ICT

Poslovni ITcertifikati

000212

Nova Uprava za eHrvatsku

Elektroničkilažnjaci iz Shanzhaia

e-Inspektorekspertni nadzorni sustav

Darko ParićUprava

za eHrvatsku

Korak do cenzure

i kraj slobodnog Interneta?

Čuvari digitalnih sadržaja

Informatička tehnologija u poslovanjuBroj 18702/2012CIJENA32 kn4,5 E8,5 KM

187/02/2012 InfoTrend 3

Uvodnik

INFOTRENDPrvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju

Nakladnik: TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzaltingŽajina 61/1, 10 000 ZagrebOIB: 03544854623Raiffeisenbank Austria d.d. Žiroračun 2484008-1103024067Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593e-pošta: infotrend@teledom.hrInfoTrend online: www.infotrend.hr

Direktor:Slavko Vidović

Glavni i odgovorni urednik:Branko Kosece-pošta: redakcije@trend.hr

Dopisnik iz BiH:Haris Hamidović

Dopisnik iz Srbije:Nikola Marković

Jezična obrada:Anđelko Kovačević

Marketing i oglašavanje:Ana Meštrović e-pošta: ana.mestrovic@infodom.hr

Pretplata:e-pošta: ana.misic@infotrend.hr

Grafičko oblikovanje:Jelena Toš

Izrada i održavanje web-portala:Novena d.o.o. Zagreb

Tisak:Zina d.o.o. Zagreb

Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije.Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahval-nošću i biti će im posvećena puna pozornost.Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor.Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno.Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno preno-šenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pisme-nog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora.

Ove je jeseni bilo vruće u Washingtonu kada je krajem listopada skupina američkih kongresmena predložila novi prijedlog zakona koji bi trebao zamijeniti i nadopuniti sada već petnaest godina star DMCA.

Stop Online Piracy Act ili SOPA je propis kojim bi američka policija i nositelji autorskih prava dobili šire ovlasti u progonu počinitelja povrede intelektualnoga vlasništva bilo u digitalnome bilo u materijalnome kontekstu (proizvodnja krivotvorene robe).

Među odredbe koje su digle mnogo prašine ubrajaju se one koje bi državnim odvjetnicima omogućile ishođenje sudskih zabrana rada web-stranicama koje sadrže zaštićene sadržaje, ili čak samo omogućuju njihovu distribuciju (torrenti, linkovi na stranice sa zaštićenim sadržajem itd.). Nadalje, sudovi bi mogli zabraniti tražilicama, marketinškim tvrtkama i tvrtkama za internetska plaćanja (Google, Paypal itd.) da sadržavaju linkove na takve sajtove, ili čak da ih blokiraju.

Osim navedenoga, streaming zaštićenih sadržaja postao bi kazneno djelo s maksimalnom kaznom od pet godina zatvora za (kako kaže prijedlog zakona) 10 pokušaja povrede zaštićenih sadržaja streamanjem unutar šest mjeseci.

Iako je rasprava o novome zakonu još daleko od završetka, posljednji su dani prošle godine vidjeli proturječnu situaciju u kojoj je dobar dio inicijalnih zagovornika novoga zakona promijenio stranu i svrstao se u protivnike, pa čak i jedna udruga za kolektivno ostvarivanje autorskoga prava (i to ni manje ni više nego sama Business Software Alliance, inače u prvome redu borbe protiv digitalnih pirata). Čini se da se u industriji intelektualnoga vlasništva naziru prve pukotine između tradicionalnih industrija (filmske, glazbene) i novih (online marketing, softver).

S obiju su strana moćne organizacije (MPAA i RIAA, te Google, Apple, Microsoft i BSA s druge strane) s korjenito različitim pogledom na iskorištavanje vlastitoga intelektualnog vlasništva pa je konačni sadržaj zakonskoga prijedloga nepredvidiv.

O ovim temama ključnima za budućnost slobode globalne komu-nikacije ali i razvoja cjelokupne informatičke i komunikacijske teh-nologije, pročitajte više na stranama 26 – 31.

Snimio:Dražen Lapić

Nakon DMCA, SOPA

online: www.infotrend.hr

4 InfoTrend 187/02/2012

Poslovno obrazovanje

6 Praksa vođena teorijom

Konkurentske prednosti u okolnostima brzih promjena uvjeta poslovanja, načina poslovanja i tehnologija postižu se pomoću novih poslovnih modela i ICT-a. Liderima, ali i menadžerima i radnicima potrebna su nova umijeća koja se mogu brzo primijeni-ti u svakodnevnoj praksi.

IT dostignuća

8 Priča o uspjehuHrvatski je tim studenata Apptenders osvojio Microsoftovu nepovratnu stipendi-ju u iznosu od 75 000 dolara. Rješenje hrvatskoga tima Apptenders, službenoga naziva KiDnect, pomoću spe-cijaliziranoga softvera i uređaja Kinect po-maže djeci oboljeloj od cerebralne paralize.

Najavljujemo

11 WinDays12Događaj koji redovito okupi preko 1500 što informatičkih što poslovnih ljudi iz Hr-vatske, ali i regije, svakako se može okititi epitetom „najvećega“. No hoće li opravdati i epitet „najvažnijega“, koji redovito u na-javama ističu organizatori, pokušali smo saznati od ovogodišnjega direktora konfe-rencije.

Studija slučaja

16 e-InspektorUporaba ekspertnih sustava koji se zasni-vaju na tehnikama zaključivanja umjetne inteligencije i bazama znanja omogućavaju inspektorima prilikom od-lučivanja, donošenja inspekcijskih mjera, kazni i prijedloga za poboljšanje.

Elektroničko poslovanje

19 Virtualna lisnicaInternetsko je bankarstvo predstavljeno 1994., a upravo je taj način plaćanja pri-premio teren za sljedeći veliki korak –pla-ćanje roba i usluga smartphone uređajem.

Siva ICT industrija

22 Elektronički lažnjaciDaleko su ostala vremena kada su kineski proizvođači znali samo kopirati zapadnu tekstilnu industriju i proizvoditi lažne po-lo-majice i tenisice. Danas je mnogo uno-snije krivotvoriti elektroniku.

ICT i pravo

26 Tko čuva čuvare?Nepobitno je da je suvremena regulacija zaštite multimedijalnih sadržaja u digi-talnome okruženju izravno potpomogla i tehnološki razvoj. No, zabrana razvoja i širenja uređaja, tehnologija i usluga za zaobilaženje copyright zaštite sigurno je jedna od najkontroverznijih zakonskih odredaba na području prava intelektual-noga vlasništva.

ICT i sudska praksa

29 Odgovornost za sadržaj ICT i sudska praksa nova je rubrika u Info-Trendu. U potrazi za odgovorom na pitanje kako primijeniti stare norme na nove situ-acije, a kako razumjeti nove propise do-nešene radi oživotvorenja informacijskog društva, pomoći će nam uvid u aktualnu hrvatsku sudsku i pravnu praksu.

193022Elektronički lažnjaci

Korak do cenzure?

Virtualna lisnica

Sadržaj

187/02/2012 InfoTrend 5

Internet

30 Korak do cenzure?SOPA, odnosno Stop Online Piracy Act, prijedlog je zakona u SAD-u, prema koje-mu bi se trebao „uvesti red“ na Internetu i kojim bi se trebalo stati na kraj web-stra-nicama koje distribuiraju ilegalni sadržaj.

Elektroničko poslovanje

32 Stidljivo prihvaćanje e-računaU hrvatskoj poslovnoj praksi postoji tek nekoliko primjera implementacije susta-va za razmjenu elektroničkoga računa, koji uglavnom rješavaju ručno potpisi-vanje računâ te njihovu ručnu odredišnu obradbu.

IT sustavi

34 Poslovni IT certifikatiKada IT servisi unutar vaše tvrtke postanu sami sebi svrhom, tada možete biti sigurni da ste negdje pogriješili.

Studija slučaja

39 Do popusta InternetomKolektiva je prva hrvatska internetska stranica za grupnu kupnju. Osnovna je djelatnost Kolektive internet-ska ponuda prodaje usluga, proizvoda i putovanja krajnjim korisnicima s velikim popustom koji se kreće u rasponu od 50 do 90 posto.

Studija slučaja

42 Tko sije, taj i žanjeNije tajna da je danas sve više tvrtki za-interesirano za e-poslovanje, no mali ih se broj ipak odlučuje na taj potez. Tvrtka Naše Klasje je sjajan primjer tvrtke koja ima iz-vrsno razvijen e-sustav, odnosno sustav za e-poslovanje sa svojim dobavljačima.

Psihologija za poslovnjake

44Kako ostati normalan?Posljednjih mjeseci mediji su preplavlje-ni mračnim gospodarskim prognozama, predviđanjima da nas čeka još jedna crna godina… Opća nesigurnost ubire svoj da-nak. Postavlja se pitanje kako preživjeti krizu i ostati normalan. Kako ne potonuti u pesimizam?

ICT vijesti:

48 ICT BiH

ICT vijesti:

49 ICT Srbija

844

Poseban prilog:E-HRVATSKA

Nova Uprava za e-Hrvatsku

Ustrojem nove Vlade došlo je do pro-mjena koje su zahvatile i dotadašnji Središnji ured za e-Hrvatsku. Posto-jeća struktura Ureda ušla je u sastav Ministarstva uprave pod nazivom Uprava za e-Hrvatsku kojoj je na čelu pomoćnik ministra Darko Parić.Neposredno prije zaključenja ovog broja InfoTrenda prisustvovali smo vrlo posjećenoj prezentaciji na kojoj je Darko Parić iznio saznanja o stanju informatizacije javnog sektora i kora-cima koje Uprava namjerava poduzeti.

U intervjuu za čitatelje InfoTrenda, Parić je dao i neka dodatna objašnje-nja od posebnog interesa za naše čita-telje. Uz intervju donosimo i podatke iz kojih se mogu isčitati i planovi za rad Uprave u narednom razdoblju.

E-biz

11. međunarodna konferencija o elek-troničkome poslovanju obuhvaća teme o elementima, uvjetima, iskustvima, ali i zaštiti u sustavima e-Poslovanja.

MIPRO

U Opatiji će se okupiti domaća i strana ICT elita na jubilarnome trideset i pe-tome međunarodnom skupu MIPRO-a. Okosnicu MIPRO-a čini deset plus jedno znanstveno i stručno savjetova-nje posvećeno užim područjima ICT-a i njegovoj tehnološkoj infrastrukturi i veći broj savjetovanja i okruglih stolova.

Kako ostati normalan?

Priča o uspjehu

Sadržaj

6 InfoTrend 187/02/2012

Praksa vođena teorijom

Proljeće u ILBI

Najavljujemo

Osnove upravljanja projektimaCilj je ovog seminara upoznavanje polaznika s metodolo-gijom najbolje prakse upravljanja projektima po preporu-kama međunarodne organizacije voditelja projekata PMI (Project Management Institute) te ANSI standardu PMBOK IV edition, 2008. Izobrazba obuhvaća procesne skupine, područja znanja kao i njihove potprocese. Sadržaj semina-ra obuhvaća znanja i primjere kako učinkovitije upravljati projektima, utjecati na životni ciklus projekta, utjecati na smanjenje projektnih troškova i usredotočiti se na proje-ktne rezultate i zadovoljnije kupce.

Seminar je namijenjen prvenstveno voditeljima proje-kata i članovima projektnih timova, njihovim nadređeni-ma i rukovodećim strukturama koji upravljaju projektima na operativnoj razini. Program je namijenjen i PMO kadro-vima koji su angažirani u procesu implementacije i rada Program Management Officea.

Voditelj, mr. sc. Dražen Penzar, PMP, ima višegodiš-nje iskustvo u vođenju i radu na razvojnim projektima u multidisciplinarnom i međunarodnom okruženju te u upravljanju PMO uredom. Radno iskustvo i iskustvo u vođenju projekata je stjecao u privatnom sektoru, istra-živačkim institucijama i javnoj upravi. Aktivan je član udruge PMI Hrvatska, član je Tehnologijskog vijeća Mi-nistarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a na PMF-u u Zagrebu je viši predavač na smjeru Financijska i poslovna matematika. Stručni intere-si su mu vođenje projekata, upravljanje poslovnim pro-cesima, poslovna edukacija i primjena računalnih simula-cija u odlučivanju i edukaciji. Autor je desetak znanstvenih i stručnih radova iz navede-nih područja.

Konkurentske prednosti u okolnostima brzih promjena uvjeta poslovanja, načina poslova-nja i tehnologija postižu se pomoću novih po-slovnih modela i ICT-a. U programima Poslovne akademije ILBA posebna se pozornost posve-ćuje učinkovitosti uporabe radne snage i teh-nologije jer troškovi radne snage u uslužnim djelatnostima iznose više od polovine troškova tvrtke. Liderima, ali i menadžerima i radnicima potrebna su nova umijeća koja se mogu brzo primijeniti u svakodnevnoj praksi.

Pridružite nam se na seminarima Poslovne akademije ILBA gdje vam se pruža mogućnost neprestanoga stručnog usavršavanja koje je postalo imperativ sveprisutnijega procesa globalizacije.

Za iduće smo razdoblje pripremili za vas pet jednodnevnih seminara.

29.02.2012. Osnove upravljanja projektima07.03.2012. Vođenje izvrsnih timova za razvoj softvera 22.03.2012. Sustavi za podršku poslovnom odlučivanju

05.2012. Modeliranje poslovnih procesa12.04.2012. Metode za evaluaciju, selekciju i određivanje prioriteta projekata

187/02/2012 InfoTrend 7

Vođenje izvrsnih timova za razvoj softveraVođenje je i upravljanje timovima za razvoj softvera vrlo izazovno. Softver je sam po sebi složen, a očekivanja su od strane korisnika i klijenata visoka. Tržište je vrlo konkurentno, a poslovno okruženje dodatno zakomplicirano zbog ekonomske krize.

Ovaj će vam seminar ponuditi konkretne i pragmatične pre-poruke kako povećati učinkovitost vašega razvojnog tima. Na ovoj ćete radionici čuti najbolje prakse, savjete, i trikove iz Microsofta i uspješnih tvrtki u regiji u svezi s motivacijom ljudi, učinkovito ko-municiranje, vođenje ljudi i timova, produktivan ritam timova te poduzetno upravljanje projektima. Svaki će sudionik dobiti kon-kretne preporuke kako poboljšati upravljanje i vođenje timova za razvoj softvera.

Seminar je namijenjen IT menadžerima, voditeljima razvoj-nih timova i projektnim menadžerima.

Predavač Marin Bezić, osnivač tvrtke Concero d.o.o., od 1997. do 2005. radio je u razvoju prvoga Microsoftova BI proizvo-da SQL Server Analysis Services. U Redmond je došao 1997. kao programer pa development manager za Analysis Services. Godi-ne 2005. seli se u London gdje je zadužen za razvoj Microsoftova BI tržišta u EMEA regiji, a 2008. preuzima Microsoftov SQL Ser-ver business u istočnoj Europi. Od 2009. djeluje u Rijeci kao neovisni savjetnik za unaprjeđenje razvoja softvera i pomaže organizacijama optimizirati svoje razvojne timove, povećati proizvodnost i kakvoću i smanjiti troškove razvoja. Klijenti su vodeće tvrtke iz regije na po-dručju telekomunikacija, bankar-stva, sistemske integracije te proi-zvođači softvera.

Sustavi za podršku poslovnomu odlučivanjuOvaj će seminar pružiti polaznicima presjek potrebnoga znanja da bi

mogli započeti implementirati takav sustav u svojem poduzeću. Dio je seminara predviđen za interaktivan rad – vježbe, studije slučaja i ra-sprave o problemima s kojima se surećemo u praksi. Polaznici će steći iscrpno razumijevanje opsega i sadržaja sustava za podršku poslov-nomu odlučivanju te će moći realno procijeniti interne mogućnosti poduzeća za implementaciju takvoga sustava i raditi na takvome pro-jektu u dijelu koji odgovara njihovoj specijalnosti (financije, prodaja, nabava, kontroling). Polaznici će naučiti kako tehnološki, procesno i projektno podržati ono što menadžment od takvoga sustava očekuje i kako maksimalno iskoristiti resurse koje imaju u poduzeću.

Seminar je namijenjen višemu i srednjemu menadžmentu, po-slovnim analitičarima, voditeljima odjela i specijalistima iz područja financija, kontrolinga, marketinga i prodaje. Predznanje nije potreb-no iako je poželjno iskustvo u kreiranju i/ili korištenju izvješćâ.

Predavač mr. sc. Dražen Oreščanin radio je na odgovornim dužnostima u IT sektoru u Zagrebačkoj banci, Grupaciji Kaptol ban-ke i Agrokoru. U Poslovnoj je inteligenciji od 2001. direktor Strategije i razvoja, a od 2010. predsjednik Uprave te je odgovoran za razvoj novih tržišta, razvoj odnosa s partnerima te strateški razvoj novih proizvoda i usluga. Sudjeluje na najsloženijim projektima strateš-koga savjetovanja i implementacije sustava podatkovne integracije te upravljanja matičnim podatcima u ulozi voditelja projekta, dizajnera rješenja i poslovnoga i podatkov-noga kod klijenata kao što su Hr-vatski telekom, Crnogorski telekom, Telenor, Telekom Slovenije, Vipnet, Makedonski telekom, RTV Slovenija i Tisak. Predaje na Visokoj školi za računarstvo u Zagrebu.

Modeliranje poslovnih procesaCilj je seminara naučiti osnove modeliranja poslovnih pro-cesa prema normi BPMN 2.0, koristiti model za procjenu učinaka preustroja i unaprjeđenja te stvoriti polazište za upravljanje poslovnim procesima. Ovladati tim metodo-loškim postupcima koristeći se najnovijim softverskim alatom WebSphere Business Modeler v.7. Taj je seminar namijenjen članovima uprave, rukovoditeljima organiza-cijskih jedinica i razvojnim poslovnim stručnjacima u gos-podarstvu, državnoj upravi i javnim službama.

Voditelj ovoga seminara, prof. dr. sc. Josip Brumec, redoviti profesor na FOI, bavi se modeliranjem poslov-nih procesa i projektiranjem IS-a, ERP sustavima, una-prjeđenjem poslovne izvrsnosti i mjerenjem učinaka primjene suvremenih ICT-ova. Objavio je oko 80 radova i vodio više znanstvenih projekata. Prije dolaska na sveu-čilište radio je 26 godina u Rade Končaru kao projektant, informatičar, direktor razvoja organizacije i informatike te softverske tvrtke Rade Končar-InfoS. Rezultate teo-retskih istraživanja prenosi u praksu kao savjetnik za industriju i neprofitne organizacije. Autor je genetičke definicije i taksonomije informacijskih sustava te me-todike SPIS-a, a oba su ta koncepta provjerena i pri-hvaćena od znanstvenika i stručnjaka u svijetu te primijenjena u praksi kod realizacije većega broja referentnih projekata. Član je AIS-a (Association for Information Systems) te Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (ATZH).

8 InfoTrend 187/02/2012

Priča o uspjehu Tim Apptenders među četirima najboljima u svijetu

Intervju s dobitnicima Microsoftove stipendije

rvatski je tim studenata Apptenders 27. siječnja 2012., na Svjetskome ekonomskom forumu u Davosu,

osvojio Microsoftovu nepovratnu stipendiju u iznosu od 75 000 dolara. Imagine Cup stipendiju osvojili su u konkurenciji 50 najboljih studentskih projekata iz cijeloga svijeta, a tom se prilikom predstavnik tima susreo i s osnivačem Microsofta Billom Gatesom te sudjelovao na okruglome stolu na temu prilika za mlade.

Rješenje hrvatskoga tima Apptenders, službenoga naziva KiDnect, pomoću spe-cijaliziranoga softvera i uređaja Kinect pomaže djeci oboljeloj od cerebralne pa-ralize i to tako da fizioterapeuti snimaju individualne vježbe za svako dijete. Djeca vježbaju kod kuće, a sustav vrjednuje odra-đene vježbe na način da bilježi pokrete ti-jela, rezultate, statistike i snimke te ih šalje natrag fizioterapeutu koji prati napredak i

sukladno tomu prilagođava vježbe. Razgovarali smo s članovima tima

Apptenders i Markom Severom, vodite-ljem akademskih programa u Microsoftu Hrvatska, o Imagine Cup natjecanjima, njihovome projektu, kako su ga razvijali, na koji način planiraju iskoristiti stipendi-ju i koji su im sljedeći planovi.InfoTrend: Čestitamo na osvojenoj nagra-di, to je veliki uspjeh. Molim Vas da ukrat-ko predstavite sve članove tima, koji fakul-tet, koja godina, ako niste isti fakultet kako ste se povezali...

Naš tim čine Karmela Brešan, studen-tica pete godine Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, Ivan Antonić, student treće godi-ne Tehničkoga veleučilišta, te Ivan Borko i Dominik Tomičević, studenti druge godi-ne Fakulteta elektrotehnike i računalstva. Dominik i Ivan Borko već su se od prije poznavali. Nakon povezivanja s mentorom preko Microsofta Hrvatska, ideja je za pro-

jekt dogovorena u grubim crtama, nakon čega se timu priključila i studentica medi-cine Karmela koju je Dominik upoznao na predavanju o Imagine Cupu, te Ivan Anto-nić kojega je predložio mentor.

InfoTrend: Tko Vam je bio mentor i na koji ste način surađivali u pripremi za natjecanje? Kolika je uloga mentora u cijelome projektu?

Mentorsku je ulogu preuzeo Jerislav Bobić. Uloga je mentora vođenje tima i izobrazba na svim razinama, ali – u skla-du s propozicijama Imagine Cupa – men-tor nije smio sudjelovati u programiranju. Završetkom se natjecanja i uloga mentora mijenja u ulogu voditelja projekta i tima gdje pomaže svojim iskustvom, poznan-stvima i lošim humorom na dnevnoj bazi.

InfoTrend: Kakav je osjećaj rukovati se s Billom Gatesom?

H

187/02/2012 InfoTrend 9

Dominik se, zajedno s predstavnicima drugih timova, susreo s Billom Gatesom kao i Microsoftovim izvršnim potpred-sjednikom Bradom Smithom, direktori-com MIT-a te nizom drugih stručnjaka. Tom su prilikom Smith i Gates obznanili i da smo dobili stipendije, što je bio zaista poseban trenutak. Tema je okrugloga stola bila stvaranje prilika za mlade. Rasprav-ljali smo o ulozi mladih u stvaranju svijeta budućnosti, kao i o izazovima s kojima se susreću mladi bez odgovarajućega obra-zovanja, vještina i podrške. Istaknuli smo vrijednost stvaranja opipljivih veza između mladih i poslova, karijere i životnih prilika te što je potrebno za uspjeh.

InfoTrend: Jeste li imali podršku lokal-noga Microsoftovoga ureda u pripremi za svjetski i stipendijski Imagine Cup i, ako jeste, na koji ste način surađivali?

Lokalni Microsoftov ured do završetka Hrvatskoga finala nije imao nikakvu po-sebnu vezu s projektom. Kao organizatori ne smiju raditi razlike među timovima. Po završetku su se nacionalnoga finala lju-di iz našega Microsoftova ureda osobno angažirali na izobrazbi, pripremi za javne nastupe i u prenošenju svojega bogatog iskustva. Projekt ne bi zaživio da nije bilo neizravne uloge Microsofta te iznimnoga angažmana više ljudi, u prvome redu vodi-telja akademskih programa Marka Severa te voditelja varaždinskoga Microsoftovog

inovacijskog centra Marka Drenovačkoga.

InfoTrend: Što planirate dalje s KiDnect-om, koji su vam sljedeći projekti i čime se općenito planirate baviti?

KiDnect ide naprijed i, zahvaljujući do-nacijama opreme, KiDnect smo implemen-tirali u bolnicama u Hrvatskoj i Njemačkoj, a pripremamo niz donacija kojima ćemo do kraja godine doprijeti do više od dvade-set gradova u Hrvatskoj i stotina djece te započeti instalirati sustav u ukupno četiri europske države. Iako smo tim od samo troje-četvero volonterskih programera, vjerujemo da ćemo do kraja godine imati jednu od najvećih terapeutsko-medicin-skih distribuiranih mreža u regiji.

Susret za pamćenje Dominik Tomičević i Bill Gates

Tim s direktorom Microsofta, Ivanom

Vidakovićem i mentorom Jerislavom

Bobićem.Slijeva na desno: Ivan Borko,

Ivan Antonić, Karmela Brešan, Ivan Vidaković, Jerislav Bobić,

Dominik Tomičević

Susret s osnivačem Microsofta velika je čast. Razgovarali smo nešto više od četvrt sata i raspravljali o ideji našega projekta, planovima, o tome kako ju dodatno pobolj-šati. Pomalo neočekivano, Bill Gates je bio upoznat s projektima i iscrpno je proko-mentirao svaki njihov projekt, od tehnič-ke do poslovne razine, potpuno otvoreno i britko iznoseći primjedbe. Stvarno smo ponosni što smo na svako pitanje i pri-mjedbu imali konkretan odgovor ugrađen u sustav i poslovni plan.

InfoTrend: Tijekom sastanka na Svjetsko-me ekonomskom forumu sudjelovali ste na okruglome stolu s osnivačem Microsofta Billom Gatesom i drugim znanstvenicima i gostima. Opišite nam taj susret i kakva je bila rasprava.

10 InfoTrend 187/02/2012

pojedinostima Imagine Cup stipen-dije i natjecanja razgovarali smo s Markom Severom, voditeljem aka-

demskih programa u Microsoftu Hrvatska

InfoTrend: Prošle je godine u srpnju odr-žano deveto finalno Imagine Cup 2011 natjecanje, a tim je osvojio Imagine Cup stipendiju. Možete li nam približiti ta dva pojma i podrobnije objasniti vezu između Imagine Cup natjecanja i stipendije?Marko Sever: Imagine Cup je studentsko tehnološko natjecanje koje potiče studente na stvaranje inovacija tijekom proteklih 10 godina. Microsoftova je želja tim natjeca-njima potaknuti studente da stvore izni-mne projekte primjenom svojih vještina i znanja te da svoje ideje i kreativnost pre-tvore u stvarnost. Imagine Cup pokazu-je utjecaj koji tehnologija može imati na rješavanje najtežih globalnih problema, na način da mladi ljudi stvaraju bolju bu-dućnost.

