FEDEli 1.'.I :AtJt. ...

"

0Zo'jL1 t. t4I

.:rll.goa

Konrisila za izbor

VIJECU FILOZOFSKOGA FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVTI

IZVJESTAJs prijedlogom odluke o izboru

odlukom Vijeia Filozofskoga fakulteta univerziteta u Sarajevu br.02-olll46. od 15. 4.201 9. godine imenovana je Komisija za izbor radi pripremania prijedloga za izbor docenta zaPODRUC.IE (OBLAST): HLMANTSTTCKE NAUKE, pOLJE: NAUKA O .lEZtKU IKN/\Z,EVNOST| (I-ILOLOGI,IA). GRANA: BOSANSKI, HRVATSK| I SRPSKI JEZIK, Hi,,SIOTIJA

.jeziku (predneti'. Hisbrijska gramatika I i Il, poredbena grumatika -vlavenskih.ic=iko,,lc:iksrethjoujekovnih kancclariju). oPCI PREDMETII (Bosanski. hrvatski. .rrpski .iezik I i tt) naOdsjeku za bosanski. hrvatski i srpskijezik. u sastavu:

l. DR. LEJLA NAKAS, doktor lingvistidkih nauka. redovni prof'esor na Odsjeku zabosarrski. hrvatski i srpski jezik Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu nanaudnoj oblasti bosanski, hrvatski i srpski iezik. Hi.\torija jezika, (predmeti:Staroslavenski jezik. Historija knjizevnog jezika I i ll. Uvod u slavisti[u. Jeziksevdalinke, Jezidke odlike balade o Hasanaginici), predsjednik,

2. AKADEMIK PROF. DR. SENAHID HALILovtc, doktor fitoloskih nauka. redovniprof'esor na odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozolskog fakultetaUniverziteta u Sarajevu- na predmetima Normo i kultura bosanskog, hrvalskog, srpskog.je:ika i Dijalekrologiju. tlan.

3' DR. BERNISA PURIS. doktor lingvistiikih nauka, vanredni profesor na ods.ieku zabosanski. hrvatski i srpski jezik Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. za oblasrbosanski. hnarski i srp.ski jezik, savremeni (slantlartlni .7czik). (predmeti: pratt,pi.s,Je:i['ka htltura. Lingvistiika .rtili.ttika I i il, Funkcionalno stilistiku), an.

Dana 19.4.2019. godine Komisija je zaprirnila akt Filozolskoga fakultera br. 03-02/360.od 16.4.2019. ko.iim joj se dostavlja kompletan konkursni rnaterijal s prijavom kandidata iizvjesta.i pravne sluzbe Fakulteta sadinjen nakon obrade prijave. romiiija je pregledala tepa2liivo i detalino analizirala cjelokupni zaprimljeni materijal, pa vijeiu Fakuiteta podnosisljedeii

Spomenutim aktom Filozofskoga fakulteta Komisija je obaviieStena da se na konkurskoji.ie. u skladu s odlukom Viieia Fakulteta br.02-0t/22. od 13. 2. 2019. objavljen u dnevnomlistu .,oslobodenie" ina internetskoj stranici Univerziteta i Fakulteta dana 9.3.2019. azakljuien dana 23. 3. 201 9. prijavio jedan kandidat, i to dr. Mehmed KardaS.

U izvjesta.ju pravne sluzbe sadinjenom nakon obrade prispjele prijave na konkurs navodise daje prilava kandidata dr. Mehmeda Kardaia blagovremena laostavtlena posrom 19. 3. 2019)i s potpunorn dokumenlacijom. Nakon detaljnoga pregleda prijave i dokurnintaciie Kornisija.|etakoder zakliudila da.ie ona blagovrernena i potpuna. te ju je uzela u dalj n ie razmatran je.

Detaljnim uvid.m u dokurnentaciju koju je kandidat <Ir. Mehmed Kardas dostavi. usvojoj prijavi Kom isi ja.ic utvrdi la sl iedeie:

1

Dr. Mehrned Kardas u svojoj prijavi naveo je da se prijavlju.le na nrjesto docenra zaPODRU..IE (oBLAST): HUMANISTJCKE NAUKE, PoLJE: NAT]KA o JEZIKU IKNJIZEYNOST| (FILOLOGIJA). CRANA: BOSANSKI. HRI/ATSKI I SRPSKl .IEZIK, HiSIOT)iA7a:lta (predmeti: Hi.trorijsko grqma.riku t i !1. poredbenu gramarika slavenskih.ieziko, Jeziksredniouje kovnih koncelarijo), oPcl PREDJuIETII (Bosanski. hnatski, srpski jezik I i ll) naOdsjeku za bosanski. hrvatski i srpski jezik Filozofskoga takulteta Univeiziteta u Sarajevu, snaznakom da se prijavljuje za akademsko zvanie DOCEN'l'A.

