of 98/98
Sveučilište u Zadru Odjel za etnologiju i antropologiju PRIJEDLOG PROGRAMA ZA DVOPREDMETNI STUDIJ ETNOLOGIJE PRI SVEUČILIŠTU U ZADRU a) Prijedlog preddiplomskoga studija b) Prijedlog diplomskoga studija

I i antropologija... · Web viewKao gost održala predavanja pri Odjeku za europsku etnoloiju u Lundu, Švedska (1999), Odsjeku za antropologiju ISH u Ljubljani (2000) Odsjeku za

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of I i antropologija... · Web viewKao gost održala predavanja pri Odjeku za europsku etnoloiju u...

I

Sveučilište u Zadru

Odjel za etnologiju i antropologiju

PRIJEDLOG PROGRAMA ZA DVOPREDMETNI STUDIJ ETNOLOGIJE PRI SVEUČILIŠTU U ZADRU

a) Prijedlog preddiplomskoga studija

b) Prijedlog diplomskoga studija

Zadar, 18. ožujka 2005.

1. Uvod

Odjel za etnologiju i antropologiju predlaže otvaranje novog dvopredmetnog preddiplomskog i diplomskog studija etnologije i antropologije pri Sveučilištu u Zadru.

a) Razlozi pokretanja studija (za preddiplomski i diplomski studij)

Sveučilište u Zadru odlučilo je potaknuti osnivanje dvopredmetnoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija etnologije i antropologije iz nekoliko razloga.

1) upotpunjavanje ponude dvopredmetnih studija iz područja humanističkih znanosti pri Sveučilištu u Zadru,

2) širenje teorijske (sociokulturne) i tematske (jadranske) osnovice za izobrazbu etnologa u Hrvatskoj,

3) obrazovanje etnologa za tržište rada i usluga, napose u primijenjenim zanimanjima

4) usmjeravanje ove znanosti, koja istražuje etnički i nacionalni identitet, prema iseljenim Hrvatima u različitim društvenim sredinama odgovarajućih zemalja, a posebno prema kulturi stanovništva dijelova Hrvatske koji su obilježeni povijesnim iseljavanjem.

5) proučavanje i njegovanje hrvatske tradicijske kulture koja je bitnim obilježjem našega nacionalnoga identiteta, što je osobito važno u trenutku stjecanja statusa kandidata za ulazak u Europsku uniju.

6) okrenutost prema turizmu čitave jadranske regije otvara mogućnost raznorodne primjene tradicijske, etnološke znanosti u turizmu (seoski turizam, upravljanje baštinom, vrednovanje krajolika, vodičke službe i sl.).

Predloženi studij etnologije i antropologije, unutar Hrvatske usporediv je s studijem Etnologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te s mnogobrojnim studijima na raznim europskim sveučilištima.

Primjerice:

etnologie.ff.cuni.cz/ (Karlovo sveučilište)

www.lse.ac.uk/ (London School of Economics)

www.kaee.uni-goettingen.de/ (Sveučilište u Goetingenu)

www.ucl.ac.uk/anthropology/main/index.htm

(University College of London)

www.uj.edu.pl/IE/ (Sveučilište Jagijelovića)

ugle.svf.uib.no/antro/ (Sveučilište u Bergenu)

www.ff.uni-lj.si/etnologija/ (Sveučilište u Ljubljani)

www.sasnet.lu.se/antrogbg.html (Sveučilište u Goeteborgu)

b) Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Namjera osnutka studija etnologije u Zadru bila je prisutna već na samome početku rada Filozofskog fakulteta u Zadru, no zbog nemogućnosti otvaranja asistentskog mjesta jedina je asocirana nastava bila ona o usmenoj književnosti u okviru slavističkog studija. Nakon osnutka studija arheologije na Filozofskom fakultetu u Zadru 1962. godine prva je pomoćna etnografska izložba lončarije postavljena već 1963., a fakultetsko-muzejska suradnja između dvije discipline naglašena je zajedničkim izlaganjem na skupu iz 1969. i kasnijom izložbom nakita 1982. godine. Iz krila Odjela za arheologiju potaknuto je uvođenje nastavnog predmeta etnologije 1995., kao i zanovljeni prijedlog ustanovljavanja novog studija etnologije 1997. godine.

Od 1995. do danas nastavni predmet etnologije pohađala su ukupno 282 studenta s prosječnim uspjehom 3,2. Budući da su teme predavanja od 1998. istaknute i internetskim putem, povratnim obrascima za komunikaciju je zabilježen i interes neslušača, iz dijela civilnog sektora okrenutog folklornim sadržajima. U aktualnoj nastavi postoji i izborni interes slušača bez propisane obveze pohađanja ovog nastavnog predmeta.

Prethodno iskustvo osnivanja novog studija geografije pruža povoljan organizacijski primjer i za prijedlog studija etnologije i antropologije. Postojanje usavršavajućeg kadrovskog potencijala, prostor za projektne aplikacije i istraživačku praksu te potrebe u civilnom i razvojnom ambijentu ubrzano mijenjajuće Hrvatske predstavljaju oslonce pri koncipiranju ovog studijskog programa.

Predlagači su aktivno sudjelovali i u kreiranju interdisciplinarnog poslijediplomskog studija "Europski studiji: jezici i kulture u dodiru" na Sveučilištu u Zadru koji je prihvaćen kao Tempus projekt i djelomice financiran od Europske unije.

c) Mogući partneri izvan visokoškolskoga sustava

(za diplomski studij)

Mogući partneri u izvedbi nastave etnologije i antropologije su:

1. Znanstvene ustanove:

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Institut za etnologiju i folkloristiku

Hrvatski institut za povijest

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Institut za međunarodne odnose

2. Kulturne ustanove:

Etnološki muzeji (Zadar, Šibenik, Split, Pazin i dr.)

Matica hrvatska

Hrvatski sabor kulture

Matica iseljenika

3. Gospodarstvo i javni sektor

Ministarstvo kulture – Uprava zaštite kulturnih dobara (osobito područni uredi na području Dalmacije)

Obrtničke komore (potpore tradicijskim zanatima)

Industrijske komore (antropološki standardi i istraživanja)

Turističke zajednice i dr.

Među partnerima izvan visokoškolskoga sustava koji bi mogli biti zainteresirani za pokretanje studija etnologije i antropologije u prvome redu treba izdvojiti Etnološke i srodne muzeje na širem području Dalmacije, turističke zajednice, zavode za prostorno uređenje na državnoj, županijskoj i općinskoj razini te ostala tijela lokalne uprave i samouprave.

d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Program studija je komplementaran postojećem dvopredmetnom studiju etnologije na Sveučilištu u Zagrebu. Podudaranje perioda za preddiplomski i diplomski studij omogućit će pokretljivost studenata već i zbog specifičnih dijelova nastavnog programa, napose onih vezanih za izbor jadranskih i sredozemnih tema.

Održavanje odgovarajuće nastave na engleskom jeziku (u okviru diplomskoga studija) omogućit će i prihvat inozemnih studenata koji tražene nastavne sadržaje neće moći pohađati u drugim akademskim sredinama, poput prikaza i obrada istočnojadranskih tradicija, zasebnih predmeta posvećenih ovdašnjim specifičnim ulomcima tradicijske baštine, klapskom pjevanju i dr.

e) Osobitost studija etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru

Predloženi preddiplomski i diplomski studij etnologije i antropologije jedini je studij takve vrste na čitavome jadranskom području. Studij je osobito usmjeren prema proučavanju hrvatske tradicijske kulture u širem sredozemnom okružju čime se u bitnim crtama razlikuje od sličnih sveučilišnih programa na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Studij etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru oslanja se na postojeći znanstveni ustroj zadarskoga sveučilišta te na taj način pridonosi cjelovitosti znanstvenoga proučavanja jadranskoga prostora. U suradnji s jezikoslovcima, arheolozima, povjesničarima, povjesničarima umjetnosti i geografima studij etnologije i antropologije pridonijet će stvaranju sveobuhvatnije, humanistički orijentirane znanstvene jezgre zadarskoga sveučilišta.

2. OPĆI DIO

2. 1. Naziv studija

Nazivi predloženih studija:

2.1.1 Preddiplomski dvopredmetni studij etnologije i antropologije

2.1.2Diplomski dvopredmetni studij etnologije i antropologije

2. 2. Nositelj i izvođač studija

2.2.1Nositelj studija je predlagač, odnosno Sveučilište u Zadru.

2.2.2Izvođač studija je Odjel za etnologiju i antropologiju pri Sveučilištu u Zadru. Nastavu pojedinih predmeta izvodit će i drugi sveučilišni odjeli unutar Sveučilišta u Zadru (Centar za jadranska onomastička istraživanja, Odjel za francuski jezik i književnost, Odjel za kroatistiku i slavistiku, Odjel za geografiju, Odjel za povijest, Odjel za arheologiju) te predavači s drugih hrvatskih i inozemnih sveučilišta i znanstvenih instituta što je sukladno nastojanju za otvorenošću sveučilišnih studija i pokretljivošću predavača i znanstvenika.

2. 3. Trajanje studija

Sukladno ustroju većine srodnih sveučilišnih studija, studij se organizira prema modelu 3 + 2, odnosno preddiplomski studij traje tri godine (6 semestara), diplomski dvije godine (4 semestra).

2. 4. Uvjeti upisa na studij

2.4.1Kao uvjet za upis na preddiplomski studij etnologije i antropologije vrednuje se ukupan srednjoškolski uspjeh te osobito uspjeh iz relevantnih nastavnih predmeta (hrvatski jezik, povijest, zemljopis, strani jezici). Na razredbenom ispitu provjeravaju se temeljna znanja iz opće kulture te sklonost proučavanju tradicionalne baštine.

2.4.2Uvjet za upis u diplomski studij je završeni preddiplomski studij etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru, odnosno preddiplomski studij etnologije ili antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odnosno odgovarajući preddiplomski studij na stranim sveučilištima (prikupljeno najmanje 180 ECTS bodova).

2. 5. Preddiplomski studij

Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog studija etnologije i antropologije studenti će biti osposobljeni za prikupljanje i obradbu etnografske građe, rad civilnom sektoru i turističkim zajednicama na promociji i njegovanju tradicijske hrvatske baštine, rad u tijelima državne i lokalne uprave, ustanovama kulture, javnog priopćavanja i sl.

2. 6. Diplomski studij

Završetkom diplomskoga studija etnologije i antropologije studenti će biti osposobljeni za visokostručni i znanstvenoistraživački rad na polju etnologije i antropologije. To je osobito bitno za studente koji se namjeravaju zapošljavati na poslovima gdje je poželjno poznavanje hrvatske kulturne prepoznatljivosti i opće kulturne raznovrsnosti te upućenost u uklopljenosti hrvatske narodne kulture u europske kulturne procese tijekom povijesti, što pruža ova disciplina. Takvo znanje može koristiti za rad u muzejima, konzervatorskim uredima, istraživačkim institutima, arhivima, provedbenim vladinim i nevladinim organizacijama, pravnim ustanovama, savjetodavnim ustanovama, ustanovama društvene skrbi, ustanovama društvenog planiranja i upravljanja, diplomaciji, turističkim organizacijama (radi stručnih vođenja, brige o povijesnim kućama i zbirkama na otvorenom, seoskog turizma i postavljanja inačica ugošćavanja - prehrane, plesa, pjevanja i običaja u doličnom kontekstu) i rada u udrugama za predstavljanje tradicijske baštine (njihovog stručnog vođenja, usavršavanja i savjetodavstva).