Microsoftove su Imagine Cup nepo-vratne stipendije produžena ruka Imagi-ne Cup natjecanja. Svake godine, tijekom idućih triju godina, nepovratne ćemo sti-pendije dodjeljivati iznimnim timovima i projektima. Pri tome ne mislim samo na novčana sredstva nego i na dostupnost najnovijim tehnologijama, podršci i uslu-gama, rješenjima Računalstva u oblaku,

punu podršku partnera te pristup Micro-softovim inovacijskim centrima.

InfoTrend: Opišite nam ukratko samo na-tjecanje, koliko dana traje, načine pred-stavljanja projekata, određene specifično-sti i način ocjenjivanja.

Imagine Cup natjecanje traje tijekom cijele akademske godine. Natjecanje je otvoreno za sve studente. Tijekom godine studenti razvijaju svoje ideje, osmišljava-ju projekte i pokušavaju napraviti što više mogu kako bi najbolje predstavili vlastito rješenje. Natjecanje se od ove godine sa-stoji od triju kategorija: razvoja softverskih rješenja, razvoja igara za Xbox/Windowse i razvoja igara za Windows Phone. Osim tih triju kategorija postoje i zadatci u kojima se studenti mogu posvetiti razvoju specifič-nih područja - Kinect Fun Labs, Windows 8, Windows Phone aplikacije, Azure i IT. U Hrvatskoj održavamo finalno natjecanje u kategoriji razvoja softvera, a najbolji tim odlazi izravno na svjetsko finale. U ostalim se dijelovima natjecanja studenti izravno natječu s cijelim svijetom. Koliko se god činilo teže natjecati se sa svima, rekao bih da je to u jednu ruku i bolje, jer na taj način studenti odmah vide konkurenciju, a čije su ideje vrlo raznolike.

Na samome se natjecanju ocje-njuje što i kako konkretno rješenje

radi, koliko doprinosi ciljevima natjecanja, kako se može pretvoriti u stvarnost, ali i poslovna studija i prezentacija toga rješe-nja.

InfoTrend: Čime se KiDnect istaknuo u od-nosu na konkurenciju?

KiDnect se osobito istaknuo među 50 prijavljenih projekata. Mjerila za odabir u vodeća četiri tima, koja su dobila stipen-diju, bili su utjecaj projekta i isplativost, kvaliteta i motivacija tima, inovativnost i izvedba rješenja te vrlo bitno mjerilo defi-niranja problema. KiDnect je dobio izvrsne ocjene po svim mjerilima, a snažna volja, motivacija i dobronamjernost cijeloga tima osvojili su žiri. Osobito me raduje njihova humanost i želja da će softverski dio rje-šenja nuditi svima potpuno besplatno. Pri tome tim, naravno, ostaje vlasnikom cije-loga projekta, a Microsoft će ih potpuno podržavati tijekom daljnjega razvoja i usa-vršavanja.

OImagine Cup Marko Sever,

voditelj akademskih programa u Microsoftu Hrvatska, zadužen za

Imagine Cup natjecanja

IT dostignuća

187/02/2012 InfoTrend 11

InfoTrend: Za početak, možete li se predstaviti čitateljima In-foTrenda?Draško Ivanišević: S profesi-onalnim radom započeo sam u jednoj hosting tvrtki. Putem rada u nekoliko Microsoftovih

partnerskih tvrtki, kao sistem inženjer, kao voditelj tima i kao konzultant, prije tri i pol godine došao sam u Microsoft na mjesto voditelja poslovne grupe poslužiteljskih proizvo-da (Server and Tools Business

group). Nakon dvije godine preuzeo sam tim koji se bavi promocijom Microsoftove ra-zvojne platforme kroz više se-gmenata – od startup i malih partnerskih tvrtki, do velikih partnera koji razvijaju složena

rješenja na Microsoftovoj plat-formi. Tu su i naši korisnici – mali i veliki koji kroz korištenje rješenja na našoj platformi po-većavaju svoju produktivnost. Moj tim je također intenzivno uključen u rad sa akademskom

I ove će se godine korisnici Microsoftovih tehnologija, ali i poslovni ljudi, krajem travnja (23. – 27. 4.2012.) okupiti na petodnevnome druženju u Rovinju u okruženju stare tvornice duhana. Bit će to u sklopu dvanaeste po redu WinDays konferencije koja se unazad nekoliko godina

sastoji od dvaju međusobno (ne)povezanih događaja – WinDays12 Technology konferencije te WinDays12 Business konferencije. Događaj koji redovito okupi preko 1500 što informatičkih što poslovnih ljudi iz Hrvatske, ali i regije, svakako

se može okititi epitetom „najvećega“. No hoće li opravdati i epitet „najvažnijega“, koji redovito organizatori ističu u najavama konferencije, pokušali smo saznati od Draška Ivaniševića, ovogodišnjega direktora konferencije.

Razgovarao: TOMISLAV ŽGANeC, Snimio: DRAŽeN LAPIĆ

Najavljujemo

Izaberite svoj put

Poruka 12. Microsoftove WinDays konferencije bit će:

12 InfoTrend 187/02/2012

zajednicom i vođenjem najve-ćeg IT communityja u Hrvat-skoj, onog Microsoftovog.

InfoTrend: Što vas je od svega toga kvalificiralo za direktora Microsoftove konferencije? Za-mjećujemo da se direktori kon-ferencije mijenjaju ustaljenim ritmom od svake dvije godine. Zašto je to tako?

Microsoft WinDays jedan je jako velik projekt. U njega je iz

samoga ureda tvrtke uključeno desetak kolega, dok u raznim fazama gotovo da cijeli ured radi na konferenciji. U fazi pri-preme tim je možda malo veći, dok je u fazi osmišljavanja temâ i organizacije sadržaja radi predstavljanja pojedinih proizvoda izravno uključen marketing tvrtke. Vodstvo je tvrtke uključeno u definiranje poslovnoga sadržaja, a tu su i svi naši servisi koji svojom ek-spertizom sudjeluju i izvedbi sadržaja. Sukladno tomu voditi jedan takav projekt nije nimalo jednostavno, a dodatni je iza-zov što nitko u timu pa ni di-rektor konferencije nije posve-ćen samo tomu projektu nego mora obavljati i ostale profesi-onalne zadatke. Direktori se konferencija mijenjaju i zbog toga što svaki ima različit pri-stup samomu događaju. Pod različitim vodstvom ta konfe-rencija ima drugačije nijanse. U konačnici zbog samoga stila rada s timom, zbog organizaci-je i kreativnoga koncepta svaki

WinDays je priča za sebe. Kroz proteklih su se 11 WinDaysa direktori mijenjali, neki su od-lazili, ali se i vraćali, a profesi-onalno su birani iz različitih odjela tvrtke. U posljednjih če-tiri-pet godina konferencija doživljava svoju najveću tran-sformaciju, jednim dijelom zbog podjele na tehnološki i poslovni sadržaj, drugim dije-lom zbog preseljenja iz Opatije u Rovinj. Imali smo čak i virtu-

alnu konferenciju. Sve je to re-zultat različitoga vodstva, ali i prilagodbe tržištu koje se u proteklome desetljeću jako promijenilo.

InfoTrend: Što nam to onda novo i osobno donosite ove go-dine?

Moj je prethodnik Marko Makovac rekao da nikada nije bilo većega direktora s mojih metar devedeset i nešto. Ove su godine WinDaysi sami po sebi jako izazovni i neće doni-jeti nekakvu revoluciju u smi-slu samoga koncepta konfe-rencije. Za sebe mogu reći da sam možda jedini direktor konferencije koji je u prethod-nome razdoblju bio i polaznik, predavač te urednik sadržaja. Kroz različite se oblike djelo-vanja družim s konferencijom tijekom posljednjih sedam -osam godina. Mogućnost sa-gledavanja WinDaysa iz svih kutova dodatno me razlikuje od mojih prethodnika jer sam imao priliku osjetiti konferen-

Konceptualno gleda-no, ima dosta stvari

u tehnološkome dijelu konferencije koje

bi mogle zanimati poslovnu publiku, kao

i prezentacije novih modela poslovanja

uz korištenje suvre-menih IT tehnologija u poslovnome dijelu

konferencije. Govori-mo o pokretanju tvrtke bez investicije u infra-

strukturu, o smanjenju fiksnoga troška poslo-

vanja, o plaćanju IT usluga onoliko koliko ih zaista trošimo, što

u konačnici smanjuje i poslovni rizik.

ciju i izvan Microsoftovoga tima. WinDaysi nisu samo moj projekt nego projekt cijele tvrt-ke, ali i njezinih partnera te svih sudionika prijašnjih kon-ferencija koji su kroz upitnike dali komentare i prijedloge.

InfoTrend: U osvrtu na proš-logodišnju konferenciju Info-Trend je zaključio kako je vid-ljivo da su urednici sadržaja nekoliko prethodnih tehnološ-kih konferencija prvenstveno programeri jer je sistemski sa-držaj po „težini“ zaostajao za programerskim. Kako će biti ove godine?

Tomislav Tipurić je i ove go-dine urednik sadržaja. On je „vlasnik“ sadržaja, ali ne i jedi-ni koji odlučuje što će ući u sa-držaj predavanja. Postoje kole-ge iz marketinga koji se bave Microsoftovom infrastruktur-nom tehnologijom i oni su za-duženi za sadržaj vezan uz to područje. Urednici sadržaja su i Microsoft MVP (Most Valu-able Professional) te ostali istaknuti članovi Microsoftove zajednice koji najbolje poznaju proizvode i tehnologiju, ali i potencijalne predavače te mogu objektivno procijeniti tko svojim znanjem i iskustvom može najbolje obraditi pojedi-nu temu.

Prošle je godine možda za-mijećen pad u sistemskome di-jelu predavanja jer nismo imali ni jedan novi proizvod koji bi se jako vezao za infrastruktu-ru. Više se govorilo o razvojnim alatima i razvoju rješenja za paradigmu Računalstva u obla-cima. Ove godine imamo i te kako što reći i s infrastrukturne strane jer se zatvara ciklus od tri godine unutar kojega Micro-soft izlazi s novim proizvodima i to se poklapa s održavanjem konferencije. Tako ćemo sa-svim sigurno mnogo govoriti o Windows Server 8 platformi

i o cijelome skupu rješenja za privatni Oblak (Private Cloud) koje se zasniva na Windows Server i System Center 2012 tehnologiji, pa se IT profesio-nalci neće osjećati zakinutima.

InfoTrend: Jedna od zamjerki za sadržajni dio konferencije jest i ta da su predavanja veza-na za neki proizvod uglavnom marketinška i svode se na na-brajanje novih mogućnosti. Je li to cilj tehnološke konferen-cije i trebaju li za to sudionici uopće plaćati kotizaciju, ili bi veći dio predavanja trebao biti na tehnološki višoj razini? Ne bi li, osim novodolazećim teh-nologijama, pozornost trebalo posvetiti i aktualnim i možda već „zastarjelim“ rješenjima?

Sam je sadržaj dosta izmije-šan. Kako iz perspektive pro-izvoda tako i iz perspektive sa-držajnih cjelina. Istina je da je dobar dio konferencije posve-ćen novim tehnologijama. Uvi-jek je to bilo tako i uvijek će i

Najavljujemo

Dobar dio konferencije posvećen novim tehnologijama - uvijek je to bilo tako i uvijek će i biti tako jer su WinDaysi upravo poligon predstavljanja nove tehnologije

187/02/2012 InfoTrend 13

biti tako jer su WinDaysi upra-vo poligon predstavljanja nove tehnologije. Microsoft je tvrtka koja potiče partnere i korisnike na inovaciju kako bi napravili nešto novo. Čak i oni koji misle da ne mogu na konferenciji ni-šta naučiti, svakako mogu do-biti sve relevantne podatke i informacije što je to novo što dolazi i kakav je plan razvoja (roadmap) novih proizvoda i usluga. Ako netko, primjerice, radi s trenutačnom inačicom System Center proizvoda, vje-rojatno ima određene potrebe koje on ne zadovoljava i zani-mat će ga što donosi nova ina-čica. Na samoj konferenciji može susresti i upoznati struč-njake koji su najrelevantniji za tu temu. To je vrlo bitno za par-tnerske tvrtke i korisnike kao i činjenica da imaju predvidiv plan razvoja i predvidiv pre-gled novih funkcionalnosti proizvoda. To je jedini način da se stvori pravo partnerstvo iz-među nekoga tko koristi pro-

izvod i nekoga tko njime uprav-lja. S druge strane na konferenciji su obrađeni i „sta-ri“ proizvodi i to ponajviše kroz studije slučajeva gdje partneri

izmjenjuju iskustva i govore kako su kod krajnjega korisni-ka istom tehnologijom riješili potpuno različite probleme. I ove ćemo godine u sadržaju imati referentne studije sluča-jeva i horizontalne sadržajne cjeline gdje ćemo više govoriti o tehnologiji (norme, upravlja-nje projektima), a manje o teh-nici, ali i vertikalne sadržajne cjeline koje su vezane uz arhi-tekturu, sistemsku infrastruk-turu, razvoj i tomu slično.

InfoTrend: Uspješnost se tehnološke konferencije kod njezinih sudionika mjeri i bro-jem konkretnih znanja koje pojedinac odmah po povratku

može primijeniti u vlastitome radnom okruženju. Čini se da je broj tih prenesenih znanja nekada bio veći?

Prije dvanaest godina infor-macija je mnogo sporije puto-vala nego danas, a i mi smo bili mlađi. Tehnologiju smo gledali iz sasvim jedne druge perspek-tive. Sukladno tomu, struktura i broj sudionika WinDays kon-ferencije se promijenila. Poje-dinci koji su nekada bili i po nekoliko godina predavači, sada na konferenciju dolaze samo kao sudionici. Dosta to ovisi i o transformaciji part-nerskoga eko-sustava: što je partnerima stvarno u fokusu, što je Microsoftu u fokusu i tko su ljudi koji dolaze. Nekada su se sudionici međusobno po-znavali po imenu i prezimenu, a i grupa ljudi koja se s Micro-softovim tehnologijama tako duboko bavila bila je mnogo manja.

InfoTrend: S obzirom na to da se tehnološka i poslovna konferencija međusobno vre-menski nadovezuju, imaju li te dvije konferencije, osim orga-nizatora, išta zajedničko? Ima-ju li sudionici tehnološke kon-ferencije ikakav razlog ostati na poslovnoj i, obratno, mogu li „poslovnjaci“nešto korisno saznati s tehnološke konfe-rencije? Ima li na WinDays

Business konferenciji ikakve predaje znanja koja se mogu odmah primijeniti u poslovnim procesima?

Ako je pitanje je li ista publi-ka koja prati i jedno i drugo re-kao bih – da, ali ne u potpuno-sti. Ako govorimo o IT profesionalcu, sistem inženjeru koji sluša predavanja o sigur-nosti informacijskih tehnologi-ja, sluša predavanja o System Center proizvodima ili preda-vanje kako napraviti ekstenziju AD FS-a (Active Directory Fe-deration Services) prema Offi-ce 365, njemu bi na poslovno-me dijelu moglo biti zanimljivo, ali sigurno neće promijeniti svoj odnos prema tomu što radi. S druge strane, ljudima iz poslovnoga okruženja koji su više u analizi tržišta i praćenja nekakvih mikroekonomskih i makroekonomskih pokazatelja nije jako zanimljivo poslušati što je to BLOB (Binary Large OBject) storage. Voditelji IT odjela, kojima su na tehnološ-kome dijelu konferencije ponu-đeni sadržaji težine 100 i 200 (maksimalno 400, opaska In-foTrend), imat će koristi i od poslovnoga dijela WinDays konferencije. Poslovna konfe-rencija privlači i IT profesio-nalce koji su ujedno voditelji projekata i/ili imaju težnju okušati se u poslovnome svije-tu. Sukladno tomu postoje pot-puno različite grupe ljudi koje dolaze na WinDays konferenci-je: od ponedjeljka do četvrtka vidjet ćete ljude u trapericama i košuljama, da bi od četvrtka popodne prevladali formalno odjeveni sudionici u odjelima i kravatama. To je potpuno dru-gačiji sadržaj i potpuno druga-čiji ljudi koji dolaze. Ono što je Microsoft napravio u tome po-gledu jest da je iskoristio trenu-tak WinDaysa i napravio jednu potpuno odvojenu konferenci-ju koja se, opet, naslanja na

U konačnici zbog samoga stila rada s timom, zbog organizacije i kreativnoga koncepta svaki WinDays je priča za sebe

Najavljujemo

14 InfoTrend 187/02/2012

NajavljujemoNajavljujemo

ri jako iznad sebi sličnih zema-lja. Uz prirodna bogatstva ima-mo i tehničku infrastrukturu – suvremene autoceste, 40% pokrivenosti širokopojasnom internetskom mrežom i dva milijuna mobilnih priključaka, a ne znamo to iskoristiti. Ze-

mlje koje su u tehnološkoj in-frastrukturi lošije od nas ujed-no su konkurentnije od nas. Na prvom je mjestu popisa Švicar-ska, a među prvih deset je Dan-ska i još nekoliko zemalja koje imaju ispod deset milijuna sta-novnika. S nama u društvu na-laze se Bocvana i Albanija. Od ostalih glavnih tema konferen-cije pogledat ćemo malo preko granice i vidjeti tvrtke i zemlje koje su napravile nešto što je relevantno i za Hrvatsku: koje su to ideje i koji su to projekti koji su je učinili konkurentni-jom. Sve to skupa podvući ćemo pod naziv Operativne iz-vrsnosti, jer upravo je operativ-na izvrsnost kao tema najbliže onomu u čemu smatram da hr-vatske tvrtke mogu bolje.

InfoTrend: O konkurentnosti se na konferenciji govori svake godine, ali ništa se ne događa. Mogu li sudionici zaista nešto promijeniti nabolje?

Mogu se dijelom složiti s

Vama i ne. O konkurentnosti se govori sve više i pravi je poka-zatelj da smo možda sve svje-sniji sitacije u kojoj se nalazi-mo. S novom izvršnom vlasti i ulaskom u eU je možda pravo vrijeme da konkretiziramo neke ideje i krenemo prema na-

prijed. Neće WinDaysi promi-jeniti svijet, ali bih rekao da to što se ništa konkretno ne doga-đa isto tako nešto govori. Stvari se mogu i moraju zbivati mno-go brže, mnogo se više može govoriti o izobrazbi, reforme mogu biti mnogo radikalnije. Čekajmo novu listu WeF-a pa ćemo vidjeti što smo napravili i jesmo li na dobrom putu.

InfoTrend: Koje su tehnologije o kojima će biti riječ na Win-Days Technology konferenciji, a koje bi mogle zanimati i po-slovne korisnike?

Sam je trenutak održavanja konferencije vrlo zanimljiv jer je Microsoft u fazi transforma-cije svoga portfelja proizvoda u dva smjera. Jedan ide k Raču-nalstvu u oblacima (Cloud computing) i proširenju posto-jećih posluživačkih proizvoda kroz svojevrsni pretplatnički mod koji se jednostavno može primijeniti u svakoj tvrtki bez izgradnje posebne infrastruk-

samu tehnologiju. Zbog toga, na kraju dana, i postoje dvije različite kotizacije za dvije od-vojene konferencije.

InfoTrend: Zbog čega Micro-soft inzistira na održavanju po-slovne konferencije jer to ipak nije core business tvrtke?

Nije core business, ali smo izuzetno prisutni u poslovanju velikoga broja tvrtki. Ako ste primijetili prethodnih godina, na poslovnoj konferenciji nema govora o tehnici ni tehnologiji. Događanja su koncentrirana oko okruglih stolova, plenarnih rasprava, na teme koje su bitne za poslovanje i u potpunosti su neovisne o proizvođaču usluge ili rješenja (vendor indepen-dent). Microsoft je napravio poslovnu konferenciju zbog po-trebe tržišta, odnosno partne-ra. Partneri su primijetili da im na samoj konferenciji nedosta-je agresivnijega pristupa po-slovnoj problematici te da žele sudjelovati u raspravama gdje o poslovanju govore za taj seg-ment mjerodavni ljudi.

InfoTrend: Koji su to sadržaji kojima ćete ove godine nasto-jati privući sudionike poslovne konferencije?

Slogan je konferencije „Iza-berite svoj put“. Ono što se time želi reći najbolje opisuje trenutak u kojem se Hrvatska trenutačno nalazi i on je sam po sebi jako specifičan. Imali smo referendum – Hrvatska je izabrala svoj put. Ono što je za-nimljivo jest da je Hrvatska, po World economic Forumu, na 76. mjestu ljestvice konkuren-tnosti zemalja, ne zvuči dobro, još je lošija činjenica da smo tamo dvije godine za redom. Kada se usporedi sa sebi slič-nim zemljama, vidi se da je u poslovnoj sofisticiranosti, ope-rativnoj izvrsnosti i inovaciji daleko ispod, a po infrastruktu-

I ove ćemo godine u sadržaju imati referentne studije slučajeva i horizontalne sadržajne cjeline gdje ćemo više govoriti o tehnologiji, a manje o tehnici, ali i vertikalne sadržajne cjeline koje su vezane uz arhitekturu, sistemsku infrastrukturu, razvoj i tomu slično

Sam je trenutak održavanja konferencije vrlo zanimljiv jer je Mi-crosoft u fazi transfor-macije svoga portfelja

proizvoda u dva smjera. Jedan ide k Računalstvu

u oblacima (Cloud computing) i proširenju postojećih posluživačkih proizvoda kroz svojevrs-ni pretplatnički mod koji

se jednostavno može primijeniti u svakoj tvrt-ki bez izgradnje posebne

infrastrukture. Drugi se odnosi na proširenje

desktop okruženja, gdje je Microsoft možda i

najprepoznatljiviji, na mobilne uređaje, tablet

računala.

ture. Drugi se odnosi na proši-renje desktop okruženja, gdje je Microsoft možda i najprepo-znatljiviji, na mobilne uređaje, tablet računala. Zanimljivo će biti vidjeti kako se te tehnološ-ke novotarije (mobilnost i ne-postojanje vlastite tehnološke infrastrukture) mogu primije-niti u poslovnome okruženju. Govorimo o pokretanju tvrtke bez investicije u infrastruktu-ru, o smanjenju fiksnoga troška poslovanja, o plaćanju IT uslu-ga onoliko koliko ih zaista tro-šimo. Konceptualno gledano, ima dosta stvari u tehnološko-

187/02/2012 InfoTrend 15

Najavljujemo

finirana? Prijave su predavanja za

tehnološki dio konferencije za-vršene do početka siječnja. Od preko tri stotine prijava treba odabrati njih 140-150 koji će uči u sadržaj konferencije. To je posao koji je pred timom u slje-dećih mjesec dana, a uspored-no s time neke se od tema izravno dogovaraju s predava-čima - „zvijezdama“ kako ste ih sami nazvali. Što se poslovnoga dijela konferencije tiče, sadržaj još od kraja protekle godine kreiramo s našim partnerom veleučilištem VeRN. Sada smo u fazi definiranja konačnih tema te dogovaranja sudionika okruglih stolova čija ćemo ime-na objavljivati na stranici www.windays.hr

Čak i oni koji misle da ne mogu na konferenciji ništa naučiti, svakako mogu dobiti sve relevantne podatke i informacije što je to novo što dolazi i kakav je plan razvoja (roadmap) novih proizvoda i usluga

me dijelu konferencije koje bi mogle zanimati poslovnu pu-bliku, kao i prezentacije novih modela poslovanja uz korište-nje suvremenih IT tehnologija u poslovnome dijelu konferen-cije.

InfoTrend: Tko su „zvijezde“ predavači ovogodišnjih konfe-rencija?

Na desetoj WinDays konfe-renciji imali smo najavljen veći broj inozemnih predavača koji su izostali zbog oblaka, ali ne

onoga računalnog nego vulkan-skoga. Do sada nemamo kon-kretna imena iako komunicira-mo s više predavača. Zanimljivo je čuti od sudionika konferen-cije koga bi oni željeli vidjeti. Neke smo od njih kontaktirali, neki su se zahvalili i rekli da im je predaleko putovati, dio njih ima rezervirane neke druge ob-veze. Čim budemo imali kon-kretna imena, objavit ćemo ih.

InfoTrend: Znači li to da kon-ferencija još nije sadržajno de-

InfoTrend: Ovaj razgovor vo-dimo u Microsoftovome uredu u Zagrebu, tehnološki možda najsuvremenije uređenom i opremljenom poslovnom pro-storu u Hrvatskoj. S druge strane – sama se konferenci-ja zbiva u prostorijama stare tvornice duhana, u okruženju s početka prošloga stoljeća. Kada će konačno i hardver konferen-cije biti na razini tehnološkoga sadržaja?

Zanimljivo opažanje. S dru-ge strane većina dugogodišnjih sudionika smatra da je premje-štanje konferencije iz Opatije u Rovinj, gdje se sve nalazi na

jednome mjestu, bio pomak nabolje. Prostor sam po sebi nije „sterilan“ i nosi sa sobom nešto što druge konferencije nemaju. WinDaysi su jedin-stvena konferencija možda baš i zbog toga.

InfoTrend: Trebaju li sudionici ovogodišnjih konferencija oče-kivati neke promjene u samoj organizaciji?

Prošle smo godine uveli ra-dionice koje su bile izrazito po-sjećene. Radionice koje smo imali na tehnološkoj konferen-ciji bile su svojevrsni test jer su prvi put bile izravno vođene, a tražile su i osobno sudjelovanje predavača u trajanju i do tri sata. Dotadašnjim je hands-on labovima posjećenost opadala

pa smo to odlučili promijeniti. Ove ćemo godine radionice imati i u poslovnome dijelu, ali neka to ostane jedno malo iznenađenje. Iznenađenja ču-vamo i za tehnološki dio konfe-rencije.

InfoTrend: I, na kraju, hoćete li i Vi poput svojega prethod-nika tehnološku konferenciju otvoriti u „jeansu“, a poslovnu konferenciju u odijelu?

O tome će odlučiti moj sti-list. Šalim se, razmislit ću o tome do početka konferencije. Vidimo se u Rovinju!