Iz prilozene dokumentaciie Komisija je o kandidaru dr. Mehmedu Kardasu utvrdilasljede6e:

I. BIOGRAFIJA

Dr. Mehrned Karda5 roden ie 25. r 0. 1985. godine u Visokom. osnovnu skolu igimnaziju zavrsio je u visokom. Diplomirao je 200g. godine na Filozofskom fakultetuUniverziteta u Sara.ievu. na odsjeku za bosanski, hniatski i srpski jezik - studijska grupabosanski, hrvatski. srpski jezik i knjizevnosri naroda Bosne i Hirceglvine - i steiao zvanleprufesor bosan.;kog jeziko i knjiZevnosti noroda Bosne i Hercegovaine. Na istom fakultetu,godine 2013. stekao je akademski stepen magistra lingvistiikih nauka odbranivSi magistarskuradnju Je:ik i gralija :srednjoujekottne bosansko-htrnske epig.aJika. Akademski ,t.p",idokto.uhumanistidkih znanosti iz znanstvenoga podrudja filologije stekao je na Filozofskom fakultetu uZagrebu odbranivSi disertaciju Jezik i grafiju Kopitorot'a icltaruevandeljo u konlekslu bosanskect'kveno.claven.vke pi.sntcnosti. Zaposlen.ie na Filozofskorn f'akultetu od oktobra 2015. godine, uzvanju asistenta. Na odsjeku za bosanski. hrvatski i srpski .iezik saradnik je na pre-dmetimaStaroslavenski jezik. Historijska gramatika I i It. Historija knjizevnog jezika t i II. poredbenagramatika i Bosanski, hrvatski, srpskijezik kao opii predmet.

Prethodno radno iskustvo stiecao je najprije kao prot'csor u Srednjoskolskom cenrru..Hazim Sabanovii" u visokom (20i0-201i) i u'cimnaziii'..visoko* (2012-i014) kao profesorBosanskog jezika i kniiZevnosti, potom na Institutu za jezik u Sarajevu kao viSi strudni iaradnikna Odjeljenju za hisroriju jezika (2014-2015).

Od oktobra 2015. do danas spolini.je saradnik na Filozolskom fakultetu Univerziteta uzenici- na ods.ieku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjizevnost. na predmerimaStaroslavenski.iezik i Historijajezika I i II.

U razdoblju 2012-2018. bio je saradnik u nekoliko uspjeino zavrsenih projekata izoblasti historije jezika - Bosanski psaltir i; Zboruiku H'alu kr.:iianina (Forum Bosna 2012).vruloiko bosansko ceNeroevandalje (Forum Bosna 2014). Divoievo cvandefe: studija ikriticko i:danja /e,tr/a (lnstitut za jezik 2018). Saradnik .ie u dva projekia iz oblastidiialektologije - opi'eslavenski lingvistiiki allas (Akadernija nauka i um.ietnosti Bosne iHercegovine) i Bosan.gkohercegovaiki lingtistiiki atlas (Akademija nauka i umjetnosti Bosne iHercegovine i Slavistidki komitet. Sarajevo).

Uiestvovao.je na tri mealunarodna i.iednom domaiem nautnom skupu.Njegova su istra2ivanja usmjerena na izudavanje slednjovjekovn ih bosanskih rukopisa i

poseban doprinos na tom podruiju dao.ie u svojoj disertaciji o Kopitarovom evandelju. vrloopsezna ikomplcksna studija- utemeljena na odgovarajuiern rnctodoloskom pristupr.r. ojednomod sakralnih rukopisa iz 14. stolie6a ocijenlena.je na Filozot'.skom l'akultetu ,2ugr"bu kuo

2

..znadajan uzlet savremene filologije u Bosni i Hercegovini. sa znada.inirn reperkusijama iukroatistici, kao i uopte u .iuZnoslavenskoj tilologiji i slavistici'..

BIBLIOGRAFI.IA

lz podrudja lingvistiike bosnistike dr. Mehmed Kardas dosad je ob.iavio jednu naudnumonografiju. deset naudnih radova te nekoliko drugih radova (strutn ih

-

radova i prikaza).Komisija je uzela u razmatranje veiinu objavljenih bibliografskih jedinica kao relevantne zaizbor u zvanje docenta.

