MACESS: europski magistarski studij zasocijalne profesije

Sue LawrenceUniversity of North LondonLondon, UK

NoI ReverdaHogeschool MaastrichtMaastricht, Nizozemska

Stručni članakUD K: 364.6:378(4)

Primljeno: srpanj 2000.

Erazmus program, kojega financira Europska unija, pružio je mogućnost i poticajrazvoju različitih predmeta, tečajeva i programa "europske" prirode. U ovom članku au-tori opisuju kako je europska mreža za socijalne profesije konstruirala program koji je po-stao "europskim" u različitim oblicima, i to od razvoja, oblika i strukture, pa sve donačina procjene. Koordinacija i upravljanje programom te odabir predavača i studenatatako su organizirani da predstavljaju različite regije Europe. Program je postigao zavidanstatus tijekom proteklih sedam godina, a provodi se pod pokroviteljstvom g. WalteraSchwimmera, glavnog tajnika Vijeća Europe.

U drugom se dijelu članka procjenjuju rezultati programa te se prezentiraju podaci obroju studenata, njihovim postignućima, te zemljama iz kojih dolaze. Predstavljeno je iistraživanje što je provedeno među završenim studentima, a koje je pokazalo utjecaj pro-grama na studentske karijere. Konačno, iznose se i neke kritičke opaske o pitanjima kojaostaju predmetom zabrinutosti - financiranje studenata na takvim programima teprizna-vanje "europskih" diploma.

Ključne riječi: postdiplomski stupanj, socijalne profesije, europska dimenzija.

UVOD

MACESS (The MA Comparative EuropeanSocial Studies), kojega je po prvi put odobrioUniversity of North London 1994.godine, pro-vodi i organizira Hogeschool Maastricht. Pro-gram je dizajniran u suradnji s mrežom od 28visokoškolskih obrazovnih institucija za soci-jalne profesije iz cijele Europe. Studijski cen-tar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveuči-lišta u Zagrebu čini dio te mreže.

Glavni akademski fokus MACESS-a jestkomparacija i analiza rada socijalnih profesijai pripadajućih politika u različitim europskimzemljama. Osim toga, studij socijalnih pitanjate razmjena znanja i iskustva povezani su s naj-relevantnijim europskim raspravama: stvaran-je zajedničkog tržišta EU, promocija demokra-cije i ljudskih prava u okviru Vijeća Europe tedijalog Istoka i Zapada Europe. Pitanja soci-jalne uključenosti i isključenosti čine samu bitinteresa studija.

Ukratko, uključivanje tzv. "europske di-menzije" u stvaranju i implementaciji socijalneprakse i politike ključni je interes MACESS-a.Razvoj komparativnih metodologija te sakup-ljanje i širenje informacija o "socijalnoj Euro-pi" jest logična posljedica takvog fokusiranja.U tome MACESS osigurava forum za raspra-vu o trendovima i pitanjima što se rađaju iz te-orije i prakse koja postoji u cijeloj Europi.

POČECI STUDIJAProjekt Erazmus-mreže (ICP 2055/14) za-

počeo je 1991.godine u suradnji sa šest institu-cija iz Belgije, Francuske, Njemačke i Ujedi-njenog Kraljevstva, a koordinirao ga je Hoge-school Maastricht iz Nizozemske. U prvim go-dinama suradnje predavači su razmjenjivaliideje i informacije o strukturi socijalnih profe-sija u svojim zemljama, različitim sustavima vi-sokog obrazovanja, strukturi i sadržaju pred-meta što ih predaju, te oblicima studentske su-

53

-:

Rev. soc. polit., god. 8, br. 1, str. 53-60, Zagreb 2001.

pervizije. Ova međukulturna razmjena i surad-nja započela je s ciljem promocije i podrškestudentskoj mobilnosti upravo iz onih institu-cija koje su bile privržene idealima, filozofiji iciljevima što ujedinjenije Europe (Reverda,1996.:239).

Kulturna i profesionalna različitost kao inova iskustva i znanja što su ih postigli studentikoji su participirali u početnim programimarazmjene, pokazali su koordinativnoj grupiErazmus-rnreže da postoje i daljnje mogućno-sti koje još treba istražiti. Prihvaćeno je i neko-liko mjera koje su trebale olakšati taj proces:uvedeno je dodatno vrijeme na sastancimamreže za predstavnike koji su izlagali glavneosobine svojih institucija, te obrazovnih istručnih programa za socijalne profesije što ihnude te institucije; lokacije tih sastanaka mi-jenjale su se kako bi članovi mreže mogli po-sjetiti što više institucija; članovi su ohrabriva-ni time što, kad god je to bilo moguće, moguposjećivati svoje studente koji su u okviru pro-grama razmjene obavljali praksu u različitimagencijama, kako bi iz prve ruke naučili štoviše o agencijama dotične zemlje; organiziranisu i dodatni društveni programi, kako bi se zavrijeme dvodnevnih sastanaka mreže razvijalakulturna suradnja i razmjena iskustava, a sve ucilju izgradnje povjerenja unutar mreže.