16 InfoTrend 187/02/2012

sustava i baza znanja odabran je Microsoft SQL Server® 2008 platforma s pripada-jućim Analysis service alatima za umjetnu inteligenciju (decision tree, naive bayes, neural network and fuzzy algorithms).

Uz pomoć tvrtke InfoDom iz Zagreba, Microsoft Gold Certified Partnera, Mini-starstvo je izgradilo i implementiralo ek-spertni sustav e-Inspektor za sljedeće in-spekcijske službe:

veterinarsku inspekciju, poljoprivrednu inspekciju, ribarsku inspekciju, inspekciju kakvoće hrane, stočarsku i vinarsku inspekciju.

Obuhvaćeno je ukupno 150 zakonskih i podzakonskih akata te je izgrađena baza znanja koja obuhvaća 25.000 pravila.

Problematika Jedan od strateških ciljeva Republike Hr-vatske jest jačanje položaja i funkcija in-spekcijskih službi za kontrolu primjene propisa. Sukladno tomu Ministarstvo po-ljoprivrede, koje je odgovorno za provedbu poljoprivredne politike i politike očuvanja sigurnosti hrane, ujedno je i odgovorno za osiguranje učinkovitoga nadzora i kontrole u područjima poljoprivrede, veterinarstva i ribarstva.

S obzirom na to da je pravna regulati-va u navedenim područjima vrlo složena, osnovni je problem bio odabrati način na koji se može povećati djelotvornost i učin-kovitost inspekcijskih službi. Svakomu je pojedinomu inspektoru postavljen težak zadatak u podrobnome poznavanju pro-pisa i stanja na tržištu. Bitno je razjasniti da osnovni cilj inspekcije nije kažnjavanje zbog kršenja propisa i zakona, nego pruža-nje potpore kao formalno savjetničko tijelo koje snažno utječe na uređenje tržišta (in-spektor kao konzultant).

Prije uvođenja sustava za upravljanjem znanjem inspekcijske službe Ministarstva susretale su se sa sljedećim problemima:

Neinformatiziranost i nedovoljna opremljenost inspektora na terenu

Nedovoljna informatička pismenost inspektora

Neiskustvo inspektora i nedovoljno poznavanje pravnih propisa

Nepostojanje uvida u rad dislociranih inspekcijskih službi u stvarnome vremenu

nate li da se više od 30% svih propisa i u eU i u Hrvatskoj odnosi na područja u kojima se regulira sigurnost hrane?

Znate li da svi propisi koji reguliraju sigur-nost hrane, a odnose se na poljoprivredno, veterinarsko, vinarsko i stočarsko područ-je, sveukupno sadržavaju više od 10.000 stranica? Uzimajući u obzir da je strateški cilj Republike Hrvatske povećati sigurnost tržišta i samu zaštitu potrošača, pred in-spekciju je stavljen težak zadatak da osigu-ra kvalitetan nadzor unutar vrlo širokoga i složenoga područja.

Da bi se riješio navedeni problem, Mi-nistarstvo poljoprivrede 2008. je među svoje prioritete svrstalo izgradnju i imple-mentaciju KM sustava (Knowledge Mana-gement) koji se zasniva na tehnikama za-ključivanja umjetne inteligencije i bazama znanja. Upravo uporaba takvih ekspertnih sustava omogućava da se složeno znanje iz propisa strukturira pohrani u bazu znanja i pomogne inspektoru (ekspertu) prilikom odlučivanja, donošenja inspekcijskih mje-ra, kazni i prijedloga za poboljšanje.

Kao osnova za izgradnju ekspertnoga

Nakon uvođenja ekspertnoga sustava zasnovanoga na Microsoft SQL Server platformi, hrvatsko je Ministarstvo poljoprivrede znatno povećalo djelotvornost rada svojih inspekcijskih službi

Ekspertni sustav za kvalitetan nadzor

Z

e-Inspektor

Pripremio: STJePAN BOBINAC

Studija slučaja

187/02/2012 InfoTrend 17

Studija slučaja

„Prije uvođenja sustava e-Inspektor, nismo bili u mogućnosti su-stavno pratiti inspekcijske nadzore, broj obavljenih nadzora

nije prikazivao učinkovitost inspekcijskih nadzora, a obu-hvat i kvaliteta nadzora nije bila jednaka na svim lokali-tetima. Danas možemo obaviti veći broj ciljanih inspekcij-skih nadzora s jednakom učinkovitošću, neovisno o mjestu nadzora.”

Bojan Smrkulj, dr. vet. med, viši državni veterinarski inspektor, Ministarstvo poljoprivrede

Profil korisnikaInspekcijske službe Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja obavljaju neposredni nadzor nad primjenom zakona iz područja veterine, ribar-stva, poljoprivrede, stočarstva, kakvoće hrane i vinarstva.

Poslovna situacijaU sklopu dugoročnoga plana na području povećanja sigurnosti tržišta i zaštite po-trošača, strateški je cilj Ministarstva pojačati inspekcije u područjima sigurnosti hrane, stočarstva, poljoprivrede, ribarstva i veterine. Kako bi se ostvarili zadani ciljevi, Ministarstvo se odlučilo na izgradnju i uvođenje sustava za upravljanje znanjima.

RješenjeMicrosoft® Gold Certified partner InfoDom d.o.o. je za potrebe inspekcijske služ-be Ministarstva implementirao ekspertni sustav za upravljanje inspekcijama, e-Inspektor, koji je izgrađen na alatima za umjetnu inteligenciju Microsoft SQL Server® 2008 platforme

Koristi Povećana sigurnost tržišta i zaštita potrošača Smanjenje troška rada inspekcije Povećana djelotvornost inspektora Uvid u rad cjelokupne inspekcijske službe u stvarnome vremenu

Nepostojanje organizacijskoga učenja, dijeljenja znanja, odnosno učenja iz iskustva ostalih inspektora

Nepostojanje mjerenja djelotvornosti primjene propisa

Nestandardiziranost rada inspekcijskih službi

Nedostatak uvida u prijašnje inspekcijske nalaze za subjekte nadzora

Nestandardizirane kontrolne liste

Uzimajući u obzir da je sveukupni broj in-spektora iz svih inspekcijskih službi dose-zao broj od približno 500 osoba, ukazala se potreba za brzim djelovanjem na području povećanja razine znanja inspektora te na razvoju mehanizama širenja najboljih in-spekcijskih znanja. Nadalje, bilo je potreb-no standardizirati sve poslovne procese rada inspektora te strukturirati znanje iz propisa pogodnih za uvođenje informa-tičkih rješenja iz područja umjetne inte-ligencije, odnosno uvođenja ekspertnoga sustava.

RješenjeMinistarstvo je 2008., zajedno s Microsoft Gold Partnerom, tvrtkom Infodom d.o.o., započelo s implementacijom ekspertnoga sustava za upravljanje inspekcijskim nad-zorima (sustav e-Inspektor) s ciljem po-većanja opće učinkovitosti inspekcijskih službi Ministarstva te smanjenja broja kr-šenja propisa. Jedan je od osnovnih razlo-ga implementacije taj što bi se time izravno utjecalo na održivost i poboljšanu provedi-vost nacionalne politike o sigurnosti hrane. Sam sustav se zasniva na Microsoft SQL server 2008 platformi te pripadajućim Analysis service alatima za umjetnu inteli-genciju (decision tree, naive bayes, neural network and fuzzy algorithms).

Sam sustav e-Inspektor potpuno podr-žava sve poslovne procese rada inspekcije:

planiranje nadzora, upravljanje rizicima, vođenje registra objekata i subjekata nadzora,

priprema inspektora za nadzor, rad na terenu (sastavljanje zapisnika, donošenje rješenja, prekršajnih naloga),

upravljanje dokumentima (zasnovan na MS Sharepoint 2008 platformi),

popunjavanje i dijagnostika pomoću checklista, automatska veza na pisarnicu,

digitalna arhiva, evidencija dojave i praćenje provedbe mjera,

upravljačka konzola (BAM), analiza podataka i izvješćivanje.

Prva faza informatizacije odnosila se na inspekcije u poljoprivredi (poljoprivred-na inspekcija, inspekcija kakvoće hrane, stočarska inspekcija, vinarska inspekcija) u nadležnosti Uprave za poljoprivrednu i fitosanitarnu inspekciju te se sastojala od sljedećih aktivnosti:

standardizacije poslovnih procesa rada inspektora,

izgradnje baze znanja koja se

sastoji od propisa (od zakonskih preko svih razina podzakonskih akata), nedostataka (u smislu tipičnih slučajeva koji se uočavaju u inspekcijskim nadzorima) te prijedloga donošenja inspekcijskih mjera (sukladno propisima iz područja poljoprivrede i Zakonu o općem upravnom postupku),

nabave tehničke opreme (prijenosnih računala, osobnih računala, periferne opreme – skeneri i barcode čitača),

uspostave IT infrastrukture zasnovanoga na Microsoft platformi (koja uključuje MS Windows server 2005, MS SQL server 2008, MS Sharepoint server 2008),

uspostave ICT infrastrukture i

18 InfoTrend 187/02/2012

Studija slučaja

stvarnome vremenu te uspostavom plat-forme za organizacijsko pamćenje i učenje. Time je povećana preventivna i korektivna funkcija države u odnosu na podizanje i osiguranje kvalitete rada. Također, modu-li za procjenu rizika sustava e-Inspektor osiguravaju učinkovito planiranje i usmje-ravanje rada inspekcije na najrizičnija po-dručja i subjekte inspekcije.

Na osobnoj je razini rješenje pružilo sa-mim inspektorima potporu za organizaciju vremena i plana rada, povećalo kvalitetu i sustavnost te omogućilo praćenje vlastite djelotvornosti. Također, baze su znanja su-stava e-Inspektor dodatno osigurale pro-vedbu osnovnoga cilja Ministarstva, a to je provedba nepristrane, pravedne, brze i učinkovite kontrole primjene zakona.

Rješenje e-Inspektor, koje je zasnovano na Microsoft platformi, najznačajniji je do-prinos osuvremenjivanju javnoga sektora i inspekcijskih službi ministarstva te time dugoročno osigurava cilj jačanja položaja i funkcija inspekcijskih službi za kontrolu primjene propisa i podrške .

povezivanja 65 područnih jedinica u jedinstvenu VPN/LAN mrežu Ministarstva.

Za potrebe inspekcija u poljoprivredi iz-građena je baza znanja i pripadajućih stan-dardiziranih kontrolnih lista koje su obu-hvaćale 17 zakona i 50 podzakonskih akata iz sljedećih područja:

Državne potpore u poljoprivredi i ruralnome razvoju,

Poljoprivredno zemljište, Gnojiva i poboljšivači tla, Duhan, Ekološka proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,

Sjeme, sadni materijal i priznavanje sorti prehrambenih proizvoda,

Sredstva za zaštitu bilja, Hrana, Oznake izvornosti, zemljopisnoga podrijetla i oznake tradicionalnoga ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,

Genetski modificirani organizmi, Suzbijanje zlouporabe opojnih droga, Stočarstvo, Vino, Zaštita životinja, Uređenje tržišta.

Druga faza informatizacije inspekcijskih službi Ministarstva obuhvatila je veteri-narsku inspekciju u nadležnosti Uprave za veterinarske inspekcije te u sklopu imple-mentacije podržala izgradnju baze znanja za sljedeća područja iz veterinarstva:

Reprodukcija životinja, Promet životinjama, Zarazne i nametničke bolesti, Promet VMP, Hrana za životinje, Hrana životinjskoga podrijetla, Nusproizvodi životinjskoga podrijetla i kože,

Certificirani veterinarski pregledi, Sustav provedbe veterinarske djelat-nosti,

Držanje i uzgoj životinja.

Također je implementirana i ribarska in-spekcija u nadležnosti Uprave ribarstva, čime je baza znanja obuhvatila slijedeća upravna područja:

Gospodarski ribolov na moru Gospodarski ribolov tuna Mali obalni ribolov Mali ribolov Rekreacijski i športski ribolov Iskrcaj ribe Transport Tržište ribe Marikultura

Ribolov u znanstvene i znanstveno nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija.

Ukupno je izgrađeno: 75 kontrolnih lista (checklista) za vete-rinarsku inspekciju,

40 kontrolnih lista (checklista) za po-ljoprivrednu inspekciju,

10 kontrolnih lista (checklista) za ribar-sku inspekciju,

Definirano 8.500 pitanja u svim kon-trolnim listama pomoću kojih se stati-stički prati i nadzire kontrola primjene propisa,

Definirano 7.000 nedostataka (tipični slučajevi koji se uočavaju u inspekcij-skim nadzorima),

Definirano 250 inspekcijskih mjera (sukladno propisima iz područja poljo-privrede, veterine, ribarstva i Zakona o općem upravnom postupku),

Definirano 25.000 pravila u bazi znanja (inspekcijske mjere za vrstu nedostatka),

Izgrađeno 120 standardiziranih inspek-cijskih predložaka (koji obuhvaćaju in-spekcijske zapisnike, rješenja, optužne prijedloge, dopise i slično).

Koristi Na osnovi usporedne analize prikupljenih podataka, između godina kada nije kori-šten e-Inspektor i godine u kojoj je imple-mentiran, jasno je vidljiva učinkovitost i mnogobrojne koristi od informatiziranosti inspekcijskoga nadzora.

Broj se inspekcijskih nadzora povećao za 10% u odnosu na razdoblje kada se nije koristio IT sustav. Broj se donesenih in-spekcijskih mjera povećao za čak 56%.

Osim mnogobrojnih statističkih poda-taka, postoji još pregršt pozitivnih učinaka prilikom korištenja e-Inspektora. Nadlež-na su tijela (Vlada RH, Ministarstvo, eU), kao i uporaba e-Inspektora, doprinijela unaprjeđenju inspekcijskih službi, osigu-ravanju rada inspektora u skladu s prav-nom regulativom te osiguravanju uredno-sti rada inspektora.

Na nacionalnoj razini rješenje e-In-spektor služi i kao jak alat za uspješnu pro-vedbu i procjenu učinaka propisa.

Nadalje, rješenje e-Inspektor dopri-nosi jačanju institucionalnih kapaciteta, povećanju učinkovitosti službe i pojačava sastavnicu organizacijskoga učenja.

Upravo je takva djelotvornost posti-gnuta standardizacijom upravljanja u

Više informacija o tvrtki Infodom d.o.o:InfoDom d.o.o.Andrije Žaje 61/I10000 Zagreb, HrvatskaT: +385 1 3040 588F: +385 1 3040 593W: www.infodom.hre: info@infodom.hr

Više informacija o Ministarstvu poljoprivrede:Ministarstvo poljoprivrede Ulica grada Vukovara 78, 10000 ZagrebT: +385 1 6106 111F: +385 1 6109 201W: www.mps.hre: office@mps.hr

187/02/2012 InfoTrend 19

Virtualna lisnica

oš od vremena robne razmjene, tj. trampe, ljudi traže jednostavnije i si-gurnije načine plaćanja roba i usluga.

Prvi je veći napredak na tome planu posti-gnut uvođenjem novca kao jedinstvenoga sredstva plaćanja prije više od 2500 godi-na, dok drugim velikim pomakom možemo smatrati uvođenje kartica prije nešto više

Usluga Wallet App za sada je ograničena samo na neke lokacije u Sjedinjenim Američkim Državama

Usluge plaćanja smartphone uređajem

Pripremio: MATe STRGAČIĆ

J

od 60 godina. Internetsko je bankarstvo predstavljeno 1994., a upravo je taj način plaćanja pripremio teren za sljedeći veliki korak - plaćanje roba i usluga smartphone uređajem. Hoćemo li biti svjedocima još jednoga tektonskog pomaka i epohalnoga koraka u području plaćanja ili će ta teh-nologija proći sasvim neopaženo te će biti zabilježena tek kao retrospektivna crtica u tekstu nekoga još nerođenoga kroničara koji će za 100 godina pisati o nekim budu-ćim načinima plaćanja?

Tijekom lipnja 2011. Google je predsta-vio svoju uslugu plaćanja pomoću smart-phone uređaja – Google Wallet App. Lju-bitelji se Seinfelda vjerojatno sjećaju scene u kojoj George Costanza trpa još jedan pa-pirić u svoj pretrpani novčanik te mu tek trenutak nakon toga novčanik puca, a svi se papirići s telefonskim brojevima i pod-sjetnicima rasprše po ulici. Google Wallet App bi trebao spriječiti upravo takve nez-gode te bi lisnice iz džepova naših kaputa i hlača u potpunosti trebao zamijeniti smar-

tphone uređajem. Kako Google tvrdi, za-hvaljujući Google Wallet aplikaciji, jedina plastika koju ćemo trebati nositi sa sobom je naš smartphone. Nešto što je ionako uvi-jek uz nas.

Sukob divovaU prilog tezi da to nije tek prolazni trend, govori činjenica da su u sukob oko te teh-nologije ušla i dva korporacijska diva, Google i Verizon. Naime, iako je najdalje odmaknuo, Google ni u kojem slučaju nije jedini igrač na tome području. Verizon je, odlučan u namjeri uzeti svoj dio kolača iz te priče, okupio grupu korporacija oko pro-jekta Isis. Iza toga je naziva usluga ekviva-lentna Google Wallet aplikaciji - usluga smartphone naplate.

S druge mu strane stoji tabor okupljen oko Googlea, a sačinjavaju ga Sprint (iz te-lekomunikacijskoga sektora), MasterCard (iz kartičarskoga sektora) te Citigroup (iz bankovnoga sektora). Do sukoba je doš-lo kada je Google optužio Verizon da na-mjerno blokira instalaciju Google Wallet aplikacije na uređajima iz svoje mreže. Verizon je preko svojega glasnogovorni-ka opovrgnuo tu tvrdnju te je istaknuo da Verizon ni u kojem slučaju nema namjeru blokirati Google Wallet aplikaciju, nego da je spreman raditi na toj i sličnim tehnologi-jama u svrhu pružanja najveće vrijednosti krajnjim korisnicima.

Ako se čita između redaka te izjave, jasno je vidljivo da Verizon polaže nade u

Elektroničko poslovanje

20 InfoTrend 187/02/2012

projekt Isis te iako ne može potpuno za-ustaviti Google u razvoju Google Wallet App servisa, svakako će mu pokušati pod-metnuti nogu gdje god to bude mogao. Te-oretski, Google Wallet App i Isis su „otvo-reni“ projekti i njima se može priključiti svaka kartičarska kuća (MasterCard sura-đuje s oba tabora), svaki teleoperator i sva-ki proizvođač smartphone uređaja. Krajnji bi korisnik u teoriji mogao preuzeti, insta-lirati i koristiti obje aplikacije na svojem uređaju. Činjenica da su ipak nastala takva dva tabora dovoljno govori u prilog tezi da nitko bez borbe ne želi prepustiti svoj dio kolača konkurenciji.

Ironično je, u cijeloj toj priči, da su Google i Verizon nedavno zajedno nastu-pili pred FCC-om, američkom saveznom komunikacijskom komisijom (tijelo zadu-ženo za regulaciju tržišta telekomunikacija u SAD-u), braneći takozvani Net neutrality zakon. Google i Verizon su bili zagovornici

Elektroničko poslovanje

prijedloga zakona po kojem nitko ne smije činiti diskriminaciju i filtriranje internet-skoga sadržaja prema krajnjim korisnici-ma, osim na mobilnim mrežama. Upravo je ta iznimka zanimljiva u cijeloj priči jer bi ju (da je zakon prihvaćen) Verizon mogao koristiti kao izgovor za blokiranje Google Wallet aplikacije. Zakon je (srećom) odba-čen, ali je zanimljiva činjenica da se Goo-gleu moglo obiti o glavu nešto za što se svo-jedobno ta korporacija svesrdno zalagala.

Ispod haubeTehnologija koja omogućava rad Google Wallet aplikacije krije se iza troslovne kratice – NFC (Near Field Communica-tion). Okosnicu te tehnologije čini NFC čip koji mora biti ugrađen u smartphone uređaj i u koji se pohranjuju (šifrirani) po-datci o kredinoj kartici (ili više njih).

Zahvaljujući navedenoj tehnologi-ji uređaj je dovoljno približiti čitaču na udaljenost od nekoliko centimetara da bi se ostvarila radijska komunikacija i prije-nos podataka. Smartphone uređaji s NFC čipom su za sada dosta rijetki, a neki od modela poznatijih proizvođača koji već po-stoje na tržištu su Samsung Nexus S 4G i HTC-ov Amaze 4G.

Plaćanje je trenutačno omogućeno u nekoliko većih gradova u SAD-u, a mjesta koja omogućavaju taj način plaćanja ozna-čena su MasterCard PayPass simbolom.

Da bi se navedena usluga mogla ko-ristiti, moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti i sa strane potrošača. Imperativ je smartphone uređaj s Android 2.3.7 opera-tivnim sustavom ili novijim, te opremljen NFC čipom. Sprint je trenutačno jedini te-

Sukob između Googlea i Verizona zorno pokazuje kako su korporacijska prijateljstva kratkoga vijeka i uvijek iz interesa.

GoogleWalletApp PIN Sigurnost na prvome mjestu. Google Wallet aplikacija je zaštićena PIN-om

lekomunikacijski operator koji omoguća-va tu uslugu tako da je usluga ograničena samo na područje Sjedinjenih Američkih Država.

Što se kreditnih kartica tiče, tu korisni-ci imaju dvije opcije. Prva je da koriste Citi MasterCard kreditnu karticu, a druga je da koriste Google prepaid karticu. To je vir-tualna kreditna kartica čiji se račun može nadoplaćivati uz pomoć bilo koje kreditne kartice (koja ne smije biti zaštićena PIN-om). Google nam poklanja 10 $ prilikom aktivacije navedene kartice.

Zanimljivo je napomenuti da ni Google ni telekom (Sprint) neće uzimati izravnu proviziju kod korištenja te usluge prili-kom svakoga plaćanja, što kartičarske kuće (točnije banke) sada rade, nego oni svoju zaradu vide unutar raznih „loyalty“ i „spe-cial offers“ progama kojima će trgovcima dovoditi klijente.

187/02/2012 InfoTrend 21

Google Wallet App usluga je trenutačno ograničena na područje SAD-a, na jedan smartphone model, jednu telekomunikacijsku kompaniju i na jednu kartičarsku kuću. Za očekivati je da će se to dosta brzo mijenjati.

Sigurnost prije svegaKao i kod svih drugih načina plaćanja i kod toga je načina praktičnost na prvome mjestu, ali ni u kojem slučaju ne na štetu sigurnosti. Google Wallet App tako ima višeslojne zaštitne mehanizme. Na prvome je mjestu PIN smartphone uređaj čija se aktivacija toplo preporučuje ako se koristi ta usluga. Osim PIN-a na uređaju, poseb-nim je PIN-om zaštićena i sama Google Wallet aplikacija (navedeni se PIN mora utipkati prilikom pokretanja aplikacije, tj. plaćanja). Svi se podatci o kreditinim karticama najprije šifriraju pa se tek onda tako šifrirani smještaju na NFC čip unutar samoga smartphone uređaja. Navedene je podatke, zahvaljujući jakim enkripcijskim algoritmima, nemoguće preuzeti čak i ako napadač ima fizički pristup smartphone uređaju. Ako dođe do krađe ili gubitka smartphone uređaja sa svim tim podat-

cima na njemu, preporučuje se da se, kao i kod gubitka klasične kreditne kartice, o gubitku obavijesti banku koja je izdala karticu koju smo povezali s Google Wallet aplikacijom i koja tu kreditnu karticu može deaktivirati.

Kao što smo naveli, Google je trenu-tačno jedini igrač koji je tu uslugu plasirao na tržište (barem kroz pilot-projekt), ali je sasvim sigurno da neće predugo ostati osa-mljen. Visa već razvija svoj servis smart-phone naplate, a vjerojatno nećemo dugo čekati ni na Apple koji već ima podatke o desetcima milijuna kreditnih kartica kroz iTunes servis. U praktičnoj je primjeni te usluge, uz Google, vjerojatno najdalje do-gurao Verizon, odnosno skupina korpora-cija okupljena oko projekta Isis.

Kako god bilo jedno je sigurno. Niti jed-na od tih superkompanija neće prepustiti dio toga tržišnoga segmenta konkurenciji bez oštre borbe. Mi kao budući korisni-ci navedene usluge možemo samo pratiti kako će se stvari razvijati te se nadati da će tržišni zakoni iznjedriti nekoliko različi-tih rješenja i da ćemo moći izabrati ono što nam je najpovoljnije. I naravno da ćemo, uz sve recesije i krize s dvostrukim dnom, imati što i trošiti kada ta usluga dođe i do naše zemlje.

Google Wallet plaćanje

PayPass simbol indicira da je na tome mjestu

GoogleWalletApp prihvatljiv način

plaćanja. Ako imamo smartphone

s odgovarajućim operativnim sustavom

i NFC čipom te smo pretplatnici Sprint

telekoma, aplikaciju možemo isprobati i u

praksi (za sada samo u SAD-u).

Poznata je činjenica da je online plaćanje preko Interneta sigurnije od plaćanja kreditnom karticom u klasičnoj trgovini. Za očekivati je da će sigurnosni mehanizmi Google Wallet aplikacije biti više nego dovoljni da zaštite krajnjega potrošača.

Elektroničko poslovanje

22 InfoTrend 187/02/2012

rije skoro osam godina, negdje sredi-nom 2004. u Zagrebu je održana ra-dionica Državnoga zavoda za intelek-

tualno vlasništvo u suradnji sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo. WIPO, Svjetska organizacija za intelektu-alno vlasništvo, već desetljećima organizi-ra skupove širom svijeta kako bi skrenula pozornost na rastući problem trgovine la-žnjacima, odnosno krivotvorenom robom.

Cilj te davno održane radionice bio je upoznati stručnjake s područja prava i eko-nomije, zaposlene u tijelima državne upra-ve koja nadziru međunarodni promet roba i usluga, s trendovima na području borbe protiv krivotvorina, odnosno s objektima i kvalitetom krivotvorina te distribucijskim kanalima koji se koriste kako bi se krivo-tvorena roba dopremila u europu. Pred-stavnici stranih kompanija koje proizvo-de obuću, odjeću, kozmetiku i dizajnerski namještaj izvješćivali su o gubitcima koje imaju zbog krivotvorina proizvedenih u Kini.