Dr. Mehmed Kardai objavio je jednu knjigu, dvanaest radova. jedno naudno-kritidkoizdanje izvora ijedno struino djelo, kako slijedi:

I. knj iqa

l. .kzik i grafiia srednjoujekovne bosanske epigrafike, Edicija, Radovi, Knjiga XIX,Sarajevo, 20 I 5, 247 str., I S BN 97 8 -99 5 8 -620 _25_6, [coBt s s. B H _tD 223 5 B 66jII. naudni radovi

"Stilska funkcija arhaizama u srednjovjekovnoj bosansko-humskoj pismenosti,',Bosanski jezik: dasopis za kulturu bosanskoga knjiZevnog jezika, br. g (20it;, str. t:Z_ts2, UDK 81t.163.4'373.44:930.21497.6, ISSN tSt2-s6s6. [COBTSS.BH_tD102s3900661

"Strukturna i semantiika obiljezja f'razema natpisa steiaka", u koautorstvu s AlisomMahmutovii- Bosnu fran.siscanu; ttasopis Franjevatke teologije Saraievo, god.22- br.4t (2014). srr. 87 105. UDK 8l'373.7:726.825, |SSN BaO_7487. [COBISS.BH_|D227361341"Refleksi jata starobosanskih iirilitnih natpisa,,, KnjiZevni jezik. god. 25, br. l_2 (2014)srr. 7-25. UDK 8 1 t . t 63.4'282. I SSN 0350_3496, [COBISS.BH_tD 5 t326407 9]"o.iezidkim i grafi.iskirn odlikama Sofijskog bosanskog evandelja", Forum Bosnae, br.66 (20t4). srr. t38 149. UDK 8il.163.t; 091:003.349):27_247997.6), ISSN l5t2_5 r22, [COBISS.BH-tD I025392882]"Paleografske ijezidke odlike novog petrogradskog bosanskog Evantlerja u odnosu naGiljferdingov apostol No. 14". Dntgi simpozij o bosanskon .ia:iku i.tlrazit)anje,normirunje i uienje bo.sunskog jezika dosadainji rezurtati, potrebe i perspekriie.zbomik radova s konferencije odr2ane l2-r3. marta 2015, Institut za jezik. daralevo20r6. str. st-62. UDK 003.i49(497.6)"r3", rsBN g7g_ggs}_6zo_27-0, lioelss.sH-ro10s369851

"Dvojeziina bujuruldiia Mehmeda Husrev-pase iz doba prvog srpskog ustanka',, svef idom Matarad2ijom, Ratrotti (Travaux). Firozofski fakultei u Saraj-evu, knj. 20(2017), str.223-244.94.(497.6)"tS06"(094):512.16t:163.4*3. ISSN:058t-i447.lcoBrss.BH-tD qs877

3'7 I"KrajiSniika pisma Arhiva Ruske nacionalne biblioteke u Sankrpeterbursu.'. s EnisomBajraktarevii. Surajet'.ski .filolo.iki .tu.sreti: zbornik radova, knj. I (201S),*st rl. 260 270.UDK 091.003.3491:81 1.163.4*3(044)'1611S", tSSN 2233-10t8. [COBISS.BH-rDr0s364731

2

3

4

)

6

7

3

8. "O pisrnu i jeziku Sofijskog bosanskog evandelja", uvodna sudija kritidkorr izdanjuIeksta llosansko ieltteroevondelje: So/ijski odlomci. Forum Bosnae 80,2018. str. 7 i8"UDK 27-247:091(497 .6)" 13"; 821 .163.4(497.6).09"041t4" .091 :003.3491:27 -247 (497 .6).rssN ls r2-51 22, [coBrss.BH-rD 7899673]

9. "Paleogralska analiza pisma Kopitarova bosanskog detveroevandelja" - Suzncrnje; zbornikrodot a ... medunarodnog noutno-struinog skupa Obrazovanja,.iazik. k tut.u; tendcncijei izazovi. Zenica 2018, str. 330-344, UDK 003.349(497.6)"t3". ISSN: 2566-4387.lcoBrss.BH-lD I 0s3s 1 931

10. "Novi listovi Vrutodkog bosanskog detveroevandelja". Godiinjak ('enrro zobctlkunoloika ispitivanja Akademije nauka i umjehosli Bosne i Hercegovine. knj. 47(20 I 8). str. 1 93-t 97, I SSN : 0350-0020, UDK 003.349.07 1 (497 .6)" o4t t 4,' [COB r SS.BH-rD r04s8r37l

I l. "VaZan doprinos otkrivanju zaboravljene Bosne", prikaz izdanja iajnidkog evantlelja(prir. E. Ramii-Kunii), Forum Bosnae 78-79, 2017. srr. 319 322, UDK09t.003.3491:27 -247(497 .6),ISSN l5 l2-5122, [CoBtSS.BH-t D 102s390322]

12. ''Leksika orijentalnog porijekla u frazemama bosanskog jezika: Sehovii, Amela,Haverii, Denita, 2017", Prikazi i oclene, Radovi (Trovaux), Filozofski fakultet uSarajevu, vol.2l (2018), str.236-238, UDK 811.163.4*3'373.45(049.3). tSSN:0581-7447. [COBISS.BH-|D l0l 18425]

Ill. Naudno-kritidko izdanie izvora

l. Bosonskt ietveroevandelje: Sofiski odlomci, Forum Bosnae 80,2018, str. 45 224, UDK27-247:091(497.6)"13"; 821.163.4(497.6).09"04/14",091:003.3491:27-247(497.6), ISSNI s l2-5 1 22, [COB ISS.BH-tD 7 89967 3l