Na osnovi ovih zajedničkih iskustava, čla-novi grupe su počeli bolje razumijevati znače-nje i utjecaj različitih stilova, struktura, ideolo-gija i povijesti na socijalne profesije u uključe-nim zemljama. Unutar tog konteksta, članovisu grupe bili voljni vršiti istraživanja tamo gdjepostoje ili se mogu razviti područja od zajed-ničkog interesa, kako bi i dalje dijelili svojaiskustva, u svoj njihovoj sličnosti i njihovoj raz-ličitosti. Razvoj grupe je pokazao da zajed-ničko polje djelovanja leži u privrženosti raz-voju europske dimenzije socijalnih profesija, ito usprkos činjenici da su one strukturiranerazličito unutar različitih zemalja. Unutar togazajedništva članovi grupe procijenili su da in-terkulturna perspektiva može poboljšati razu-mijevanje socijalnih problema.

USTROJISADRŽAJSTUDUAPrimjena ovakvog pristupa učenju unutar

strukturiranoga i koherentnog programa bio jesljedeći korak grupe. Pretpostavljalo se da stu-denti moraju već imati postignutu osnovicu uodgovarajućem akademskom i profesional-

54

Lawrence S., Reverda N.: MACESS ...

nom polju, a potom i da imaju poticaj za post-diplomskim stupnjem studija, kako bi se mak-simalizirale mogućnosti takvog programa.

Izvorno studij je (1994. godine) činilo šestobveznih predmeta: Uvod u europske institu-cije, Komparativna društvena istraživanja,Komparativna socijalna politika, Praksa soci-jalnih profesija u Europi, Razvoj međunarod-nih mreža suradnje te Upravljanje promjena-ma u organizacijama. Završno su studenti tre-bali napisati magistarski rad. Plan rada bio jetako strukturiran da se svaki od ovih šest pred-meta učio u dva turnusa, jesenskom te proljet-nom. Nakon svake nastavne faze slijedio je tje-dan namijenjen osobnom studiju.

Na osnovi evaluacije što su je proveli vodi-teljski tim te studenti prvih dviju godina, uvid-jelo se da određena područja zaslužuju osobitupozornost te da se moraju razviti u nove pred-mete. Stoga su od godine 1996./1997. uvedenatri nova predmeta: Marginalizacija i socijalnaisključenost u Europi, Politička filozofija soci-jalnoga te Europsko socijalno pravo. Uvođe-nje ovih triju novih predmeta omogućilo je vo-diteljima studija da još jednom pregledaju i re-strukturiraju program. Četiri izvorna predme-ta preimenovana su i postali su ključni progra-mi za sve studente, osiguravajući kontekst eu-ropskih i komparativnih aspekata prakse i po-litike socijalnih profesija. Studenti su potommogli izabrati dva od preostalih pet predmeta(dva izvorna i tri nova) u tom novom izbornomprogramu, čime su dobili mogućnost studira-nja onoga što je shodno području njihova inte-resa i temi magistarske radnje.

Kako bi se ove promjene mogle izvesti, a izbog rješenja problema studiranja u dva odvo-jena turnusa, reorganiziran je i plan rada. Sa-dašnji plan rada predviđa učenje četiriju ob-veznih predmeta u dvije faze tijekom jesen-skog turnusa, a izbornih predmeta u dvije eta-pe u siječnju i veljači u trajanju od po sedamdana. Od ožujka studenti provode istraživanjeza svoj završni rad, a rad mora biti gotov do ko-lovoza.

Program sada izgleda ovako:1. Obvezni su predmeti:- Uvod u europske institucije i politiku:

daje mogućnost studentima na "europskom"programu da steknu znanje i razumijevanjenajvažnijih institucija, ugovora i politika u Eu-ropi;

Rev. soc. polit., god. 8, br. 1, str. 53-60, Zagreb 2001.

- Komparativna socijalna politika: op-skrbljuje studente znanjem o teorijama, ras-pravama te novim metodologijama za uspo-redbu i kritičku analizu konteksta socijalne po-litike, a unutar čega je pozicionirana i europ-ska praksa socijalnih profesija;

- Komparativna društvena istraživanja:daje studentima mogućnost studija kompara-tivnih istraživačkih metodologija, zasnovanimana različitim znanstvenim tradicijama i meto-dologijama, a koje oni moraju znati primijenitiu istraživanju za svoju magistarsku radnju;

- Praksa socijalnih profesija u Europi:omogućuje studentima istraživanje teorija imetoda, shvaćanja i trendova u praksi raz-ličitih područja Europe.