Preddiplomski studiji u RH koji su preduvjet za praćenje diplomskog studija iz etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru su:

1) Studij etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru

2) Studij etnologije na Sveučilištu u Zagrebu

3) Studij antropologije na Sveučilištu u Zagrebu

4) Studij kulturoloških studija na Sveučilištu u Rijeci

2. 8. Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završtkom studija

Završetkom preddiplomskog etnologije i antropologije na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru student stječe naziv (stupanj) etnologa prvostupnika.

Završetkom diplomskoga etnologije i antropologije student stječe akademski naziv (stupanj) magistra etnologije.

3. OPIS PROGRAMA

Opisi obvezatnih (jezgrenih) kolegija nalaze se u Prilogu I.

3.1.1. Popis obveznih predmeta Odjela s brojem ECTS bodova

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Semestar

Obvezatni nastavni predmeti Odjela

ECTS bodovi

I.

Uvod u etnologiju i antropologiju

Uvod u folkloristiku

Hrvatska narodna umjetnost

3

3

3

II.

Uvod u lingvističku antropologiju

Odnos muškarca i žene u folklornoj baštini

Metode, tehnike i etika etnološkog istraživanja

4

3

5

III.

Mediteranistika

Antropologija mladenaštva

4

5

IV.

Antroponimija i tradicijska kultura

Kršćanstvo u sredozemnoj svakodnevici

4

3

V.

Etnomuzikologija

Obred i običaj

Koncept baštine i upravljanje kulturnim dobrima

4

4

5

VI.

Slavenska mitologija

Etnografija plesa

Folklorni praktikum

3

4

5

DIPLOMSKI STUDIJ

VII.

Hrvatska, Sredozemlje i svijet

Kulturna konstrukcija nošnje

5

4

VIII.

Etnojezični dodiri na prostoru Hrvatske i Europe

Tradicijska arhitektura i krajolik

5

4

IX.

Praktikum etnološkog istraživanja i prezentacije

5

X.

Za studente koji pišu diplomski rad iz etnologije

seminar izrade diplomskoga (magistarskog) rada

15

3.1.2. Popis obveznih zajedničkih predmeta s brojem ECTS bodova

Semestar

Zajednički obvezatni nastavni predmeti

ECTS bodovi

I.

Uvod u znanstvenoistraživački rad

2

Strani jezik

2

II.

Tjelesna i zdravstvena kultura

2

Strani jezik

1

III.

Metodologija povijesnih znanosti

2

Strani jezik

4

IV.

Hrvatski jezik (opće programske osnove)

2

Strani jezik

2

3.2Popis izbornih predmeta s brojem ECTS bodova

Opisi izbornih predmeta koje nudi Odjel nalaze se u Prilogu II.

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Sem.

Izborni predmeti Odjela i zajednički predmeti s Centrom za jadranska onomastička istraživanja

ECTS

bodovi

Izborni predmeti

s drugih odjela

ECTS

bodovi

I.

Uvod u kulturalnu antropologiju

Biogeografija s ekologijom

Kroskulturalna psihologija

Arheologija seobe naroda

Socijalna antropologija

Dijalektologija

Povijest hrvatske usmene književnosti

Teorija usmenoknjiževnih oblika

Društva antičke Grčke i Rima

Predantička društva Europe

Nacionalna arheologija

Usmena književnost

Povijesni zemljopis

Muzeologija

Interkulturalno komuniciranje

II.

III.

IV.

Etnologija i turizam

Antropologija treće dobi

3

3

V.

Folklorni likovni izraz

Etnogeneza i etnonimija

3

3

VI.

Hrvatsko glagoljaštvo

3

DIPLOMSKI STUDIJ

VII.

Hrvatska povijesna toponimija

Tradicija glagoljaškog pjevanja

5

3

Antropološka demogeografija

Povijest hrvatskog društva Povijesna demografija

Geografija obitelji

Sociologija kulture

Stil hrvatskoglagoljskih sakralnih tekstova

Antička geografija Jadrana

Ruralni turizam

Kulturalna geografija

Hrvatsko iseljeništvo

Novovjekovna geografija istočnog Jadrana

Sociologija kulture

Poglavištva

Mediteranska kulturna povijest 16.-19. st.

Socijalna ekologija

Povijest iseljene Hrvatske

Istočnojadranska umjetnička baština u europskome i mediteranskom kontekstu

VIII.

Vokalna glazbena tradicija Dalmacije

Toponimija primorskog Ilirika u rimsko doba

3

4

IX.

Fizička i forenzična antropologija

Suvremena jadranska toponimija

4

4

X.

Pomorstvo i ribarstvo u jadranskom leksiku

4

3. 3. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Studenti su dužni položiti sve obvezatne predmete prema priloženim tablicama.

Struktura, ritam studiranja i obveze studenata prikazani su u tablicama.

Tijekom svakog se semestra mora prikupiti 30 ECTS bodova. Kod predmeta koji su organizirani uz seminare i vježbe aktivnost i angažiranost studenta ocjenjuju se tijekom semestra te izlazak na ispit u tim slučajevima ne nosi najviše 60 % cjelovite ocjene.

Kod predmeta koji imaju pismeni i usmeni ispit, izlazak na usmeni ispit uvjetovan je polaganjem pismenoga.

3.4. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih studija

Mogućnost preuzimanja predmeta ili modula s drugih studija predstavljen je u tablicama 3.2. Odnosi među studijskim grupama, obveze studenata i nastavnika te priznavanje određenoga broja ECTS bodova odredit će se posebnim pravilnikom koji bi trebalo donijeti Sveučilište. Još uvijek nisu poznati svi predmeti koje nude pojedine studijske grupe.

3.5. Popis predmeta ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Izvođenje nastavnoga programa na stranom jeziku ovisit će o interesu studenata u međunarodnoj razmjeni. Većina ponuđenih predmeta može se predavati na engleskom, franskuskom ili talijanskom jeziku.

Uvod u lingvističku antropologiju (engleski)

Metode, tehnike i etika etnološkog istraživanja (engleski)

Mediteranistika (engleski)

Pomorstvo i ribarstvo u jadranskom leksiku (francuski)

Antroponimija i tradicijska kultura (engleski i francuski)

Fizička i forenzična antropologija (engleski)

Antropologija plesa (engleski)

Etnojezični dodiri na prostoru Hrvatske i Europe (engleski)

Pomorstvo i ribarstvo u jadranskom leksiku (francuski)

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova-pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na sveučilištu ili drugim sveučilištima

Kriteriji i uvjeti prijenosa bodova ovise o opterećenosti studenata satnicom predavanja, seminarskim obvezama i količinom obvezatne litereature koju student treba savladati da bi prikupio određeni broj bodova te da bi mu bio odobren prijenos bodova.

U pravilu opterećenost od 2 sata nastave tjedno nosi 3 ECTS boda, a rad u seminaru dodatno 1 ili 2 boda. Praktični rad s vježbama donosi dodatna 1 ili 2 boda.

3.7. Način završetka studija

Za završetak preddiplomskom studija prvostupnik mora prikupiti 180 ECTS bodova tijekom trogodišnjeg studija.

Za završetak diplomskoga studija student mora prikupiti dodatno 120 ECTS bodova (od toga 15 bodova nosi diplomski, odnosno magistarski rad).

Diplomski studij završava obranom diplomskoga, odnosno magistarskog rada.

Ako student piše diplomski rad na drugoj studijskoj grupi, u X. semestru nema obvezatnih predmeta već odabire izborne predmete iz ponude Odjela za etnologiju i antropologiju i drugih odjela Sveučilišta. U tome slučaju mora prikupiti 15 bodova.

3.8. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednomstudijskom programu mogu nastaviti studij

Studentima koji iz nekog razloga prekinu studij bit će omogućen nastavak studija ako nije prošlo više od 3 godine od prekida. U tom će mu slučaju biti priznati bodovi koje je do tada prikupio. Student će morati polagati sve obvezatne predmete.

4. Uvjeti izvođenja studija

4.1 Mjesta realizacije studijskog programa

Nastava će se održavati u predavaonicama Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru.

Praktična nastava održavat će se u etnografskim muzejima u Zadru i Šibeniku te u javnim institucijama.

Terenska nastava održavat će se u suradnji sa zaposlenicima muzeja i Centra za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru.

4.2 Podaci o prostoru i opremi predviđenima za izvođenje studija

Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru ima prikladne prostore za održavanje nastave. Potrebno je nabaviti dodatnu opremu i znanstvenu literaturu.

4.3 Imena nastavnika i broj suradnika koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta pri pokretanju studija

Suradnici s Odjela za etnologiju i antropologiju

Dr. sc. Olga Supek (40%) i University of Texas at Tyler, SAD

Dr. sc. Dunja Brozović (10%) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Mr. sc. Jadran Kale(50%) i Muzej grada Šibenika

Mr. sc. Jasenka Lulić Štorić (50%) i Narodni muzej u Zadru

Livio Marijan, prof. (50%) i Zadarska nadbiskupija

Suradnici s drugih odjela Sveučilišta

Prof. dr. Josip Lisac (Odjel za kroatistiku i slavistiku)

Prof. dr. Slobodan Čače (Odjel za povijest)

Doc. dr. sc. Vladimir Skračić (Centar za jadranska onomastička istraživanja)

Doc. dr. sc. Anamarija Kurilić (Odjel za povijest)

Mr. sc. Barbara Vodanović (Centar za jadranska onomastička istraživanja)

Nikola Vuletić, prof. (Centar za jadranska onomastička istraživanja)

Mirko Ujdenica, prof. (poslijediplomski doktorski studij Sveučilišta u Zadru)

Vanjski suradnici:

Dr. sc. Tvrko Zebec (Institut za etnologiju i folkloristiku)

Prof. dr. Mario Šlaus (Odjel za arheologiju HAZU)

Mr. sc. Joško Ćaleta (Institut za etnologiju i folkloristiku)

Mr. sc. Lidija Nikočević (Etnografski muzej Istre, Pazin)

Mr. sc. Branka Vojnović-Traživuk (Etnografski muzej u Splitu)

Ivo-Pavao Jazbec, prof. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

S obzirom na to da se radi o novoosnovanome studijskom programu nedostaju stano zaposleni nastavnici. Prema sadašnjemu programu otvorena su dva nova radna mjesta koja će se u postotcima rasporediti sukladno obvezama pojedinoga nastavnika. Trebalo bi planirati hitno zapošljavanje barem dva znanstvena novaka koji bi aktivno sudjelovali u izvođenju nastave te nakon sjecanja znanstveno-nastavnih zvanja smanjiti opterećenje nastavnika.

Međutim, kako je etnologija izrazito interdisciplinarna znanost jedan dio predmeta preuzima se s drugih odjela Svečulišta što je sukladno programu reforme visokoškolskoga obrazovanja.

4.4 Podatci o angažiranim nastavnicima

Podatci o nastavnicima nalaze se u prilogu III.