IV. Urednidki rad

l. Konkordancij';ki rjeinik, lnstitut za jezik Univerziteta u Sarajevu. Rdicija posebnaizdanja, knj. 19,2014, str. 307, UDK 726.825:003.349.071(038), ISBN 978-9958-620-20- l, [coBrss.BH-rD 2 I 6 I 5366]

Uz svoju prijavu kandidatje dostavio pojedan prirnjerak knjige pod red. br. l. kritiikoizdanle pod red. br. lll.l, priredeno izdanje pod red. br. IV.l te f,otokopiie svih navedenih radovas valjanim dokazom da su objavljeni (l-12).

Nakon detaljnoga uvida u dostavljene bibliografske jedinice Komisija je konstatirala dase one mogu razvrstati na sljede6i nadin:

- I recenzirana naudna monografrja: bibliografska jedin ica ovdje oznadena kao I.knjige pod rednim brojem I

- l0 naudnih radova: bibliografske jedin ice ovdje oznadene kao ll. naudni radovipod rednim brojevima od I do l0

- 2 prikaza'. bibliografske jedin ice ovdje oznadene kao II. naudni radovi- pod rednim brojevima od ll i 12

- I kritiiko izdanje teksta (s kritidkim aparatom)- I priredeno izdanje anotiranoga korpusa srednjov.iekovnih iir.ilidnih natpisa

(sekundarno autorstvo; output komp.iulerske analize u vidu konkordance ujednostavnom tabelarnom pregledu)

4

Lnajuci na umu zakonske odredbe o uvietirna za izbor u ,auano-nastavna zvania. aposebno one koje se tidu vrednovanja postignutih rezultata u oblasti nauinoistrazivaikog rada.Komisija je ocijenila relevantnim bibliografske .jedinice ovd.ie oznaicne kao I. kniigu podrednim brojem I te bibliografske jedinice ovdje oznadene kao Il. naudni radovi pod iednimbrojevima od I do 10. Komisija.ie zakljudila da su naudni radovi od rednog br.o.ja I do rednogbroja l0 objavlieni u priznatim publikacijama ko.je se nalaze u relevantnirr naudnim bazamapodataka i u zbornicima s medunarodnonr recenzijorn.

II. OCJENA BIBLIOGRAFI.II., RELEVANTNE ZA |I,BOR

Na osnovu priloZene bibliograiije koja je relevantn a za izbor rno2e se zakljuditi da se dr.Mehmed Kardas u nauinom radu bavi pitanjirna iz oblasti historile bosanskoga jezika,prvenstveno filoloSkirn temama iz oblasti srednjov.lekovne bosanske pismenosti. pitanjima kojase tid!..iirilidne paleografrje, ali pokazuje zanimanje i za iiriliinu paleograli.iu osmanskogarazdoblja.

S obzirom na to da bibliografija dr. Mehmeda Kardasa koja.ic relevanrna za izborbrojem jedinica prema5uje zahtjeve definirane zakonskim odredbarna o minimalnim uv.ietima zaizbor u zvanje docenta, ovdje 6emo iznijeti ocjenu samo diiela datih bibliograf\kih jedinica, i tonauine monografrje i detiri naudna rada (prema izboru Kornisije).

I . Knj iga

l.l. Knjiga Jezik i grafija srednjoujekovnc bosun.vke apigra/ike (bibliograf'ska jedinicaovdje oznadena kao l. knjiga pod rednim brojem l) magisrarska je radnja. ko.ii je radlna podmentorstvom prol'. dr. DZevada Jahiia i odbranjena na Filozol'skom fhkultetu u Sarajevu 2013.godine. Knjiga se sastoji od deset poglavlja. oprernljena.le faksirnilirna nekoliko epigiafa. sadrZinaudnu aparaturu u vidu registra natpisa i imenskog indeksa i obimnr.r nauinu bibliogiafiju.

