Postojemnoge direktne i indirektne metode mjerenja sranog izliva. 8ednakog znaaja

prema broju koji predstavlja srani izliv je 'rakciono ubrizgavanje lijeve komore,

koje indicira sposobnost lijeve komore da pumpa krv.

#&


13/21

/.1 0n)ia%#r)i"!%ivna +&%#)a

Princip koji podupire ovu metodu je baziran na uzvodno ubrizgavanje

primjetnog indikatora i na mjerenju nizvodne koncentracijske vremenske

krivulje, koja se naziva dilutivna krivlja. -eop"odni uslov je da seindikator mije#a sa svom krvlju koja prolazi kroz centralni bazen za

mije#anje. %ada krivulje na izlaznim granama mogu biti malo razliite

pri obliku, sve imaju istu povr#inu. Slika 1I.1a ilustrira ubrizgavanje mg

indikatora u idealizirani tok.

S0KA 13.1 Porijeklo

/.2 M&%#)a ras%varan(a %#p"#%#+

#'

!li( 1+.2(etoda rastvaranjatoplotom)*+ i kriva tipinog


14/21

5- raslaene dekstroze u vodi )/50+ ili $,"- 1a2l se mo3ekoristiti kao indikator.reba imati na umu da je indikator je zaistanegativna kalorija. (etoda rastvaranja toplotom)engl.termaldilution+ se temelji na izmjeni topline u mjeri kalorija i jednad3betoka koja sadr3i uslove za specinu toplotu )2+ i specinu te3inu)+ od indikatora )i+ i krvi )b+. 7zraz zaposleni kada vromtermistor8a 9 : se koristi kateter i raslaeni /50 se ubrizgavapravo u atrij tako da iz toga slijedi(

.

gdje je; < = volumen indikatora u ml b= emperatura )prosjena krvi plu>nearterije u )? 2+

i= emperatura indikatora )? 2+ 6$ = (ultiplikator potrebno pretvoritim@ A s u m@ A min * = povrina ispod krivulje urazrjeivanje )sekundi B ? 2+ = pecina te3ina indikatora )i+ i

#4


15/21

krvi )b+ 2 = pecina toplota indikatora )i+ ikrvi )b+

: = Cmpirijski Daktor zaposleni za korekciju prijenosa topline krozinjekcijukatetera )za 9 : katetera, : = $.!&5 E&F+.

Gbacimo li ove podatke u izraz dobit >emo;

gdje je 2H = srani ritam u m@ A min 5'.46=6$ I #.$! I $.!&5 < = 5 ml 5- dekstroze u vodi b= ' ? 2 i= $ ? 2 * = #.5" ? 2 s

Za ilustraciju kako se kriva razrjeivanja toplotom) engl.ermodilution+ obrauje, srani ritam se izraunava pomo>ukrive razrjeivanja prikazanoj na slici #6.&.2H=6&&$ m@Amin.

7ako je metoda rastvaranja toplotom standardna u klinikojmedicini, ima nekoliko nedostatka. Zbog gubitka topline kroz zidkatetera , nekoliko serija 58m@injekcije indikatora su potrebni da bi dobili konzistentanuvrijednost za srani impuls.*ko je srani ritam nizak, odnosno, razvodnjavanje krive je vrloiroko, teko je dobiti preciznu vrijednost za srani impuls.

).2.1 Ini(t3r z( re4irul(4i5u

#5


16/21

7dealna kriva razrjeivanja, sto je prikazano na slici #6.&, sastojise od velikog porasta i eksponencijalnog smanjenja koncentracijeindikatora. *lgoritmi koji mjere na podruju krive razrjeivanjanemaju nikakvi problema sa takvom krivom. (eutim, kada je

srani impuls veoma nizak, amplituda krive razreivanja je veomaje obino niska i vrlo iroka. Jesto silazni dio krivulje je skrivena

recirkulacijom indikatora ili niskom amplitudom arteDakata)lika #6.'+. Higledno je da je teko odrediti praktiki kraj krivulje, to je esto naveden kao u vrijeme kada je koncentracijainduktora pala na odabrani postotak )npr. #-+ maIimalneamplitude )2maI+. udu>i da opadaju>i dio predstavlja dobruaproksimaciju oronule eksponencijalne krive )e8kt+, postavimo da

opadaju>i dio eksponencijalno omogu>ava rekonstrukciju krivebez recirkulacije greke.