4.5. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Praćenje kvalitete studija izvodi se internim anketama kojima studenti ocijenjuju nastavnike i program te izvanjskom evaluacijom Ministarstva (Agencija) i valoriziranjem stranih stručnjaka.

4.6. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata na dvopredmetnom studiju etnologije i antropologije predstavljalo bi dvadeset studenata.

4.7. Procjena troškova studija po polazniku

Procjenu troškova treba izračunati Sveučilište. Troškovi studija ovise naravno i o odobravanju novih radnih mjesta.

PRILOG I.

Opisi obvezatnih predmeta koji se nude na

Odjelu za etnologiju i antropologiju

1. Uvod u etnologiju i antropologiju

Nositeljica kolegija:

dr. sc. Olga Supek

Suradnik u nastavi:

mr. sc. Jadran Kale

Semestar:

I.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 (P)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

3

Ispit:

pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmeta

Ovaj će nastavni predmet dati studentima uvid u razvoj kako etnologije tako i antropologije u njihovom historijskom i društvenom kontekstu. Nadalje, analizirat će se pojam "kultura", prethistorijski početci kulture, te različiti aspekti kulture, uključivši odnos ljudskih zajednica i njihove prirodne okoline, obitelj i srodstvo, lokalna zajednica, jezik i drugi oblici komunikacije, te različiti oblici religija i umjetnosti. Posebna pažnja posvetit će se upoznavanju i razumijevanju primjene antropološkog znanja na probleme suvremenog svijeta, uključujući "upotrebu" i prezentaciju kulture, npr. u turizmu. Od bitne je važnosti komparativna perspektiva, tako da će studenti moći upoznati ne samo raznolikost kultura, nego i zajedničke trendove u načinu života današnjih ljudskih zajednica.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Razumijevanje odnosa tih dviju znanstvenih disciplina i različitog društvenog konteksta u kojima su se povijesno razvijale, te njihov današnji odnos u uvjetima globalizacije; razumijevanje pojma "kultura", odnosno "svakodnevica" i "način života", te procesa koji je povijesno oblikuju, vještina primjene teorijskog i komparativnog znanja kulture na praktične probleme u našem društvu danas.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Haviland, William A.: "Kulturna antropologija." Zagreb: Naklada Slap, 2004.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Belaj, Vitomir: "Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etničkim skupinama." Studia ethnologica 1 (1989.): 9-13.

Bratanić, Branimir: "Pogled na 200 godina etnološke znanosti." Izvješća HED 5-6 (1976.): 5-47.

Clifford, James: "The Predicament of Culture: Twentieth-Century Ethnography, Literature and Art." Harvard UP, 1988. (odabrana poglavlja)

Prica, Ines: “Mala europska etnologija.” Zagreb: Golden marketing, 2001. (odabrana poglavlja)

St. Erlich, Vera: "U društvu s čovjekom: Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina." Zagreb: SNL, 1978. (odabrana poglavlja)

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija naše svakodnevice." Zagreb: Školska knjiga, 1988. (odabrana poglavlja)

2. Uvod u folkloristiku

Nositelj kolegija:

dr. sc. Tvrtko Zebec

Suradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić-Štorić

Semestar:

I.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 (P)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

3

Ispit:

pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmeta

Interes za drugu kulturu stalno je prisutan kroz povijest. Međutim, velika geografska otkrića, posebno iskustva misionara i istraživača koji su na novim područjima ostajali dulje vremena te mogli prikupljati više podataka o određenoj kulturi i bolje je razumjeti potiču kod Europljana znatiželju, idealiziranje ili omalovažavanje ovih stranih kultura.

Društvene, kulturne i političke prilike u Europi i Hrvatskoj u prvoj polovici 19. st. i kasnije potiču interes za kulturu vlastitih "nižih" slojeva, posebno seljačkog, te se pomnjivo prikuplja bogata folklorna građa. Produbljuje se interes i istraživanje i stranih, vaneuropskih tradicijskih kultura. S obimnim prikupljanjem folklorne građe razvija se i metodologija.

Kroz ovaj predmet upoznalo bi se društvene, kulturne i političke prilike koje su potakle razvoj ove znanstvene discipline u svijetu i kod nas, predmet istraživanja i metodologiju, te najpoznatije predstavnike.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Upoznavanje tradicijskog stvaralaštva Hrvata i sposobnost prepoznavanja preoblika folklornih sadržaja u novim okolnostima.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Bošković-Stulli, Maja: "Pjesme, priče, fantastika." Zagreb: MH, 1991. (odabrana poglavlja)

Lozica, Ivan: "Hrvatski karneval." Zagreb: Golden, 1997. (odabrana poglavlja)

Rihtman-Auguštin, Dunja (ur.): "Folklor i usmena komunikacija". Zagreb: Zavod za istraživanje folklora, 1981. (odabrana poglavlja)

"Folklor i povijesni proces", Zagreb: Zavod za istraživanje folklora, 1989. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Bošković Stulli, Maja: "Usmena književnost nekad i danas", Beograd: Prosveta, 1983. (odabrana poglavlja)

Cocchiara, Giuseppe: "Storica del folklore in Europa", I-II, Torino: Editore Boringhieri, 1971. (ili u prijevodu na srpski jezik, Đuzepe Kokjara: Istorija folklora u Europi, Beograd: Prosveta, 1985. (odabrana poglavlja)

Čapo-Žmegač, Jasna: "Hrvatski uskrsni običaji." Zagreb: Golden, 1997. (odabrana poglavlja)

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Struktura tradicijskog mišljenja." Zagreb: Školska knjiga, 1984. (odabrana poglavlja)

Burke, Peter: "Junaci, nitkovi i lude: Narodna kultura predindustrijske Europe", Zagreb: Školska knjiga, 1991. (odabrana poglavlja)

3. Hrvatska narodna umjetnost

Nositelj kolegija:

dr. sc. Tvrtko Zebec

Suradnica u nastavi: mr. sc. Branka Vojnović-Traživuk

Semestar:

I.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 (P)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

3

Ispit:

pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmeta

Obrađuje se hrvatski likovni foklor kao spomenička baština koja se čuva u muzejima a za koju je uobičajen naziv narodna umjetnost. Ona obuhvaća narodne nošnje, nakit i oružje, te uređenje doma, kao raznovrsne proizvode rukotvorskih vještina: prvenstveno tekstilnog rukotvorstva i drvorezbarstva. Također i neke obrte (lončarstvo, kožuharstvo, svijećarstvo itd.), ali i kućnu izradu prigodnih i ukrasnih predmeta (bojanje uskrsnih jaja, ukrašavanje tikvica, izrada maski itd.).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Upoznavanje pojma i fenomena, te sadržaja, osnovnih materijala, tehnika, ornamenata i kompozicija tzv. narodne umjetnosti. Posebno poznavanje raznolikog sadržaja naše narodne umjetnosti, kao i njenih regionalnih i lokalnih specifičnosti. Sposobnost određivanja pojedinih grupa likovno oblikovanih predmeta tradicijske kulture unutar vremenskog i prostornog konteksta, uz prepoznavanje međusobnih dijakronijskih i sinkronijskih utjecaja.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Gavazzi, Milovan.1944. Hrvatska narodna umjetnost. Zagreb: Hrvatski bibliografski zavod.

Gušić, Marijana. 1955. Tumač izložene građe. Zagreb: Etnografski muzej. (odabrana poglavlja)

Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha. 2001. Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, ur. Zagreb: Barbat. (odabrane teme: kuća, tkanje, vez, čipka, obrti, nakit, oružje, uskrsna jaja, tikvice, glazbala).

Vojnović- Traživuk, Branka. 2001. "Foklorni likovni izraz". U: "Hrvatska tradicijska kultura (...)", Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, ur. Zagreb: Barbat, 391-402.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Bruck-Auffenberg, Natalia: "Dalmacija i njena narodna umjetnost." Beč: Anton Schroll & Co., 1912. (odabrana poglavlja)

Čapo Žmegač, Jasna et al. (ur.): "Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka." Zagreb: Matica hrvatska, 1998. (odabrana poglavlja)

Petrović, Đurđica i Mirjana Prošić-Dvornić: "Narodna umetnost." Beograd: Jugoslavija, Zagreb: Spektar, Mostar: Prva književna komuna, 1983. (hrvatske teme)

Senjković, Reana. "Motiv svastike u Dalmaciji od neolitika do XX. stoljeća". Etnologica Dalmatica 1 (1992.): 55-66.

Vojnović, Branka. "Nevjestina škrinja". Etnologica Dalmatica 4-5 (1995.): 27-36.

Vojnović, Branka. "Gavazzijevo određenje hrvatske narodne umjetnosti i mogućnosti daljnjega istraživanja". Etnološka tribina 18 (1995.): 125-139.

4. Uvod u lingvističku antropologiju

Nositeljica kolegija:

dr. sc. Dunja Brozović Rončević

Suradnik u nastavi:

Ivo-Pavao Jazbec, prof.

Semestar:

II.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

1 +1 (P + S)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

4

Ispit:

pismeni (40% seminar, 60% pismeni)

Okvirni sadržaj predmeta

Predmet predstavlja uvod u temeljne pojmove lingvističke antropologije ili antropološke lingvistike. Sažeto se obrađuju biološke predispozicije čovjeka koje mu omogućuju da govori i komunicira te temeljna obilježja i funkcije jezika u društvu. Analiziraju se teorije o podrijetlu, evoluciji i umiranju jezika, usvajanju jezika, jezičnome relativizmu, jezičnim univerzalijama i jezičnim prototipovima. Osobita se pozornost poklanja položaju jezika u pojedinim kulturama i jezičnoj raznolikosti, funkcioniranju i ulozi jezika kao nositelja identiteta, te njegovoj ulozi u društvenome i kulturnome kontekstu.

Nastavne teme:

· Temelji lingvističke antropologije

· Glavne teorije i metode

· Teorija i priroda značenja u lingvističkoj antropologiji

· Jezični i kulturni relativizam, relativizam nasuprot univerzalizmu

· Jezik i etničke grupe, jezik i društvene klase

· Sapir-Whorfova hipoteza

· Boasovska antropologija

· Univerzalije u jeziku

· Jezik, misao, kultura; jezik i spol

· Suvremena “politička ispravnost” u jeziku i društvu

· Globalizacija i etnocentrizam

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Cilj je predmeta upoznati studente s temeljnim postavkama i metodama lingvističke antropologije. Razmatranje podrijetla i razvoja jezika, poimanje jezika kao jednog od bitnih temelja ljudskoga identiteta te uočavanje uloge jezika u društvenim zajednicama.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Duranti, A. (1997): Linguistic Anthropology, Cambridge University Press, Cambridge (odabrana poglavlja)

Foley, W. A. (1997): Anthropological Linguistics, An Introduction, Blackwell, Oxford (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Crystal, D. (2000): Language Death. Cambridge: Cambridge University Press.

Sapir, Edward (1949): Selected Writings of Edward Sapir, ed. D. Mandelbaum, Berkeley, University of California Press.

Searle, J. R. (1999): Mind, Language and Society. Phoenix. London.

Sykes, B. (2002): Sedam Evinih kćeri: genetička povijest Europljana. Zagreb: Naklada Zadro.