U uvodnom dilelu autor kritidki raspravlja o na.ivaznijim sravovirna prethodnihistrazivada, a zarim, na osnovu preciziranih problema koji se ukazuju , ,urp.uui. d"tinimzadatke vlastitog istraZivanja. Prednret svoga istraZivanja auror klasiflciia u svietiu dinjenice dagrafi jsko-jezidke. ali i formalne osobine natpisa omoguiuju pod.ielu na dviie i-aze. prvu - kojatraje do kraja 13. stoljeia i kojoj pripadaju na.jstariji spomenici sa elemenrirna ttitorskog imauzolejnog karaktera teksta, idrugu - mladu. kojo.i pripada.ju epitali. Tom sadria.inorn kriterijuklasifikacije autor pridruzuje joi .iedan - da se u okviru prve grupe odekuje veia lradiranostteksta, naime intenzivnije prisustvo staroslavenskih.lezitnih lbrrni. dok se u okviru druge grupeodekuje prisustvo literarnog manira zasnovanog na kombiniranju staroslavenske- jeiitneosnovice s tbrmama zapadnostokavskog narjed.la. ko.ie.ie zbog svoje presriznosti u razdoilju odl3-15. stoljeia bosanskoj srednjov.iekovnoj pismenosti davalo ton. lJpravo zbog toga autoi kaoglavni zadatak svog rada postavlia istrazivanie elemenata zapadnostokavskog pisanog manira.Istra2ivanja prethodnika potaknula su i drugi. jednako vazan zaclatak - pirarrje deirniranja isistematiziranja slovnih forrni bosanske iirilice uklesanih u kamenu. autoi istiie da za oba tasegmenta svojih istraiivanja nartierava postaviti kontrast koji ie se ticati usporedbi sa drugimZanrovima sredn jovjekovne pismenosti.

Drugi dio uvoda posveien je rekonstrukciji procesa naslajanja natpisa. [.J nastavku autornastoji pokazati pravila epigralskog Zanra pa u tu svrhu klasillcira po.iedine tipove ustallepihobrazaca za stvaranje teksta epitafa. koji odra2avaju nekc od kornpozicirinih elemlnatazastupljenih u srednjov.iekovninr poveliama. Dovodenic u neposrednu vezu dvaju zanrova

5

ptaknuto je pojavlj ivarr jern ri.jcii rr)rk u pojedinim narpisirna. na osnovu tcua se rnozepretpostaviti da su tvttt'ci teksta natpisa. barerr u.lednonr dijelu sludajeva. bili pisari koji su podutjeca.iem formalnih obrazaca diplomatske korespondenci je.

U poglavliu pod naslovom Gruliiu auror postavl.ia vrenrenski raspon s.edniovjekovneepigralike u razdoblje od 10. do 16. sroljeia. Kao osobine u kojima se oditu.ie duvanjestaroslavenske tradicije u stariio.i grupi spomenika autor izdva.ja: primjere duvanja velikogjus naHumaikoj i KLrlinovoj plodi. gral'ema.jeri na ploii rjehodraga i sudije Gradise. biljezenji.iorana Humadko.j. Grdovoj. Kulinovo.i i f iehodragovoj ploti. te grafiju oy za fonem , na c.doro,r,.Blagajskom i Natpisu Pribilisa. pojavu slova r (desetidno r) u glasovnoj. a ne u brojnojvriiednosti na Plodi sudije GradiSe. Potom je dan vriiedan naudni doprinos u vidu tabelarnogpregleda slova u najstarijirn spomenicirna. a zatinr i detaljan komentar.

Kao osobinu grafije spomenika iz drugoga razdoblja autor istide po.iavu raznolikihmorfoloSkih varijanti pojedinog slova. narodiro: o" u. rr, A! 3, x. r, pa u primijelenoj vezi izmeduslovnih oblika u dva 2anra pismenosli navjeStava moguinost utjecaja lapidame verzije iirilicena brzopisnu u dokumentima. Sasvim odekivano. kao karakreristika drugog ,uidobllu uepigrafima dolaze prirrjeri produZavanja stabla slova o. o koje postupno dobiva oblik kvadrata.pojednostavljena - u diplomatidkom brzopisu izvedena kaojednopotezna (bez podizanja pera sapodloge) - fonna slova s. gubljenje uglova kod slova r ig, re op6eniro zalalenje pojedinihslova u gornji i donji dio zamiSllenog detverolin ij skog sistema. Autor posebno nuuoii-rlnun"oblike koji se smatra.iu karakteristidn irn za bosandicu, a metlu niima istide: oblik slova E siskosenirn stablom, slovo x u vidu zvjezdice s poprednom vodoravnom crtom. te specifidanoblik slova q sa vodoravnom pretkicom. Na kra.iu poglavlja dan je tabelarni pregled bogatstvaslovnih oblika epigralir iz drugoga razdoblja i tabela karakteristidnih ligaiura. Obje tabelepopradene su legendanra da se odmah moze provjeriti na kojem lokalitetu .ie zatillezenopojedino slovo.

