KURIKULUM

DJEČJEG VRTIĆA „ DJEČJI SAN „

SVETA NEDJELJA

ZA PEDAGOŠKU 2017./2018. GODINU

Sveta Nedjelja , rujan 2017. godine

ŽUPANIJA : ZAGREBAČKA

GRAD : SVETA NEDJELJA

ADRESA : SVETONEDELJSKA 18 , 10431 SVETA NEDJELJA

E-MAIL : sanja.coha@djecji-san.com

URL : www. djecji-san.com

TEL : 091 616 1300

MATIČNI BROJ : 080745868

OIB : 70951823096

OSNIVAČI : KRISTINA BOSAK , SANDRA COHA

GODINA OSNIVANJA : 2010.

RAVNATELJICA : SANJA COHA , odgojiteljica predškolske djece

Ustanova je upisana u Trgovački sud u Zagrebu pod registarskim

brojem MBS 080745868

1..

SADRŽAJ :

O NAMA

NAŠA MISIJA

1. POJAM KURIKULUMA

1.1. Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma

1.2. Struktura predškolskoga kurikuluma

1.3. Područja kompetencijskih dimenzija

1.4. Naša vizija kurikuluma vrtića

1.4. Kurikulum Dječjeg vrtića „ Dječji san „

2. NAČELA

2.1. Bogatstvo različitosti

2.2. Mješovite skupine

2.3. Organizacija prostora i materijala

2.4. Dokumentiranje odgojno obrazovnog procesa

3. VRIJEDNOSTI

4. PROGRAMI

4.1. Redoviti programi

4.2. Program predškole

4.3. Kraći programi

5. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

5.1. Zadaće u odnosu na dijete

5.2. Zadaće u odnosu na roditelje

5.3. Zadaće u odnosu na odgojitelje

6. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

6.1. Zadaci na nivou ustanove u kontinuitetu

6.2. Vanjski prostor u funkciji integriranog učenja, poticanje razvoja motoričkih sposobnosti i

navika zdravog načina života

6.3. Praćenje, dokumentiranje i individualno planiranje kao bitan segment rada odgojitelja

6.4. Razvijanje ekološke svijesti djece

6.5. Obogaćivanje odgojno obrazovnog procesa blagdanima, proslavama, posjetima i izletima

7. OBRAZOVANJE I STRUČNA USAVRŠAVANJA ODGOJNIH DJELATNIKA

8. SURADNJA S RODITELJIMA

9. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

10. PROJEKTI

11. ETIČKI KODEKS

2.

O NAMA

Dječji vrtić „ Dječji san „ je predškolska ustanova u kojoj se provodi rani i predškolski

odgoj i obrazovanje djece u dobi od navršene prve godine života do polaska u osnovnu školu ,

a čiji su osnivači fizičke osobe Kristina Bosak i Sandra Coha .

U vrtiću se provode redoviti cjelodnevni 9 ( 10 ) satni i poludnevni 6 satni programi

predškolskog odgoja i obrazovanja , te program predškole inkludiran u redovni program .

Vrtić ima dvije odgojno-obrazovne skupine i to mješovitu jasličnu u dobi od 1. do 3.5 godine

života , te mješovitu vrtićku u dobi od 3.5 do 6/7 godine života .

NAŠA MISIJA

Dječji vrtić „ Dječji san „ Sveta Nedjelja je ustanova za rani odgoj i obrazovanje koja djeluje

na području Grada Svete Nedelje .

Utemeljeni na suvremenoj humanističkoj razvojnoj koncepciji provodimo cjelodnevni i

poludnevni program usmjeren k razvoju cjelokupne ličnosti svakog djeteta , uvažavajući

individualne potrebe i interese djece , kulturu obitelji i zajednice u kojoj djelujemo .

1. POJAM KURIKULUMA

Kurikulum se shvaća kao teorijska koncepcija koja se u praksi određenog vrtića provjerava,

modificira, izgrađuje, kontinuirano mijenja i razvija .

Uvažavajući najnovije znanstvene spoznaje o načinima učenja djece predškolske dobi,

polazeći od socio-konstruktivističke paradigme koja naglasak stavlja na aktivnost djeteta i

interakciju s okolinom, kurikulum polazi od djeteta – temelji se na dobrom razumijevanju

3.

djeteta – njegovih interesa, razvojnih potreba i mogućnosti, postojećih znanja i razumijevanja,

kognitivnih strategija i stilova učenja, profila inteligencije, modaliteta i kvalitete

komunikacije s drugima, kreativnih i dr. potencijala.