2. Izborni su predmeti:- Upravljanje promjenama u europskom

kontekstu: olakšava studentima razumijevanjeupravljanja promjenama, jer je unutar kontek-sta mijenjajuće Europe vrlo dinamičan prostorunutar kojega su situirane socijalne profesije;

- Razvoj europskih mreža suradnje imeđukulturne teorije: omogućuje studentimakonceptualizaciju kompleksnosti veza i razvojau nacionalnom, međunacionalnom i interna-cionalnom radu. Međukulturna teorija pred-stavlja integralan dio ovoga predmeta;

- Marginalizacija i socijalna isključenost uEuropi: omogućuje studentima produbljenijistudij načina na koji se problemi, poput rasiz-ma, diskriminacije i ugnjetavanja, razumiju, iz-ražavaju i rješavaju u Europi;

- Europska socijalna politika i politička fi-lozofija: omogućuje studentima da produbesvoje teorijsko znanje o pretpostavkama i teo-rijskim okvirima socijalne politike i prakse uEuropi;

- Europsko socijalno pravo: omogućujestudentima studij utjecaja europskoga pravo-sudnog sustava na praksu socijalnih profesija.

3. Magistarska radnja:- Daje studentima mogućnost da napišu

studiju od dvadeset tisuća riječi, zasnovanu nakomparativnom istraživanju i koje morasadržavati europsku dimenziju. Komparativnielement zahtijeva od studenata da izaberuzemlju koja nije njihova, ili da izaberu europ-ske institucije u kojima će provesti svoja is-traživanja, a fokus interesa mora biti relevan-tan za socijalne profesije. Europski elementovisi o predmetu istraživanja, ali se mora

Lawrence S., Reverda N.: MACESS ..•

istražiti utjecaj i relevantnost europskih ugo-vora, politika ili institucija na odabrani pred-met u zemlji koja se promatra. U prvoj godiniovoga studija studenti su mogli napisati svojrad ili na engleskom jeziku ili na svom vlasti-tom jeziku, sa sažetkom na engleskom jeziku.Međutim, zbog problema procjene i osigura-nja kvalitete, te na osnovi povratnih informaci-ja od studenata koji su učili engleski tijekomšest mjeseci, studenti su sljedećih godina mo-rali pisati svoj rad na engleskom jeziku.

Voditeljski tim studija čine direktori studi-ja (Noi Reverda, Hogeschool Maastricht i SueLawrence, University of North London), vodi-telji svih devet predmeta, te savjetnik iz VijećaEurope. Voditeljski se tim trenutno sastaje dvaputa godišnje, kako bi procjenjivao razvoj pro-grama studija te kako bi participirao u progra-mu permanentnog obrazovanja (primjer po-sebnih radionica, seminari usmjereni na odre-đene probleme i s1.). Kolege koje posjedujuodređena znanja pozivaju se kako bi održalipredavanja kao gosti unutar određenih pred-meta, te tako obogatili predavanja znanjima,iskustvom i različitim perspektivama iz cijeleEurope.

VALIDACUAOpisani program rada rezultat je procesa

dizajniranja i evaluacije programa, a započeoje njegovim odobrenjem. Na samom je počet-ku radni tim došao do zaključka da neki posto-jeći nacionalni okviri, strukture i zakonodav-stva unutar sustava visokog obrazovanja nepridonose ovakvom pothvatu, jer institucijekoje obrazuju socijalne profesije u Belgiji, Nje-mačkoj i Nizozemskoj ne mogu ponuditi pro-grame na postdiplomskoj razini (CE, 1995.).Grupa je stoga radila na razvijanju novihstruktura unutar kojih se paneuropski postdi-plomski program može razviti, te je odlučila dato učini izvan nacionalnih sustava unutar kojihje pozicionirano obrazovanje socijalnih profe-sija.