U poglavliu Fonatika autor ispitu.ie zastupljenost osobina zapadnoStokavskog narjedja. tedonosi zakljuike o posto-janju literarnog nranira u okviru epigrafske pismenosti. Najviseprostora autor posveiuie ispitivanju rasprostranj enosti ikavizma. Buduii da se u diialekatskomaspektu istra2ivanja oslonio na terrninologiiu prof'. dr. Dzevada Jahiia, autor predstavlja podjeluna istoinobosanski i istotnohunrski tip epitafa. Sagledani iz tog ugla spomenici s navedenihdijalekatskih podrud.ia uz ikavizam koji funkcionira u okviru rnanira pokazuju i ijekavskirefleks. za razliku od sponrenika zapadno od rijeka Bosne i Neretve. a kojije. kalo autor istidc."u dijalekatskoj osnovi". Autol nadalie pretraZuje osratke starijeg sloja zapadnostokavskihfonetskih crta kao ito su bilje2enje finalnog J, relleks *r/; > 7, prijed log/prefiLs ,o reflektirankao ya-

U poglavliu Mofblogiia autor uspiieva relativizirati ranije ocjene epigraf'a kao Zanra kojije najvise bio podlozan pisanju "narodnirn jezikom". jer utvrdu.ie da udio starijeg stanja upade2nom sistemu trazi dodatna pojainjenja. ali i stanovito ogratlivanje od pomenutih;cjena.

U pogf avlju Lcksiko ispitana je liekventnosr leksidkih po.javnica u vezi sa fbrmulama ukojirra se one .javljaju. zatim i leksika titulacija koja je u okriliu bosanske srednjovjekovnekulture proZeta utieca-ien1 opdeslavnskog sakralnog jezika.

U poglavlju sintokr-tt ispitan je krug jezidkih ka.akteristika koje se tidu starijeg redaenklitika isvcdanileg rcda ri-jeti kakav bi bio zalrtijevan ocl rtlen ir:.r fbrmalnim obrascima. Osimreda riieti u poglavlju o sintaksi autor se bavi i sloZenim oblicima pasivnih konstrukcijazapai-cnim u epitafima.

6

tJ zakliuiku autor istite da je manir igrao presudnu ulogu u .jezidkorn uoblidavaniunatpisa. Razliiita -icziika sredstva ulazila su kroz kategoriju prestiZnosli u repertoar .jezidkogizraza. prvenstveno ona u ko.jima se ispol.javaju crte manira utemeljenog na zapadnostokavskojdijalekatskoj osnovici. Naj prepoznatlj ivija odlika roga manira.je ikavizam. Stoga je ikavskirelleks i najprisutniii u leksemama kojc su u.jedno i na.ifi'ekventn ije. a to su oblici glagola s.jeii(sitte - u.,;ii'e). naziv za steiak - bilig. u varijantama imena Stjepan (^Vryrar. Stipko\. u oblicirraekspresivne leksike (lanlli, vrinte, vira, :;vit).

U osnrom poglavlju autor donosi zbirku tekstova natpisa koju dini 330 rekstova utrostrukoj verziji: transklibirani iirilicom. transliterirani i adaptirani na savrerneni .jezik.

Rjednik ko.iim.ie knjiga opremljena doprinosi boljem razurniievanju teksrova ponuilenezbirke. ier donosi i opie historijske i ku lturnohistorijske infolmacije. kao i odretlena etimoloskaobrazloZenja. Rjednik irna upotrebnu vrijednost i kao indeks, .jer omoguiuje pretra2ivanjetekstova zbornika natpisa prema imenu. prezimenu i prema lokalitetu.

2.1. U uvodnoj studiji izdanju Sofijskih odlomakt boson.tkog ierveroevonilelja(bibliograftka jedinica ovdje oznadena kao II. radovi pod rednim brojem 8) auror dajekodikoloSki opis, paleografsku ijezidku analizu rukopisa. Nadin na koji su predgovoru izdanjusagledani odnosi nredu tekstovima koji su uSli u kritidki aparat izdanja odlikuje preciznost isveobuhvatnost. Autor je u predgovoru gotovo dosljedno izvodio poredenja i s Pripkovi6evimevandeljem i s Evandeljem iz Mletadkog zbornika. Konadni rezultat analize zbog toga se moiesmatrati validnim. naprimjer da utjecaj mlade podloge u Sofrjskorn evandeliu. koie se pritomaesto sla2e s Cajniikirn i Mletaikim. prati istovremeno slaganje i sa..srpskim evandeljimaCrkolez i Bogdanovo i s bugarskim Salarikovim, dok drugi bosanski predstavnici imaju starijestanje kao u kanonskim evandeljima". Vrlo je vrijedan zakljudak o rome da.je .jedna skupinarazlika iznredu Sol'. i Vrut. rezultat utjecaja predloska s inoviranom leksikorr koji.je u podloziVrut. rukopisa. dok Sof. evandelle osta.ie konzervativnije i na strani bosanske grupe". BogatamreZa usporedbi ko.je je autor predstavio pokazuje i vaZan smjer za dalja istr.aiivanja. a to je dabi odnos Mletatkog i Solliskog evande[ia trebao Sto skorije postati predmetom deraljne analize.Karakteristidni detalli koji se ekstrahiraju u analizama pokazu.iu da bi ispirivanju relacijeSoliskog s Mletaakim evandeljem trebalo, tom prilikom. dodati i Evandelje iz Ilvalovazborn ika.