Wierzbicka, A. (1992): Semantics, Culture, and Cognition, Universal Human Concepts in Culture-Specific Configurations, Oxford University Press, Oxford (odabrana poglavlja)

5. Odnos muškarca i žene u folklornoj baštini

Nositelj kolegija:

dr. sc. Tvrtko Zebec

Suradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić-Štorić

Semestar:

II.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 (P)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

3

Ispit:

pismeni

Okvirni sadržaj predmeta

Folklorni izraz je bogat, raznovrstan i mnogoznačan, tj. pruža mogućnost različitih pristupa i uvida u kulturu. Oblikovan kolektivnom sviješću i usmenom tradicijom folklorni izraz je simbol kroz koji se na neposredan način prenose vrjednote određene sredine. Odnos muškarca i žene u folklornoj baštini Hrvatske, Europe i vaneuropskih kultura uglavnom je izraz patrijarhalnog vrijednosnog sustava koji karakterizira podređenost žene muškarcu, dominantan položaj muškarca u obitelji i zajednici, pasivnost žene i aktivan odnos muškarca. Izražavanje osjećaja ženska je osobina, a hrabrosti muška. Ipak, uočavaju se i određeni otkloni od uobičajeno očekivanog ponašanja za ženu i muškarca, te sukob između idealno zamišljenog i stvarnog ponašanja u svakodnevici i svečanostima.

Različite uzrečice, poslovice, uklini i obredi vezani uz životne i godišnje običaje, a potom i pjesma, ples i glazba najbolje očituju narav ovih rodnih odnosa. Najveći dio istraživane folklorne građe odnosi se na XIX. st. i prvu polovicu XX. st., no postoji i starija te novija građa kroz koju je moguće pratiti promjene u društvenoj sredini i njenoj kulturi.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Usvajanje folklornog gradiva iz kuta gledanja rodnih studija, osposobljavanje za reaktualizaciju postavljenih teorijskih spoznaja u novim društvenim okolnostima rodnih odnosa.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Jambrešić-Kirin, Renata, i Tea Škokić (ur.): "Između roda i naroda." Zagreb: Centar za ženske studije i Institut za etnologiju i folkloristiku, 2004. (odabrana poglavlja)

Papić, Žarana, i Lidia Sklevicky: "Antropologija žene." (Drugo, prošireno izdanje.) Beograd: XX vek, 2003. (odabrana poglavlja)

Mead, Margaret: "Spol i temperament u tri primitivna društva." Zagreb: Jesenski i Turk, 2004. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Gavazzi, Milovan: "Godina dana hrvatskih narodnih običaja." Zagreb: Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1988. [1939.] (odabrana poglavlja)

Čapo-Žmegač, Jasna et alii (ur.): "Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka." Zagreb: Matica hrvatska, 1998. (odabrana poglavlja)

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Struktura tradicijskog mišljenja." Zagreb: Školska knjiga, 1984. (odabrana poglavlja)

Stein-Erlich, Vera: "Jugoslavenska porodica u transformaciji: studija u tri stotine sela." Zagreb: Liber, 1971. (odabrana poglavlja)

Kaufmann, Jean-Claude: "Život u dvoje." Zagreb: Jesenski i Turk, 2004. (odabrana poglavlja)

6. Metode, tehnike i etika etnološkog istraživanja

Nositeljica kolegija:

dr. sc. Olga Supek

Suradnik u nastavi:

mr. sc. Jadran Kale

Semestar:

II.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2+2 (P+V)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

5

Ispit:

pismeni (40% seminar, 60% pismeni)

Okvirni sadržaj predmeta

Studenti će dobiti uvodna znanja u principe kvalitativnih metoda istraživanja. Krenuvši od epistemoloških pretpostavki, svrhe, smisla i ograničenja ove vrste istraživanja, predmet će se nadalje baviti planiranjem i nacrtima kvalitativnog istraživanja, te zatim detaljno različitim metodama prikupljanja podataka: intervjuiranje, promatranje, korištenje pisanih dokumenta, te prikupljanje vizualnih podataka. Analizirat će se također problem reprezenta-tivnog uzorka kod kvalitativnih metoda istraživanja. Teorija će biti popraćena vježbama, odnosno studentskim individualnim ili grupnim projektima na terenu, primjerenih (relativno malih) razmjera. Nakon prikupljnja podataka slijedit će obrada: principi klasificiranja podataka, analiza, te izgradnja prihvatljivih opisa i objašnjenja kulturnih pojava.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Sposobnost planiranja, izvedbe i raščlambe rezultata etnološkog istraživanja u jedno-stavnom ili složenom ambijentu istraživanog i istraživača.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Mason, Jennifer: "Qualitative Researching." Sage, 1997. (nastavnik će studentima prirediti skripte ovog udžbenika, u hrvatskom prijevodu)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Brednich, Rolf W.: "Grundriss der Volkskunde: Einfuhrung in die Forschungsfelder der europaischen Ethnologie." Berlin: Reimer, 1988. (odabrana poglavlja)

Delaleu, Didier, Jean-Pierre Jacob i Fabrizio Sabelli: "Elements d'enquete anthropologique: l'enquete-sondage en milieu rural." Neuchatel: Institut d'ethnologie, 1983. (odabrana poglavlja)

Goodenough, Ward H.: "Description and Comparison in Cultural Anthropology." Cambridge, New York: Cambridge UP, 1981. [1970.] (odabrana poglavlja)

Nedeljković, Dušan (ur.): "Simpozijum o metodologiji etnoloških nauka." Beograd: SANU, 1974. (odabrana poglavlja)

Pinxten, R., i C. Karnoouh (ur.): "Observation in anthropology." Ghent: Communication & Cognition, 1981. (odabrana poglavlja)

7. Mediteranistika

Nositeljica kolegija:

dr. sc. Olga Supek

Suradnik u nastavi:

mr. sc. Jadran Kale

Semestar:

III.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 + 1 (P+S)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

4

Ispit:

pismeni

Okvirni sadržaj predmeta

Usmjerenost prema ocrtavanju zajedničkih sredozemnih tradicijskih kulturnih nazivnika, koja je na osnovi do tad raspoloživih studija slučaja u inozemnoj etnologiji i srodnim znanostima začeta šezdesetih i u disciplinarno žarište dospjela tijekom druge polovice sedamdesetih godina našeg stoljeća, u hrvatskoj je etnologiji imala tek slabog citatnog odraza, bez složenijih usporedbi i sintetskih tumačenja. Tri desetljeća poslije, neke su među polaznim tvrdnjama potanko osporene i često se smatraju povučenima iz živog akademskog pojmovnika. Antropološka je mediteranistika, po Boissevainovom mišljenju, "pogriješila uspoređivati, iskorištavati povijest, raditi u gradovima i povezivati dijelove sa cjelinom". Stoga ovaj obrazovni predmet danas ne predlažemo zaokružiti kao "osnove mediteranistike" i područni prefiks istraživanja predstaviti kao tematski, već postaviti kao pregled osvjedo-čenih, tumačivih i raspravljivih sastavnica za kulturnu mediteranistiku i hrvatski udio u njoj.

Nastavne teme:

· definiranje razmatranog područja,

· obilježja strukturalističko-funkcionalističke analitičke paradigme formativnih mediteranista i seljenje afrikanističkog polja interesa u poslijekolonijalno doba,

· interpretacijske kodifikacije, polemike, reinterpretacije i dekonstrukcije (odnos patrona i klijenta, sindrom časti i sramote, rodne ideologije, agrarni dualizam, "sredozemni tip obitelji", "amoralni familijarizam"),

· pozicija hrvatskih mediteranističkih interesa etnologa.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Osposobljavanje polaznika za kulturne analogije u sredozemnom tradicijskom prostoru.

Usvajanje svjetskih standarda istraživanja narodnih tradicija u karakteristično urbanom i pismenom civilizacijskom okolišu.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Boissevain, Jeremy: "Towards a Social Anthropology of the Mediterranean. " Current Anthropology 20 (1979.): 81-94.

Christian, Giordano: "Pravna država i kulturne norme. Antropološka interpretacija političkih fenomena u sredozemnim društvima." Etnološka tribina 19 (1996.): 43-59.

Čapo Žmegač, Jasna (ur.): "Gdje počinje Mediteran?" Temat časopisa Narodna umjetnost 36/1 (1999) (odabrani radovi)

Gilmore, David D.: "Anthropology of the Mediterranean Area." Annual Review of Anthropology 11 (1982.): 175-205.

Horden, Peregrine, i Nicholas Purcell: "The Corrupting Sea. A Study of Mediterranean History." Oxford: Blackwell, 2000. (odabrana poglavlja)

Lopašić, Aleksandar (ur.): "Mediterranean Societies: Tradition and Change." Zagreb: Croatian Anthropological Society, 1994. (odabrani radovi)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Coombe, Rosemary: "Barren Ground: Re-conceiving Honour and Shame in the Field of Mediterrenean Ethnography", Anthropologia 32 (1990.), 221-238.

Davis, J.: "People of the Mediterranean. An essay in comparative social anthropology." London: Routledge, 1977. (odabrana poglavlja)

Gilmore, David D. (ur.): "Honor and Shame and the Unity of the Mediterranean." Washington, D.C.: American Anthropological Association, 1987. (odabrana poglavlja)

Gilmore, David D.: "Manhood in the Making: Cultural Concepts of Masculinity." New Haven; London: Yale UP, 1991. (odabrana poglavlja)

Herzfeld, Michael: "Honour and shame: Problems in the Comparative Analysis of Moral Systems," Man 15 (1980): 339-351.

Peristiany, John G. (ur.): "Honour and Shame: The Values of Mediterranean Society." London: Weidenfeld and Nicolson, 1965. (odabrana poglavlja)

Pitt-Rivers, Julian A. (ur.): "Mediterranean countrymen: Essays in the social anthropology of the Mediterranean." Westport, Conn. : Greenwood Press, 1977. (odabrana poglavlja)

8. Antropologija mladenaštva

Nositelj kolegija:

dr. sc. Tvrtko Zebec

Suradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić-Štorić

Semestar:

III.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 +2 (P + S)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

5

Ispit:

pismeni i usmeni (20% seminar i 80% ispit)

Okvirni sadržaj predmeta

Mladenaštvo je razdoblje u kojem se prihvaća uloga odrasle osobe u svojoj sredini. Uključivanje u svijet odraslih odvija se postupno i kroz različite inicijacije koje su odvojene i spolno određene. Tradicijska društva s ustaljenim vrijednostima i obrascima ponašanja omogućavala su mladoj osobi mirniji prolazak kroz ovo razdoblje. Današnje društvo s raznim i relativizirajućim ponudama često dovodi i do krize identiteta.

Ovim nastavnim predmetom upoznao bi se svijet mladih u povijesnim i današnjim kulturama, od ulaska u pubertet do adolescencije, položaj mladih i njihova uloga u tim kulturama, te uočavale zajedničke osobitosti i razlike, problemi vezani uz osobni i kulturni identitet.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Razumijevanje mladenaštva u tradicijskoj kulturi i predajnim obrascima industrijskog društva.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Turner, Victor: "The Ritual Process." Chicago: Chicago U. P., 1969. (odabrana poglavlja)

Čapo-Žmegač, Jasna et alii (ur.): "Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka." Zagreb: Matica hrvatska, 1998. (odabrana poglavlja)

Vodopija, Milivoj: "Maturiranje kao rite de passage", Narodna umjetnost 13 (1976.): 77-91.