Kada su razmatrani menadžment i valida-cija programa, pronađeno je i rješenje. Kaomjesto potpisivanja Europskog ugovora, Maa-stricht se činio prikladnim i geografski i simbo-lički, dok je nizozemski sustav pružao fleksibil-nost i dovoljne resurse za razvoj i provođenjetakvoga programa. Izvorna sugestija da razvojprograma mora biti rezultat aktivnosti mreže,došla je iz Hogeschool Maastricht, koji je bio

55

Rev. soc. polit., god. 8, br. 1, str. 53-60, Zagreb 2001.

koordinator Erazmus-mreže. Stoga je izbor"doma" programa bio sasvim jasan. Moguć-nost da se program odvija u različitim mjesti-ma odbačena je kao kompleksna za provođe-nje i upravljanje, te preskupa za studente i na-stavnike. Magistarski program nije mogao bitiodobren unutar konteksta Hogeschoolen, in-stitucija visokoga profesionalnog obrazovanjaodgovornih za obrazovanje i praksu socijalnihprofesija u Nizozemskoj (Van Der Laan &Ploem, 1998.). Međutim, veća je fleksibilnostpronađena unutar britanskog sustava obrazo-vanja socijalnih profesija, smještenih ponajvišeunutar sveučilišta, s iskustvima procjenjivanja iprovođenja prekomorskih programa. Univer-sity of North London, kao partner u tom timu,izabran je između britanskih sveučilišta voljnihda procijene program zbog svojeg jasnoga, op-sežnog i razvijenog sustava validacije i osigu-ranja kvalitete. Ova je odluka donesena u pro-sincu 1993. godine, a stupila je na snagu u ruj-nu 1994., što znači da je u kratkom vremenutrebalo učiniti mnogo toga.

Tijekom proljeća 1994. godine programskitim je započeo s raspravom o sadržaju i struk-turi studija, te sa sakupljanjem dokumenatapotrebnih za validaciju: filozofija i praksameđukulturnog učenja; pragmatičnost dovo-đenja gostiju-predavača u Maastricht iz cijeleEurope, a unutar okvira plana rada; regruti-ranje i selekcija studenata; selekcija prikladnihinstrumenata procjene; i, naravno, jezik. Raz-matranje problema jezika programa bio je iza-zov, jer su se svi članovi programskog timasložili da je znanje još jednoga europskog jezi-ka bitno studentima za solidnije razumijevanjedrugih europskih kultura. Programski se timna kraju složio da predavanja trebaju biti naengleskom jeziku, te da svi studenti trebaju bitisposobni studirati na postdiplomskoj razini naengleskom jeziku, ali da moraju znati još jedaneuropski jezik (što znači da studenti iz UK mo-raju znati još jedan europski jezik kako bi mo-gli izvesti svoje istraživanje u drugoj zemlji, atime i djelomično ograničiti svoju lingvističkuprednost). Posljedica ove jezične odluke imalaje značajan utjecaj na resurse i upravljanje stu-dijem: primjerice, predavači i studenti morajudovoljno dobro vladati engleskim jezikom,inače bi moralo biti osigurano simultano pre-vođenje; jezično testiranje i dodatna podukastudentima moraju se obaviti prije upisa nastudij, kao i u samoj Hogeschool Maastricht;

56

Lawrence S., Reverda N.: MACESS ...

knjižnica mora imati primjerenu količinu knji-ga i časopisa na engleskom jeziku; svi standar-dni informacijski sustavi u Hogeschool Maa-stricht moraju biti prevedeni na engleski zaMACESS - program. Međutim, unutar studijaizbor jezika je uvijek bio razumijevan kao ko-munikacijsko oruđe, a ne kao izraz anglosak-sonske kulture. Ipak, voditeljski tim očito tre-ba stalno procjenjivati utjecaj uporabe engle-skog jezika, kako bi se osiguralo da bilo kakvalingvistička prednost u tom području, budeuravnotežena različitošću kultura i akadem-skih tradicija koje postoje u cijeloj Europi. Uprocjeni ovoga vrlo osjetljivog aspekta progra-ma voditeljskom timu pomažu studenti, upra-vo s ciljem uravnoteženoga pogleda na ovo pi-tanje.

U lipnju 1994. godine University of NorthLondon odobrio je MACESS na šest godina.Programski direktor, koji predstavlja ovoSveučilište, odgovoran je za pitanja kvalitete ikomunikacije te predstavlja Sveučilište u Maa-strichtu. U srpnju 2000. godine program je po-novno ocjenjivan, te ga je University of NorthLondon odobrio na sljedećih šest godina.

KOORDINACUA I UPRAVLJANJEMACESS-PROGRAMOM

Programskog direktora izabrao je Hoge-school Maastricht u svrhu operacionalizacije ivođenja programa, u suradnji s programskimdirektorom s University of North London.Zbog europske prirode MACESS-programa,pojavili su se neki specifični zadaci u područjuupravljanja.