2.2. U radu Paleogra/.ske i .jeziike odlike novog petrogradskog bosansktg Etundelju uodrutsu nu Gilj./brdingot, apostol No. /J (bibliografska.jedinica ovdje oznadena kao Il. radovipod rednirn brojern 5) autor ispituje dostupni uzorak od Petrogradskog detveroevandelja i donosiniz valnill zakliudaka. Paleografska analiza Petrogradskog evandelia dovodi ta.j rukopis u bliskuvezu sa Gilj l'erdingovirn apostolorn No 14, naime. detaljna usporedba slovnih lbrrni - o saspuStenirn Iukom na donju polovinu stubiia. digraf oy iiji je krajnji desni dio izvuden. a zatimzaviien prema dolje. slova I i r sa pres.jedenim stablom - dodatno potvrdu.ie autorovu tezu da.jeoba rukopisa pisao isti pisar.

Orrograt'ska analiza teksta Petrogradskog evandelja otkriva karakteristike bosanskeSkole: slovo jat pokriva i vrijednost sekvcnce /.ja,/. ,r i r sluLe za /ll i /6/. e irna vri.lednost /je/ uiniciiafno.i i postvokalnoj poziciji. dok slovo derv dolazi u vrijednostima ldl i ltl.

1 Radov

7

Petrogradsko evandelle uglavnom duva grafem jat na etirnoloskom mjestu. uz rijetkeprirniere ikavizrna. a neizmilenien.lat upuiuje na ijekavski dijalekatski teren. cuvanje gralema-iat karakterizira iteksr Giljlerdingovog apostola. osim toga. u oba kodeksa prisutni su prirnjerivokalizacije poluglasa u jako.l poziciji, zarnjene priiedloga i prefiksa Bb sa oy. prema izdvojenirnkarakteristikarna autor datira rukopis na kra.j 14. stoljeda.

2.3. [] radu Palcogrrt/ika unuli:u pisnru Koltitanttcr bosan.sktg ietveroevanilelja(bibliograf'ska jedinica ovd.je oznadena kao ll. radovi pod rednirn brojem 9) auror istrazujuii-crafetidke osobine rukopisa ispituje sredstva ukliudena u organizaciju pisane poruke kroztekstno polje i linijski ustroj. slovni inventar. osobitosti slovnih oblika, raspored bj;lina u tekstukao sredstva za raspoznavanje granica medu rijedirra ili akcenatskim cjelinama idruge znakoverazgranidenja u tekstu. funkciju ligatura i kraienja. Doprinos ovog rada je u tome sro seprim.ienorn novijih metodoloskih postupaka dolazi do potlataka koju udvrSiuju dosadainjepoglede na redakcijske osobine srednjovjekovnih tekstova sakralnog Zanra.

2-4- U radu Novi listovi Vrutoikog bosunskog ietveroevontlelia, autor predstavlja svojeveoma vrijedno otkriie. Analizom paleografskih odlika i uspore<livanjem mjesta gdje dolazi doprekida kontinuiteta teksta, on identificira listove koji su u Biblioteku Beogradske patrijarSijenajvjerovatnije dospjeli iz Grujiieve kolekcije kao dio vrutodkoga bosanskog evantlelja.

-

Dr. Mehmed Kardai bio.ie saradnik u nekoliko uspjeino zavrSenih projekata iz oblastihistorije jezika - Bosanski psultir iz Zhornika llvala krsrjoninu (Forum Bosna 20lz), vrunikobosansko eatuaroevundelja (Forum Bosna 2Ol4). Divoievo cvandelie: Studijo i kritiiko izdanjelc,ts,ta (lnstitut zajezik 2018). U svim tim projektirna bavio se iirilidnorn transkripcijom premaprincipima ko.ii su standardizirani u izdavanju sredrrjovjekovn ih iirilidnih rukopisa. U projektuizdavan.ia Divosevog evandeIa bio je zaduzen za izradu kritidkog aparata u diielu rukopisa (l'.I 20- I 86v).

Saradnikje iu dva projekta iz oblasti diialektologije - Opteslavenski lingvistiiki utlas(Akademi.ia nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine) i Bosan.;kohercegovai,ki lingvistiiki arlus(Akademija nauka i umietnosti Bosne i Hercegovine i Slavisridki kornitet. Sarajevo).

III. PRO.IEKTI

IV. ISKUSTVO U NASTAVI

Dr. Mehmed Karda5 ima dostatno nastavno iskustvo na univerzitetu. Na Filozolskomfakultetu u Sarajevu izvodi nastavu od 2015. godine, a protekle detiri godine u kontinuitetu jespoljni saradnik i na Filozofskom fakultetu u Zenici. zato Kornisija smatra da nije potrebnoizvodenje pristupnog predavanja.