Roszak, Theodore: "Kontrakultura." Zagreb: Naprijed, 1978.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Ivanišević, Katica: "Suvremena američka književnost, Jack Kerouac i beat generacija." Pula: Istarska naklada, 1984. (odabrana poglavlja)

Perasović, Benjamin: "Urbana plemena: sociologija i supkultura u Hrvatskoj." Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2001. (odabrana poglavlja)

9. Antroponimija i tradicijska kultura

Nositeljica kolegija:

dr. sc. Dunja Brozović Rončević

Suradnik u nastavi:

mr. sc. Barbara Vodanović

Semestar:

IV.

Status:

obvezatan

Oblik izvođenja nastave:1 + 1 (P + S)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

4

Ispit:

seminarski rad i usmeni ispit (60% seminar i 40% ispit)

Okvirni sadržaj predmeta

Uočavanje važnosti imena kao nositelja identiteta u kojima se čuva "sjećanje" na kulturno-socijalni kontekst u kojem ime nastaje. Jezični dodiri i etnojezična prožimanja kroz imena.

Nastavne teme:

· Ime i identitet, imena u višejezičnim sredinama, imena i manjine, ime i rod

· Imena i očuvanje kulturne baštine

· Nastanak imena (zajednički indoeuropski imenski obrasci, biblijska, kršćanska, islamska i dr.)

· Prezimena (rasprostranjenost patronimskih, matronimskih i etnonimskih prezimena, prezimena po zanimanju i sl.)

· Tradicijski zanati i njihova rekonstrukcija kroz onomastiku

· Funkcija imena

· Mentalni onomastikon

· Odraz politike i ideologije na odabir i promjenu imena

· Utjecaj globalizacije na odabir osobnoga imena (gubitak identiteta)

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Cilj je kolegija predočiti studentima zbog čega su upravo imena osobito prikladna za proučavanje jezičnih, etničkih i kulturnih dodira. Predmet je osmišljen s namjerom da potakne studente na samostalan israživački rad na terenu te u arhivima.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Brozović Rončević, D.: What Do Names Tell Us About Our Former Occupations? Collegium Antropologicum 28, Suppl. 1, Zagreb, 2004., 161-170

Brozović Rončević, D.: "Language contact in Croatia as reflected in onomastics." Studies in Eurolinguistics: Convergence and Divergence in European languages /ed. by P. Sture Ureland, vol. 1, Berlin: Logos, 2002.: 355–372.

Frančić, A.: "Međimurska prezimena." Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2002. (odabrana poglavlja)

Šimunović, P.: "Hrvatska prezimena." Zagreb: Golden Marketing, 1995. (odabrana poglavlja)

Časopis: Folia onomastica Croatica, Zagreb: HAZU. (odabrana radovi)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

"Name Studies: An International Handbook of Onomastics." Berlin: de Gruyter, I, 1995; II, 1996. (odabrana poglavlja)

Superanskaja, A. V.: "Obščaja teorija." Moskva, 1978. (odabrana poglavlja)

"DUDEN - Familiennamen, Herkunft und Bedeutung von 20000 Nachnamen." Mannheim: Dudenverlag, 2000. (uvodno poglavlje)

Koß, Gerhard: "Namenforschung: Eine Einführung in die Onomastik." Max Niemeyer Verlag, 2002. (odabrana poglavlja)

10. Kršćanstvo u sredozemnoj svakodnevici

Nositeljica kolegija:

dr. sc. Olga Supek

Suradnica u nastavi: Livio Marijan, prof.

Semestar:

IV.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 (P)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

3

Ispit:

pismeni

Okvirni sadržaj predmeta

Nastavnim predmetom će se proučiti pučka pobožnost i elementi vanliturgijskih predajnih očitovanja u tradicijskoj praksi sredozemnih kultura današnjice, u pripadnoj povijesnoj perspektivi. Raznovrsni oblici nabožnih očitovanja u društvenom životu, glazbenoj i likovnoj kulturi, graditeljstvu i drugim vidovima kulture naših dana i u povijesti Sredozemlja bit će gradivom analize karakterističnih predajnih obrazaca.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Približavanje rezultatima raščlanjivanja kulturnih oblika koji u sredozemnom tradicijskom ambijentu mnogonaraštajno prate i upotpunjavaju vjerski život.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Botica, Stipe: "Biblija i hrvatska kulturna tradicija." Zagreb: piščeva naklada, 1995. (odabrana poglavlja)

Rebić, Adalbert (ur.): "Bogorodica u hrvatskom narodu." Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1978. (odabrana poglavlja)

Rebić, Adalbert (ur.): "Štovanje Bogorodice u Hrvata u XIX. i XX. stoljeću." Zagreb: Kršćanska sadašnjost i Hrvatski mariološki institut, 1990. (odabrana poglavlja)

Šanjek, Franjo: "Kršćanstvo na hrvatskom prostoru." Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1991. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Belaj, Vitomir: "Kulturološka obilježja hodočašćenja." U: Dometi 24 (1991.) 1-3: 156-161.

Čapo-Žmegač, Jasna: "Hrvatski uskrsni običaji." Zagreb: Golden marketing, 1997. (odabrana poglavlja)

Moore, Robert L., i Frank E. Reynolds. "Anthropology and the study of religion." Chicago: Center for the Scientific Study of Religion, 1984. (odabrana poglavlja)

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Knjiga o Božiću." Zagreb: Golden marketing, 1995. (odabrana poglavlja)

11. Etnomuzikologija

Nositelj kolegija:

dr. sc. Tvrtko Zebec

Suradnik u nastavi:

mr. sc. Joško Ćaleta

Semestar:

V.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

1+1 (P+V)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

4

Ispit:

pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmeta

Nastavni predmet bit će sastavljen od etnomuzikološkog uvoda, analize i sistematizacije folklorne glazbe, pregleda načela transkriptiranja i upoznavanja zbirki. Pregled tradicijske glazbe teći će po stilskim područjima Istre i Kvarnera, Dinarskog područja (od zaleđa Dalmacije, preko Like do Korduna i Banovine), Dalmacije (najuži obalni pojas i otoci), Slavonije i Baranje, Međimurja i Gornje Podravine, sjeverozapadne Hrvatske (H. Zagorje, Turopolje, Gornja Posavina, Bilogora, Moslavina, Žumberak, Karlovačko Područje i Gorski Kotar), a zatim po temama pučkog crkvenog pjevanja i glagoljaštva, HS klasifikacije glazbala s primjerima glazbi svijeta i hrvatskim primjerima

O terenskom radu i priprema za konkretni terenski posjet. Nastava uključuje i zajednički terenski posjet odabranom lokalitetu, te primjer obrade prikupljenog materijala, bilježaka, komentara i opisa.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Osvještavanje različitosti teorija, metoda i pristupa u etnomuzikologiji i etnokoreologiji, što će studenti i sami iskusiti čitajući unaprijed literature predviđenu za određeno predavanje. Unaprjeđenje komparativnih sposobnosti, uočavanja srodnosti i razlika izvan hrvatskih granica, kao i prikazanih povijesnih transformacija.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Bezić, Jerko: "Folklorna muzika", Muzička enciklopedija, 2. izdanje, sv. 1. Zagreb: JLZ, 1971., str. 592-593.

Marošević, Grozdana, i Tvrtko Zebec: "Folklorna glazba i ples." U: Čapo Žmegač, Jasna et al.: "Etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskoga puka." Zagreb: Matica hrvatska, 1998.: 231-243.

Kuhač, Franjo K.: "Južno-slovjenske narodne popievke", I (1878), II (1879), III (1880), IV (1881), Zagreb. (odabrana poglavlja)

Širola, Božidar: "Hrvatska narodna glazba - Pregled hrvatske muzikologije". Zagreb: Matica Hrvatska, 1940. (odabrana poglavlja)

Žganec, Vinko: Muzički folklor I - Uvodne teme i tonske osnove (skale). Predavanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Zagreb: piščeva naklada, 1962. (odabrana poglavlja)

Žganec, Vinko, i Nada Sremec (ur.): "Hrvatske narodne pjesme i plesovi", sv. I. Zagreb: Seljačka sloga, 1951. (odabrana poglavlja)

Ceribašić, Naila, Grozdana Marošević i Svanibor Pettan: "Etnomuzikologija i tradicijska glazba u Hrvatskoj." U: "Hrvatska i održivi razvitak: Humane i odgojne vrednote", ur. T. Macan. Zagreb: Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske, 1999.: 281-288.

Marošević, Grozdana: "Podaci o glazbi u monografijama Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena." Narodna umjetnost 34/2 (1997.): 95-107.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Hadžihusejnović-Valašek, Miroslava: "Folklor, folklorizam i folklorni amaterizam na tlu Slavonije i Baranje", Četvrti znanstveni sabor Slavonije i Baranje, 1 (1984.): Osijek, 346-371.

Bezić, Jerko: "O folklornoj glazbi Like", Rad XXXVII. kongresa Saveza udruženja folklorista Jugoslavije. Plitvička jezera i Zagreb, 1990.: 8-14.

Bezić, Jerko: "Glazbeni svijet Bračana u predaji prve polovice 20. stoljeća", Narodna umjetnost, 11-12 (1974-75.), Zagreb, 301-316.

Bezić, Jerko: "Dalmatinska folklorna gradska pjesma kao predmet etnomuzikološkog istraživanja", Narodna umjetnost, 14 (1977.): 23-54.

Milin-Ćurin, Vedrana: "Pjevanje na otoku Murteru: Kontinuitet i promjene." Split: Umjetnička akademija Sveučilišta, 2002.

Ćaleta, Joško: "Klapa singing: A Traditional Folk Phenomenon of Dalmatia." Narodna umjetnost 34/1 (1997.): 127-145.

Buble, Nikola: "Ganga u kontekstu svekolike autohtone folklorne glazbe dalmatinske Zagore i zapadne Hercegovine." Bašćinski glasi 2 (1993.): 125-158.

Bonifačić, Ruža: "O problematici takozvane 'istarske ljestvice'." Narodna umjetnost 38/2 (2001.): 73-95.

Bezić, Jerko. "Pregled dosadašnjih rezultata u istraživanju glagoljaškog pjevanja", Slovo 21 (1971.): 115-132.

Bezić, Jerko: Glagoljaško pjevanje." U: "Hrvatska i Europa: Kultura, znanost i umjetnost - Srednji vijek", ur. I. Supičić. Zagreb: HAZU i AGM, 1997.: 569-576.

Ćaleta, Joško, i Mojca Piškor (ur.). "Na dobro nam Božić dojde: Hrvatske tradicijske božićne pjesme" (CD s popratnom knjižicom) Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Cantus, 2002.

Bezić, Jerko: "Tradicijski napjevi hrvatskih korizmenih i uskrsnih pjesama." U: Jasna Čapo Žmegač: "Hrvatski uskrsni običaji." Zagreb: Golden marketing, 1997.: 211-243.