Iako kineski krivotvoritelji već deset-ljećima slove kao prava ilegalna industrija koja sebi, ali i kineskoj državi (i partiji) pri-

Elektronički lažnjaciNije nikakva tajna da je tržište najmnogoljudnije zemlje svijeta preplavljeno krivotvorinama domaće proizvodnje, koje kasnije dospiju i do Rusije, Indije, Sjedinjenih Država i europe. Daleko su ostala vremena kada su kineski proizvođači znali samo kopirati zapadnu tekstilnu industriju i proizvoditi lažne polo-majice i tenisice. Danas je mnogo unosnije krivotvoriti elektroniku.

Riječ koju svakako treba zapamtiti je: Shanzhai.

P

ICT u sivom

Fake iPhonesIphone mini i ostali modeli za koje ni Apple ne zna

187/02/2012 InfoTrend 23

ICT u sivom

Kineski krivotvoritelji ne spavaju i bud-no prate trendove te kopiraju najpopu-larnije uređaje. Nekoliko godina poslije Nokije, u sličnoj su se situaciji poput Finaca našli i američki proizvođači po-put Applea, ali i RiM-a i Motorole. Ipak, uspjeh je Appleovih recentnih proizvo-da svrstao iPhone i iPad na vrh ljestice kopiranih uređaja, no Kinezi prilično uspješno kopiraju i Appleova osobna računala, posebno prijenosnike.Koliko trenutačno ima klonova iPho-nea, vjerojatno ne znaju ni u Cuperti-nu, a javnost se već mjesecima zabavlja nazivima tih uređaja koji, kao i sami uređaji, u velikoj mjeri podsjećaju na pravu stvar, ali se od iste razlikuju u pokojoj komponenti i slovu. MyPhone, Iphon, Yphone, Tphone, Meizu Mini-One, LiPhone, Iphone Nano samo su neki od preko dvadeset klonova trenu-tačno najpopularnijega mobilnog tele-fona.

Naravno, i novi iPad je vrlo brzo doživio nekoliko svojih kineskih inačica, koje se prodaju za dvije trećine cijene izvorni-ka, a uskoro i mnogo jeftinije (ako se može vjerovati iskustvima s klonovima mobitela).

vređuje desetke milijardi eura, među na-zočnima su zavladali muk i nevjerica kada je predstavnik jedne ugledne automobilske kompanije potvrdio kako se u Kini ilegalno sklapa njihov prestižni (tada svega godinu ili dvije star) model kupea. Lažni Audiji? Tada je to bilo pomalo teško povjerovati.

Osam godina poslije, svima je jasno da je preseljenje proizvodnje u Kinu radi jef-tine kvalitetne radne snage i uvjeta rada imalo osim pozitivnih (niža cijena pro-izvodnje, niži porezi, niža razina ekološke osviještenosti) i nekih negativnih poslje-dica, osobito za tvrtke iz industrije visoke tehnologije.

Kina je danas svjetski centar proizvod-nje, tamo se proizvode automobili, televi-zori, monitori, memorijski čipovi, matične ploče i ostale računalne komponente. Uz državnu vlast ne osobito zainteresiranu za zaštitu (stranoga) intelektualnoga vlasniš-

tva, i veliku radišnost i kreativnost te obi-lje domaće kvalificirane radne snage, nije nikakvo čudo što je Kina svjetski centar krivotvorenja.

Čime se ovih dana bave kineski kri-votvoritelji? Dizajnerske torbice i drugi

odjevni predmeti uvijek će biti zanimljivi krivotvoriteljima, ali u Kini su trenutačno najpopularniji predmeti krivotvorenja mo-bilni telefoni, brand name računala i drugi

sofisticirani elektronički proizvodi.Zapadni novinari koji su prvi identifi-

cirali taj fenomen, otkrili su i lokalno ime za krivotvorenu elektroniku, koja se razvija jednako brzo kao i izvorna, a novi modeli svakodnevno, umjesto na svjetlima pozor-

nica sajmova kao što je CeS ili CeBit, pre-mijere doživljavaju u shopping mallovima i tržnicama širom Kine. Riječ koju svakako treba zapamtiti je: Shanzhai.

Myphone, Iphon, Yphone...

Macbook-nanoOvo nema ni Apple - nepostojeći Macbook Nano

iPad cloneKopiranje iPada je vjerojatno zavedeno kao posebna grana industrije u kineskoj gospodarskoj komori

Fake iPhoneKrivotvoreni iPhone

Uz vlast nezainteresiranu za zaštitu (stranoga) intelektualnoga vlasništva, veliku radišnost i kreativnost te obilje kvalificirane radne snage, nije nikakvo čudo što je Kina svjetski centar krivotvorenja

24 InfoTrend 187/02/2012

Za ljubitelje stranih pojmova i njiho-vih skrivenih i prenesenih značenja, prvo kratko objašnjenje. Riječ shanzhai na mandarinskome znači „planinska tvrđava“ ili „šumski ograđeni posjed“, a shanzhai tvornice su male, loše opremljene obitelj-ske radionice koje proizvode jeftine pro-izvode. U kolokvijalnu je upotrebu ta riječ ušla usporedno s jeftinim elektroničkim proizvodima iz Shenzhena, a kako shanz-hai i Shenzhen zvuče slično pri izgovoru, shenzenska je jeftina elektronika pod nazi-vom shanzhai postala globalni ekonomski fenomen.

Zemlja piratskog sivilaKada je 2007. Nokia predstavila svoj komercijalno vrlo uspješni N95 model, ti-jekom nekoliko mjeseci postalo je jasno u kojoj su mjeri kineski pirati odlučili dvd-e i torbice zamijeniti mobitelima.

Istraživanje američke analitičke kuće Gartner pokazalo je kako je samo tijekom prvih šest mjeseci 2007. top modelu fin-skoga proizvođača nelojalnu konkurenciju počelo stvarati najmanje 7 različitih klono-va toga modela proizvedenih u Kini. Na-ravno, riječ je redovito o uređajima slabijih tehničkih karakteristika, lošijega softvera (java ili flash sučelje umjesto Androida, Symbiana, Apple OS-a itd), neprovjerene

razine zračenja, bez ikakvih atesta i stro-gih ispitivanja koje zapadni uređaji trebaju proći prije nego nađu svoj put do tržišta i korisnika, iako valja napomenuti da Kine-zi često u svoje uređaje dodaju dual sim i tuner funkcije koje ne nalazimo tako često kod vodećih brendova na zapadu.

Budući da Apple (ali i drugi proizvođači mobitela, prijenosnih računala i potrošač-ke elektronike) svoje uređaje sastavlja u

Kini, gdje se proizvodi i većina komponenti (osim, primjerice, procesora i nekih vrsta ekrana), kineskim „poduzetnicima“ nije trebalo mnogo da se međusobno povežu i organiziraju proizvodnju vlastitih „inači-ca“. Osim klasičnoga krivotvorenja, u Kini je osobito raširen i fenomen sivoga kri-votvorenja, odnosno proizvodnje legalne robe u legalnim, ovlaštenim tvornicama, ali u količini višoj od one ugovorene, gdje

organizirani kriminal preuzme višak robe i dalje ga distribuira svojim kanalima. Neka kriminološka istraživanja govore kako or-ganizirani kriminal širom svijeta sve više dodaje promet krivotvorenom robom po-pisu svojih uobičajenih aktivnosti. Zarada je jednako privlačna kao i kod traffickinga ili trgovine drogom, a zapriječene su kazne mnogo niže te je veća mogućnost korupcije carinika i dužnosnika.

Koliko je ta aktivnost otišla daleko, govori i nedavni slučaj kada su u jednome od milijunskih gradova u središnjoj Kini pronašli lanac lažnih Appleovih trgovina u kojima su mješovito prodavani izvorni i lažni uređaji. Ono što posebno zapanjuje u tome konkretnom slučaju jest kako su čak i zaposlenici tih trgovina vjerovali da rade za uglednu zapadnu kompaniju. Naravno, to nije prvi slučaj lažiranja cjelokupnoga kor-

ICT u sivom

Osim klasičnoga krivotvorenja, u Kini je osobito raširen i fenomen sivoga krivotvorenja, odnosno proizvodnje legalne robe u ovlaštenim tvornicama, ali u količini višoj od one ugovorene, koju preuzima organizirani kriminal i dalje distribuira svojim kanalima

Nokia e97 Jedan od nekad popularnih Nokijinih klonova

Fake n73Kopije često imaju sasvim različit softver

187/02/2012 InfoTrend 25

Nije sve (tako) crnoKad smo već spomenuli

Shenzhen, taj je grad središte nama dobro poznatih Huawei Technologies. Huawei je jed-na od vodećih svjetskih tvrtki na području razvoja i proi-zvodnje telekomunikacijske te aktivne i pasivne mrežne opreme. Osnovan 1988., Huawei Tech-nologies je danas vjerojatno jedina tvrtka na svijetu koja se može na području mrežnih tehnologija istodobno natje-cati s Ciscom s jedne strane, i Ericssonom i Siemens Nokia Networks s druge. Cisco je još 2003. pripremao tužbu protiv Huawei Technologies zbog krađe tehnologije (prvenstveno softvera) koja pogoni Ciscove routere i druge uređaje, a kineska

je tvrtka sigurno pozorno proučila i pro-izvode ostalih konkurenata.U međuvremenu, velikim dijelom i zbog nevjerojatno visokoga (za zapadne stan-darde) postotka zarade koji se ulaže u istraživanje i razvoj, Huawei danas teh-nologijom opskrbljuje 45 od 50 najvećih pružatelja telekomunikacijskih usluga na svijetu. Kraj Shenzhena imaju ra-zvojni institut s više od petnaest tisuća znanstvenika te još desetak razvojnih centara diljem svijeta, a kompanija da-nas broji skoro sto tisuća zaposlenih.

Na nedavno održanome CES-u, Huawei je predstavio najtanji Android smart-phone na svijetu, a od nedavno njihove pametne telefone možemo za malen no-vac kupiti i kod domaćih pružatelja mo-bilnih komunikacija (i čujemo da mo-gućnostima i kvalitetom izradbe uopće nisu loši). Poput Japana šezdesetih go-dina prošloga stoljeća, na kopiranju i krivotvorenju Zapada Kina se brzo pre-tvara u svjetskoga tehnološkog lidera.

porativnog identiteta jer su prije desetak godina u Kini otkrivene lažne benzinske crpke British Petroleuma (BP), a da stvar bude još poraznija, čini se da su dijelovi za izgradnju takvih lažnih benzinskih crpki svojedobno izvezeni i u Bugarsku, gdje je primijećeno nekoliko BP-ovih crpki iako ta britanska kompanija uopće ne djeluje na tome tržištu.

Javno mnijenje u Kini nije previše za-brinuto oko povreda stranoga intelektual-nog vlasništva, proizvođači se krivotvorene robe oglašavaju u popularnim medijima, a unatoč pritiscima iz SAD-a i europe na kineske vlasti putem Svjetske trgovinske organizacije i Ujedinjenih naroda, osim povremenih racija, domaće vlasti žmire na jedno oko računajući na dobit od proizvod-nje i izvoza krivotvorene robe.

Što se prosječnih kineskih građana tiče, njima su zapadni uređaji još uvijek presku-pi pa su sretni i kad mogu nabaviti domaću kopiju. Naravno, kako im standard raste (smatra se da u Kini trenutačno živi ba-rem pedesetak milijuna ljudi koji se svojim standardom mogu uklopiti u zapadnjačka mjerila), tako će se i mijenjati i njihove potrošačke navike, ali do toga trenutka, a i dok ima kupaca širom svijeta (kineska po-šta pomaže izvoznicima često podmirujući dostavu njihovih paketa do kupaca na za-padu), crna elektronička industrija nasta-vit će kao i do sada. (KT)

huawei ascend Najtanji Android telefon na

svijetu mogao bi označiti prekretnicu u kineskoj

mobilnoj industriji

Shenzhen

26 InfoTrend 187/02/2012

to god netko mislio o američkome zakonodav-nom i širem pravnom

sustavu, ono oko čega se svi slažu jest njegova praktičnost i tendencija davanja odgovora na praktična životna pitanja, ali i (očito ne slučajno) neobi-čan i dugotrajan utjecaj koji američki propisi imaju na širu svjetsku praksu.

Kada je prije gotovo pet-naest godina, sredinom svoje-ga drugog mandata, tadašnji američki predsjednik Clinton

proglasio Digital Millenium Copyright Act, u jeku širenja Interneta koji je izlazio iz svo-je akademske i vojne ljušture i počeo poprimati središnju ko-munikacijsku ulogu bez koje je današnji svijet nezamisliv, rijetki su naslućivali u kojoj će mjeri upravo taj zakon utjecati na način kako koristimo mrežu svih mreža.

Već samo donošenje zako-na, prije početka njegove pri-mjene, bilo je kontroverzno. Zakon koji je bio plod kompro-

Čuvar digitalnih sadržajaKada je prije skoro petnaest godina tadašnji američki predsjednik Clinton potpisivao zakonski prijedlog zvučnoga imena Digital Millenium Copyright Act, rijetki su naslućivali koju će vrijednost regulacija autorskoga prava poprimiti u digitalnome okruženju. U trenutku kada američki zakonodavac razmatra novi zakonski prijedlog koji bi trebao zamijeniti DMCA, osvrnimo se na posljedice primjene DMCA u svjetskim, ali i u domaćim okvirima.

Petnaest godina zakona o digitalnome tisućljeću

Pripremio: TIHOMIR KATULIĆ

Š

ICT i pravo

misa i dugotrajnih pregovora napadali su veliki hollywoodski studiji, tiskani i elektronički mediji, glazbeni i filmski izda-vači, zatim različite nevladine organizacije, udruge za zašti-tu prava potrošača, aktivisti pokreta za slobodni softver, dakle podjednako i oni koji su na strani industrije intelektu-alnoga vlasništva kao i oni koji softveru i drugim digitalnim sadržajima ili informacijama općenito odriču bilo kakvu pravnu zaštitu.

Jedna od najvatrenije ospo-ravanih odredbi DMCA bila je ona koja zabranjuje razvoj soft-vera ili tehnologije koja bi za-

obilazila DRM (Digital Rights Management) zaštitu, u prvo-me redu DVD medija za što je navijala američka diskografska i filmska industrija. DRM teh-nologije su oblik tehničkih mje-ra kojima autori u digitalnome okruženju mogu odgovoriti na izazove digitalnoga piratstva i nadzirati upotrebu svojih djela. Naravno, upotreba DRM teh-nologija može imati i negativ-ne posljedice, pa je ta odredba prvenstveno zaslužna zašto je DMCA tijekom godina došao na zao glas.

Iako se o tome obično ne govori u online medijima, tra-dicionalno nesklonim zako-

DRM tehnologije i njihova zakonska zaštita, koja je danas pravni standard u većini zemalja, nisu iskorijenile piratstvo, i upitno je kakav je njihov učinak u konačnici

187/02/2012 InfoTrend 27

ICT i pravo

Prilikom donošenja DMCA, američka filmska udruga Mo-tion Picture Association of America, kao udruga za kolektivno ostvarivanje prava američkih proizvođača filmova, odnosno u prvome redu Hollywooda, inzistirala je na uvođenju zabra-ne zaobilaženja zaštite od neovlaštenoga presnimavanja kao pretpostavke prihvaćanja suvremenih distribucijskih tehnolo-gija, poput DVD-a.

Naravno, MPAA nije bila osamljena u svojim nastojanjima. I američka diskografska udruga, Recording Industry Associ-ation of America, pridružila se sestrinskoj udruzi nadajući se kako će primjena tehničkih metoda zaštite od neovlaštenoga presnimavanja glazbe spriječiti pad prihoda koji obje te udru-ge bilježe otkad su prvi DVD mediji postali komercijalno do-stupni.

Svjesne da naprednija digitalna tehnologija distribucije osim prednosti poput kvalitete i jeftinije izradbe sa sobom nosi i povećanu opasnost od piratizacije, te su organizacije inzi-stirale da u DMCA uđu odredbe o zabrani zaobilaženja DRM tehnologija. Unatoč velikim dijelom opravdanim kritikama na račun DRM tehnologija od strane udruga korisnika, stručnja-ka za informacijsku sigurnost i različitih aktivista, ostaje činje-nica kako je prihvaćanje navedenih odredaba potaknulo velike filmske studije i diskografske kuće da prihvate digitalne stan-darde i započnu s digitalnom distribucijom sadržaja koja je u konačnici dovela i do digitalne distribucije putem Interneta.

nodavnim inicijativama, po-gotovo onima koje idu za tim da reguliraju Internet, čak i ta prilično prohibitivna odredba ima određen broj iznimaka, slučajeva kada se neće primje-njivati, a u koje se ubrajaju me-tode zaštite softvera ili sadržaja koji su izvan redovitoga tržišta, odnosno više nisu dostupni ili su zastarjeli. Jednako tako, jed-nom od iznimaka omogućuje se i „dekodiranje“ mobilnih te-lefona, odnosno njihovoga fir-mwarea kako bi se mogli spo-jiti i na mreže drugih pružatelja mobilnih usluga.

Naravno, DRM tehnologije i njihova zakonska zaštita, koja je danas pravni standard u ve-ćini zemalja, nisu iskorijenile piratstvo, i upitno je kakav je

njihov učinak u konačnici. Teh-nologije i programi za zaobi-laženje zabrane umnožavanja zaštićenih digitalnih sadržaja danas su svakodnevna pojava na Internetu, a više od rastuće-ga piratstva medije su u protek-lih godina zanimali slučajevi hakera koji su zbog zaobilaže-nja DRM tehnologija završavali u zatvoru.

Pod odredbama DMCA američko je pravosuđe progo-nilo autore programa za de-kriptiranje video DVD-a, zatim DRM programa za distribuciju glazbe, pa čak i jednoga auto-ra programa za dekodiranje DRM-om zaštićenoga e-book formata, što je na sebi osjetio Dmitrij Sklijarov, zaposlenik ruske (inače sigurnosne) tvrt-

MPAA i RIAA

Diskografska industrija i hollywoodski studiji ne bili prihvatili DVD bez DRM zaštite.

DRM tehnologije su znatno ubrzale pokretanje digitalne distribucije zaštićenih sadržaja.

ke elcomSoft kojega su nakon predavanja o razbijanju nave-dene zaštite održanoga tijekom DefCona 2001 u Las Vegasu priveli američki savezni agenti i zadržali tri tjedna u zatvoru, samo da bi ga kasnije pustili i iskoristili kao svjedoka u po-stupku protiv te ruske progra-merske kuće.

U svakome slučaju, zabra-na razvoja i širenja uređaja, tehnologija i usluga za zaobila-ženje copyright zaštite sigurno je jedna od najkontroverznijih zakonskih odredaba na po-dručju prava intelektualnoga vlasništva.

Istodobno, gotovo nepri-mjetno, budući da su mediji bili zabavljeni harangom oko DRM tehnologija, prilikom do-nošenja DMCA u zakonski se tekst uvukla i jedna odredba koja će u godinama koje dola-ze pomoći oblikovati Internet u njegov današnji oblik.

Sigurno utočišteRiječ je, naravno, o odredbi kojom se daje zaštita od prog-ona pružateljima internetskih usluga čiji korisnici na ovaj ili onaj način, upotrebom iznajm-ljenih resursa vrijeđaju nečija zakonom zaštićena prava, u prvome redu prava intele-ktualnoga vlasništva. Drugim riječima, za povrede autorskoga i srodnih prava počinjene nad digitalnim sadržajima, a pod uvjetom da nakon otkrivene povrede odmah uklone sporni sadržaj, pružatelji informa-cijskih usluga nisu mogli biti odgovorni. Primjerice, Sony ili neki drugi veliki proizvođač onoga što je danas moderno zvati digital content ne može tužiti neki veliki web host-ing servis, ako je dotični na prvu vijest o mogućoj povredi

28 InfoTrend 187/02/2012

ICT i pravo

autorskoga prava, odnosno copy-right infringementu, rea-girao tako što je sporni sadržaj smjesta uklonio.

Upravo ta vijest o mogu-ćoj povredi, odnosno zahtjev koji nositelji prava na content upućuju ISPovima, pokazala se izrazito bitnom za budući ra-zvoj Interneta. Bez toga meha-nizma danas ne bi bilo YouTu-bea ni tisuće drugih siteova koji pružaju usluge hostanja video-sadržaja, Picassa i Flicker ne bi okupljali stotine milijuna ko-risnika koji izmjenjuju video-sadržaje, fotografije i druge digitalne sadržaje, a od de-mand videoteke poput Netflixa još bi uvijek bile samo dobra ideja. Razvoj primijenjenih

web-tehnologija koje su učinile objavljivanje multimedijalnih sadržaja na webu tako jednos-tavnim i dostupnim svakomu korisniku vjerojatno bi bio jako usporen brojnim parnicama, milijunskim iznosima naknada

šteta i privremenim mjerama kojima bi se avangardnim servisima zabranjivao rad.

Vrlo je vjerojatno i da bi mnogi servisi koje danas sma-tramo dijelom svakodnevice, a koji duguju svoju popular-nost velikim dijelom i slobodi linkanja video i audiosadržaja iz milijuna izvora dostupnih preko weba također ne bi bili ono što danas jesu. Servisi po-put Facebooka, MySpacea, ili specijalizirani servisi kao što je Last.FM ili ne bi postojali ili bi bili znatno osakaćeni, u pr-vome redu u marketinškome pogledu, a Web 2.0 tehnologije koje ih pogone zasigurno ne bi bile raširene ni popularne kao danas.

Bez pravnoga okvira koji su pripremili zakoni poput DMCA teško je zamisliti razvoj iTu-nesa i drugih online trgovina glazbe i videozapisa. Bez DRM (digital rights management) softvera velike izdavačke kuće i

Nepobitno je da je suvremena regulacija zaštite multimedijalnih sadržaja u digitalnome okruženju izravno potpomogla i tehnološki razvoj

drugi nositelji autorskoga prava ne bi se lako odlučili promijeni-ti stogodišnji distribucijski mo-del i izaći sa svojim sadržajima na Internet.

Bitka s audiovizualnim pi-ratstvom u digitalnome okru-ženju za te je tvrtke ionako tegotna i skupa, a tehnologija ionako sama sebi nije svrha, stoga je nesporna činjenica da je suvremena regulacija zašti-te multimedijalnih sadržaja u digitalnome okruženju izravno potpomogla i tehnološki razvoj. Tehnologije za pohranu gole-mih količina podataka, video i audio mogućnosti koje kvali-tativno višestruko nadmašuju prethodne standarde vjerojatno bi bile razvijene prije ili kasnije, ali potreba za njima stvorena kroz siguran pravni okvir za-štite distribucije digitalnih sa-držaja sigurno je bila jedan od

pitanje kako bi Internet izgle-dao da takav propis nije pravo-dobno donesen. Clinton je kod njegovoga donošenja kazao kako je zakonodavac u izrad-bi prijedloga zakona „pozorno odmjerio i interese nositelja autorskoga prava, i interese ko-risnika“.

Što se budućnosti tiče, na obzoru su novi pokušaji da se zakonskim odredbama riješi tehnološki i socijalni fenomen koji poznajemo pod nazivom digitalno piratstvo. Hoće li odredbe SOPA-e ili nekoga slič-nog propisa uspjeti u namjeri, ostaje za vidjeti, ali dosadašnje nam iskustvo daje za pravo da budemo sumnjičavi. Realnije je da će industrija zasnovana na intelektualnome vlasništvu tre-bati pronaći nove poslovne mo-dele prilagođenije digitalnomu okruženju.

bitnijih pokretačkih čimbenika razvoja.

Bez obzira na negativne strane primjene toga zakona, jednoga od prvih i stoga za-sigurno jednoga od najnapa-danijih i najviše osporavanih zakona „digitalne ere“, ostaje

187/02/2012 InfoTrend 29

astanak i razvoj In-terneta jest revolu-cija u tehničkome i gospodarskome, ali

i pravnome smislu. Brzina kojom su digitalne komunika-cijske tehnologije zauzele pre-vladavajuće mjesto u ljudskoj komunikaciji iznenadila je pravnike i više nego korisni-ke. Postojeći se propisi mogu u prvi mah činiti nedorasli-ma tehnološkoj promjeni, a ni ustanove često ne znaju kako ih valjano primijeniti u novim okolnostima, pa se stoga često čini kao da je virtualni prostor neovisan o regulaciji, odno-sno pravilima koja vladaju u stvarnome svijetu. Ipak, i na Internetu vrijede mnoga pra-vila ponašanja koja vrijede i u ostalim aspektima ljudskoga djelovanja.

Slučaj:U ovome ćemo se prikazu osvr-nuti na problem odgovornosti za sadržaj objavljen na web-stranicama. Kao primjer iz stvarne prakse poslužit će slu-čaj sada već ugašenoga portala čiji je urednik svojedobno osu-đen na uvjetnu kaznu zatvora zbog klevete, na osnovi čega je žrtva klevete protiv njega uspjela i u građanskoj parnici pa počinitelj i danas plaća od-štetu.

Sudska praksa:Činjenice su slučaja zapravo jednostavne. Web-portal lo-kalnoga političkog karaktera objavljuje autorske, potpisane članke u skladu s uredničkom politikom glavnoga i odgovor-noga urednika. Radi veće po-sjećenosti web-stranice, kao i mnogi slični sajtovi i taj posje-duje mogućnost komentiranja članaka od strane korisnika, sa sitnom razlikom – omogućava i anonimno komentiranje.

ICT i SUDSKA PRAKSA

Odgovornost za sadržaj Web izdavaštvo

Pripremio: TIHOMIR KATULIĆ

NICT i sudska praksa nova je i stal-

na rubrika u InfoTrendu. Zašto je smatramo potrebnom i korisnom? Sveprisut-na informacijska tehnologija i digitalna eko-nomija predstavljaju najveći suvremeni prav-ni izazov. U potrazi za odgovorom na pitanje kako primijeniti stare norme na nove situa-cije, a kako razumjeti nove propise donešene radi oživotvorenja informacijskog društva po-moći će nam uvid u aktualnu hrvatsku sudsku i pravnu praksu.

riječ o povredi ljudskih pra-va, cenzuri i zatiranju slobode izražavanja.