Kurikulum ranog odgoja otvoren je, dinamičan i razvojan, razvija se i mijenja na temelju

učenja, istraživanja i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Sadržaji djetetova

učenja nisu strogo propisani jer se poučavanje zamjenjuje učenjem činjenjem, izravnim

stjecanjem iskustva, pa se materijali i sadržaji nude na temelju praćenja i podržavanja interesa

i inicijativa djece. Holistička, tj. integrirana priroda kurikuluma podrazumijeva cjelovit odgoj

i obrazovanje, usklađen s integriranom prirodom odgoja i učenja djeteta. Humanistička i

razvojno-primjerena orijentacija kurikuluma usmjerena je na razvoj kapaciteta svakoga

pojedinog djeteta te na poštovanje interesa, potreba i prava djeteta. Dijete, sukladno svojim

interesima, potrebama i mogućnostima, slobodno bira sadržaje i partnere svojih aktivnosti te

istražuje i uči na način na koji je njemu svrhovit.

Zadatak vrtića je poticati procese osposobljavanja djece za snalaženje u sadašnjosti i u

budućnosti. Zato veću vrijednost imaju ona odgojno-obrazovna djelovanja koja djeci

omogućavanju „učenje učenja“ – nego učenje određenih sadržaja. Razvoj kurikuluma

započinje proučavanjem i mijenjanjem okruženja, na način da ono omogućuje interakciju,

istraživanje, kretanje i neovisnost. Djeca uče aktivno, sudjelujući, čineći, surađujući s

drugima. Konstruiranje znanja je socijalni proces. Najbolje je kad sudioničko i posvećeno

konstrukciji značenja umjesto suhoparnoj reprodukciji.

1.1. Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma

Temeljna uloga predškolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za potpun i

skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti

njegova obiteljskoga života. Svrha je predškolskoga odgoja i obrazovanja, a samim time i

kurikuluma ovoga vrtića, osigurati takve uvjete koji jamče cjeloviti razvoj svih

individualnih sposobnosti svakoga djeteta te osiguravati jednake mogućnosti svoj djeci. U

vrtiću ćemo stvarati poticajne materijalne, socijalne i kadrovske uvjeti te društveno okružje

za kvalitetan život djeteta.

Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u

ustanovama predškolskoga odgoja i obrazovanja, poštujući pritom razvojne i druge čimbenike

(osobne potrebe, obitelj, zajednica, vrijednosti, prava i sl.)., što je intencija i kurikuluma

ovoga vrtića. Na taj način potičemo razvoj kompetencija koje su nužne pojedincu za

snalaženje i aktivno sudjelovanje u svakodnevnom osobnom, te kasnije profesionalnom i

društvenom životu. Nizom aktivnosti i poticaja želimo stvarati osnove za razvijanje svih

djetetovih sposobnosti kako za učenje, tako i za njegovu samostalnost u učenju. Djetetova

sadašnja i buduća dobrobit svrha je djelovanja svih izravnih i neizravnih sudionika odgoja i

obrazovanja. Odgojno-obrazovno djelovanje različitih sudionika odgoja, osobito roditelja i

odgojitelja, zahtijeva njihovo međusobno razumijevanje i suradnju čime se ostvaruju

jedinstveno shvaćeni i prihvaćeni bitni ciljevi odgoja i obrazovanja u skladu s potrebama i

individualnim razvojnim mogućnostima djeteta.

4.

1.2. Struktura predškolskoga kurikuluma vrtića

Temeljna struktura predškolskoga kurikuluma vrtića podijeljena je na tri velika potpodručja u

kojima dijete stječe kompetencije: ja (slika o sebi), ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža

društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica), svijet oko mene (prirodno i šire društveno

okružje, kulturna baština, održivi razvoj).

U svakom potpodručju određuju se sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke dimenzije

odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima neposrednoga

odgojno-obrazovnoga rada ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupni tjelesni,

intelektualni, psihofizički, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta.