Širola, Božidar: "Sviraljke s udarnim jezičkom". Zagreb: JAZU, 1937. (odabrana poglavlja)

Bezić, Jerko, et al.: Tradicijska narodna glazbala Jugoslavije. Zagreb: Školska knjiga, 1975. (odabrana poglavlja)

Ćaleta, Joško: "Hrvatska tradicijska glazbala." U: "Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha", ur. Z. Vitez i A. Muraj. Zagreb: Barbat, G. Klov. dvori i Institut za etnologiju i folkloristiku, 2001.: 423-441.

Ćaleta, Joško, i Vido Bagur: "Lirica - tradicijsko glazbalo hrvatskog Jadrana." U: "Hrvatski iseljenički zbornik 2002.", ur. V. Kukavica. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2001.: 71-83.

Širola, Božidar: "Smotre hrvatske seljačke kulture s osobitim obzirom na njihovo značenje za napredak hrvatske muzikologije", Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, 32 (1940.): 2, 1-44.

12. Običaj i obred

Nositeljica kolegija:dr. sc. Olga Supek

Suradnik u nastavi: mr. sc. Jadran Kale

Semestar:

V.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 +1 (P + S)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

4

Ispit:

pismeni (60% pismeni i 40% seminar)

Okvirni sadržaj predmeta

Običaj će se raščlaniti kao kulturni proces podložan kako repeticiji, tako i reartikulaciji i invenciji. Usporedit će se značenja pojmova "običaj", "ceremonija" i "obred" ("ritual"), narav povezanosti s likovnim simbolima i ideologijama. Sinkronijskom opažanju pridružit će se dijakronijske slojevitosti trajnosti, promjena i prenošenja običaja. Selekcioniranja i uvjetovanosti običaja objasnit će se po njihovim povijesnim nositeljima. Također će se "običaj" kao kutni kamen definiranja interesa ove znanstvene discipline pratiti i u povijesti etnoloških istraživanja, ustaljivanja odijeljenih ciklusa "godišnjih" i "životnih" običaja u pojmovniku struke, zajedno s novijim teorijskim nazorima i terenskim konstatiranjima slojevitosti degradacije i/ili revitalizacije običaja.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Od polaznika se u životu njegove zajednice iziskuje steći sposobnost analitičkog pristupa simboličkim očitovanjima u društvenom životu naroda. Unaprijedit će se poznavanje geneze važnijih sastavnica običajnog korpusa.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Prica, Ines: "Granice običaja." Narodna umjetnost 28 (1991.): 243-267.

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija naše svakodnevice." Zagreb: Školska knjiga, 1988. (odabrana poglavlja)

Zorić, Snježana: "Obred i običaj. Prožimanje religijskog i običajnog u kontekstu liturgijske godine." Zagreb: ZIF, 1991. (odabrana poglavlja)

Berger, Peter L.: "Socijalna konstrukcija zbilje." Zagreb: Naprijed, 1992. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Anderson, B.: "Nacija: zamišljena zajednica." Zagreb: Školska knjiga, 1990.

Bell, Catherine M.: "Ritual: Perspectives and Dimensions." Oxford UP, 1997. (od. poglavlja)

de Coppet, Daniel: "Understanding Rituals." London i New York: Routledge, 1993. (odabrana poglavlja)

Ceribašić, Naila: "Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2003. (odabrana poglavlja)

La Fontaine, J. S. (ur.): "The Interpretation of Ritual." London: Tavistock, 1972. (odabrana poglavlja)

Moore, Sally F., i Barbara G. Mayerhoff (ur.): "Secular Ritual." Amsterdam: Van Gorcum, 1977. (odabrana poglavlja)

Muir, Edward: "Civic Ritual in Renaissance Venice." Princeton and Guildford: Princeton U. P., 1981.

Ozouf, Mona: "La fête révolutionnaire." Paris: Gallimard, 1976. (odabrana poglavlja)

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Ulice moga grada." Beograd: XX vek, 2000. (od.poglavlja)

Turner, Victor W. (ur.): "Celebration. Studies in Festivity and Ritual." Washington: Smithsonian Institution Press, 1982. (odabrana poglavlja)

Weber, Eugen: "Peasants into Frenchmen: The modernization of Rural France, 1870-1914." London: Chatto & Windus, 1977. (odabrana poglavlja)

13. Koncept baštine i upravljanje kulturnim dobrima

Nositeljica kolegija:

dr. sc. Olga Supek

Suradnica u nastavi: mr. sc. Lidija Nikočević

Semestar:

V.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 +2 (P + S)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

5

Ispit:

pismeni (60% pismeni i 40% seminar)

Okvirni sadržaj predmeta

Razvoj filozofskih pristupa konceptu kulture, baštine i muzeja. Analiza suvremenog odnosa prema prošlosti. Povijest termina baština kao novijeg pojma koji se razvio tijekom 18. i 19. stoljeća. Značenje baštine i kulturnih dobara u izgradnji kulturnog identiteta grupa, tj. zajednica i naroda. Kriteriji po kojima kulturni elementi bivaju prepoznati kao baština. Kulturni i društveni procesi koji se zbivaju kada svakodnevna kultura biva prepoznata kao baština. Naglašavanje lokalnih i kulturnih specifičnosti u kontekstu globalizacijskih procesa i njihov međusobni utjecaj. Pitanje vlasništva ili prava na povijesnu baštinu. Ekonomska dimenzija baštine.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Razumijevanje činjenice da baština po sebi ne postoji, već stručnjaci identificiraju pojedine kulturne elemente kao segment baštine. Shvaćanje pojma baštine kao novijeg, tj. kao produkta modernog vremena. Poznavanje onih elemenata tradicijske kulture primorske Hrvatske, koji su već prepoznati kao baština, odnosno, kulturna dobra. Sposobnost razvijanja specifičnog odnosa prema nematerijalnoj kulturnoj baštini. Uočavanje problema "petrifikacije", često prisutnog kod nastojanja da se zaštite elementi nematerijalne kulturne baštine. Mogućnost prepoznavanja institucija i mehanizama putem kojih se mogu prezentirati različiti oblici kulturne baštine. Poznavanje osnovnih pravnih okvira u procesu identifikacije i zaštite kulturnih dobara. Održavanje, dokumentiranje, interpretiranje i komuniciranje putem izložaba, te muzejski management. Tehnike izlaganja i važnost oblikovanja. Pedagoški rad; događaji i aktivnosti u muzejima. Virtualni muzeji. Etički problemi vezani uz izlaganje. Uloga nematerijalne kulturne baštine u etnografskim muzejima.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Chastel, A: "Pojam baštine." Zagreb: Pogledi, 18 (1988.): 3-4.

Hazler, Vito: "Podreti ali obnoviti? Zgodovinski razvoj, analiza in model etnološkega konservatorstva na Slovenskem." Ljubljana, 1999. (odabrana poglavlja)

Kirshenblatt-Gimblett, Barbara: "Destination Culture: Tourism, Museums and Heritage." Berkley: University of California Press, 1998. (odabrana poglavlja)

Maroević, Ivo: "Sadašnjost baštine." Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. 1986. (odabrana poglavlja)

Šola, Tomislav: "Eseji o muzejima i njihovoj teoriji." Zagreb: Hrvatski nacionalni komitet ICOM, 2003. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Bal, Mieke, J. Crewe, L. Spitzer (ur.): "Acts of memory: Cultural recall in the present." Hannover, NH i London: University Press of New England, 1999. (odabrana poglavlja)

Connerton, Paul: "How societis remember." Cambridge: Cambridge University Press, 1989. (odabrana poglavlja)

Feilden, Bernard M.: "Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa." Zagreb: Društvo konzervatora Hrvatske, 1981. (odabrana poglavlja)

Halbwachs, Maurice: "The collective memory." New York: Harper and Row, 1980. (odabrana poglavlja)

Marasović, Tomislav: "Zaštita graditeljskog nasljeđa, povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata." Zagreb: Društvo konzervatora Hrvatske, 1983. (odabrana poglavlja)

Maroević, Ivo: "Uvod u muzeologiju." Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1993. (odabrana poglavlja)

14. Slavenska mitologija

Nositeljica kolegija:dr. sc. Dunja Brozović-Rončević

Suradnik u nastavi: mr. sc. Jadran Kale

Semestar:

VI.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 (P)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

3

Ispit:

pismeni

Okvirni sadržaj predmeta

Istraživanja na području slavenske mitologije izrazito su interdisciplinarna. Posljednjih su desetljeća osobitu pozornost pobudile poredbene analize folklornih tekstova i slavenske usmene tradicije koja su potaknuli ruski filolozi i etnolozi na temelju kojih se rekonstruira praslavenski vjerski sustav. Izlažu se elementi praslavenskoga pogleda na svijet očuvani u pučkim predajama pojedinih slavenskih naroda i njihova povezanost s indoeuropskom tradicijom. Osobita se pozornost posvećuje prežitcima slavenske mitologije na hrvatskome prostoru, u toponimiji i tradicijskome folkloru. Uspoređuju se pojedine slavenske predaje koje se uklapaju u širi indoeuropski okvir. Uz to će se obratiti pažnja i na tragove predhrvatskoga (ilirskoga i sl.) mitskoga svjetonazora. Etnološkim se postupcima u nastoji spoznati vjerski sustav prahrvatskog društva, rasvjetljujući tako prepoznate okamine u hrvatskoj tradicijskoj kulturi..

Nastavne teme:

· Temeljni pojmovi mitološkoga mišljenja

· Rekonstrukcija elemenata indoeuropske, baltičke i slavenske mitologije

· Folklorna baština i slavenske usmena tradicija, fragmenti rekonstrukcije teksta

· Mitski dvoboj "Kako ubiti zmaja na indoeuropskome" (C. Watkins); dvoboj gromovnika (Peruna) i zmije (Velesa)

· Praslavenski mitski kalendar i godišnji ciklusi hrvatskih običaja

· Prežitci u toponimiji

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Cilj je predmeta predstaviti studentima važnost slavenske mitologije za tumačenje mnogih naših i danas prisutnih vjerovanja i običaja. Upozorit će se na sve brojnije popularne i neznastvene pristupe toj temi.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Belaj, Vitomir (1998): Hod kroz godinu. Zagreb: Golden marketing.

Benveniste, Émile (2005): Riječi indoeuropskih institucija, Zagreb : Disput. (odabrana poglavlja)

Katičić, Radoslav: "Hoditi - roditi. Tragom tekstova jednoga praslavenskog obreda plodnosti." Studia ethnologica 1 (1989.): 45-61, 2 (1990.): 35-47, 3 (1991.): 35-40.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Brozović Rončević, Dunja (1987): Tragovi poganskih, kršćanskih i islamskih kultova u toponimiji Zbornik VI. jugoslovenske onomastičke konferencije, SANU, 117-124.

Dumézil, Georges (1958): "L'Idéologie tripartie des Indo-Européens." Bruxelles,.

Ivanov, V. V., i V. N. Toporov (1974): "Issledovaniya v oblasti slavyanskih drevnostei." Moskva: "Nauka".

Ivanov, V. V., i V. N. Toporov: "Slavyanskie yaz'ikov'ie modeliruščie semiotičeskie sistem'i." Moskva: "Nauka", 1965.