Samo zato što je neki sadr-žaj objavljen na Internetu, od strane anonimnoga autora, ne znači da je bez pravnih poslje-dica. Urednici elektroničkih publikacija, web-stranica i in-formacijskih servisa odgovor-ni su za sadržaj stranica koje uređuju – njihov propust da uklone sporni sadržaj ili odbi-janje suradnje s pravosudnim tijelima u kaznenome ili gra-đanskome postupku osnova su njihove kaznene i građanske odgovornosti. Internet, kon-trarno općeprihvaćenomu la-ičkom mišljenju, nije izuzet od pravila koja vrijede u drugim područjima ljudske aktivnosti.

Naravno, činjenica da In-ternet u tehničkome smislu ne poznaje granice može u prav-nim postupcima biti velikom zaprjekom progonu počinitelja najrazličitijih vrsta računalno-ga kriminaliteta, kao i (klasič-nih) kaznenih djela počinjenih putem računala. Kako se mno-ga djela koja se mogu počiniti putem računala progoni tek na osnovi prijedloga, a ne po službenoj dužnosti, velik broj zloporaba ostaje neprocesui-ran jer oštećenici nisu imali in-teresa ili volje pokretati kazne-ni postupak, što može stvoriti privid kako su kažnjiva pona-šanja u virtualnome prostoru dopuštena. U stvarnosti, kao što urednik dnevnih novina odgovara za objavljene vijesti i članke u njima, tako i urednik web-stranica odgovara za nji-hov sadržaj.

Nakon objave jednoga član-ka lokalnoga karaktera, jedan od anonimnih posjetitelja čiji identitet do danas nije poznat ostavlja uvredljive i neistinite komentare na račun lokalno-ga političara, koji putem od-vjetnika traži da se uvredljivi i klevetnički sadržaji uklone, što urednik portala odbija.

Taj je slučaj svojedobno izazvao brojne i oprečne reak-cije u javnosti. Usprkos općoj konsternaciji koja je pratila taj slučaj koji je bio jedan od pr-vih te vrste u hrvatskoj sudskoj praksi, sud je – utvrdivši činje-nično stanje i primijenivši ma-terijalno pravo – našao kako je počinitelj vlastitom neaktivno-šću, odnosno odbijanjem da sa svojega portala ukloni neistini-te i uvredljive sadržaje zapravo omogućio počinjene kazneno-ga djela klevete čiji je pravi po-činitelj ostao nepoznat.

Drugim riječima, urednik je portala kazneno odgovoran za sadržaje koji su izneseni u dijelu njegovoga foruma koji sadržava komentare posjetite-

lja. Kako urednik nije na ope-tovane zahtjeve oštećenika i njegovoga odvjetnika uklonio te sadržaje, niti mu je dao po-datke iz kojih bi se moglo kon-taktom s pružateljima internet-skih usluga pouzdano utvrditi tko je pravi počinitelj klevete, oštećenik je prijavio urednika i sud je nakon provedenoga po-stupka utvrdio krivnju i osudio urednika predmetnoga portala na uvjetnu zatvorsku i novčanu kaznu te je kasnije na osnovi te presude oštećenik uspio i u građanskoj parnici ostvariti pravo na naknadu za pretrplje-nu duševnu bol.

U mnoštvu napisa i poruka podrške uredniku, zbog okol-nosti da je bila riječ o djelu počinjenome putem Interneta, zbog okolnosti da urednik sam nije autor navoda koji pred-stavljaju klevetu, kao i zbog neshvaćanja uloge urednika medija, u ovome slučaju elek-troničke publikacije (po Zako-nu o elektroničkim medijima), za vrijeme sudskoga postupka mogao se steći dojam kako je

30 InfoTrend 187/02/2012

OPA, odnosno Stop Online Piracy Act, prijedlog je zakona u Sjedinjenim Američkim Državama, prema kojemu bi se tre-bao „uvesti red“ na Internetu i kojim bi se trebalo stati na kraj

web-stranicama koje distribuiraju ilegalni sadržaj.

Zvuči pozitivno, zar ne?

Iako još ništa konačno nije odlučeno, postoji velika mogućnost da tijekom ovog mjeseca prijedlog bude stavljen na javnu raspra-vu i onda njegovo prihvaćanje.

SOPA je prvenstveno zamišljena kao zakon koji će američkim sudovima i novoosnovanim internetskim agencijama dati ovla-sti da nadziru Internet, vlasnike web-stranica i sadržaj koji se na web-stranicama nalazi. Zvuči dobro, jer mnoge stranice imaju ilegalni link ili dijele neautorizirane sadržaje sa svojim posjetite-ljima. Za „blaže“ bi prekršaje vlasnici dobili suspenziju (blokadu) web-stranice na određeni rok - od tjedan dana do tri mjeseca ili bi platili manju novčanu kaznu. Za one koji bi dijelili jako velike količine ilegalnoga sadržaja sudovi bi mogli donositi „virtualne smrtne kazne“, odnosno trenutačno gašenje domene i uklanjanje cijeloga sadržaja vezanoga uz istu tu domenu.

Na prvi pogled treba podržati tu inicijativu jer se sadašnjom ilegalnom praksom nanosi golema šteta - prvenstveno glazbenoj i filmskoj industriji. Već unutar nekoliko sati nakon što pojedini glazbeni CD/DVD bude pušten u prodaju, vi ga možete preuzeti s torrent web-stranica u najvišoj mogućoj kvaliteti i sa svim bonus sadržajima, a da ne govorimo o filmovima koji se pojavljuju na Internetu nekoliko dana prije kinematografske premijere.

Međutim, tu nije riječ samo o piratstvu i nije bitno jeste li pro-tiv takvoga dijeljenja sadržaja ili niste. Mnogo je opasnija i realna prijetnja da bi takav zakon mogao biti vrlo moćno sredstvo u ru-kama ljudi koji žele cenzurirati Internet.

Korak do cenzure?SOPA - kraj Interneta kakvoga poznajemo

U pripremi zakon za nadzor „mreže svih mreža“

Pripremio: BORIS PLAVLJANIĆ

S

Internet

Internet, doduše, omogućava kaos i kojekakve zloporabe, ali on je ipak posljednja brana demokracije od diktatrure agresivne političke i ekonomske globalizacije.

Loše strane SOPA-eAko sagledamo sve moguće posljedice, SOPA donosi daleko više loših nego dobrih učinaka. Ako stupi na snagu, američke će vlas-ti prisiliti davatelje usluga (ISP – Internet Service Providere) da nadziru svoje korisnike. Prvi će potez biti da ISP-ovi počnu „ske-nirati“ svoje korisnike, odnosno pratiti korisnike svojih usluga i bilježiti stranice s kojih oni skidaju ilegalni sadržaj. Zatim na scenu stupaju sudovi i agencije koji kreću u „ofenzivu“ i uklan-jaju/kažnjavaju web-stranice, ovisno o težini prekršaja koji su počinile.

Iako se ne bi trebali kažnjavati i korisnici, postoji velika šansa da i oni plate danak. Prvo što nam pada na pamet je situacija u ko-joj korisnici neće biti zaštićeni kao što bi trebali biti i da će mnogi završiti na sudovima zbog skidanja ilegalnoga i neautoriziranoga sadržaja. Druga je stvar nadziranje i kršenje privatnosti, jer zašto bi ISP trebao znati što mi na Internetu gledamo i preuzimamo?

Nadalje, vrlo je problematična i stavka u spornome zakonu koja omogućuje blokadu i uklanjanje web-stranica koje nemaju ilegalni sadržaj i nisu izravno povezane s njime, no imaju „prija-teljski“ nastrojene članke o piratstvu i/ili oštro ga ne osuđuju. Oni također podliježu cenzurama, zabranama, pa na kraju i ukidanju.

187/02/2012 InfoTrend 31

To su web-stranice koje na dnevnoj osnovi imaju milijune posje-titelja, koje prenose sve događaje u IT svijetu i koje se ne boje reći što stvarno misle. Zar ćemo ih zbog toga kazniti?

Što na to kaže Američki kongres? Da će, nakon stupanja zako-na na snagu, dati pet dana web-stranicama da uklone sav „prljavi“ sadržaj i da sve dovedu u red. Nakon isteka toga roka – sve je mo-guće i zakon kreće u punu primjenu.

Kako se boriti protiv toga?SOPA će se odnositi samo na Sjedinjene Države i njihove davatelje usluga, no blokiranjem će pojedinih IP adresa moći spriječiti Amerikance u posjećivanju strani-ca diljem svijeta.

U ovome trenu sve velike IT tvrtke poput Twittera, Googlea, Reddita, Kickstartera, Tumblra, Mozille, Yahooa, AOLa, eBaya, Zynge i Facebooka pokušavaju ra-zličitim pritiscima ublažiti zakon i ga odgoditi. Na žalost, učinak im je daleko ispod očekivanoga. Iako veliki davatelji usluga ne moraju strahovati od sankcija jer država mora voditi računa o javnome mni-jenju i raspoloženju 800 milijuna korisnika jednoga Facebooka, kao i o gospodarskoj šteti jer spomenute kompanije zajedno vrijede stotine milijardi dolara i zapošljavaju velik broj ljudi. No manje su web-stra-nice ozbiljno ugrožene pa se bore kako znaju i umiju, najčešće pozi-vanjem ljudi da šire vijesti o ovome zakonu i da upozore koliko je on loš i štetan. Tomu su se pridružili i različiti blogeri, koji bi se mogli naći u zatvoru jer su kritizirali rad vlade ili zato što su otvoreno stali na stranu prosvjednika protiv Wall Streeta.

Internet

No ima i onih koji otvoreno podupiru SOPA-u iz jednih ili dru-gih razloga. Najpoznatiji je primjer danas Bob Parsons, vlasnik tvrtke GoDaddy. Za one koji ne znaju, GoDaddy je web-stranica preko koje možete kupiti internetsku domenu i definitivno je jed-na od najpoznatijih u tome području.

Problem je što je Bob Parson odlučio stati na stranu štetnoga

zakona zaboravivši da je milijune dolara zaradio zahvaljujući lju-dima protiv kojih se sada bori. Nakon desetak dana promijenio je priču i pokušao zaustaviti katastrofu i kritike javnosti, ali je golem broj korisnika već prešao drugim davateljima usluga pa je izgu-bio preko 100.000 domena i nekoliko milijuna dolara godišnje prihoda.

No nije on jedini koji je prvo stao na stranu SOPA-e, pa okre-nuo ploču – tu je još Business Software Alliance (koji uključuje Microsoft, Apple, Intel, Adobe Systems), electronic Arts, Sony i Nintendo. Pa više od 20 svjetski poznatih kompanija i dalje podu-pire taj zakon (Visa, eSPN, Disney, Time Warner, Marvel, CBS i

ostale kuće koje proizvode glaz-bu i filmove). Zanimljivo je da se nisu oglasile razvojne kuće koje proizvode videoigre, no uskoro bi mogli očekivati i njihovo svr-stavanje na stranu zagovaratelja SOPA-e.

AnonymousZa kraj, ne smijemo zaboraviti bitne protagoniste te priče – Anonymous. O njima ste mogli čitati na Internetu i u posljedn-jih su godinu dana najistaknu-tija hakerska skupina na svijetu. Anonymous čine ljudi diljem svijeta, a mnogi se od njih nalaze upravo u Americi. SOPA bi mo-gla dijelom spriječiti njihovu komunikaciju s ostatkom svi-jeta jer će potpunim nadziran-jem računala na Internetu moći

presresti njihove poruke i njihovo djelovanje. Na YouTubeu postoji videoisječak jednoga od vođâ te hakerske skupine koji se, očekivano, suprotstavio tomu zakonu i najavio nove mrežne napade na američke tajne službe, kao i na web-stranice američke

vlade ako ne odbace taj zakon.Iako se to tako ne obrazlaže, tim se za-

konom želi stati na kraj djelovanju haker-skih skupina jer je Internet jedino mjesto na svijetu na kojem politika nema prevelikoga utjecaja. Pa čak je i predsjednik Barack Oba-ma javno prozivao hakere zbog njihovoga djelovanja i „ugrožavanja“ sigurnosti Ame-rike i najavljivao zakone kojima će se to rije-šiti. SOPA je idealna prilika za to.

Istodobno, u otvorenome pismu američ-koj vladi koje su poslali Vint Cerf (jedan od dizajnera TCP/IP pro-tokola) i Robert W. Taylor (osnivač ARPNeta), ugledni stručnjaci smatraju da će tim zakonom doći kraj Internetu kakvoga pozna-jemo, tj. da će se sasvim promijeniti ponašanje ljudi na Internetu i da će se izgubiti suštinski smisao Interneta - anonimnost i be-splatno dijeljenje informacija...

Na prvi pogled pozitivan, novi zakon može onemogućiti svaku, vlastima nepoćudnu razmjenu informacija i komentara.

32 InfoTrend 187/02/2012

ad je prije nešto više od 3 godine Dan Ariely u knjizi “Predvidivo ira-cionalno”, iznio teoriju da suvreme-

na ekonomija nije pod isključivim pa čak ni pod prevladavajućim utjecajem tržišnih zakona ponude i potražnje – nego se često ponaša iracionalno, nije se moglo očekivati da ćemo taj fenomen u slučaju elektronič-koga računa moći tako plastično doživjeti.

Kako je s 1. kolovoza 2011. na snagu stupio novi Pravilnik o porezu na doda-nu vrijednost koji elektroničkomu računu daje poreznu ravnopravnost u odnosu na papirnatu varijantu, tako bi se, zbog izrav-ne te jednostavno i jasno mjerljive koristi, očekivao izrazit interes poslovodstava svih tvrtki, a posebno onih koje primaju ili ša-lju velik broj računa. Primjena elektronič-koga računa, naime, ostvaruje precizno mjerljivu uštedu na poštarini u postupku slanja i nešto malo manje precizno pred-vidivu uštedu, ali vrlo egzaktnu u postupku obradbe zaprimljenoga računa.

Ipak, interes je poslovne javnosti vrlo ograničen, a broj implementiranih rješe-nja skroman. Postavlja se pitanje kako to da jasno mjerljive uštede, u koje zbog jed-nostavnosti i egzaktnosti mjerenja nema sumnje, u vrijeme krize – kada je svaka ušteđena lipa znatan resurs – nisu postale poslovni hit?

U razgovoru s više od dvadesetak po-duzetnika različitoga profila, od onih koji se bave održavanjem stanova u svojstvu upravitelja zgrada pa do najvećih zaduže-nih za distribuciju energenata te na osno-vi osamdesetak održanih prezentacija na temu primjene elektroničkoga računa, kao glavna prepreka općemu prihvaćanju iskristaliziralo se pitanje pravnoga okvira koji prati izdavanje i arhiviranje elektro-ničkoga računa.

Iako su pravne prepreke formalno ot-klonjene posljednjim izmjenama Pravilni-ka o porezu na dodanu vrijednost, suho-parni, pravno intonirani tekst Pravilnika pojačan činjenicom da ne postoje brojni referentni primjeri primjene - bez teškoća poništavaju sve prednosti i dokazive ušte-de potičući poduzetnike na čekanje.

Ipak, čak i bez čestih primjera na koje bismo se u postupku dokazivanja pravne osnovanosti mogli pozvati, sumnje u po-reznu legalnost nema, a organizacijske je

preduvjete moguće brzo uspostaviti. Pravilnik o porezu na dodanu vrijed-

nost kojim je regulirana primjena elek-troničkoga računa, ako se pojednostavni pravni rječnik, kaže da su za porezno pri-znanje potrebna dva preduvjeta: sugla-snost obiju strana da se umjesto papirna-toga računa isti razmjenjuje elektroničkim putem te pravna dosljednost tako razmije-njenoga dokumenta. Drugim riječima, ako su se obje strane složile da će razmjenjivati elektronički račun i ako se za taj dokument

Stidljiva primjenaRazmjena elektroničkih računa, a onda i ostalih poslovnih dokumenata nije umjetno stvorena poslovna potreba – nego metoda zakonski zasnovane, brze i jasno mjerljive uštede.

Pripremio: IVO ZAVRŠKI

K

Elektroničko poslovanje

46%

36%

32%

31%

27%

26%

23%

19%

16%

14%

8%

7%

cijena implementacije

otpor primanju e-racuna drugih tvrtki

Ogranicena sredstva - budzet

Bojazan od implementacijskog procesa

Slozeni sustav izdavanja racuna

Nedovoljan kapacitet poslovnog sustava

Korisnici ne mogu primiti e-racun tvrtke

Nedostatak podrske uprave

Nejasna korist od uvodenja

Nema prepreka

Otpor financijskog odjela

Ogranicena kompetencija dobavljaca

Otpori uvodenju e-racuna:

Prema istraživanju koje je provela tvrtka Basware

tijekom prošle godine i u kojem je sudjelovalo

1373 profesionalaca raznih profila, glavni

otposri uvođenju e-računa mogu se grupirati u 12

kategorija. Za razliku od Hrvatske, gdje je na

prvom mjestu nesigurnost vezana uz pravni okvir, u svijetu se ta bojazan

uopće ne pojavljuje.

može jamčiti izdavatelj, nepromjenjivost tijekom dostave primatelju, čitljivost te se može ustanoviti vrijeme slanja i dostave - račun je porezno i pravno ispravan.

Ipak, tijekom raprave o poslovnoj pri-mjeni elektroničkoga računa najčešće se postavlja pitanje infrastrukture za primje-nu elektroničkoga potpisa kao tehničke metode kojom se uspostavlja i jamči prav-na dosljednost.

No, u „Studiji normizacije u e-Poslova-nju“ iz 2009. navodi se da autentifikacija pošiljatelja mora biti osigurana elektronič-kim potpisom ili elektroničkom razmje-nom podataka uz ugovorene sigurnosne mjere. Ako se ta preporuka smatra polazi-štem odredbe novoga Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koji u članku 104a, točka 2. stavak 2. propisuje autentifikaciju “pomoću bilo koje metode poslovne kon-trole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga i drugim po-slovnim dokumentima te provjeru vjero-dostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja računa prema utvrđenim procesima izda-vanja odnosno primanja računa”, elektro-nički potpis nije jedini alat za dokazivanje auteničnosti i osiguranje nepromjenjivosti.

Osim toga, u točki 1. toga članka navodi se da primjenu elektroničkoga potpisa tre-ba uskladiti sa Zakonom o elektroničkom potpisu - a koji jasno razlikuje elektronič-ki od naprednoga potpisa - tako da se na osnovi toga Zakona, ako se autentifikacija zaštićuje elektroničkim potpisom, očekuje obični, a ne napredni. Može se zaključiti da je za elektroničku razmjenu porezno priznatoga računa potreban dogovor dviju strana s jasno definiranim načinom prije-nosa dokumenata koji osigurava autetič-nost i nepromjenjivost, a jedan je od nači-na toga osiguranja i elektronički potpis.

Sve su to dobro definirani i uređeni preduvjeti za automatizaciju procedure izdavanja i distribucije elektroničkoga ra-čuna radi uštede na troškovima poštarine ili na troškovima obradbe zaprimljenoga elektroničkog dokumenta. U hrvatskoj po-slovnoj praksi postoji nekoliko primjera implementacije sustava za razmjenu elek-troničkoga računa, koji uglavnom rješa-vaju ručno potpisivanje računâ te njihovu ručnu odredišnu obradbu.

No da bi se mogla postići masovnost u izdavanju ili prijamu, nužno je omogućiti

integraciju računovodstvenih sustava. Na-ime, sve dok se elektronički račun ručno oblikuje ili ručno učitava u računovodstve-ni sustav, problem pravnoga i poreznoga nadzora elektroničkoga računa nije toliko izražen, a ni uštede nisu toliko zanimljive.

Može se, naime, očekivati da će tvrtka koja želi masovno slati elektroničke raču-ne, eksportirati ih iz računovodstvenoga sustava i to u formatu koji uglavnom nije izravno prilagođen za odredišni automa-tizirani prijam. U okolnostima pripreme elektroničkoga dokumenta u jednome for-matu te njegove preobrazbe u format prila-gođen učitavanju u primateljev računovod-stveni sustav, otvara se niz pitanja na koje postojeći zakoni i pravilnici daju konkretne te organizacijski i tehnički primjenjive od-govore.

U skladu s njima, odnosno tek uz razu-mijevanje zakonskoga okvira i primjenom konzistentne pravne i tehničke infrastruk-ture za masovni prijenos elektroničkih dokumenata moguće je riješiti problem izvornika elektroničkoga računa nastalo-ga u procesu preobrazbe od izdavatelja do primatelja, oblikovanje arhive prenesenih elektroničkih računa ili metode predočava-nja dokumenta poreznoj upravi, primjeri-ce, u trenutku kontrole.

Jedno od referentnih rješenja takve razmjene elektroničkih dokumenata pred-viđa uspostavu odnosa između izdavatelja i primatelja posredstvom informacijsko-ga posrednika. Takav koncept omogućuje znatno jednostavniji pravni i organizacijski okvir. Omogućuje, naime, prijenos doku-menata prema posredniku i od posrednika u slobodnome formatu. Posredniku se, na osnovi primljenih podataka, prepušta obli-kovanje izvornika elektroničkoga računa te on postaje središnje mjesto uspostave pravne sljedivosti dokumenta od primate-lja do izdavatelja kao i, ako je to u poslov-nome interesu svih strana, mjesto trajne arhive izvornika razmijenjenih dokume-nata.

Pravilnik o porezu na dodanu vrijed-nost, Zakon o elektroničkom potpisu, Zakon o elektroničkom dokumentu kao i dokumenti koji su prethodili formalnim aktima ili su definirali kontekst u kojima oni nastaju, kao i sve češća poslovna prak-sa - trebali bi nadjačati interne otpore po-slodavaca i pokrenuti val primjene.

Trendovi u svijetu naginju strmom porastu primjene e-računa i e-plaćanja. Europska komisi-ja, također, razumije važnost e-poslovanja i specifičnosti e-računa te poduzima korake koji će omogućiti brže prihvaćanje e-računa u poslovanju i s građanima. Postavljen je cilj da 2020. e-računi postanu pri-marna metoda slanja računa unutar EU.

Svjetska praksa na temelju istraživanja pokazuje da gotovo 72% tvrtki i ovu godinu vidi kao ključnu u konsolidaciji i daljnjem smanjenju operativnih troškova, optimiranje i ubrzanje tijeka novca kao glavi cilj procjenjuje 48% poslovodstava, a razvoju odnosa s korisnicima težit će 34% kompanija.

Svjetski gospodarstvenici baš e-račun smatraju alatom koji može poduprijeti sva tri ključna poslovna cilja (smanjenje operativnih troškova, povećanje likvidnosti i razvoj odnosa s korisnicima), pa 97% anketiranih navodi da se njegovom primjenom mogu značajno smanjiti operativni troškovi, čak 93% ispitanih tvrdi da se može izravno utjecati na likvid-nost, dok gotovo 92% tvrtki koje su sudjelovale u anketama procjenjuje da primjena elektroničkog računa utječe na razvoj pozitivnih odnosa s korisnicima.

Potencijal tržišta je relativno slabo iskorišten i prema podacima koje je objavio SWIFT - u 2008. godini, Eu-ropa je predstavljala 58% svjetskog tržišta usluge ispostave e-računa, ali je iskorišteno - ovisno o zemlji u ko-joj je istraživanje provođeno, samo od 4 do 15% potencijala. Od zemalja u okruženju, ističe se Slovenija gdje je tvrtka Bankart uslugu uvela u rujnu prošle godine.

Neke latinoameričke zemlje, kao što su Brazil i Meksiko su čak uvele i obavezno korištenje e-računa te su vodeće na tom području i u global-nim okvirima. Mnoge države uvele su i obavezno korištenje e-računa za poslovanje s državnom upravom.

34 InfoTrend 187/02/2012

a raspolaganju su vam ITIL, CO-BIT, MOF i još brojni drugi. Veći-na je njih komplementarna dok se

područja nekih preklapaju s područjima drugih. Koji će vam od njih najviše pomoći da IT servisima unutar svoje tvrtke vratite njihovu prirodnu namjenu: olakšavanje i ubrzavanje osnovne djelatnosti te poveća-nje profita i zadovoljstva klijenata i kori-snika uz najmanje troškove i rizike?

U nastavku je teksta dan podroban opis najpo-p u l a r n i j i h svjetskih IT metodologija, korisnost im-plementacije u svakodnev-nome okru-ženju i načini certifikacije.

Standard ITIL ITIL (Information Technology Infrastruc-ture Library) nije ništa novo u radnome procesu prosječnoga IT stručnjaka. Svaki se IT administrator ili inženjer bavi tim modelom kroz rješavanje incidenata i sa-niranje problema, kreiranje zahtjeva za određenim promjenama unutar sustava, razvoj i publiciranje aplikativnih riješenja te istraživanje hardvera i softvera. ITIL model ima za cilj osigurati najbolju praksu i uvjete za operativno upravljanje IT pro-cesima.

Ova definicija ITIL standarda će biti ja-snija ako objasnimo njegovu genezu.

Krajem 1980-ih, britanska je vlada došla do zaključka da je kvaliteta IT uslu-ga pojedinih vladinih agencija nedovoljna i iznad svega neujednačena. Zadatak da strukturira, standardizira i ujednači IT sustave svih vladinih agencija povjeren je CCTA agenciji (Central Computer and Te-lecommunications Agency). CCTA Agen-cija (kasnije asimilirana od strane OGC-a - Office of Government Commerce) u tu si je svrhu postavila dva osnovna cilja. Prvi, da klijentima poboljša upravljanje IT ser-visima te da tako poveća njihovu djelotvor-nost u dostizanju poslovnoga cilja, i drugi, da istodobno uz povećanje djelotvornosti i učinkovitosti klijentske organizacije sma-nji sveukupne troškove do one mjere pri kojoj to ne utječe negativno na kvalitetu isporuke izlaznoga proizvoda ili usluge. Ukratko, da se poboljšanjem IT procesa dobiju najveći izlazni rezultati uz najmanje ulazne troškove.