).% &IK METODA

:ick metoda koristi kisik kao indikator, te porast sadr3aja kisika u

krvi, u veni, koja prolazi kroz plu>a, uporedo sa respiratornompotronjom kisika, kao koliine koji su potrebni da bi se utvrdiosrani impuls 2H=H&unoenjem ) *8u disajni puteva, obinoispunjen kisikom spirometar sadr3i apsorber 2H&. Lazlika *8


17/21

uzorka i sadrzaja kisika )m@A#$$m@+ plu>ne arterijske krvi.Hksigenu krvi je veoma teko izmjeriti, meutim novi krv8gas analizatorimjere pM,H&,p2H&, ematokrit i emoglobin. ostoji malaDormalnost utrdjena prilikom unosa kisika,on se obicno

konzumira)unosi+na tjelesnoj temperaturi,medjutim mjerenje sevrsi na sobnoj temperaturi)spirometar kojim se mjeri kolicinakisika se nalazi na sobnoj temperaturi+.Kao posljedica tomevolumen H& Aminuti koji se prikaze na displeju spirometra morabiti pomnozen Daktorom :.toga imamo jednacinu)pa ovaj izrazsto je napisan +. lika #6.4je spirogram koji pokazuje rastucivolumen kisika sa kosim osnovicama koje predstavljaju kolicinuzraka prilikom izdisaja.)izdanutu kolicinu vazdua+.1agib

pokazuje unos kisika na sobnoj temperaturi.G ovome prikazu naspirometru korigovana potrosnja kisika je 4$$ mlAmin na &6? 2 .sbarometarskim prtisikom 5$ mmAg i zasicen vodenom paromDaktor : ce ispraviti tu kolicinu na tjelesnoj temperaturi od '?2 ,gdje je itemperatura spirometra, b je pritisak zraka i M&H na

s dobiti pomo>u vodene pare.

#


18/21

!li( 1+.)(jerenje potronje kisika spirometrom

Korektivni Daktor : je najlake dobiti pomo>u tabele #6.'. 1pr. Zatemperaturu spirometra od IJK i zranog pritiska od 5$ mmMg,

:=#.$6"#.reba imati na umu da je korekcija Daktora : u ovom sluaju jesamo 6,"-. Nreka na koju je naiao mo3e biti manja odeksperimentalne greke u donoenju svi drugi mjerenja.7ickmetoda ne za"tijeva dodatne teku$ine za cirkulaciju i mo&e imati

#!


19/21

vrijednost u takvim okolnostima.

T(6el( 1+.%Korektivni Daktor : za stabilizacijuprikupljeni vrijednosti

/., E(&ci#na 4raci(a

Cjekciona Drakcija)C:+ je jedan od najbolji pokazateljasposobnosti lijeve ili desne komore da pumpa krv.1eka v budesistolni volumen )


20/21

pritiska, sistolnog volumena , i ejekciona Drakcija moze bitiizracunata.1e treba se praviti nikakva pretpostavka o geometrijskom oblikukomore. Hno sto slijedi opisuje teoriju ove temeljne metode.

1eka < bude endijastolni pritisak komore. Gbacimo m gmindikator u ovaj pritisak za vrijeme trajanja dijastole.Koncentracija )2#+ indikatora u aorti za vrijeme prvog otkucaja jemA


21/21

+. "iter(tur(

*leIander M, 2oen (, and teinDeld @. #". 2riteria in tecoice oD an occluding cuP Dor teindirect measurement oD blood pressure. Med. Biol Eng. Comput.#5;&Q#$.*rzbaecer L2 and 1ovotneO L@. #"'. 1oninvasivemeasurement oD te arterial pressure contourin man. Bibl Cardiol. '#;6'Q6".ansal

Documents

Medicinski Instrumenti i Uređajifiziološki Pritisak i Kardiovaskularna Mjerenja i Uređaji