15. Etnografija plesa

Nositelj kolegija:

dr. sc. Tvrtko Zebec

Semestar:

VI.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

1+1 (P+V)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

4

Ispit:

pismeni i praktični

Okvirni sadržaj predmeta

U kolegiju se prikazuju teorije i metode istraživanja plesa u okviru disciplina koje su se u svijetu razvijale u različitim uvjetima, pod različitim utjecajima, pa se i različito nazivaju – etnokoreologija, plesna antropologija, plesna etnologija, te posljednjih godina, plesna etnografija. Posebna je pažnja na hrvatskome folklornom plesu s usporedbama na europske tradicije uz proširenja na suvremene plesne oblike. Daje se pregled razlika i sličnosti pojedinih tradicijskih plesnih oblika – jednostavnijega kola, te složenijih koreografskih oblika. Obrađuju se teme o ritualnoj ulozi plesa (u životnim običajima i običajima kroz godinu, te u suvremenim političkim zbivanjima), o stilskim i strukturalnim promjenama plesa, o plesu kao pokazatelju kulturnoga i nacionalnoga identiteta. U nastavi se koriste video-projekcije i po mogućnosti se praktično uče osnove folklornoga plesa. Pismeni seminarski radovi i izlaganja studenata dio su kolegija.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Teorijski se upoznaje plesna kultura i hrvatski tradicijski plesni repertoar, a ovisno o tehničkim mogućnostima i praktično se stječu osnovne plesne vještine hrvatskih tradicijskih plesova. Stiče se znanje o istraživanju plesa u nas i u svijetu – od terenskoga istraživanja preko analize do interpretacije. Uspoređuje se tradicijski plesni repertoar s ostalim europskim tradicijama.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Buckland J. Theresa: "Dance in the field. Theory, methods, and issues in dance ethnography." London: Macmillan Press Ltd., 1999. (odabrana poglavlja)

Ivačan, Ivan: "Narodni plesni običaji u Hrvata." Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, Institut za etnologiju i folkloristiku, 1996. (odabrana poglavlja)

Giurchescu, Anca & Lisbet Torp: "Theory and Metods in Dance Research: A European Approach to the Holistic Study of Dance". Yearbook for Traditional Music 23 (1991.):1-11.

Zebec, Tvrtko: "Dance Research in Croatia". Narodna umjetnost 33/1 (1996.), 1996: 89—111.

Zebec, Tvrtko: "Krčki tanci. Plesno-etnološka studija." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku-Rijeka: Adamić, 2005. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Snyder, Allegra Fuller: "Levels of event patterns: a theoretical model applied to the Yaqui Easter ceremonies. The dance event: a complex phenomenon." L. Torp, ed. Copenhagen: ICTM Study Group on Ethnochoreology, 1989.: 1-20.

Kaeppler, Adrienne: "American Approaches to the Study of Dance", Yearbook for Traditional Music 23 (1991.): 11-23.

16. Folklorni praktikum

Nositeljica kolegija:dr. sc. Olga Supek

Suradnik u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić Štorić

Semestar:

VI.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 + 2 (S + V)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

5

Ispit:

procjena aktivnosti 30% i seminarski radovi 70%

Okvirni sadržaj predmeta

Istraživanje današnjeg svagdana i blagdana dijalog je s istovrsnim prošlim tradicijama koji nudi i mogućnost novih odgovora. Seoske i gradske tradicijske kulture prihvaćaju obilježja globalne kulture tražeći svoj identitet u njihovu suodnosu. Relativizam vrijednosti traži propitivanja prethodno utvrđenih vrijednosti, te često dovodi do krize identiteta. Neposredna komunikacija koju obilježava usmenost odlika je folklornog izražavanja i tradicijske kulture. Suvremenost nudi obilje takovih sadržaja, počesto i novih jer ih rađa složenost modernog života. Proučavanje folklora teško može ostati na razini utvrđivanja postojećeg stanja i njegova razumijevanja, već promatrane oblike prati u dinamici i transformaciji i postaje angažirana znanost pokazujući suvremenoj kulturi vrijednosti temeljene na neposrednoj i autentičnoj komunikaciji neophodnoj za razvoj osobnog i kulturnog identiteta. Analiza potreba i interesa različitih kategorija korisnika, tj, publike (školska djeca, turisti, itd.) Analiza dosada primijenjenih modela zaštite i interpretacije tradicijske kulturne baštine. Osnove održivog, odnosno, kulturnog turizma.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Osposobljavanje polaznika da razazna obilježja folklornog oblika u novom ambijentu ili materijalnom preobliku. Praktične će vježbe omogućiti studentima upućeno sudjelovanje i artikuliranje u folklornim procesima. Razumijevanje važnih sveza koje postoje između turizma i kulture i uočavanje održivosti kulturne baštine u okvirima kulturnog turizma. Prepoznavanje potreba lokalne zajednice. Uočavanje nužnih tehničkih preduvjeta; upotreba različitih medija kada je riječ o promociji baštine.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Prilozi proučavanju suvremenog folklora u Hrvatskoj (posebno izdanje, sv. 9), Zagreb: Zavod za istraživanje folklora, 1988.

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija naše svakodnevice." Zagreb: Školska knjiga, 1988. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija i etnomit." Zagreb: ABS95, 2001. (odabrana poglavlja)

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Ulice moga grada." Beograd: XX vek, 2000. (odabrana poglavlja)

Ceribašić, Naila: "Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2003. (odabrana poglavlja)

17. Hrvatska, Sredozemlje i svijet

Nositeljica kolegija:

dr. sc. Olga Supek

Semestar:

VII.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 + 1 +1 (P + S + V)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

5

Ispit:

pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmeta

Iz komparativne i povijesne perspektive uspoređivat će se pojedini aspekti kulture sredozemne Hrvatske sa kulturama zapadnog i istočnog Sredozemlja, te kulturne veze sa sredozemnim obalama Azije i Afrike. Tematski blokovi uključit će prehistorijske kulture i indoeuropske migracije, odnos sredozemnih regionalnih kultura i prirodnih resursa, oblike naselja i stratifikacije lokalnih zajednica, obitelj i srodstvo, odnose roda u privatnoj i javnoj sferi svakodnevice, rituale, religije i festivale, etnički identitet, stare i nove migracije, te utjecaj modernih nacionalnih i supra-nacionalnih integracija na kulturu svakodnevice.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Razumijevanje kulturnog položaja Hrvatske na jugoistoku Europe, u artikulaciji s nekoliko vrlo različitih europskih kulturnih zona i – preko Mediterana – u vezi sa drugim kontinentima. Sistematski komparativni pristup produbit će specifična znanja o tome sto je našim obalama spečificno, a što dijelimo sa mnogostoljetnim kulturnim tradicijama Sredozemlja.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Braudel, Fernand: " Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II." Zagreb: Antibarbarus, 1998. [1949.] (odabrana poglavlja)

Horden, Peregrine, i Nicholas Purcell: "The Corrupting Sea. A Study of Mediterranean History." Oxford: Blackwell, 2000. (odabrana poglavlja)

Gilmore, David D. (ur.): "Honor and Shame and the Unity of the Mediterranean." Washington, D.C.: American Anthropological Association, 1987.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Goddard, Victoria, Joseph R. Llobera, i Cris Shore (ur.): "The Anthropology of Europe: Identities and Boundaries in Conflict." Oxford: Berg 1994. (odabrana poglavlja)

Boissevain, Jeremy (ur.): "Coping with Tourists: European Reactions to Mass Tourism."

Providence, R.I, Berghahn, 1996. (odabrana poglavlja)

18. Kulturna konstrukcija nošnje

Nositeljica kolegija:

dr. sc. Olga Supek

Suradnik u nastavi:

mr. sc. Jadran Kale

Semestar:

VII.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 + 1 (P + S)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

4

Ispit:

pismeni (60%) i seminar (40%)

Okvirni sadržaj predmeta

Narodna nošnja je, zajedno s usmenom književnošću, polje interesa od presudnog značaja za nastanak etnologije u Hrvatskoj. Kodificiranja preferiranih kulturnih oblika zatečenih u transformacijama s konca predindustrijskog doba obvezala su i kasniju etnološku praksu u korjenito izmijenjenim društvenim okolnostima. Tijekom nastave će se etnološkim, povijesnim, arheološkim i jezikoslovnim spoznajama proučiti nastanak, život i preoblike pojedinih tekstilnih i odjevnih navada i utjecaja, njihove povezanosti sa sekularnim pokazateljima i povijesnim ideološkim značenjima, kvalificirati i kvantificirati obuhvati "nošnje" i "kostima", rekonstruirati obilježja njihovih materijala i stratificirati njihove nositelje. Kombinirajući semantička polja iščitljiva iz tradicijskog odijevanja naći ćemo se i na današnjem urbanom terenu globaliziranih komunikacija, s karakterističnim potrebama obnavljanja tekstilnog simboličkog medija.

Nastavne teme:

· povijest hrvatskog istraživanja narodne nošnje, pojmovi geneze i difuzije,

· definiranje termina "narodna nošnja", "kostim", "kultura odijevanja" i dr.,

· invencije, kontinuiteti i promjene tekstilija, tehnika, krojeva i ornamenata,

· stratifikacija nositelja i kvantificiranje uvriježenih materijala i predmeta,

· semantičko polje analize nošnje, njenih preoblika, prežitaka, nadomjestaka i odmjena.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Objašnjavanjem nošnje kao kontinuiranog kulturnog procesa, a ne kao iskonske zabaštinjene vrijednosti, polaznik će steći osnova za prepoznavanje i uvrštavanje novih sadržaja, bilo iz povijesnih ambijenata ili iz današnje okolice, u podatan interpretacijski okvir.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Bonifačić, Vjera: “O polisistemskoj teoriji, folklorizmu i suvremenim pristupima istraživanju tekstila.” Narodna umjetnost 34/2 (1997.): 137-151

Bruck-Auffenberg, Natalia: "Dalmacija i njena narodna umjetnost." Beč: Anton Schroll & Co., 1912. (odabrana poglavlja)

Radauš-Ribarić, Jelka: “Narodne nošnje Hrvatske.” Zagreb: Etnografski muzej, 1975.

Vojnović-Traživuk, Branka: "Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne identifikacije." Etnologica Dalmatica 11. (2001.): 7-143.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Bonifačić, Vjera: “Ethnological research in Croatia: 1919 to 1940.” Narodna umjetnost 33/2 (1996.): 239-263.

Ceribašić, Naila: "Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2003. (odabrana poglavlja)

Gušić, Marijana: “Starinska narodna nošnja na našem Primorju.” Pomorski zbornik 10 (1972.): 681-692.

Kale, Jadran: "Polazišta za istraživanje narodnih nošnji i kulture odijevanja u sjevernoj Dalmaciji." Ethnologica Dalmatica 13 (2004.): 93-112.

Vojnović- Traživuk, Branka: "Teorijska razmatranja o narodnoj nošnji". Etnologica Dalmatica 10 (2003.): 81-87.

Radauš-Ribarić, Jelka: “Žensko ruho jadranskog područja kao primjer prožimanja utjecaja.” Zbornik radova 29. kongresa Saveza udruženja folklorista Jugoslavije, str. 105-111. Zagreb: Hrvatsko društvo folklorista, 1991.

Schneider, Jane: “The anthropology of cloth.” Annual Review of Anthropology 16 (1987.): 409-448.