Osnovne su značajke ITIL-a da je pr-venstveno usmjeren na usklađivanje IT su-stava s potrebama konkretne tvrtke. Dakle, ITIL se ne bavi tehničkim pojedinostima, tj. ne daje odgovore na pitanja kojim teh-nološkim rješenjem nešto postići, nego što se treba postići. Na implementatoru je da primijeni odgovarajuće tehničko rješenje. ITIL je neovisan o strukturi pojedine or-ganizacije, arhitekturi IT sustava ili upo-rabljenoj tehnologiji, osigurava ujednačeni jezik (pojmove) za upravljanje IT procesi-

ma te daje high level (helicopter view) po-gled na procese konkretne organizacije.

Na široku prihvatljivost i uspješnost ITIL sustava utječu tri ključna čimbenika. Prvi je taj da je ITIL metodologija raspolo-živa svima i da taj okvir ažurnim održavaju vladine, tj. neprofitne organizacije. Drugi je čimbenik uspjeha ITIL-a prihvaćenost toga standarda od strane najvećih global-nih organizacija. Posljednji, a možda i naj-bitniji razlog uspješnosti je postojanje izni-mno velike količine poučnoga materijala (web-sajtovi i knjige) za dostizanje ciljeva koje ITIL postavlja.

Tri su stupnja u ITIL certifikacijskome sustavu za fizičke osobe. Prvi, ITIL Fo-undation Certificate, dokazuje da osoba posjeduje osnovno poznavanje ITIL poj-mova i procesa te da je dobro upoznata s generičkom prirodom ITIL standarda. Posjedovanje je prvoga stupnja imperativ za stjecanje drugih dvaju ITIL certifikata: ITIL Intermediate Certificate, koji doka-zuje da osoba ima znanje potrebno za im-plementaciju ITIL okvira u organizaciju te ITIL Advanced Level Certificate koji stječu ITIL stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom i brojnim odrađenim projektima.

Tvrtka se ne može certificirati po toj osnovi, a da bi svojim partnerima ipak do-kazala da je uspješno uvela ITIL standard u svoje poslovanje (tj. da primjenjuje smjer-nice iz ITIL standarda), tu je ISO 20000 certifikat.

S obzirom na to da IT i poslovni su-stavi različitih organizacija ne egzistiraju

IT sustavi

Poslovni IT certifikatiPravi ste kandidat za ustroj IT organizacije po nekome od danas dobro poznatih IT upravljačkih i organizacijskih okvira. No za koji se od nekoliko standardnih okvira odlučiti?

Kada IT servisi unutar vaše tvrtke postanu sami sebi svrhom, tada možete biti sigurni da ste negdje pogriješili.

N

Pripremio: MATe STRGAČIĆ

187/02/2012 InfoTrend 35

u vakuumu, nego se tijekom vremena ra-zvijaju, taj razvoj mora pratiti i ITIL okvir. Od njegova nastanka, kasnih 80-ih godina prošloga stoljeća, bilo je nekoliko ITIL ite-racija, a posljednja i trenutačno aktualna je ITIL v3.

Standard COBITCOBIT (Control Objectives for Informa-tion and Related Technology) se u svojoj prvoj iteraciji pojavio 1996., kada je ISA-CA (Information System Autit and Control Association) objavila skup pravila koja su definirala dobru praksu prilikom proved-be nadzora nad sveukupnim poslovanjem tvrtke.

COBIT se usredotočuje na poboljša-nje IT sustava tvrtke, ali kroz poboljšanje sveukupnoga tvrtkinog poslovnog procesa. Za uspješnu implementaciju postavki iz COBIT okvira moraju sudjelovati svi odjeli konkretne tvrtke. To je prva razlika u od-nosu na ITIL kod kojega se većina posla može odraditi parcijalno, a odjeli mogu biti ažurirani i neovisni jedan o drugome.

Druga je znatna razlika između ITIL-a i COBIT-a u tome što se ITIL prvenstveno usredotočuje na Service Delivery i Service Level Management. Kao takvoga, češće će

ga primjenjivati tvrtke koje žele poboljšati kvalitetu usluge koju nude svojim klijenti-ma, dok se COBIT usmjeruje na tvrtkine interne procese u cilju njihova poboljša-nja. Zbog navedenoga ITIL se može sma-trati podrobnije definiranim podskupom COBIT okvira. Uspješna implementacija COBIT okvira unutar tvrtke uvelike ovisi o prihvaćanju toga modela od strane „top management“ upravljačkih struktura.

Dok će se za implementaciju ITIL okvira redovito angažirati tipična IT sa-vjetnička tvrtka ili mrežni integrator koji ima i ITIL odjel, implementaciju COBIT okvira mogu provoditi, osim navedenoga tipa tvrtki, i tvrtke iz knjigovodstvenoga sektora.

Iako ne postoji zakonska obveza pri-mjene propisa i uređivanja IT sustava po COBIT propisima, tvrtke čijim se dioni-cama trguje na američkim burzama obve-zne su pridržavati se Sarbanes-Oxley za-kona (SOX act). Navedeni zakon regulira područje korporativnoga upravljanja, a glavna mu je namjena učvrstiti povjere-nje ulagača u transparentnost poslovanja velikih korporacija (definira da su za toč-nost financijskih izvješća odgovorni ključ-ni menadžeri tih korporacija). Navedeni je

zakon izglasan nakon brojnih dioničarskih skandala koji su proizašli iz skrivanja pra-voga financijskog stanja pojedinih ame-ričkih korporacija (enron, Worldcom…). Tvrtke koje žele, tj. koje se moraju pridr-žavati toga zakonskog propisa najčešće im-plementiraju procedure upravo iz COBIT okvira jer COBIT usklađuje tvrtkine inter-ne procese sa SOX propisima.

ISACA, koja djeluje još od 1967., pro-vodi i certifikacijski program koji je danas prepoznat od strane najvećih vladinih i ne-vladinih organizacija.

Fizičke se osobe tako mogu certifici-rati u nekoliko smjerova. CISA (Certified Information Systems Auditor) certifikat je prisutan još od 1978., a potvrđuje da po-sjednik ima znanje potrebno za provedbu nadzora (audita) unutar tvrtke, a po stan-dardima ISACA-e. CISM (Certified Infor-mation Security Manager) certifikacijski program je namijenjen osobama u čijem je opisu posla briga za sigurnost informa-cijskoga sustava. CIOs (Chief Information Officers), tj. voditelji informatičkih odjela, najviše će koristi imati od CGeIT (Certi-fied in the Governance of enterprise IT) certifikata dok bi IT stručnjaci zaduženi za upravljanje rizicima trebali posjedovati

ITIL v3 dijeli se u pet cjelina: Service Strategy, Service Design, Service Operation, Service Transition i Continual Service Impro-vement. ITIL okvir najčešće implementiraju veći sistemski inte-gratori i pružatelji IT usluga te uz pomoć toga okvira povećavaju kvalitetu usluge prema svojim klijentima

Demingov se krug koristi kao model za procese koji zahtijevaju stalno poboljšavanje i nadogradnju. COBIT se uvelike oslanja na taj (plan-do-check-act) model za poboljšanje poslovnih procesa.

Smjernice će iz COBIT okvira često implementirati knjigovodstvene savjetničke tvrtke jer se ta metodologija primjenjuje na sveukupni poslovni proces tvrtke. IT sustav će (kolateral-no) biti obuhvaćen tom implementacijom jer se on često proteže kroz sve tvrtkine odjele te ih, poput svojevrsnoga živčanog sustava, koordinira i usklađuje.

IT sustavi

36 InfoTrend 187/02/2012

IT sustavi

CRISC (Certified in Risk and Information Systems Control).

O „težini“ tih certifikata dovoljno go-vori i činjenica da američki DoD (Depart-ment of Defense) internom uredbom za-htijeva od svih svojih IT stručnjaka, koji su zaduženi za područja koja ta dva certifikata pokrivaju, posjedovanje CISA i CISM cer-tifikata.

S obzirom na to da se informatička teh-nologija stalno razvija, da se u poslovanju stalno pojavljuju novi koncepti i propisi, svi se navedeni certifikati redovito ažurira-ju zajedno s COBIT okvirom. Trenutačno je aktualan COBIT v4.1 dok je za ovu godi-nu planirano ažuriranje u COBIT v5. Na-vedena bi iteracija trebala donijeti mnoge novine u odnosu na prethodnu.

Microsoft Operations Framework – MOF

Pripremio: MIROSLAV KOLAK

Po uzoru na najbolje prakse iz ITIL-a za definiranje procesa u IT okruženju, Mi-crosoft je kreirao Solution Acceleratore, besplatni skup dokumenata kako bi IT stručnjacima osigurao resurse za proaktiv-no planiranje, integraciju i upravljanje IT sustavima. Solution Acceleratori podijelje-ni su u dvije metodologije: MOF IT Service Lifecycle i Accelerator Suite. MOF je pravi izbor za stručnjake koji svoju tehnologiju zasnivaju na Microsoftovim proizvodima (iako može poslužiti i izvan Microsoftova svijeta) jer organizira i opisuje aktivnosti i procese potrebne za upravljanje IT uslu-gama, nudi praktične smjernice za svakod-nevne IT poslove i aktivnosti te donosi niz korisnih dokumenata za upravljanje servi-sima. Koristeći MOF dokumentaciju i sa-vjete, možete kvalitetnije odrediti što vaša organizacija treba sada, a što će trebati u skoroj budućnosti, dok je tvrtki omoguće-na bolja organizacija podrške za IT usluge te preciznije ulaganje u IT imajući na umu zahtjeve za poslovnu vrijednost uz prihvat-ljivu razinu rizika.

Tri su ključne sastavnice MOF metodo-logije: ljudi, procesi i tehnologija. Njihovo međusobno usklađivanje i samoodrživost ključ su upravljanja IT sustavom. MOF se najviše bavi procesima, a razumijevanje

MOF metodologija zasniva se na tri faze: Plan, Deliver i Operate. Pozornim uspoređivanjem s ITIL-om uočavaju se slične poveznice.Tvrtkama koje su potpuno ili djelomično zasnovane na Microsoftovoj infrastrukturi poštivanje MOF odrednica sigurno će pomoći u radu, dok je IT outsourcing sistemskim integratorima MOF obvezno gradi-vo te rad po tim načelima postaje obveza u svakodnevnome kontaktu s korisnicima.

IT poslovanja „po MOF-u“ sigurno će re-zultirati kvalitetnijim upravljanjem te će donijeti bolje usklađivanje s dostupnom tehnologijom i ljudskim resursima. U tome će dodatno pomoći i IT servisna strategija kojom vlasnici IT servisa definiraju proce-dure za pružanje i isporuku usluga te Ser-vice Level Management uz čiju se pomoć definiraju razine isporuke usluga, način praćenja performansi svih uključenih dije-lova te vrste izvješćivanja.

Životni se ciklus IT usluga MOF defini-ra u tri faze: Plan, Deliver i Operate. Plan faza koristi se za planiranje i optimizaci-ju IT strategije u svrhu poslovne potpore svim IT ciljevima, Deliver faza osigurava djelotvornu i pravilno raspoređenu pripre-mu IT usluga, dok faza Operate osigurava isporuku i podršku IT usluga krajnjim ko-risnicima te njihovo nadziranje uz praće-nje poslovnih potreba. Svaka od tih faza opisuje život IT usluga u svakodnevnome

korištenju, od planiranja, optimizacije i usklađivanja s poslovnom strategijom, do dizajna i isporuke prema krajnjim korisni-cima. Upravljanje rizicima i promjenama dodatno će podići kvalitetu isporuke IT servisa, a to je praktično sam vrh upravlja-nja IT sustavom.

Microsoft Operations Framework do-stupan je u inačici 4, što opisuju 23 do-kumenta podijeljena u 7 područja. Dokaz usklađenosti pojedinca s MOF metodologi-jom postiže se polaganjem stručnoga cer-tifikata Microsoft Operations Framework Foundation koji pokriva aktualnu Micro-soft Operations Framework dokumenta-ciju inačice 4. Za polaganje ispita zadužen je eXIN, jedan od najvećih svjetskih pru-žatelja neovisne certifikacije. Na ispitu je 40 pitanja, a za uspjeh je potrebno točno odgovoriti na njih 65%. Polaganje je mogu-će u gotovo svim VUe i Prometric ispitnim centrima.

187/02/2012 InfoTrend 37

O ovoj smo, sve popularnijoj temi, razgovarali s gos-podinom Branimi-rom Valentićem iz tvrtke Itego ele-ment, a veliku nam je pomoć tijekom realizacije teksta pružio i gospodin Danijel Saifert iz tvrtke Algebra.

Učilište Algebra i Itego element d.o.o. vodeće su organiza-cije u informatičkim i ITIL izobrazba-ma. ITIL izobrazba provodi se interno unutar organizacije, odnosno kao javni seminar. U progra-mu su seminari na Foundation, Intermediate i expert razini. Velik broj polaznika, njihova uspješnost polaganja certifikata i certifi-cirani predavači jamstvo su uspješnoga svladavanja gradiva, na-dogradnje znanja iz IT menadžmenta te nov alat za djelotvornije obavljanje dnevnih zadataka.

InfoTrend: Koliko je zanimanje za ITIL izobrazbom i certifikaci-jom u Hrvatskoj?Branimir Valentić: Interes je znatan. Na terenu to znači da svijest oko potrebe za metodičkim upravljanjem IT uslugama raste. Jed-nako tako i za zajedničkim jezikom unutar IT-a, odnosu prema klijentu, njegovim zadovoljstvom uslugom... U svakome je slučaju interes u porastu.

InfoTrend: Postoje li preduvjeti (znanje, iskustvo…) za pohađanje ITIL izobrazbe?

Ne. ITIL je kao metodologija primjenjiv i izvan IT-a, no ako ga se primjenjuje unutar IT-a, velika je prednost poznavanje osnov-nih IT pojmova. Poznavanje je vlastite organizacije bitno u samoj primjeni.

InfoTrend: Koji profil IT stručnjaka najčešće pristupa ITIL certi-fikaciji?

Nema određenoga, odnosno najzastupljenijega profila. Meto-dologija obuhvaća cijeli životni ciklus usluge (strategija, dizajn, tranzicija, operativni dio i stalna poboljšanja), a nastala je u praksi pa tako svaka uloga u IT-u ima nešto za sebe.

Iz operativnoga segmenta dolaze administratori i zaposlenici

Zanimanje je u porastuSix SigmaTaj je standard prva uvela tvrtka Motorola tijekom 80-ih godina prošloga stoljeća, kada je pomoću smjernica koje nudi Six Sigma metodologija željela povećati kvalitetu i konkurentnost svojih proizvoda. Cilj je Six Sigma metodo-logije, poboljšanjem internih procedura i procesa, postići postotak od 99.99966% ispravnih izlaznih jedinica u proi-zvodnome procesu. Većina današnjih tvrtki uspijeva posti-ći razinu Four Sigma, što jamči 6 210 neispravnih jedinica na milijun izlaznih, tj. čimbenik neispravnosti od 99,379%. Dok neke djelatnosti mogu dopuštati taj (prilično visoki) čimbenik neispravnosti, za neke je druge djelatnosti on ne-prihvatljiv. Iako se prvenstveno primjenjuje na djelatnosti iz sekundarnoga sektora (industrija, građevinarstvo i ostale proizvodne djelatnosti), Six Sigma metodologija može se implementirati i kod tvrtki iz tercijarnoga sektora (uslužne djelatnosti, tvrtke iz IT sektora).

Ta je metodologija namijenjena prvenstveno tvrtkama s više od 500 zaposlenih, dok bi one s manjim brojem za-poslenih morale prilagoditi pristup te je kod njih uspjeh dvojben.

Six Sigma uvodi inovativni način certificiranja pa svoje stručnjake certificira po uzoru na kategorije u borilačkim vještinama. Tako imamo stručnjake koji posjeduju zeleni pojas ili crni pojas, a vrhunac je u certifikaciji master black belt. Izobrazba i certifikacija je sve samo ne jeftina pa tako ona do zelenoga pojasa stoji 3000 eura, dok za crni pojas morate izdvojiti čak 7500 eura.

Mnogi savjetnici opovrgavaju uspješnost Six Sigma me-todologije i tvrde da je mnogo manje korisna nego što je neke (interesne skupine) žele prikazati.

Studija slučaja

38 InfoTrend 187/02/2012

u podršci. Od IT menadžmenta tu su najčešće voditelji service de-ska, voditelji IT odjela, zaposlenici iz strategije...

InfoTrend: Pristupaju li izobrazbi isključivo zaposlenici IT tvrtki ili ima i zaposlenika iz tvrtki kojima IT nije primarna djelatnost?

I jedni i drugi. IT tvrtkama su IT usluge osnovni posao pa je ITIL metodologija kod njih iznimno bitna radi njihove konku-rentnosti na tržištu. Kod ne-IT tvrtki postoje IT odjeli kojima su klijenti sami zaposlenici te tvrtke. Kako je IT osnova za funkci-oniranje većine organizacija ili je velika potpora uslugama koje tvrtka nudi, kvaliteta IT usluge i cijeloga IT odjela je od esencijal-ne vrijednosti. Također, u posljednje vrijeme za metodologiju se zanimaju i tvrtke koje se ne bave IT-om. Naime, koncepti i načela o kojima ITIL govori su primjenjivi i izvan IT-a, uz izmijenjeno nazivlje. Npr. SLA (Service Level Agreement) je ugovor o održava-nju te se koristi i kod tvrtki koje se bave, primjerice, održavanjem zgrada.

InfoTrend: Kako opravdati troškove, prvo izobrazbe, a zatim i im-plementacije ITIL okvira u poslovanje tvrtke?

Postoji niz koristi koje donosi obrazovano osoblje, odnosno uvođenje (većega ili manjega dijela) ITIL metodologije.

Jedan su dio opipljive koristi u koje spadaju povećanje pro-izvodnosti (IT odjela u cjelini i njegovih zaposlenika), smanjenje troškova, odnosno TCO (Total Cost of Ownership) usluge, pove-ćanje ROI-a (Return of Investment), djelotvornije korištenje sred-stava uloženih u IT...

Drugi dio obuhvaća teško mjerljive povlastice, ali koje su izni-mno bitne za uspješnost usluge, odnosno IT odjela kao što su, primjerice, zadovoljstvo korisnika (uslugom ili radom IT odje-la), zadovoljavanje korporativnih, odnosno regulatornih zahtjeva (compliance), skraćivanje vremena ispada usluge, baza znanja, komunikacija (unutar samoga IT odjela ili između korisnika i IT odjela), SPOC (Single Point of Contact) za korisnike usluga, mo-gućnost brzoga i djelotvornoga odziva na zahtjeve korisnika (npr. nove usluge), kontrola troškova usluge, odnosno IT-a, proaktivno upravljanje uslugom, odnosno IT-om, smanjenje rizika...

Koristi je mnogo. One ovise o brojnosti izobražena osoblja, opsegu implementacije ITIL metodologije, prihvaćanju ITIL-a od strane menadžmenta...

InfoTrend: Prepoznaju li hrvatske tvrtke vrijednost ITIL certifi-ciranih stručnjaka i koliko im njihovo znanje može pomoći u sva-kodnevnome radu?

Stalan rast tijekom godina te širenje izvan granica ili partner-stvo sa stranim kompanijama stvorili su niz tvrtki koje su pre-rasle u tvrtke srednje veličine (ili čak i više od toga). Usporedno s rastom (u nekim slučajevima i dosta naglim) nije se razvijala i interna organizacija. Zato sada postoji potreba za većom djelo-tvornošću. Točnije, želi se skratiti faza učenja te izbjeći učenje na vlastitim pogreškama. U takvim je situacijama ITIL idealno rješe-nje jer je nastao u praksi i oslanja se na stanja iz stvarnoga svijeta. Kako sama metodologija tako i prateći alati. Na to se naslanjaju i tvrtke koje mogu implementirati ITIL, odnosno potrebne dijelove

i time podići djelotvornost (IT) organizacije u kratkome vremenu.S druge strane potrebno je još mnogo truda uložiti u marke-

ting ITIL-a jer je metodologija nepoznata jednom dijelu menad-žmenta (ne samo izvan IT-a nego i u samome IT-u).

InfoTrend: Zaostaju li hrvatske tvrtke iz IT sektora za inozemnim u implementaciji smjernica iz ITIL okvira?

Što se tiče implementacije same metodologije, moglo bi se reći – da. No u našim tvrtkama postoji dosta segmenata koji su dio ITIL-a, a implementirani su „zdravom logikom“. Što je i razu-mljivo jer je jedna od definicija ITIL-a – zdravorazumsko načelo upravljanja IT uslugama.

InfoTrend: Koliko u Hrvatskoj imamo certificiranih ITIL stručnja-ka i kolika je potražnja za njima?

Ne postoji jedinstveni registar certificiranih ITIL stručnjaka te je stoga nemoguće dati točnu brojku. Pretpostavka je da postoji između 300 i 400 ITIL Foundation certifikata. ITIL expert, od-nosno Service Manager certifikata je znatno manje. Pretpostavka je između deset i dvadeset. Izobrazbom ljudi koji se bave IT-om raste i potražnja za ITIL izobraženim osobljem. Naime, ako je me-nadžment tvrtke ili IT odjel prošao ITIL izobrazbu, pri odabiru će novih zaposlenika svakako staviti naglasak na ITIL certifikat (ili će znati prepoznati stručnost koju kandidat, nositelj certifika-ta, nosi). Izravnih je zahtjeva u natječaju za posao malo ili gotovo ništa.

InfoTrend: Dobivate li povratne informacije od polaznika o pri-mjeni stečenih znanja u kasnijem svakodnevnom radu?

Da, već se na samome seminaru prepoznaju poveznice između teorije objašnjene na seminaru i praktičnoga primjera iz organi-zacije (stoga je i prije rečeno da je poznavanje vlastite organizacije i njezinih procesa prednost pri dolasku na seminar). Također, or-ganizacije ponovno šalju ljude ili na sljedeće stupnjeve izobrazbe (Intermediate nivo) ili nove zaposlenike šalju na ITIL Foundation seminare. Na taj način dobivamo konkretnu povratnu informaciju o implementaciji naučenoga.

InfoTrend: Koja je razlika između eXIN i ISeB ispita? O uvjetima rada tvrtki koje pružaju treninge, moglo bi se ra-

spravljati. Ali za krajnjega korisnika, odnosno kandidata na ispi-tu, razlike nema. Naime, APMG je akreditirao eXIN i ISeB kao ovlaštene kuće za provedbu ITIL certifikacije na području europe. Gradivo koje se pokriva (Syllabus) je isto za sve certifikatore u svi-jetu tako da su uvjeti na ispitu jednaki.

InfoTrend: Što preporučujete polaznicima koji završe izobrazbu i polože početni, Foundation ispit? Treba li se certificirati i dalje ili primjenjivati stečeno znanje i stjecati radno iskustvo iz toga po-dručja?

Svakako bismo preporučili daljnju izobrazbu. S jedne strane iskustvo je pomoć pri daljnjoj izobrazbi, no s druge strane dobro je podrobnije poznavati gradivo (ITIL materiju) te odmah krenuti u ispravnome smjeru u praksi.

Studija slučaja

187/02/2012 InfoTrend 39

veniji, Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i Ru-munjskoj. U vrlo se kratkome roku Kolek-tiva proširila na šest tržišta regije i stekla vodeći položaj prije no što je konkurencija stigla uopće prepoznati taj trend.

InfoTrend: Prema Vašemu se izlaganju čini da je uspjeh postignut neuobičajeno lako i brzo…

Uspjeh u businessu malokad je lak i brz, no činjenica je da je, uz veliki trud, Je-ffrey imao i poslovne sreće jer je već neko-liko mjeseci od osnivanja tvrtke na jednoj njezinoj prezentaciji upoznao njemačke ulagače, osnivače investicijskoga fonda

Rebate Networks. Na osnovi su uspjeha Kolektive na tome području odlučili ulaga-ti u našu tvrtku, ali i u druge slične projek-te širom svijeta te je u jednome trenutku Rebate Networks bio suvlasnikom preko trideset stranica grupne kupovine u tride-setak različitih zemalja širom svijeta.

InfoTrend: Kako ste zadovoljni razvojem poslovanja u Hrvatskoj s obzirom na to da je tvrtka osnovana upravo u vrijeme gospo-darske krize?

Grupna kupnja pokazuje u cijelome svijetu jak porast, a tomu je djelomično pridonijela i recesija koja je utjecala na ja-čanje spoznaje o nužnosti štednje. Kupci su postali osjetljiviji na različite popuste i pogodnosti koje se nude na takvim in-ternetskim stranicama. Sve je to pomoglo stvaranju svijesti da je bitno voditi računa o tome koliko se troši, da nije sramotno tražiti najpovoljnije prilike na tržištu. Po-jam se popusta odjednom našao u žarištu trgovine.Praktički smo ni iz čega uspjeli stvoriti novo tržište jer, bez obzira na recesiju, lju-di si i dalje žele priuštiti neke stvari koje život čine ugodnijim, zanimljivijim i bo-gatijim. Teško se odreći onoga na što ste se naviknuli, a stranice za grupnu kupnju

oncept je nastao krajem 2009. u Chicagu, u SAD-u, a Amerikanac Je-ffrey Treichel odlučio ga je iskušati

na području jugoistočne europe. S Mari-nom Đukanović, direktoricom Kolektive u Hrvatskoj, u njihovim smo prostorijama u Zagrebu razgovarali o uvođenju jedno-ga novog oblika internetske trgovine na našim prostorima i utjecaju internetskih tehnologija na stvaranje novih društvenih i potrošačkih navika.

InfoTrend: Kako to da je ta priča počela upravo u Hrvatskoj?Marina Đukanović:Jeffrey Treichel je svo-jevremeno nekoliko godina radio u Hrvat-skoj i oženio se djevojkom iz Zagreba, te je imao prilike bolje upoznati tržišta naše regije. To ga je potak-nulo na pomisao da takav posao razvije i u europi. Posao je pokrenuo u Zagrebu, stekao konkurentsku prednost prvoga na hrvatskome tržištu i ubrzo je osnovao tvrtke Kolektiva i u Slo-

Kolektiva je prva hrvatska internetska stranica za grupnu kupnju. Osnovana je krajem 2009., a lansirana je već u siječnju 2010. Osnovna je djelatnost Kolektive internetska ponuda prodaje usluga, proizvoda i putovanja krajnjim korisnicima s velikim popustom koji se kreće u rasponu od 50 do 90 posto.