V. OSTALE NAU.NE I STRU.NE AKTIVNOSTI

Dr. Mehmed Kardai udesnik je nekoliko medunarodnih i dornaiih nauinih konferencija,simpozija i seminara na ko.jima je podnio referate (medu ostalima .,Drugi bh. slavistidkikongres". Slavistidki komitet, Sarajevo. rra.j 2015: Sarajevski filoloski susreti 4 (2016)i

8

zas.iedanje Medunarodne radne grupe i Medunarodne komisije oLA na Institutu za srpski .leziku Beogradu. 201 6).

ZAKI-JU.AK S PRIJEDLOGOM

Nakon Sto je stekla potpuni uvid u prijavu i prilozenu dokumentaciiu kandidata dr.Mehrreda Kardaia. Komisija jednoglasno zakljuduje da kandidat dr. Mehmed Kardai upotpunosti ispunjava sve potrebne i formalne isustinske zakonom propisane uvjete za izbor uzvanje docenta za poDRUaiE (oBLAST): HUMANISTICKE NAUKE, poLiE: NAUKA oJEZIKU I KNJ.ZEI/NOST| (FILOLOG]JA), GRANA: BOSANSKI, HRVATSK\ 1 .SRP.S,(IJEZIK. Historiiu .jazika (predmeti: (pledmeti: Historijska gramatika I i II. poredbena grunatikaslavenskih jezika..lezik sretlnloujelavnih kancalarija), opCt pREDMETII (8o.,-on.:ki. hrvarski.srpski jczik I i 1I) na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik.

Komisija donosi ovakav zakljudak imaju6i u vidu sljedeie dinjenice:

- prvo, dr. Mehmed Karda5 proveojejedan izborni period u zvanju asistenta (u to zvanjeizabran je 2015. godine). i to na oblasti za koju se kandidat bira;

- drugo. dr. Mehmed Kardai objavio je naudnu monogralrju iz oblasti za koju se kandidatb ira;

- tre6e. dr. Mehrned Kardas objavio je u priznatim publikacijama koje se nalaze urelevantnim nauinim bazama podatka i u zbornicima s medunarodnom rlcepzijorr desetnauinih radova, i svi su iz oblasti za koju se kandidat bira;

- detvrto. dr. Mehmed Kardai udestvovao je u pet naudnih projekata;- peto. dr. Mehmed Kardas udestvovao je na vise dornaiih i medunarodnih naudnih

skupova:- Sesto. dr. Mehtned KardaS ima iskustvo u naudnom inastavnom radu.

Na osnovu temeljitog uvida u biografiju i bibriografrju dr. Mehmeda Kardasa re naosnovu dobrog poznavania kandidata Komisija je nepodiieljenog miiljenia da je rijei oistrazivadu i saradniku kojije postigao vllo vrijedne rezuliate u naucii struci. Njegov iosaoasnlinaudni.i strudni angaZrnan pokazuje kako je pred njim nastavak uspjesne akaie"mske kariiere.Komisiia potpuno uvjerena u zakrjudak kojije iznijera ocjenjujuii s;zadovorjsrvom i s punornnaudnom i struinonr odgovornosiu da dr. Mehmed Kardas ispunjava sve poirebne formalne isuStinske uv.iete za izbor u zvanje docenta.

PRIJEDLOG: Na terreliu svega izlo2enoga Komisija pr.edlaze vije6u Filozori;kogafakulteta Univerziteta u Sarajevu da izabere dr. Mehmeda Kardasa u zvanje docenta zaPODRUEJE (OBI,AST): iJUU,TNNTTXE NAIJKE. POL]E: NATJKA O JEZ1K(.)' IKNJIZEVNOSTI (F|LOLOjt.tA). GRANA: BOSANSK\, HRVATSKI t SRpSKt JEZIK. Hi.storijuieziko (predmeti: Historilska grumatiku t i II, poretlhena gromarika slavenskih ie:ikct. .le:iksre.dnjoujekornih kunceluriiu). op(t pREDMETII (Boson.sii. hntttr;;ki. srpski jc:ik t i tI) naodsjeku za bosanski. hrvarski i srpskijezik Filozofskoga f-akulteta univerziteta u Sarajevu.

- . Sastavnijc dio ovog izvjeSta.ia naprijed navedeni akt Filozofskoga l'akulteta Univerziteta

u Sarajevu ko.iirr se Kornisiii dostavlja kornpletan konkursni materijai- s prijavonr kandidara iizvjeSta.i pravne sluTbe Fakulteta saiinien nakon obrade prijave.

9

Sarajevo. 25. 4. 2019 KOMISI.IA

Y /4n-,--:--Prof. dr. Le-jla NakaS. preds.iednik

J^.u',Akademik prof. dr. Senahid l.lalilovii. dlan

Prof. dr. Bernisa Puri5. ilan

2

J

USVOJENO NA SJEDNICI

JEl(-A

\ ).dOt]SJE EDRE OI)

10

L

-?/_9e,*-rc'-

I