Mreža

Maastricht Erazmus mreža, koja je ocije-njena primjerom "ekspanzivne mreže" (Seibel& Lorenz, 1998.:136), i dalje je važan elementstrukture MACESS-programa. Takve mrežepredstavljaju različitost obrazovanja socijalnihprofesija koje postoje u Europi (socijalni rad,socijalna pedagogija, socijalni rad s mladima iu zajednici, socijalno obrazovanje, itd.). Godi-ne 1991. mreža je započela sa šest partnera izpet zemalja, te se proširila na 14 partnera iz 10zemalja 1995. godine (Seibel & Lorenz, 1998.:140). Trenutno (2000.) postoji 28 partnera iz20 zemalja. Ekspanzija je centrirana okoMACESS-a, jer mreža čini izvor predavača i

Rev. soc. polit., god. 8, br. 1, str. 53-60, Zagreb 2001. Lawrence S., Reverda N.: MACESS •••

studenata. Članovi mreže i dalje se sastaju dva-put godišnje.

Regrutiranje i selekcija predavača

Sve predmete programa vode voditelji kojisu izabrani na osnovi svoga znanja i organiza-cijskih sposobnosti. Voditelji predstavljaju raz-ličite dijelove Europe, i imaju odgovornost zaselekciju gostiju-predavača s odgovarajućimznanjem iz cijele Europe, čime se jamči razli-čitost tradicija i perspektiva socijalnih profesi-ja, a koje postoje u zemljama koje participirajuu MACESS-u.

Utjecaj na instituciju-domaćina

Činjenica da je MACESS-program lociranu Hogeschool Maastricht zahtijevala je raz-ličite promjene u ovoj instituciji. Primjerice,njezino je osoblje na svim razinama moralo bi-ti svjesno toga te se prilagoditi novim dolasci-ma predavača i studenata, moralo je znati dje-lovati na različitim akademskim razinama, ko-municirati na stranom jeziku, te biti različita"grupa" u smislu predstavljanja različitih kul-tura i tradicija. Knjižnica je morala biti popu-njena priručnicima na engleskom jeziku, kao iknjigama i časopisima što obrađuju rad socijal-nih profesija u različitim dijelovima Europe.Engleska verzija bibliotečnog kataloga bila je itrenutni i stalni prioritet.

Proces procjene

S obzirom na različite tradicije i prakse ko-jima su studenti izloženi, ovo je pitanje uvijekbio izazov MACESS programa. To je vidljivoveć iz prakse u jednoj zemlji ili regiji, jer raz-ličite institucije imaju svoje vlastite metodepristupa procjeni. Kada se to proširi na 30 stu-denata, 9 voditelja, 35 ocjenjivača iz najmanje20 različitih zemalja, očekivanja i pretpostavkemogu dovesti do velike zbrke. Kombinacijazahtjeva što postoje na University of NorthLondon i Hogeschool Maastricht dovela je dopravila koji su primijenjena u MACESS pro-gramu. Ova dva seta pravila odnose se na velikkrug pitanja, a što ima utjecaj na različitostakademskih tradicija koje su predstavljeneunutar MACESS programa. Jedan primjertakve regulacije jest da Sveučilište zahtijevadvostruko ocjenjivanje na postdiplomskoj razi-ni. Stoga, kad god je to moguće, programskikoordinatori traže dva ocjenjivača koja pred-

stavljaju različite regije ili tradicije, kako stu-denti ne bi bili u nepovoljnom položaju zbogkulturnih razloga. Ova se pitanja raspravljajuna godišnjem sastanku ocjenjivačke grupe ko-ju čine MACESS-voditelji, voditelji predmeta,te vanjski ocjenjivači koje izabire Sveučilište, akako bi se osigurali akademski standardi i fairplay unutar konteksta takvih različitosti.

Evaluacija programa

Kako bi se osigurala koherentnost i kom-patibilnost unutar programa, a zbog geograf-ske, kulturne i akademske različitosti vodi-teljskog tima, tim se sastaje dva puta godišnje.Zadatak mu je da razmatra i procjenjuje iz-vođenje programa, rezultate i povratne infor-macije studenata o programu, te da planirapripremu sljedeće faze studija. Voditelji pred-meta' i studentski predstavnici podnose go-dišnja izvješća voditeljskom timu. Izvješća suzasnovana na kriteriju razvoja programa a što,zajedno s izvješćima vanjskih ocjenjivača iprocjenjivačkog tima, predstavlja osnovicu va-lorizacije kvalitete studija, koju konačno proc-jenjuje University of North London, te osigu-rava nužne informacije za konstantno una-pređivanje programa.

IZBOR STUDENATA I POSTIGNUĆASTUDUA

Kriteriji upisa na MACESS-u jesu diplomate profesionalna kvalifikacija za socijalne pro-fesije u odnosnoj zemlji. Gdje ne postoji takvaprofesionalna kvalifikacija, zahtijeva se isku-stvo u odgovarajućem području rada. Studenti,pak, moraju pokazati sposobnost vladanja en-gleskim jezikom, što im omogućava studiranjena postdiplomskoj razini.

