Upload
others
View
15
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Likovna umjetnost za drugi razred gimnazije
Nastavna cjelina: Rimska umjetnost
Nastavna jedinica: Rimsko kiparstvo
Osvojivši grčke gradove na tlu Italije, Rimljani su se prvi put susreli sa grčkom umjetnošdu.
Kasnije su uvozili djela iz same grčke i helenističke Male Azije. Kako je potražnja za grčkim
djelima premašivala njihov uvoz, ubrzo se razvila intenzivna proizvodnja kopija najpoznatijih
grčkih djela. Veliki dio uništenih i nestalih grčkih djela danas ne bi poznavali da nije rimskih
kopija.
Postoje i skulpture koje možemo smatrati isključivo rimskima. One nose specifično rimsko
obilježje: sklonost realističnom prikazivanju koje se prije svega očituje u portretima.
Bista kao kiparska forma potječe od etruščana.
Hadrijan,bronca Karakala, mramor Vespazijan,mramor
Ova lica nemaju sličnost sa idealiziranim prikazima grčkih skulptura. To su lica stvarnih ljudi
prikazana sa svim detaljima i individualnim karakteristikama pojedinog lika. Realizam u
prikazivanju prevladava u doba Rimske Republike.
Kult predaka je vrlo raširen u Rimu, a iz potrebe da svoje bližnje i nakon smrti zadrže uz sebe,
Rimljani rade odljeve njihovih glava koji potom zauzimaju posebno mjesto u njihovom domu.
Isti način vjernog, gotovo naturalističnog prikaza kasnije prenose i u kamen.
Osim veličanja mrtvih portreti se izrađuju i u namjenu veličanja živihh. Takvi porteti se
smještaju na javna mjesta.
Carsko doba donosi promjene, posebno uočljive na spomenicima iz Augustova doba u
kojemu je potican određeni stupanj idealizacije.
August iz Prmaporte
Prikaz cara kao božanstva u skladu je sa istočnjačkim vjerovanjem u božanskog vladara pa su
ove skulpture, postavljene diljem Carstva, imale propagandni karakter. August je uvijek
prikazivan kao mladid i atletske građe ali njegovo lice ima izrazito portretne karakteristike.
I drugi spomenici iz Augustove vladavine imaju propagandni karakter. Augustov oltar mira
bilježi stvarni događaj a lica prikazanih likova imaju portretne karakteristike. Uočljiva je i
bitna formalna karakteristika klasične rimske skulpture a to je stupnjevanje izbočenosti
reljefa kako bi se postigao dojam prostornih planova.
Oltar mira, Italija
Memorijalni reljef predstavlja drugi rimski doprinos skulpturi. Takvi se reljefi uzrađuju u
spomen na važne ljude i događaje. Najčešde ukrašavaju slavoluke i komemorativne
spomenike.
Trajanov stup je visok 38 m i ukrašen reljefom. Reljef se poput vrpce spiralno obavija oko
stupa, a dužina „razmotane“ vrpce iznosila bi 200 m. Na ovom golemom reljefu nalazi se
2500 likova. Svi imaju potpuno naoružanje i opremu i sve je prikazano do najsitnijih
pojedinosti. Reljef prikazuje vojni pohod protiv Dačana, stanovnika današnje Rumunjske. Na
vrhu se stupa nalazi statua samog Trajana, dok je podnožje bilo predviđeno za smještanje
njegove urne.
Trajanov stup, Rim
U rimskoj se skulpturi razvija i oblik konjaničke statue, a jedini sačuvan primjer je konjanička
statua Marka Aurelija. Car je prikazan kao utjelovljenje mira.
konjanička statua Marka Aurelija
Kasnoantičko razdoblje donosi značajne promjene u oblikovanju skulpture. Na reljefima
Konstantinova slavoluka ova se promjena može uočiti u razlici između starijih, prerađenih
reljefa iz razdoblja Trajana, Marka Aurelija i Hadrijana i reljefa načinjenih za Konstantina,
kakav je na primjer friz nad bočnim prolazima. Na ovom frizu nema prostornih skradenja ni
prostorne dubine, proporcije figura se mijenjaju pa su glave prevelike u odnosu na tijela, čiji
je stav potpuno udaljen od klasičnog kontraposta. Ovdje prestaje klasična antička umjetnost
osjeda se navještaj novoga duha koji de obilježiti početak ranokršdanske umjetnosti.
Reljef sa Konstantinova slavoluka
Ovaj novi duh u oblikovanju izražen je i u portretu Konstantina Velikog koji je bio dio
njegove ogromne statue.
Težište više nije na fizičkoj sličnosti s modelom, nego na prikazu uzvišenosti duhovnosti
carske osobe.
Konstantin Veliki
PITANJA
Po čemu se rimska skulptura republičkog perioda razlikuje od grčke skulpture?
UPAMTI
Realistična skulptura, narativni reljef