Eksplozivno širenje fenomena grupne kupnje

K

Popust preko Interneta

Razgovarala: ANA MIŠIĆ

Studija slučaja

Zapanjujuće je koliko se tržište može promijeniti i pokrenuti kada se pojavi nešto što ljude stvarno zanima.

Naša sugovornica, Marina Đukanović, direktorica Kolektive u Hrvatskoj

40 InfoTrend 187/02/2012

omogućavaju im i s manjim budžetima do-biti željene usluge i proizvode.

InfoTrend: Kažete da niste očekivali tako brz uspjeh. Zar niste prethodno napravili neku analizu mogućega tržišta? S obzirom na to da Kolektiva ne može biti fizički pri-sutna u svim gradovima, vjerojatno ste istražili stanje informatičke pismenosti i korištenja Interneta koji je vaš kanal za plasman ponude?

Raspolagalo se dostupnim podatcima o prodoru Interneta, informatičkoj pisme-nosti i slično. Ne da se nismo nadali uspje-hu, ali nismo očekivali takvo širenje tržišta, da će tako brzo ljudi u ovoj regiji prihvatiti taj poslovni model. Naime, prije dolaska Kolektive, postotak je ljudi koji su kupova-li preko Interneta bio iznimno nizak. Naši ljudi nisu informatički nepismeni, ali su bili iznimno sumnjičavi o pitanju kupnje preko Interneta. Bilo je nešto malo pro-meta preko Amazona i nešto malo preko ebaya, ali kupnja preko Interneta u najve-ćoj mjeri nije bila prihvaćena zbog straha od hakerskih krađa identiteta i podataka s kartice, ili nepovjerenja u trgovce da mož-da neće dobiti to što su platili. Sada je očito da smo 2010., lansiranjem našega portala, potaknuli velik broj ljudi da po prvi put u životu kupe nešto preko Interneta. Nebrojeno smo puta od naših korisnika čuli izjave: “Stvar ponuđena preko Kolek-tive bila je prva koju sam kupio preko In-terneta”.Neformalni su nam izvori iz banaka potvr-dili da mnogi vlasnici po prvi put koriste karticu online upravo preko naše stranice. Zapanjujuće je koliko se brzo tržište može promijeniti i pokrenuti kada se pojavi ne-što što ljude stvarno zanima.Danas već cijeli niz domaćih tvrtki pokreće svoje web-trgovine, web-kupnja sve više uzima maha, što je svakako dobro i nor-malno i to se na Zapadu već jako dugo do-

“Životni” put jedne ponude.Dva su načina na koji se ponuda rađa. Prvi je kada partner sam odluči da bi se htio promovirati na Kolektivi pa nam se javi. Drugi je način da mi svo-jim kanalima saznamo da je, primjerice, neki restoran izvrstan i poželimo „Kolektivcima“ ponuditi priliku da ga isprobaju. Tada im to javimo i do-govorimo sastanak.

Zatim se obratimo restoranu, definiramo što je zanimljiva ponuda, definira-mo što je ono što je najbolje i najzanimljivije što oni u tome restoranu mogu ponuditi, dogovaraju se uvjeti i potpisuje se ugovor o suradnji. U našem uredu postoji jedan tim ljudi koji prouči tu ponudu, tekstopisci pronađu neke zanimljive elemente i napišu tekst koji ne treba biti preozbiljan, odnosno da je više intrigantan, zabavan i zanimljiv, pripreme se fotografije i ilustracije za ponudu, cijela stvar ode u naš sustav za prikazivanje na Internetu i po-nuda ulazi u raspored objavljivanja. S partnerom se potvrđuje materijal, termin i duljina objave te ponuda ide online.Marketing sa svoje strane priprema podršku ciljanim oglasima kroz Goog-le, kroz našu suradničku mrežu medijskih partnera, odnosno ugrađuje ponudu u newsletter koji se svako jutro šalje na preko 100 tisuća adresa e-pošte pa kada ponuda krene „uživo“ dobiva najveću izloženost kroz sve kanale, odnosno kroz sve medije komunikacije s našim korisnicima i onda promatramo što se događa.

Ako ljudi klikaju i ako se ponuda izvrsno prodaje, to je sjajno. A ako vidimo da bi moglo i bolje, onda obavljamo manje preinake, prilagođujemo sliku, prilagođujemo naslov, nastojimo sve poboljšati – u tome i jest ljepota Inter-neta kao medija gdje u svakome trenutku možete nešto doraditi i pomoći da se još bolje proda.Po završetku ponude partneri dobivaju informaciju koji su sve korisnici kupili ponudu, a korisnici dobivaju svoje kupone s kojima odlaze – u našem primjeru – u restoran i, ako je sve u redu, uživaju u večeri uz velik popust.

Sada je već očito da smo 2010., lansiranjem našega portala, potaknuli velik broj ljudi da po prvi put u životu kupe nešto preko Interneta

Marina Đukanović i Jeffrey Treichel, čovjek koji je sve započeo

Studija slučaja

187/02/2012 InfoTrend 41

gađa, a kod nas trend online trgovine tek sada doživljava procvat.

InfoTrend: S obzirom na to da ste trebali prevladati navedene predrasude, koliko je bilo potrebno vremena i energije pa i nov-čanih sredstava za marketinške kampanje? Kako ste ih usmjerili?

Rekla bih da je najviše trebalo strpljenja i to strpljenja naše službe za korisnike jer je u cijeloj toj priči bio najbitniji otvoreni pristup. Naši su suradnici bili korisnicima na raspolaganju 24 sata na dan s obzirom na to da smo mi portal pa se kupovati može u svako doba. A naši korisnici to stvarno i čine. Služba je za kori-snike vrlo često poma-gala pri tim prvim kora-cima dajući telefonske upute “kliknite ovdje, ondje, uzmite karticu, vidite ovaj broj , tipkajte sad ovo ili ono“.Dakako, u samome je početku Kolektiva bila i vrlo zanimljiva medi-jima koji su je popratili objašnjavanjem osnov-noga koncepta i modela. A osim toga u rastu nam je znatno pomogla i pri-sutnost na društvenim mrežama, prije svega Fa-cebooka. Tamo imamo vrlo otvorenu i intenziv-nu komunikaciju s korisnicima i preko 140 tisuća obožavatelja koji nam stalno nešto pišu, pitaju, traže te s njima vodimo vrlo intenzivnu raspravu.Isprva je bilo moguće komentirati ponu-de pa bi, kada kupcima nešto nije bilo ja-sno, na našoj stranici o tome komentirali te tražili podrobnije informacije i pomoć. S povećanjem su se broja korisnika ti ko-mentari silno umnožili, što je usporavalo i otežavalo rad stranice tako da smo ih uki-nuli i cijelu tu komunikaciju preselili na društvene mreže.

InfoTrend: Koji je bio kanal prodaje na samome početku? Kako ste privukli po-zornost na vašu ponudu, kako ste dali do znanja što je u ponudi?

Za uspjeh su Kolektive u najvećoj mje-

ri zaslužne jako zanimljive ponude i wdf marketing. O Kolektivi se razgovaralo, lju-di su jedni drugima prosljeđivali naše po-nude, dogovarali izlaske u kinematografe ili restorane, prepričavali jedni drugima svoja iskustva s kupnjom na Kolektivi. To je „word of mouth“ marketing – predaja od „usta do usta“, u našem slučaju, od e-san-dučića do e-sandučića. Bio je to prvi kanal koji je otvorio vrata Kolektivi prema široj javnosti, pojasnio cijelu tu tehnologiju i priču oko Kolektive i nakon toga kupci su dalje kroz svoje kanale (blogove, forume) širili taj glas i već je u prvih mjesec dana bilo intenzivne komunikacije i širenja svi-

jesti o Kolektivi. Od tuda je sve krenulo.Godine 2010. bilo je nečuveno da nešto možete dobiti sa 60% popusta pa je došlo do razmjene informacija, ljudi su se počeli registrirati i koristiti Kolektivu, a onda je dalje sve, kako se kaže, povijest.

InfoTrend: Izračunavate li postotke uspješ-nosti ponude ili neke druge parametre?

Postoji cijeli niz parametara koje izra-čunavamo jer i Jeffrey Treichel i ja potje-čemo iz tvrtke gdje su nam mentori bili menadžeri koji su bili efficiency-based, odnosno figure-based, dakle učinkovitost i brojke: osnovom su cijeloga poslovanja bile vrlo strukturirane brojke. A to znači točnost podataka što se, koliko i kada pro-daje pa izračunavamo cijeli niz pokazatelja uspješnosti koji se prate kroz marketinška

i prodajna izvješća i cijelo vrijeme nastoji-mo postići vrhunski rezultat.

InfoTrend: Možete li nam predočiti neke brojčane rezultate, primjerice, o broju objavljenih ponuda?

U prvim je dvjema godinama ukupno objavljeno oko 1400 ponuda i prodano oko 150 000 kupona. Danas to možemo zao-kružiti na 1500 ponuda i preko 150 000 kupona.

InfoTrend: Namjeravate li širiti raspon po-nude i, ako namjeravate, kako i kada ćete to učiniti?

Kao Kolektiva, osim što smo bili prvi, cijelo smo vri-jeme i inovatori na tržištu u smislu ponuda i kategorija koje objavljujemo, pokre-ćemo i slično. Započeli smo pretežno s uslugama, pri-mjerice masažama, restora-nima i slično, a potom smo proširili svoju ponudu na proizvode, na B2B segment, počeli smo našim partneri-ma prikupljati nove partne-re, slati informacije, ponu-de za poslovni segment te smo de facto stvorili kate-goriju putovanja i na dnev-noj bazi imamo najviše ra-zličitih putovanja ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji jer

surađujemo sa svim susjednim zemljama i našim partnerima u kreiranju zanimljivih putnih aranžmana. A sigurno će biti još inovacija, stalno nastojimo zakoračiti u nova područja da bismo bili zanimljivi i da bismo i te segmente obogatili. Ova recesi-ja nikako ne prestaje pa različiti segmenti gospodarstva uviđaju mogućnosti, potrebu i priliku da se promocijom na našoj strani-ci predstave novim mogućim korisnicima.InfoTrend: Što očekujete u 2012.?

Ne očekujemo nego planiramo i izni-mno naporno radimo kako bismo ostvarili planove. Plan je i da se taj uspjeh i rast na-stavi baš zbog toga što imamo niz različitih segmenata i projekata na kojima radimo i koje otvaramo. Zato vjerujemo da će 2012. za nas ovdje biti vrlo uzbudljiva i dinamič-na i, nadam se, vrlo uspješna.

Mladi prodajni tim Kolektive

Studija slučaja

42 InfoTrend 187/02/2012

vrtka Naše Klasje osnovana je 2001., a primarna joj je djelatnost proi-zvodnja dvije skupine proizvoda - svježa tjestenina Aurelia i sirovine za

pekarstvo. Specifičnost je te tvrtke svakako inovativnost koja se očituje u svim poslov-nim aspektima, ali i mnoga priznanja koja je ta tvrtka dobila tijekom godina. Možda su najvrjednija ona priznanja od Prehram-beno-biotehnološkoga fakulteta u Zagre-bu za izvanredan doprinos u promicanju visokoga obrazovanja, znanosti i struke (2006.), te prva nagrada Zaklade „Izvorno hrvatsko“ za stvaranje kvalitetnih hrvat-skih proizvoda te njihova imidža na doma-ćem i stranom tržištu (2007.).Ako se i dalje pitate kakva je povezanost sustava za e-poslovanje i tvrtke koja se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda, iz teksta ćete se uvjeriti da i male tvrtke mogu unaprijediti svoj poslovni sustav i biti izvr-stan primjer uspješnoga poslovanja i ino-vativnosti.

Tko sije, taj i žanjeNije tajna da je danas sve više tvrtki zainteresirano za e-poslovanje, no mali ih se broj ipak odlučuje na taj potez. Tvrtka Naše Klasje je sjajan primjer tvrtke koja ima izvrsno razvijen e-sustav, odnosno sustav za e-poslovanje sa svojim dobavljačima. O tome smo razgovarali s gđom Marinom Šimunić, voditeljicom informatike, o implementaciji poslovnoga e-sustava i onoga što on može ponuditi tvrtkama, neovisno o tome spadaju li u male, srednje ili velike tvrtke.

Višestruke su prednosti ulaganja u informatizaciju poslovnih procesa.

Razgovarao: BORIS PLAVLJANIĆ

T

Gospođa je Marina Šimunić po struci dipl. inž. matematike, a prije dvije godine stekla je i uglednu titulu MBA na Cotrugli Busi-ness School u Zagrebu. U tvrtki Naše Klas-je radi kao voditelj informatike i zadužena je za kontinuirano unaprjeđenje ICT infra-strukture i aplikacijâ s ciljem da se poveća djelotvornost poslovanja.„U IT sektoru radim više od 20 godina“, rekla nam je. „Prvih 7 godina radila sam u tvrtki enikon od pripravnika do rukovodi-telja informatike, nakon toga 13 godina u Agrokoru na raznim poslovima u informa-tici, te na kraju kao direktor za informacij-sku sigurnost.“ Također, tu je još i iskustvo u Magmi na položaju direktora informati-ke. Vrjedniji su joj projekti koordiniranje suradnje Agrokora s Fakultetom elektro-tehnike i računarstva [FeR], implemen-tacija eRP sustava u tvrtkama Agrokor Grupe (kasnije i u tvrtki Naše Klasje), defi-niranje strategije informacijske sigurnosti Agrokor Grupe, unaprjeđenje ICT sustava te definiranje ICT strategije u Magmi.

IInfoTrend: Odakle potreba da se koristi napredni sustav za e-poslovanje, odnosno sustav za razmjenu podataka? Što obuhva-ća? Koje su njegove prednosti?Marina Šimunović:Sustav za e-poslovanje u tvrtki Naše Klasje implementiran je u su-radnji s tvrtkom Infokom čiji eRP sustav „StepOne“ koristimo. Aplikativno sučelje za e-poslovanje Infokom je razvio kroz međusobnu razmjenu znanja i iskustava o elektroničkoj razmjeni dokumenata, a ko-riste ga i druge tvrtke, korisnici StepOne eRP sustava.

Takav sustav traži određena financijska ulaganja, no povrat je tih ulaganja lako mjerljiv kroz izravno smanjenje administrativnoga troška.

Dipl. inž. Marina Šimunić, voditeljica informatike u tvrtki Naše Klasje

Studija slučaja

187/02/2012 InfoTrend 43

Osim za razmjenu elektroničkih doku-menata s poslovnim partnerima, sučelje za e-poslovanje koristimo i za integraciju aplikacije tvrtke Novalis za mobilno po-slovanje, sa StepOne sustavom. Tvrtka je Novalis sve izlazne dokumente iz aplikaci-je za mobilno poslovanje prilagodila stan-dardnomu formatu e-dokumenata koje

koristimo u sustavu za e-poslovanje. S ob-zirom na to da je na našem tržištu Agrokor promicao korištenje OAGI specifikacija e-dokumenata, mi smo prihvatili i koristimo taj de facto hrvatski standard. Osim toga, radnici naše tvrtke koriste i PDA uređaje u svakodnevnome radu, što jako ubrzava po-slovanje i rad na terenu.Dokumenti koje razmjenjujemo s poslov-nim partnerima su: e-Narudžba, e-Ot-premnica, i e-Račun, dok e-Povratnicu

trenutačno koristimo samo u integraciji s aplikacijom za mobilno poslovanje. Ako govorimo o prednostima, one su više-struke. Osim što smo se riješili nekih rutinskih poslova poput prepisivanja kupčevih na-rudžbi, dobili smo jedan brz i precizan sustav, zadovoljnije zaposlenike jer obav-ljaju poslove koji dodaju novu vrijednost tvrtki, što u konačnici znači i daleko veću proizvodnost i bolje poslovanje tvrtke. Uz to, naravno, idu i povećanje učestalosti naručivanja, povećanje broja proizvoda na narudžbi, podatci se automatski zapisuju u informacijski sustav tvrtke... Poslovni partneri s kojima smo tijekom prošle go-dine uspostavili elektroničku razmjenu do-kumenata su: Konzum, Diona, Kaufland i Billa.

InfoTrend:Traži li implementacija takvo-ga e-sustava za poslovanje velika novčana ulaganja i namjeravate li i dalje unaprjeđi-vati vaš sustav?

O standardima nitko ne dvoji, no sama implementacija sustava za e-poslovanje u kompanijama zahtijeva dodatne finan-cijske resurse, dodatna poslovna pravila i procedure, te dodatna specijalistička zna-nja i izobrazbu zaposlenika.Tijekom implementacije sustava za e-po-slovanje nužno slijedi reorganizacija po-duzeća jer neke poslovne procese morate

Ako govorimo o prednostima, one su višestruke. Osim što smo se riješili nekih rutinskih poslova poput prepi-sivanja kupčevih narudžbi, dobili smo jedan brz i precizan sustav, zadovolj-nije zaposlenike jer obavljaju poslove koji dodaju novu vrijednost tvrtki, što u konačnici znači i daleko veću proiz-vodnost i bolje poslovanje tvrtke.

Poslovni partneri s kojima smo tijekom prošle godine uspostavili elektroničku razmjenu dokumenata su: Konzum, Diona, Kaufland i Billa.

Studija slučaja

prilagoditi novomu sustavu i no-vim uvjetima poslovanja. Osim prilagodbe, vrlo je bitno osigurati usklađenost i točnost matičnih podataka, kao što su globalno prihvaćeni identifikatori poslov-nih partnera, odnosno njihovih lokacija, identifikatori proizvoda te definicije i konvertori pakira-nja proizvoda.Ukratko, takav sustav traži odre-đena financijska ulaganja, no po-vrat je tih ulaganja lako mjerljiv kroz izravno smanjenje admini-strativnoga troška. Radi dodat-nih ušteda novaca i vremena mi koristimo B2G e-Usluge poput

e-Regosa i e-Porezne koje su dostupne na tržištu.U planu je daljnji razvoj sustava, no mo-ramo pričekati da i druge tvrtke imple-mentiraju sustave za e-poslovanje jer ko-munikacija treba biti obostrana. Kada se naši partneri, koji ih trenutačno ne koriste, odluče za sustave za e-poslovanje, mi ćemo rado prvi s njima surađivati razvijajući i dalje svoj sustav.

InfoTrend: Kada je sustav predstavljen i je li bilo zanimanja drugih tvrtki za slična rje-šenja? Kakvi su općenito bili komentari na cijeli sustav za e-poslovanje?

Mi smo sustav implementirali krajem 2010., a na 10. e-Biz konferenciji prošle smo godine iznijeli svoja iskustva. Dojmo-vi su sudionika konferencije bili odlični i mnogi su nas pohvalili. No tvrtke se teško odlučuju na implementaciju sličnih susta-va, djelomično zbog potrebnih financijskih resursa, djelomično zbog promjena po-slovnih procesa, djelomično zbog nerazu-mijevanja uprave što im jedan takav sustav donosi... Šteta je da se tvrtke rijetko od-lučuju na implementaciju informacijskih tehnologija da bi automatizirale pojedine poslovne procese jer bi na taj način una-prijedili djelotvornost i internih i eksternih operacija, ujedno podižući konkurentnost svih sudionika u specifičnome lancu op-skrbe.

44 InfoTrend 187/02/2012

cijeloj je populaciji sve više napetosti, znako-va tjeskobe, zlouporabe

lijekova i sredstava ovisnosti, psihosomatskih tegoba i različi-tih drugih znakova duge izlože-nosti stresu. Opća nesigurnost ubire svoj danak. Postavlja se pitanje kako preživjeti krizu i ostati normalan. Kako ne poto-nuti u pesimizam? Činjenica je da se povijest po-navlja i da iz nje možemo što-šta naučiti, a jedna je od pouka, još od biblijskih vremena, da i u gospodarstvu postoje usponi i padovi, bogatija i siromašnija razdoblja (ili uhranjene i mr-šave krave). Pesimisti bi sada zasigurno rekli da nikada do sada svijet nije bio toliko po-vezan i da je naša budućnost, da parafraziramo Lorentza*, ovisna o pomaku leptirovih krila u Pekingu. Međutim, pesi-mizam nas lako vodi u prihva-ćanje vlastite bespomoćnosti, bezvoljnost i odustajanje od bilo kakvih pokušaja da nešto promijenimo, što lako može rezultirati samoispunjavajućim proročanstvom - naše se crne slutnje ostvaruju zato što, oče-kujući loš ishod, ništa ne podu-zimamo kako bismo ga izbjegli.Naravno da nitko pri zdravoj pameti ne može reći da je sve

... i ostati normalan?Posljednjih mjeseci (godina?) mediji su preplavljeni mračnim gospodarskim prognozama, predviđanjima da nas čeka još jedna crna godina… Može li itko ostati ravnodušan prema takvim vijestima, od nezaposlenih, radnika, umirovljenika, pa sve do rukovoditelja i članova upravnih odbora?

Kako preživjeti krizu ...

Pripremila: ANA RIBARIĆ GRUBeR

U

Psihologija za poslovnjake

ružičasto i da će problemi ne-stati ako zažmirimo. Naprotiv, bijeg od stvarnosti može povra-tak u nju učiniti još bolnijom jer nismo pripremljeni za ono što nas je snašlo. Stoga se svi trebamo, koliko je god moguće, pripremiti za nedaće koje bi nas mogle snaći, ali ne gubiti vjeru da tunel u kojem se nalazimo ipak ima kraj. Bez obzira na ulogu u svijetu rada, svi može-mo ponešto učiniti kako bismo olakšali stanje i sebi i ljudima oko sebe. Umjesto da se pre-

Edward Lorentz, fizičar i meteorolog, autor te-orije determinističkoga kaosa, poznat po izjavi da pomak krila leptira u Pekingu može nakon mjesec dana izazvati uragan na Floridi, čime je

slikovito prikazao da male razlike u početnim uvjeti-ma imaju veliki utjecaj na budućnost sustava.

Moć informacija Informacije imaju veliku, kat-kada neprocjenjivu vrijednost. Stoga je bitno redovito pratiti zbivanja u našoj okolini, ali i u svijetu. To se ne odnosi samo na podatke financijske priro-de, koji nam mogu pomoći u upravljanju vlastitim novcem ili donošenju poslovnih odlu-ka, nego i na zbivanja u različi-tim područjima jer nam mogu ukazati na neku potrebu tržišta za novom ili poboljšanom uslu-gom koju možemo ponuditi.

Traganje za novim idejamaSvi znamo da nove ideje mogu pokrenuti svijet, da čak i nešto što u početku na izgled služi ograničenomu krugu ljudi, ili ima ograničenu svrhu, može

pustimo valovima, krajnje je vrijeme da naučimo plivati i da pokušamo, što je više moguće, biti aktivni i konstruktivni.

187/02/2012 InfoTrend 45

promijeniti svijet (tko nije čuo za Marka Zuckerberga i priču o pokretanju Facebooka?). Krea-tivnost je sposobnost koja čo-vjeka razlikuje od svih ostalih bića. Uobičajeno je mišljenje da kreativcima nove ideje naviru same od sebe, bez ikakvoga na-pora, kao u priči o Newtonu i jabuci. U stvarnosti je zapravo uglavnom obratno – kreativci su najčešće stručnjaci za po-dručje u kojem postižu mak-simum, mnogo rade i svoje ideje razrađuju do pojedinosti. Jedan od načina za rješavanje problema ili pronalaženje no-vih ideja je brainstorming (olu-ja mozgova), a može se koristiti individualno ili u skupini. Kod brainstorminga je naglasak na pronalaženju što većega broja rješenja nekoga problema, bez njihovoga vrjednovanja ako se radi u skupini (dobro je čak i zadati broj rješenja – npr. 50 ili 100), a potom se prelazi na njihovu razradbu (jednu ideju može razrađivati cijela sku-pina). Jako je bitno da članovi skupine ne komentira-ju ideje drugih, kako bi se svi osjećali slobod-nima izraziti sve što im padne na pamet. Veliki je broj ideja također bi-tan jer smo svi u početku skloni razmišljati u okvi-rima koje određuje naša svakodnevica, a kad iscrpi-mo konvencionalne ideje, nastupa mašta. Upravo su neobične, bizarne ili možda na prvi pogled glupe ideje za-nimljive i potencijal za nešto novo. U poslovnome je okru-ženju u brainstorming dobro uključiti sve zaposlene u neko-me odjelu ili manjoj tvrtki, bez obzira na iskustvo ili znanje. Ne treba zanemariti ni da u provedbi dobrih ideja mogu pomoći i fondovi eU-a.

Upravo su neobične, bizarne ili možda na prvi pogled glupe ideje zanimljive i potencijal za nešto novo

Uobičajeno je mišljenje da kreativcima nove ideje na-viru same od sebe, bez ikakvoga napora, kao u priči o Newtonu i jabuci. U stvarnosti je uglavnom obratno – kreativci su najčešće stručnjaci za područje u kojem postižu maksimum, mnogo rade i svoje ideje razrađuju do najsitnijih pojedinosti.

Osluškivanje potreba tržištaO kreativcima postoji još jedna zabluda, a to je da su oni čuda-ci koji žive u svojem svijetu i ništa izvan toga ih ne zanima. Naprotiv, da bismo uopće po-tražili nova rješenja, moramo biti osjetljivi za probleme i po-trebe, kako vlastite tako i po-trebe nama bliskih ljudi. Slu-šanje drugih je nešto što većina možda smatra osnovom dobre poslovne suradnje, no primjeri iz prakse govore da se toga ne pridržavamo uvijek, čak ni kad je riječ o banalnostima.