Studenti se regrutiraju kroz mrežu od 28Erazmus-partnera. Ti ih stručnjaci intervjuira-ju prema prihvaćenoj proceduri, provjeravajuodgovarajuće nacionalne i profesionalne kvali-fikacije aplikanata, te predlažu kandidate.Premda egzistira različitost u dužini i trajanjuprofesionalnog obrazovanja, strukturalna pri-hvaćenost i respekt prema tim različitostimadoživljava se kao pozitivan, obogaćujući dopri-nos europskoj naravi studija. Razlike u dobi,spolu, etničkoj pripadnosti, iskustvu i akadem-skim disciplinama čine osnovicu na kojoj se te-melji rasprava o naravi europske dimenzije so-cijalnih profesija. Hogeschool Maastricht do-

57

Rev. soc. polit., god. 8, br. 1, str. 53-60, Zagreb 2001.

datno provjerava svakoga kandidata putem te-sta engleskog jezika. Posebna grupa iz Maa-strichta i North Londona provodi konačnu se-lekciju, s ciljem postizanja različite ali uravno-težene grupe s obzirom na dob, spol, etničkupripadnost i profesionalno iskustvo. O tomesvjedoči tablica 1.

Različitost studentske grupe ne pokazujusamo dobna i spolna struktura, već i broj ze-malja iz kojih su došli. Tablica 2 daje pregledzemalja iz kojih su u proteklih 6 godina dolazilistudenti (N = 144).

Trenutno ima 110 studenata koji su završiliMACESS-program, a najveći dio njih je članalumni udruženja, Cessneta. Kako bi se zabi-lježili rezultati onih koji su završili program,1998. godine poslan je upitnik svim bivšim stu-dentima, a preliminarna analiza prvih 26 po-vratnih odgovora pokazala je neke vrlo intere-santne informacije. Radi mjerenja zadovolj-stva programom, bivše se studente pitalo bi liopet aplicirali za MACESS-program. Odgovo-rilo ih je 88% (22) vrlo ohrabrujućim - "da".

Lawrence S., Reverda N.: MACESS ..•

Prvo zaposlenje nakon MACESS-a analizi-rano je uporabom različitih indikatora, unutarkojih su "razina rada" i "međunarodna dimen-zija vašega rada" bili najvažniji u tom kontek-stu. Odgovori pokazuju da je 29% (8) bilo u ne-kom obliku praktičkog rada (najviše studentibez prethodnog profesionalnoga iskustva);38% (10) opisalo je svoju poziciju kao "srednjihmenadžera"; 13% (3) bili su na višim mena-džerskim pozicijama; 20% (5) bili su na "dru-gim" mjestima, definiranima kao onima izvanpodručja socijalnih profesija, primjerice istraži-vači, nastavnici, stariji savjetnici, novinari.

Gotovo polovica anketiranih izvijestila je omeđunarodnoj dimenziji svoga rada (47%).Kad se kombinira ova informacija s tipom po-sla, nitko od onih koji rade u praksi nemameđunarodnu dimenziju u svom radu: 55%srednjih i 69% starijih menadžera obavlja dioposla na međunarodnoj razini, a 85% onih kojirade na "drugim" poslovima izjavljuje da nji-hov posao ima i međunarodnu dimenziju. Ovipodaci nisu iznenađujući i pokazuju da će oso-

Tablica 1.Broj studenata te njihova dobna i spolna struktura od 1994. do 2000. godine

1994./95. 1995./96. 1996./97. 1997./98. 1998./99.

Broj studenata 19 21 30 28 23

Broj magistriranih 19 20 28 18 25*

Spol- muški 7 7 4 4 5

- ženski 12 14 26 24 18

Dob- 20-29 15 13 21 18 13

- 30-39 3 4 4 8 4

- 40-49 1 3 5 2 5

- 50 i više 1 1

* Neki su studenti godine 1997./98. odgodili podnošenje svoje magistarske radnje za jednu godinu.

1999./00.

23

914

1454

Tablica 2.Broj studenata iz određenih zemalja

Albanija 1 Finska 7 Nizozemska 24

Australija 1 Njemačka 25 Norveška 19

Austrija 2 Grčka 2 Portugal 2

Belgija 16 Mađarska 15 Španjolska 4

Bugarska 1 Island 1 Švedska 1

Hrvatska 1 Irska 1 Uganda 1

Danska 11 Italija 2 UK 7

58

Rev. soc. polit., god. 8, br. 1, str. 53-60, Zagreb 2001.

be na višim pozicijama više raditi i na međuna-rodnoj razini, kao i oni koji rade na poslovimakategoriziranima kao "drugi" - mjesta koja seuvijek izabiru zbog međunarodnih mogućnostišto ih ona nude. Može se, međutim, predvidje-ti da će osobe koje su završile studij kao što jeMACESS, više htjeti raditi u međunarodnomkontekstu, te je ohrabrujuće vidjeti da je goto-vo polovica njih uspjela uporabiti znanje i isku-stvo koje su stekli na tom studiju.