1.3. Područja kompetencijskih dimenzija

Temeljna znanja: usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžbi kojima dijete razumije i

objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore, odnose s drugim osobama u svom okruženju te sa

svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se da dijete usvoji informacije, tj. izgradi

znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju s vršnjacima i odraslima, te

međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu trenutačnomu

okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju kao što je, primjerice, polazak

u školu.

Vještine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog

mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema; sposobnost propitivanja

vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja;

sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje

inicijative, (samo) organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja; sposobnost

razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih,

komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv

način.

Sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i

odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje

različitosti među ljudima; sposobnost zajedničkoga (usklađena) djelovanja djeteta s drugima

(drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i

okružju (prirodnom i materijalnom); etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u

komunikaciji s drugima; sposobnost (samo) poticanja na djelovanje, (samo) organiziranja i

(samo)vođenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova

djelovanja, mišljenja i odlučivanja); mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima

(okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost

promišljanja i samo procjene vlastitoga rada i postignuća; inicijativnost, inovativnost i

poduzetničke sposobnosti.

Vrijednosti i stavovi: prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i

društva.

5.

1.4. Naša vizija kurikuluma vrtića

Vrtić kao mjesto gdje je svako dijete jednako važno , jedinstveno i posebno , mjesto najboljih

mogućnosti za sve , mjesto u koje se rado dolazi .

- za dijete:

• sigurnost svakog djeteta

• samopouzdanje i samopoštovanje djeteta

• sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih,

komunikacijskih i sl.)

• sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih

• uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje,

rješavanje sukoba, razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima)

• istraživanje i razvijanje kompetencija

- samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i

odlučivanja)

- usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžaba kojima dijete razumije i

objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore

6.

- stjecanje i razvoj vještina učenja (povezivanja sadržaja, logičkoga mišljenja,

argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema)

- osiguravanje kvalitetne prilagodbu trenutačnom okruženju i kvalitetno

osposobljavanje za izazove koji očekuju dijete (primjerice, polazak u školu) -

mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima

• sposobnost odgovornoga ponašanja u okružju (prirodnom i materijalnom)

• življenje i učenje prava djeteta

• dobrobit i radost svakog djeteta.

- za dijete kao aktivni građanin zajednice:

u vrtiću osiguravati demokratično življenje i pluralizam

omogućavati djetetu aktivno sudjelovanje i suodlučivanje o temama koje su od bitnog

značaja za opću kvalitetu življenja u socijalnom okruženju

uvažavati osobnost svakog djeteta

omogućavati ostvarenje prava zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta

uspostavljati i održavati kvalitetni odnosi s djecom

poticati djecu na sudjelovanje u donošenju odluka koje se odnose na njihov odgoj i učenje

djecu osposobljavati za demokratski dijalog s ostalim sudionicima procesa

osiguravati slobodu i poticati razvoj odgovornosti svih sudionika u odgojno-obrazovnom

procesu

djecu osposobljavati za samo procjenu i samodisciplinu

djecu poticati na aktivno sudjelovanje u raspravama tj. slobodno iznošenje različitih

stajališta

osnaživanje inicijativa djece i njihove poduzetnosti

djecu poticati na osmišljavanje, iniciranje i organiziranje vlastitih aktivnosti i

(su)upravljanje razvojem tih aktivnosti

- za roditelje:

• podrška obitelji u području kvalitetne afirmativne roditeljske uloge

• usklađeno međusobno partnersko djelovanje vrtić – obitelj

• zadovoljstvo roditelja

- za prostorno, materijalno i vremensko okruženje:

• organizacija prostora koji je funkcionalan, siguran, usmjeren na promoviranje susreta,

komunikaciju i interakciju; omogućava distanciranje djeteta iz grupnih zbivanja i pravo na privatnost

• bogata ponuda raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno dostupnih materijala koji potiču

aktivnu konstrukciju znanja

• održavanje estetike

• fleksibilan dnevni ritam koji se temelji na prepoznavanju i uvažavanju djetetovih potreba

• okruženje koje zrcali zaposlene i njihovu sliku o djetetu

7.