Schubert, Gabriela: “Metodska pitanja u istraživanju nošnji balkanskih naroda.” Makedonski folklor 19 (1986.): 105-111.

19. Etnojezični dodiri na prostoru Hrvatske i Europe

Nositeljica kolegija:

dr. sc. Dunja Brozović-Rončević

Suradnik u nastavi:

Nikola Vuletić, prof.

Semestar:

VIII.

Status:

obvezatan

Oblik izvođenja nastave:

1 + 2 (P + S)

Uvjeti:

Uvod u lingvističku antropologiju

ECTS bodovi:

5

Ispit:

seminarski rad (50%) i usmeni ispit (50%)

Okvirni sadržaj predmeta

Kolegij je usmjeren na problem identiteta i etnojezične raznolikosti u Europi. Osobita se pozornost posvećuje problemima manjina, manjinskih enklava, manjinskoj politici u pojedinim europskim državama te odnosu manjina i većinskoga naroda. Obrađivat će se etnojezični dodiri i prožimanja na pojedinim odabranim područjima, a osobita će se pozornost posvetiti manjinama u Hrvatskoj i hrvatskim manjinama u europskim državama.

Nastavne teme:

· Temelji i razine identiteta (jezik, kultura, vjera, socijalni, povijesni i politički aspekti)

· Odnos pojedinca i zajednice, manjinski kulturni i jezični identitet

· Jezik i etničke grupe, jezik i nacija, prestižni jezici, standardizacija jezika

· Nacionalne države, odnos prema manjinama i manjinskim jezicima

· Manjine u Hrvatskoj (albanska, bošnjačka, crnogorska, češka, madžarska, njemačka, rusinska, srpska, talijanska …)

· Sukobi i tolerancija, prihvaćanje različitosti u suvremenoj Europi

· Jezični otoci na europskome prostoru, dvojezičnost i višejezičnost

· Višejezičnost u Europskoj uniji, jezična politika i europske integracije

· Odabrani primjeri (Istra, Dalmacija, Baltik, židovske zajednice, albanske zajednice…)

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Cilj je ovoga predmeta uočavanje etnojezične raznolikosti na kojima se temelji negdašnja i današnja Europa. Studenti će u seminarskim radovima obrađivati i javno izlagati pojedine teme koje će biti odabrane sukladno njihovim interesima. Od studenata se očekuju vlastita istraživanja, te aktivno sudjelovanje u diskusijama o odabranim temama.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

"Etničnost, nacija, identitet." Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo. (odabrana poglavlja)

Fishman, Joshua: "Handbook of Language and Ethnic Identity." Oxford U. P., 1999. (od. p.)

Grbić, Jadranka: Identitet, jezik i razvoj. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 1994. (odabrana poglavlja)

Milardović, Anđelko, i Aleksandar Vukić: Manjine u Evropi. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, 1988. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Anderson, B.: "Nacija: zamišljena zajednica." Zagreb: Školska knjiga, 1990. (odabrana poglavlja)

Barbour, Stephen, i Cathie Carmichael (ur.).: "Language and nationalism in Europe." New York: Oxford U. P., 2000. (odabrana poglavlja)

Čačić-Kumpres, Jadranka: "Kultura, etničnost, identitet." Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, 1999. (odabrana poglavlja)

Heršak, Emil: "Leksikon migracijskog i etničkog nazivlja." Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Školska knjiga, 1998. (odabrana poglavlja)

Nelde, P.H. et al. (eds.) (1996) Euromosaic. The production and reproduction of the minority language groups in the European Union. European Commission, Luxembourg (odabrana poglavlja)

"Wieser Enzyklopädie des europäschen Ostens, Band X. Lexikon der Sprachen des europäischen Ostens." (Hrsg. Miloš Okuka) Klagenfurt, 2002. (odabrana poglavlja)

20. Tradicijska arhitektura i krajolik

Nositeljica kolegija:dr. sc. Olga Supek

Suradnik u nastavi: mr. sc. Jadran Kale

Semestar:

VIII.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

1 + 2 (P + S)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

4

Ispit:

pismeni (60%) i seminar (40%)

Okvirni sadržaj predmeta

Gradivo nastavnog predmeta predstavlja tradicijska arhitektura sa svojim ambijentalnim vrijednostima, tipičnim rješenjima i istančanim dosezima. Inozemni primjeri pomoći će u raščlanjivanju domaćih konteksta korištenja tradicijskih građevina, od okolišnih i funkcionalnih zadanosti njihova nastanka do kasnijih preinaka i preoblika u današnjici. Gospodarenje krajolikom bit će proučeno kroz duga povijesna trajanja i raspoložive pokazatelje raznih prirodoslovnih, društvenih i humanističkih istraživanja, zajedno sa pridavanjima simboličkih važnosti antropogenim krajolicima i pripadnim regulacijskim trendovima. Stoga će dio nastave biti održan na otvorenom i u ambijentima proučavanih građevina, a polaznici će se vlastitim etnografskim prinosom približiti polju djelatnosti konzervacije, graditeljstva, arhitekture i urbanizma.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Upoznavanjem krajolika u njegovim antropogenim povijesnim transformacijama, ponajprije onima koje su bile uvjetovane prakticiranjima djelatnosti širokih populacijskih slojeva, polaznik će postati okretan i u definiranju i rješavanju problema regulacije baštine i prostora današnjeg društva.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Freudenreich, Aleksandar: "Kako narod gradi na području Hrvatske. Zapažanja, snimci i crteži arhitekta." Zagreb: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, 1972. (odabrana poglavlja)

Gavazzi, Milovan: "Baština hrvatskog sela." Zagreb: Otvoreno sveučilište, 1991. (odabrana poglavlja)

Miličić, Mirko: "Nepoznata Dalmacija: studija o seoskoj arhitekturi." Zagreb: Arhitekt, 1955. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Kale, Jadran: "Je li se u neolitu stanovalo u bunjama?" U: "Područje šibenske županije od pretpovijesti do srednjega vijeka", Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv. 19, Zagreb, 1998., 75-82.

Muraj, Aleksandra: "Živim znači stanujem: Etnološka studija o kulturi stanovanja u žumberačkim Sošicama." Zagreb: HED, 1989. (odabrana poglavlja)

21. Praktikum etnološkog istraživanja i prezentacije

Nositeljica kolegija:dr. sc. Olga Supek

Suradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić Štorić

Semestar:

IX.

Status:

obvezatan

Oblik nastave:

2 +2 (S+V)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

5

Ispit:

praktični rad

Okvirni sadržaj predmeta

Interpretacija tradicijske kulturne baštine kao nastojanje da se posjetiteljima omogući njeno shvaćanje u kontekstu cjelokupne kulture, putem različitih medija i aktivnosti. Glavni kriteriji prepoznavanja i selekcije reprezentativnih elemenata baštine i zakonski okviri kako u nacionalnom, tako i u internacionalnom kontekstu. Kritička analiza postojećih modela interpretacije baštine i naglašavanje mogućih opasnosti "industrije baštine". Kreativna konzervacija kroz ekonomsku održivost. Temeljne karakteristike komunikacije baštinom (kako proslijediti značenje, poruke i važnost pojedinih kulturnih dobara), marketinške strategije primjenljive na baštinu, planiranje i programiranje, važnost medija i oblikovanja, praćenje i promatranje procesa vezanih uz aktivnu interpretaciju elemenata kulturne baštine, uključivanje različitih institucija i grupa volontera. Razvijanje holističkog pristupa prema upravljanju baštinom, s obzirom da je riječ o kategoriji koja uključuje ovladavanje mnogobrojnim disciplinama i tehnikama.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Razvijanje razumijevanja o važnosti baštine u kreiranju lokalnog i nacionalnog identiteta. Upoznavanje s praktičnim radom u etnografskim muzejima i prikupljanju etnološke građe na terenu.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Aplin, Graeme: "Heritage: identification, conservation and management." Melbourne, Oxford: Oxford University Press, 2002. (odabrana poglavlja)

Hall, Colin Michael: "Integrated heritage management: Principles and practice." London: Stationery Office, 1998. (odabrana poglavlja)

Klarić, Vlasta: "Kulturna baština u kongresno-turističkoj ponudi." Zagreb: Vijesti muzealaca i konzervatora 4, 2001.

McKercher, Bob: "Cultural tourism: The partnership between tourism and cultual heritage management." New York: Haworth Hospitality Press 2002. (odabrana poglavlja)

Šola, Tomislav: "Marketing u muzejima." Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2001. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Boniface, Priscilla: "Managing quality cultural tourism." London: Routledge, 1995. (odabrana poglavlja)

La questione del patrimonio culturale (6. Colloquio internazionale) Cesena: 2002. (odabrana poglavlja)

PRILOG II.

Opisi izbornih predmeta koji se nude na

Odjelu za etnologiju i antropologiju

Folklorni likovni izraz

Nositelj kolegija:

dr. sc. Tvrtko Zebec

Suradnica u nastavi: mr. sc. Branka Vojnović-Traživuk

Semestar:

V.

Status:

izborni

Oblik nastave:

1+1 (P+S)

Uvjeti:

/

ECTS bodovi:

3

Ispit:

pismeni

Okvirni sadržaj predmeta

Povijesni prikaz interesa za tzv. narodnu umjetnost u Hrvatskoj od 19. stoljeća do danas, s naglaskom na građanskim interpretacijama likovnog foklora u Dalmaciji u prvoj polovici 20. stoljeća. Naglasak je na ulozi ovog romantičarskog pojma u cjelokupnoj hrvatskoj kulturi.

Analiziraju se teorijske i metateorijske postavke, te se upućuje na promatranje tzv. narodne umjetnosti kao folklorne pojave. Ukazuje na mogućnost različitih pristupa foklornom likovnom izrazu.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Upoznavanje građanskih interpretacija seljačke kulture kroz fenomen tzv. narodne umjetnosti, kao historijske pojave, te njihovih recentnih transformacija.

Uz upućenost u višedimenzionalnost likovnog folklora i njegov dinamični karakter, steći će se poznavanje njegove današnje uloge u hrvatskoj kulturi.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Lozica, Ivan: "Metateorija u fokloristici i filozofija umjetnosti." Narodna umjetnost 16 (1979.): 33-55.

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Istinski ili lažni identitet – ponovo o odnosu folklora i folklorizma." U: Simboli identiteta (studije, eseji, građa). Dunja Rihtman Auguštin, ur. Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, 1991., 78-89.

Senjković, Reana. "Folklorni likovni izraz." U: Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka. Jasna Čapo Žmegač i dr., ur. Zagreb: Matica hrvatska, 1998., 220-230.

Vojnović, Branka: "Interes za hrvatsku pučku likovnu umjetnost". Etnologica Dalmatica 2 (1993.): 13-34.

Vojnović, Branka: "Gavazzijevo određenje hrvatske narodne umjetnosti i mogućnosti -daljnjega istraživanja". Etnološka tribina 18 (1995.): 125-139.

Vojnović- Traživuk, Branka: "Teorijska razmatranja o narodnoj nošnji". Etnologica Dalmatica 10 (2003.), 81-87.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Babić, Ljubo: "Boja i sklad". Zagreb: HIBZ, 1943. (odabrana poglavlja)

Bonifačić, Vjera: "Lace produc