NEKE KRITIČKE OPASKE:FINANCIRANJE I PRIZNAVANJESTUDUAŠkolarina za jednogodišnji studij, tzv. pu-

noga radnog vremena, iznosi 5150 NLG(2000./2001.), uz životne troškove koje trebadodati ovom iznosu. Premda ovaj iznos izgledapovoljan u usporedbi s drugim postdiplomskimstudijima, pitanje financiranja je problematičnoza neke aplikante, te je rezultiralo nejednakomgeografskom distribucijom MACESS-studena-ta, što odražava mogućnosti financiranja u ne-kim zemljama ili kroz određene institucije.

Za neke studente iz partnerskih institucijaunutar studijske mreže, postoji mogućnost fi-nanciranja kroz Socrates-program, premda seu proteklih pet godina iznos sredstava i tusmanjio, tako da financiranje iz tog izvora po-kriva samo manji dio školarine i životnih tro-škova. Trogodišnji Tempus program omogućioje potpuno financiranje četvorici studenata izMađarske svake godine od 1995. do 1997.Ovajje projekt sada završio, a kolege iz Budimpeštesu pronašle alternativne mogućnosti financi-ranja. Studenti iz nekih zemalja (poput Nor-veške i Danske) dobili su državne stipendije zapokrivanje troškova, dok su neki drugi dobilistipendije od svojih poslodavaca. Mnogi odstudenata koji dolaze iz regije oko Maastrichta(uključujući mjesta u Njemačkoj i Belgiji) usvojim su ranim tridesetim godinama, te pred-stavljaju dobnu grupu koja želi studirati za svo-ju profesionalnu diplomu (što počinje sa 18go-dina), a koju još financijski pomažu roditelji.Sve zemlje dosada spomenute bile su i višenego dobro predstavljene. Malen je broj stude-nata iz UK (ukupno 7), djelomično zbog dob-nih ili drugih domaćih obveza, a djelomično izbog financijskih ograničenja. Voditeljski tim imreža nastavljaju svoja traganja u osiguranjufinanciranja budućih studenata, a studenti seohrabruju da pronalaze financijske mogućno-sti u svojim zemljama kroz različite oblike ško-larina i potpora.

Lawrence S., Reverda N.: MACESS ...

Priznanje MACESS-a jest daljnje pitanje.MACESS program provodi se pod pokrovitelj-stvom Waltera Schwimmera, glavnog tajnikaVijeća Europe. University of North Londonodobrio ga je te je stoga, kao magistarski stu-panj, priznat u UK, s odgovarajućim znače-njem u međunarodnom kontekstu. To je zaneke završene studente MACESS-a dovoljno,kada se koriste ovom diplomom u traženju po-sla ili za pohađanje daljnjih akademskih pro-grama. No neki su studenti morali osiguratidodatne informacije o sadržaju programa,kako bi im stupanj bio priznat (primjer Dan-ske). Od voditelj skog je tima također bilo za-traženo dostavljanje detaljnih informacija ka-ko bi studij dobio nacionalno priznanje (pri"mjer Norveške), ili su morali dodatno sura-đivati s partnerskim institucijama u kojimameđunarodne diplome ne mogu dobiti domaćeodobrenje već samo djelomično priznanje (pri-mjer SAD-a). Stoga je prihvaćen pragmatičanpristup priznavanju diploma, s time da Hoge-school Maastricht i University of North Lon-don promptno odgovaraju na svaki zahtjev zadodatnim informacijama upućen od stranestudenata, institucija ili nacionalnih tijela kojaprovode postupak nostrifikacije. Problem ne-postojanja zajedničkog procesa priznavanja di-ploma bio je priznat kao postojeći problem odsamog početka MACESS-programa, a studen-ti su upoznati s tim problemom. Jasan među-narodni proces priznavanja bio bi zaista kori-stan međunarodnim programima, kao što jeMACESS. Tzv. "Bolonjska deklaracija" je obe-ćavajuća inicijativa u tom pogledu.