O tome govori istinit pri-mjer: zaposlenik koji je za-dužen za nabavu u jednoj našoj tvornici tražio je ponu-de za uredski materijal. Među ponudama je pronašao i jednu iz koje je zaključio da je riječ o nesporazumu: umjesto memoranduma na obično-me papiru, tiskara je nudila

višestruko skuplji i kvalitetniji papir (iako je naručitelj jasno naveo što želi). Uslijedio je te-lefonski razgovor u kojem je naručitelj bezuspješno pokuša-vao objasniti što njegova tvrtka treba, dok je vlasnik tiskare uporno objašnjavao da je papir koji on nudi kvalitetniji. Očeki-vano, do suradnje nije došlo, a vlasnik tiskare žali se kako mu posao slabo ide. Pozorno slušajući što nam

drugi govore, možemo otkriti područja u kojima su moguća poboljšanja, novi proizvodi i nove ili kvalitetnije usluge. U kriznim vremenima ljudi naj-prije zadovoljavaju prioritete, pa bi i posao trebao biti usmje-ren na proizvode i usluge za ko-jima uvijek postoji potreba, kao što su potreba za hranom, dječ-jim potrepštinama, znanjem, kvalitetnim informacijama… (na pamet mi pada i primjer uspjeha hrvatskih lijesova na inozemnome tržištu). Kad je 1932. siromašni stolar Ole Kirk Christiansen u Billundu u Dan-skoj otvorio radionicu u kojoj je proizvodio drvene predme-te za kućanstvo (ljestve, daske za glačanje, stolce… i drvene dječje igračke), vjerojatno nije ni sanjao da će ostati zapamćen kao proizvođač igračaka i osni-vač najpoznatijih kockica na svijetu – Lego.

Naše se crne slutnje ostvaruju zato što, očekujući loš ishod, ništa ne poduzimamo kako bismo ga izbjegli

Psihologija za poslovnjake

46 InfoTrend 187/02/2012

Svaki je klijent bitan Koliko ste puta čuli moto mno-gih tvrtki: Zadovoljan kupac je najbolja reklama. Ljubaznost i iskrenost u komunikaciji (kad, primjerice, dajemo iskren sa-vjet klijentu, neovisno o na-šem trenutačnome interesu) uvijek se isplate. Gotovo su se sve žene susrele s nasrtljivom prodavačicom koja ih uvjerava da im neki komad odjeće izvr-sno stoji, iako je očito da je to svjetlosnim godinama daleko od istine. Takva prodavačica ne samo da neće prodati odjeću, nego se osoba koju je nagovara-

la vjerojatno neće uskoro vrati-ti u njezinu trgovinu. Zadovoljan se kupac ili klijent uvijek vraća, a o svojem isku-stvu priča rođacima, susjedi-ma, prijateljima i poslovnim partnerima. Pri tome ne treba podcijeniti korisnika ako naru-čuje ili kupuje malo, jer će mož-da upravo taj kupac sljedeći

put imati veliku narudžbu ili će preporučiti davatelja usluge nekomu „većem“ kupcu. Osim toga, poslovanje je s građanima često lakše nego s velikim tvrt-kama jer nije opterećeno ad-ministracijom. Tako se mnogi odvjetnici, unatoč tomu što za-stupaju velika poduzeća ne žele odreći malih građanskih parni-ca iako u njima mnogo manje zarađuju - jer građani plaćaju odmah.

Dobra prezentacijaKoliko god dobro i kvalitetno radili, u današnje vrijeme neće-

mo dugo opstati ako korisnike naših usluga ne upoznamo sa svojim radom. Dobra reklama ne mora biti ni najskuplja ni najsloženija jer ionako najlakše pamtimo jednostavne informa-cije. Reklama mora biti prila-gođena skupini klijenata koju želimo privući, a to određuje njezin format i sadržaj. Kad se spominje reklamiranje, obič-

no pomislimo na radijske i televizijske spotove, ali

zapravo je na raspo-laganju cijeli niz

sredstava reklami-ranja – od inter-netskih reklama, sudjelovanja u lokalnim mani-festacijama, oba-

vješćivanje mo-gućih klijenata na

području na kojem se tvrtka nalazi…

Ulaganje u znanje – najbolje ulaganjeNovca za ulaganje danas malo tko ima, ali ako ga imamo, bit-no ga je dobro uložiti. Dioni-cama, zlatu, stranim valutama i nekretninama vrijednost va-rira, a jedina vrijednost koju nam nitko ne može oduzeti jesu znanja i vještine. Ulaganje u doškolovanje, učenje stranih jezika ili stjecanje dodatnih in-formatičkih vještina ne samo da su dobrodošli nego su nužni da bismo opstali u svijetu rada. Vrijeme kad je učenje prestalo stjecanjem svjedodžbe ili diplo-me odavno je prošlo. Ponuda je različitih tečajeva velika, stoga odaberite onaj koji vam nudi najbolji omjer cijene i kvalitete i – počnite!

Znanja i vještine su bitna sastavnica poslovnoga usp-jeha, ali ne i jedina. Dobra jezična i nejezična komunikac-ija, suosjećanje, strpljivost, upornost, asertivnost (sposob-nost zauzimanja za sebe, ali bez ugrožavanja drugih) i uspješno razrješavanje sukoba pridon-ose uspjehu u poslu i vrijedni su ulaganja truda kako bismo i u tome smislu napredovali.

Održavanje dobrih međuljudskih odnosaNesigurnost i strah plodno su tlo za narušavanje međuljud-skih odnosa, tako da radno mjesto može početi sličiti are-ni u kojoj se gladijatori, umje-sto za goli život bore za posao. Posljedice su teške, ne samo za međuljudske odnose nego i za radnu učinkovitost, što se u konačnici očituje i smanjenom

Psihologija za poslovnjake

Ne zavidimo boljima, pomažimo slabijima

Ljudska je priroda takva da smo se sklo-niji natjecati s onima koji su barem privid-

no bolji ili imaju više, nego se tješiti da ima i onih ko-jima ide lošije nego nama. Ugledanje u bolje može biti motivirajuće, ali i optere-ćujuće, ako ne uspijevamo održati korak. Stoga ne trebamo okretati glavu od ljudi u nevolji, nego im pomoći, u skladu sa svo-jim mogućnostima. Iz toga možemo izvući dvostruku korist – zamjećujemo da naša nevolja nije najve-ća, a samim pomaganjem drugima osjećamo se bolje. Umjesto da neprestano ku-kamo zbog onoga čega ne-mamo, trebali bismo osje-ćati zahvalnost na onome što imamo.

Naše se crne slutnje ostvaruju zato što, očekujući loš ishod, ništa ne poduzimamo kako bismo ga izbjegli.

187/02/2012 InfoTrend 47

dobiti ili čak gubitkom. Za do-bru su komunikaciju odgovor-ni svi koji u njoj sudjeluju, a osobito osobe na rukovodećim položajima. Jasna i otvorena komunikacija, bez skrivanja in-formacija, koliko god situacija bila teška, pomoći će u zadrža-vanju povjerenja zaposlenika, a spriječit će govorkanja i gla-sine. I u vrlo teškim prilikama, kao što su smanjivanje plaća ili otpuštanje zaposlenika, za-poslenima treba u razgovoru objasniti o čem je riječ.

Kako bi se zadržalo pozi-tivno ozračje, ne treba zapustiti obilježavanje blagdana ni bit-nih obljetnica, koje može biti skromno, ali s naglaskom na druženju. Zaposlenike se može potaknuti da sami sudjeluju u organizaciji proslava ili čak da sami nešto pripreme, ali bez prisile. Naravno da je neumjes-no od zaposlenika očekivati da o svojem trošku za božićni domjenak pripremaju bakalar ili salatu od hobotnice za cijeli kolektiv, ali simbolično sud-jelovanje svih je dobrodošlo.

Dobri se odnosi u kolekti-vu mogu graditi i bez skupih team buildinga, odlaskom na zajednički izlet.

Krizna vremena mogu čak i potaknuti ljude na kvalitet-

nije druženje jer u nedostatku sredstava za izlaske u skupe restorane ili putovanja, lju-di zabavu traže u kućnome okruženju, u krugu obitelji i prijatelja.

Održavanje je kontakata s drugim ljudima bitno i za posao – uvijek možemo saznati nešto novo, dobiti korisne in-formacije o novim poslovnim prilikama ili barem savjet o ko-jem vrijedi razmisliti.

Štednja, štednja, štednjaO štednji se govori na sav glas, iako je velik broj građana – ali i poduzeća – koji više nemaju na čem uštedjeti. Je li doista tako? Ako pozorno analiziramo i planiramo troškove, uvijek se može pronaći još poneka stav-ka na kojoj možemo još pone-što uštedjeti. Uredski materi-jal, rasvjeta, telefoni te troškovi grijanja (ako smanjimo grijanje i temperaturu prostora snizimo za samo 1 Celzijev stupanj, šte-di se 5% energije) pružaju mo-gućnost uštede koja možda nije velika ako pojedinačno proma-tramo svaku stavku, ali kad se sve zbroji i pomnoži s brojem

mjeseci u godini, dolazimo do znatnih iznosa. Ne treba srlja-ti u nepotrebne izdatke, koliko nam se god, primjerice, ure-đenje interijera činilo privlač-nim. Obavljanje nužnih radova (manji popravci i možebitno bojenje zidova kako bi prostor djelovao čisto) i poneka lijepa pojedinost učinit će nam radni

prostor ljepšim i ugodnijim. Pri odlučivanju o troškovima koje ćemo srezati ne smijemo pasti u napast da štedimo na vlasti-toj sigurnosti i sigurnosti zapo-slenika, troškovima osiguranja i obrazovanja.

Vlasnici bi malih obiteljskih poduzeća trebali pokazati kako se štedi na vlastitome primjeru. Neu-

mjesno je kupovati skupocjeni automobil ako se radnicima smanjuje plaća ili se ukidaju radna mjesta. Dijeljenje sud-bine zaposlenika je dugoročno ulaganje u njihovu lojalnost.

Brinimo se za zdravljeDugotrajni stres ostavlja broj-ne posljedice, među kojima su i iscrpljivanje organizma, ra-zličite psihosomatske tegobe i pad otpornosti. Pokazalo se da se sa stresom općenito bolje nose, a i osjećaju manje tjeles-nih tegoba, oni koji su i inače u boljoj tjelesnoj kondiciji. Sto-ga, unatoč zaokupljenosti eg-zistencijalnim problemima, ne bismo smjeli zanemariti svoje zdravlje – pravilnu i redovitu prehranu, spavanje, kretanje i kontrole kod liječnika, a pazi-ti da ne koristimo lijekove na svoju ruku, ne zlorabimo alko-hol i da se, ako pušimo, riješi-mo te skupe i nezdrave navike.

I na kraju se sjetimo, sa željom da svi što lakše i što brže prebrodimo krizno razdoblje, stare latinske izreke koja kaže da poslije kiše dolazi sunce.

I neuspjeh je dio uspjehaSoichiro Honda, genijalni inženjer i osnivač tvornice Honda, jednom je izjavio da je uspjeh 99% neuspjeha. Promatrajući tuđe uspjehe, najčešće nismo svjesni koliko im je neuspjeha prethodilo. Nikada, ni kad nam je naj-teže, ne smijemo smetnuti s uma da je neuspjeh dio života, prolazna faza, a ne živo blato u koje tonemo (ne smijemo pustiti da potonemo!). I to je prilika da steknemo iskustvo i nešto naučimo. Uvijek treba imati na umu staru narodnu – što nas ne ubije, to nas ojača. Istraživanja utjecaja stresnih iskustava na kasniji život pokazala su da uspješno suočavanje sa stresom povećava vjerojatnost da ćemo se i s budućim stresnim situacijama uspješno nositi. Dakle, i na određeni način vježbamo!

Upravo su neobične, bizarne ili možda na prvi pogled glupe ideje zanimljive i potencijal za nešto novo.

Psihologija za poslovnjake

48 InfoTrend 187/02/2012

BH Telecom najavio dobit Na osnovi ostvarenih rezultata za prvih jedanaest mjeseci i očekivanja u prosincu 2011., procijenje-no je da je BH Telecom u 2011. ostvario ukupan prihod u iznosu od 615 milijuna KM, a očekivana je dobit oko 150 milijuna KM, izjavio je generalni direktor BH Tele-coma mr. Nedžad Rešidbegović. Na konferenciji za novinare generalni direktor mr. Nedžad Re-šidbegović istaknuo da su u 2011. ostvarena ulaganja u uznosu od oko 130 milijuna KM, uz napomenu da su više od 60 posto ulaganja ostvarile domaće tvrtke. Prema njegovim riječima, BH Telecom je u budžet Federacije BiH (FBiH) u 2011. uplatio 530 milijuna KM. Napomenuo je da je 2011. posljednja godina u tro-godišnjem planu (2009. - 2011.) te da su strateški ciljevi iz toga plana potpuno ostvareni.

“Izvršili smo tehnološke transformacije k širokopojasnim usluga-ma i u fiksnoj i u mobilnoj mreži. Značajno smo povećali broj ADSL korisnika, izvršili transformaciju servisa, uveli Triple play serise i IPTV, izvršili marketinšku transformaciju, tako da je kompanija postala tržišno orijentirana. Također, izvršili smo promjenu orga-nizacije s ciljem da kompanija bude i servisno orijentirana”, rekao je Rešidbegović.

Kada su u pitanju rezultati fiksne mreže za 2011., izvršni direktor za tehnologiju i razvoj servisa BH Telecoma Elvidin Kovač kazao je da na kraju 2011. ne postoji nijedna lokacija unutar mreže BH Telecoma na kojoj se ne može pružiti širokopojasna usluga. “Ima-mo 250.000 instaliranih širokopojasnih portova, 100.000 ADSL korisnika i 45.000 korisnika MojaTV”, naveo je Kovač. “Trenutno imamo 99 postotnu pokrivenost stanovništva signalom GSM-a, a pokrivenost je teritorija preko 96 posto. Istovremeno, signalom 3G mreže pokrili smo preko 50 posto stanovništva”, istaknuo je Kovač.

Nokia Siemens Networksi 4G/LTE mreže U organizaciji kompanije Nokia Siemens Networks, u Sarajevu je u prosincu 2011. održana konferencija za novinare na kojoj su predstavljena nova LTE rješenja za mobilne operatore. Na-zočnim su se novinarima obratili Goran Ninković, direktor tima za Bosnu i Hercegovinu, Dino Miljković, direktor Nokia Siemens Networks d.o.o. Sarajevo te Rastko Blagojević, di-rektor prodaje za mobilne širokopojasne tehnologije.

Evidencija romskih potreba U organizaciji Ministarstva za ljudska pra-va i izbjeglice BiH i Leftor d.o.o. Tuzla, odr-žana je izobrazba za korištenje softver-skoga informacijskog sustava koji prati potrebe romske populacije u BiH. Okvir za realizaciju toga sustava činio je prihvaćeni akcijski plan za rješavanje problema Roma u području stambenoga zbrinja-vanja, zapošljavanja i zdravstvene skrbi. Izobrazba je održa-na za uposlenike Centara za socijalni rad u FBiH u Sarajevu, a za njihove kolege iz RS u Banjoj Luci. Centri za socijalni rad, odnosno njihovi uposlenici, primarni su korisnici toga sustava i imat će pravo i odgovornost za unos, mijenjanje i brisanje podataka o Romima kao i pristup izvještajnim funkcijama, te kandidiranje romskih domaćinstava i člano-va obitelji za projekte koji su u ovlasti Ministarstva. Korište-nje će takva sustava zasigurno doprinijeti boljoj evidenciji potreba te populacije, a u konačnici i poboljšanju njihovoga socijalnog statusa.

ICT VIJESTIBiH

Na slici slijeva: Elvidin Kovač, Nedžad Rešidbegović i Hamdo Katica

187/02/2012 InfoTrend 49

ICT VIJESTISrbija

TechNet Dan 2011Microsoft BiH je prosinca 2011. organizirao TechNet Dan, tradi-cionalni skup IT stručnjaka, me-nadžera, entuzijasta i svih ostalih koji žele saznati više o najnovijim Microsoftovim tehnologijama iz područja IT infrastrukture. Teme o kojima se razgovaralo su Private Clo-ud, System Center 2012, Windows 8 i dr. Po prvi je put TechNet Dan organiziran u partner-stvu s MS BH Community.

Vojvođanski klasterDvije nove članice Vojvođanskoga IKT klastera.Nova je redovita članica Vojvođanskoga IKT klastera kompanija E-CAPS iz Novo-ga Sada koja nudi rješenja i savjetničke usluge iz područja informacijskih tehno-logija.Također, nova je počasna članica Poslovni inkubator Novi Sad – BINS, usta-nova s kojom Vojvođanski IKT klaster od prije uspješno surađuje. Vojvođanski je

IKT klaster uspješno ostva-rio aktivnosti sufinancirane iz nepovratnih sredstava Ministarstva ekonomije i re-gionalnog razvoja. Razvijeni su programi za nekoliko tre-ninga koji će biti održani na Klaster akademiji za članice, a ostvaren je i projekt una-prjeđenja sustava videonad-zora Grada Novoga Sada uz sudjelovanje JKP Informati-ka, Fakulteta tehničkih nau-ka i kompanije Zesium.

InfoDom u SrbijiTrtka Infodom počinje s aktivnostima u Srbiji.IT tvrtka Infodom je jedna od vode-ćih u Hrvatskoj i ona počinje s ak-tivnostima u Srbiji. Damir Baralić, di-rektor filijale Infodom u Beogradu, smatra da su iz aktualne ponude IT rješenja za tržište u Srbiji najzani-mljiviji: SPIN, rješenje za planiranje i provedbu nabave, e-Inspektor za podršku rada inspekcijskih službi i e-BAP i e-GOP rješenja za uprav-ljanje elektroničkim dokumentima, registrima, portalima i sabirnicama. Imamo nekoliko desetaka izvedenih projekata od kojih bi mnogi zasigur-no bili jako poželjni i u Srbiji. Baralić kaže da je Infodom zapo-čeo sa svojim aktivnostima u Srbiji u drugoj polovini 2011. Cilj nam je da u suradnji s domaćim IT tvrtkama ponudimo svoje proizvode i usluge domaćemu tržištu i da im pomogne-mo riješiti probleme te poboljšati svoje poslovanje. Naše iskustvo i poznavanje određenih područja, zajedno s uspješnim referencama iz regije, osiguravaju brzu i uspješnu implementaciju novih tehnologija i suvremenih rješenja u poslovni su-stav naših klijenata.pripremio HARIS HAMIDOVIĆ

Web-aplikacija za Općinu Tešanj

Općina Tešanj već dulje vrijeme nasto-ji primjenom naj-novijih tehnologija osuvremeniti svo-je poslovanje u cilju kvalitetnijega upravljanja

dobrima koja su u njezinoj nadležnosti. Kra-jem 2011. za potrebe te općine završena je web-aplikacija koja omogućava upravljanje projektima i praćenje svih događaja u svezi s putnom infrastrukturom korištenjem web-tehnologije.

Na taj će način upravljačke strukture općine moći u bilo koje doba i s bilo kojega mje-sta obaviti nadzor nad trenutačnim stanjem projekata, te s podatkovnoga servera povući odgovarajuća izvješća u tekstualnome i gra-fičkome obliku. Istodobno će upravni aparat općine moći u svakome trenutku raspolaga-ti svim podatcima potrebnima za planiranje, upravljanje i koordiniranje aktivnosti u svezi s projektima koji su u nadležnosti općine.

Damir Baralić, direktor filijale Infodom u Beogradu

50 InfoTrend 187/02/2012

Izvoz softveraSrbija izvezla softverâ u vrijed-nosti od oko 200 milijuna do-lara. Jelena Jovanović, stručnjakinja Privred-ne komore Srbije za IT, izjavila je za RTS da je Srbija prošle godine više zaradila od izvoza softvera nego od izvoza mali-na. Konkretno, od izvoza je malina Srbija zaradila 140 milijuna dolara, a od izvoza softvera oko 200 milijuna dolara. Rekor-dan je izvoz još znatniji ako se zna da ga je postiglo samo oko pet tisuća stručnjaka u 80 domaćih tvrtki. Naši su programeri au-tori brojnih aplikacija za Simbian, Android i Vindous platforme. Razvijene su aplikacije i platforme za daljinsko očitavanje elek-trične energije, vode i sl. „Tu kažu da smo jedni od najboljih u svetu”, ističe Jelena Jovanović iz Privredne komore Srbije.

Analogno/digitalnoOve je godine predviđen prela-zak s analognoga na digitalno emitiranje. Državna tajnica za Digital-nu agendu Ministarstva kulture, informi-sanja i informacionog društva Jasna Matić najavila je da će ove godine velika pozor-nost biti posvećena digitalizaciji televizije i uvođenju elektroničke uprave u veći broj državnih tijela u cilju olakšanja admini-strativnih procedura. Ona je navela da se trenutačno obnavljaju odašiljačke postaje. Drugo, uvest će se elektronička uprava u državna tijela, prije svega elektroničko za-kazivanje koje je do sada pobudilo veliko zanimanje građana prilikom podnošenja zahtjeva za nove osobne iskaznice i putov-nice.

pripremio NIKOLA MARKOVIĆ

NagradaUručena nagrada tvrtke OSA Računarski inženjering. Nagra-du „Petar Damjanović” za najbolji rad iz područja izradbe strojeva i uređaja programskim paketom AUTODESK Inventor dobio je Aleksandar Milova-nović, student Mašinskoga fakulteta u Beogradu za rad “SUS motor – motorcikl”. Tvrtka OSA Računarski inženjering je zastupnik Autodeska na našem tržištu. Auto-desk Inventor namijenjen je radu s iznimno složenim sklopovima, a tehnička se do-kumentacija dobiva automatskim kreiranjem željenih projekcija modeliranoga dijela ili sklopa.

Opadanje se nastavljaUdar na IT industriju. Financijska je kriza utjecala na to da tržište IT industrije u Srbiji već treću godinu zaredom opada. Ono je s 540 milijuna eura u 2008. palo na oko 400 milijuna eura u 2010. Ugrožena je rentabilnost proizvodnje i proda-je računala jer od prodajne cijene IT kompa-nijama ostaje od 2 do 3 posto. Sada se nad domaćom IT industrijom nadvila i opasnost da se plaćanjem takozvanoga „muzičkoga di-nara“ po „Jedinstvenoj tarifi posebne nakna-de“ još više ugrozi opstanak te djelatnosti. Ta tarifa određuje da se za svaki CD rezač, HI FI rekorder i druge nosače zvuka i slike mora platiti 3 posto od prodajne cijene. Za USB flash drive do 16 GB treba platiti 25 dinara i sl. Udruženje informatičke delatnosti Privred-ne komore Srbije i Društvo za informatiku Sr-bije zajedno su s predstavnicima IT industrije osporili visinu naknada u Tarifi.

ICT VIJESTISrbija

187/02/2012 InfoTrend 51

Treba pročitati

matematički fakultet, Tehnički fakultet Sveuči-lišta u Rijeci, elektroteh-nički fakultet Sveučilišta u Osijeku te Fakultet elektrotehnike, strojar-stva i brodogradnje Sveu-čilišta u Splitu. Iskustvo je neposredne suradnje sa studentima utjecalo na način prika-za informacija kao i na sustavnost opisa. Svi oni koji su se susretali s ja-snim i vrlo konkretnm autorovim stilom, prepo-znat će ga u svakome po-glavlju. I najsloženiji kon-cepti, kao i tehnologija u kojoj su izvedeni, opisani su precizno i razumljivo te podrobno pojašnjeni brojnim primjerima i di-jagramima kojih na 540

stranica ima više od 350. Građa bi se računala mogla shvatiti kao cjelovit pregled arhitekture i organizacije raču-nalnih sustava, od povijesnih početaka do tehnički najzahtjevnijih - suvremenih višeprocesorskih, višejezgrenih i grafičkih procesora.

Iako je riječ o udžbeniku čija je zada-ća dati sveobuhvatan pregled, neka će po-glavlja zasigurno biti zanimljiva i onima koji žele razumjeti osnove računalstva, saznati nešto o konceptima na kojima se računalstvo zasniva ili proučiti neke izdvo-jene tehnologije. Svi oni koji se u svojem svakodnevnom radu intenzivno susreću s računalnom tehnologijom neće pogriješiti ako Građu računala uvrste u svoju stručnu biblioteku jer će im s vremena na vrijeme sigurno zatrebati.(IZ)

lično kako u uvodu knjige autor opisuje računalo, moglo bi se opisa-ti i načelo na kojem je sama knjiga

zasnovana. Naime, autor računalo definira kao

stroj koji se može programirati pa time prilagoditi rješavanju različitih, čak i naj-složenijih problema koji se aritmetički i lo-gički mogu opisati. Jednako tako, viđenju računala kao nepromjenjivoga sklopovlja kojemu se na promjenjiv način udahnjuje život, knjiga najprije definira nepromje-njive koncepte izgradnje računala, a onda definira i opisuje promjenjivu, sve “integri-raniju” tehničku realizaciju tih koncepata.

Da bi se moglo razumjeti zašto su neka rješenja, realizirana u tehnologiji visokoga stupnja integracije, implementirana baš na opisani način - najprije je potrebno razu-mjeti problem i načelo njegovoga rješava-nja, odnosno definirati koncept. Upravo se zbog toga u knjizi isprepleću i povezu-ju idejna, konceptualna rješenja i njihova

Visoka škola za primijenjeno računarstvo objavljuje novu knjigu prof. dr. sc. Slobodana Ribarića

S

Građa računala arhitektura i organizacija računalnih sustava

Naručite udžbenik po cijeni od 279 kn! Knjigu možete kupiti i osobno na adresi Maksimirska 58a, na upisnom pultu učilišta Algebra, ili je možete naručiti preko donje online narudžbenice:http://www.algebra.hr/stranice/izdanja/tiskana_izdanja.aspx#grada

tehnička realiza-cija.

Prema riječima autora knjiga je zamišljena kao udžbenik za sustavnu analizu i razumijevanje računal-stva. Kako je riječ o disciplini koja se ne-prestano mijenja, tako je i pristup kojim se koncepti odvajaju od tehničke izvedbe najbolja osnova praćenju tehnologije koja će se u godinama koje slijede razvijati vrlo brzo, a katkad i vrlo nepredvidivo. Petna-est godina nakon prethodne knjiga je za-pravo znatno proširen pogled na koncepte i tehnologiju koji su osnovom najpropul-zivnijim granama industrije, od telekomu-nikacija do biotehnologije.

Knjiga objedinjuje i sistematizira znanje prikupljeno za potrebe izlaganja složenoga gradiva pred zahtjevnom stu-dentskom publikom na brojnim hrvatskim tehničkim fakultetima, kao što su Fakul-tet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Prirodoslovno