ZAKLJUČAKOd svojih početaka u rujnu 1994. godine

MACESS se dokazao kao dinamičan program.Implementacija različitih sustava nadgledanjai evaluacije jamčila je kontinuirano poboljša-nje kvalitete sadržaja i načina izvođenja pro-grama. MACESS inkorporira širok raspon na-cionalnih, kulturnih, akademskih i lingvističkihtradicija: heterogenost je jedna od njegovihključnih karakteristika. Statistika koja govori osastavu studentskih grupa, uključivanje oko100 (gostiju) predavača i supervizora najboljaje potvrda tome. Dapače, postignuta je stabil-nost programskog sadržaja te strukture i orga-nizacije programa. Popunjeni anketni upitnicibivših studenata pokazali su da je karijera sva-koga od njih nakon završavanja MACESS-abitno unaprijeđena.

59

Rev. soc. polit., god. 8, br. 1, str. 53-60, Zagreb 2001.

Prestiž studija znatno je porastao tijekomposljednjih pet godina. Europske institucije suga prepoznale kao relevantan program zbogdoprinosa "socijalnim pitanjima" Europe. Mre-ža studija se i dalje razvija te su koledži isveučilišta raznih zemalja voljni pristupiti mre-ži, te doprinijeti budućem razvoju njezina pro-grama.

Ekonomske, geografske i političke promje-ne u Europi imaju velike posljedice na stanov-ništvo i socijalne sustave. Dok mnogi Europ-ljani osjećaju pozitivne posljedice toga, kon-zekvence marginalizacije i socijalne isključe-nosti pojačano utječu na socijalne profesije.Istodobno, neovisno o rastućem jazu izmeđuonih koji su uključeni i onih koji su isključeni izkoristi što je nosi europsko građanstvo, "soci-

LITERATURA

Bradley, G., Firth, R. (1998.) Translating the Euro-pean Dimension into Training, Social Work inEurope, Vol. 5(1).

Council of Europe (1994.) The initial and further trai-ning of social workers taking into account theirchanging role. Steering Committee on Social Po-licy Research Report.

Reverda, N. (1998.) Joint European Courses andECTS, in: Seibel, F., Lorenz, W. (eds.) SocialProfessions for a Social Europe. Frankfurt:

Lawrence S., Reverda N.: MACESS .••

jalna Europa" i dalje zadržava relativno niskupoziciju na europskoj političkoj agendi.

Socijalne profesije nastavljaju s rasprava-ma unutar tog konteksta, s ciljem traženja efi-kasnih metoda utjecaja na politički proces terazvoj inovativnih rješenja na praktičnoj raziniza probleme isključenosti. Obrazovanje možeigrati snažnu ulogu unutar tog procesa na eu-ropskoj razini. Kako bi se postigao taj cilj, au-tori se nadaju da MACESS-program, kojipredstavlja model po kojemu različitost možebiti iskorištena u strukturi i sadržaju programa,te opskrbljuje nove generacije "europskih" so-cijalnih profesija sa znanjem, vještinama i vri-jednostima što ih zahtijeva takav zadatak.

(Daljnje informacije o MACESS progra-mu moguće je pronaći na web stranicihttp://www.macess.nl )

IKO-Verlag fur Interkulturelle Kommunika-tion.

Seibel, F., Lorenz, W. (1998.) (eds.) Social Profes-sions for a Social Europe. Frankfurt: IKO-VerlagfUr Interkulturelle Kommunikation.

Van Der Laan, G., Ploem, R. (1998.) Social Work inthe Netherlands, in: Shardlow, S., Payne, M.(eds.) Contemporary Issues in Social Work: We-stern Europe. Ashgate.

Summary

THE MA COMPARATIVE EUROPEAN SOCIAL STUDIES:A EUROPEAN MASTER DEGREE FOR THE SOCIAL PROFESSIONS

Sue Lawrence and Nol Reverda

The Erasmus programme funded by the EuropeanUnion has provided the opportu-nity and impetus for the development of many modules, courses and programmes of a"European" nature. In this article, the authors describe how an Erasmus network for theSocial Professions constructed aprogramme to become "European" in every aspect, fromits development, design and structure to its validation arrangements. The co-ordinationand management of the programme is also organised to be representative of the differentregions of Europe, as is the recruitment of lectures and students. The programme hasachieved considerable status during the past seven years and is "Under the auspices of MrWalter Schwimmer, Secretary General of the Council of Europe".

In the second part of this article, the outcomes of the programme are evaluated, withdetails of student numbers, awards and country of origin. A survey of alumni is presentedwhich demonstrates the impact of the course on student careers. Finally, some critical re-marks are offered on issues that remain of concern - funding for students on such pro-grammes, and the recognition of "European" awards.

Key words: master degree, social professions, European dimension.

S engleskoga preveo Siniša Zrinščak

60