- za ozračje:

• model usklađenog življenja koji poštuje prava djeteta u skladu s humanim vrijednostima

koje razvijaju kompetencije djeteta i sve oblike učenja

• osnaživanje zaštitnih mehanizama i umanjivanje rizičnih čimbenika

• prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva

- za stručni tim i odgojitelje:

• osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencija za primjereno i funkcionalno djelovanje

u odnosu sa suradnicima, djetetom i obiteljima

• razvijanju što kvalitetnijeg vrtića / odgojno-obrazovnog procesa

• razvijanje osobne odgovornosti za cjelovito djelovanje na dijete u svim interakcijama;

• razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu

• razvijanje refleksivne prakse

• proklamiranje humanih vrijednosti

- za ostale zaposlenike:

• razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu u odnosu na radnu ulogu / poslove, na

dobrobit djeteta, na cjelokupno ozračje vrtića.

1.5. Kurikulum Dječjeg vrtića „ Dječji san „

Kurikulum vrtića predstavlja implementaciju Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski

odgoj i obrazovanje u pojedinom vrtiću s obzirom na njegove posebnosti . Kurikulum vrtića u

svakoj ustanovi oblikuje se s obzirom na specifičan kontekst odnosno njezinu kulturu , te

kulturu i tradiciju okruženja u kojem se ustanova nalazi .

Kvalitetu kurikuluma vrtića određuju kontekstualni uvjeti u njemu ( kvaliteta prostorno-

materijalnog i socijalnog okruženja te organizacijska kultura ) , koje se kontinuirano propituje

i unapređuje .

Kurikulum našeg vrtića je teorijska osnova na kojoj se zasniva odgojno-obrazovni rad dječjeg

vrtića , predstavlja osobnu iskaznicu vrtića i odraz naše vlastite odgojno-obrazovne filozofije.

Sadrži našu misiju i viziju , vrijednosti , načela , polazišta , definira naš program rada , smjer

profesionalnog razvoja i druge segmente.

Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu su :

Podizanje stručnih kompetencija odgojitelja

Kvalitetna suradnja na relaciji roditelj-vrtić

Prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice

Prioritetna područja unapređenja u ovoj pedagoškoj godini su :

Organizacijsko vođenje ustanove

Kultura ustanove

Kurikulum i odgojno-obrazovni proces

8.

2. NAČELA

Načela koja čine vrijednosna uporišta , dio su bitne sastavnice kojom se osigurava unutarnja

usklađenost svih sastavnica kurikuluma i partnersko djelovanje sudionika u izradi i primjeni

kurikuluma . Naša načela su :

2.1. Bogatstvo različitosti

Jedno od načela našeg vrtića je življenje bogatstva različitosti . Nalazimo se na području

Grada Sv. Nedelje , kraja koji ima svoje osobitosti , svoju kulturu , dijalekt i druga tradicijska

obilježja , a također i svaka obitelj iz koje dijete dolazi ima neka svoja specifična obilježja i

svoju obiteljsku kulturu .

U obje skupine borave djeca različite dobi , različitog socio – ekonomskog konteksta ,

različitog religijskog statusa i nacionalnosti .

Stoga , nužnim smatramo kod djece i kod odgojitelja osim osjećaja pripadnosti i ponosa na

svoj zavičaj , razvijati i inter kulturalne kompetencije , osposobljavati se za život u multi

kulturalnom svijetu te poticati uvažavanje različitosti .

Smatramo da s time treba početi od najranije dobi jer je poznato da se već u toj dobi razvijaju

stavovi i predrasude koji su rezultat djetetova iskustva i usvajanja stavova odraslih , najviše

roditelja , ali i drugih koji s djecom provode vrijeme .

Budući da današnja djeca sve više vremena provode u ustanovama one mogu uvelike utjecati

na usvajanje stavova i uvažavanja različitosti.

Uvažavanje različitosti uključuje odgoj za empatiju ( naučiti razumjeti druge i poistovjetiti se

s njima ) , odgoj za solidarnost ( veća osjetljivost za probleme nejednakosti ) , odgoj za

priznavanje i poštivanje različitosti ( poštivanje drukčijih stilova života kao osobno i

društveno bogatstvo ) , poticanje razvoja inter kulturalne osjetljivosti te svijest o sebi i

drugima.

Tolerancija je jedna od temeljnih vrijednosti naše ustanove koja je ujedno temelj za življenje i

prihvaćanje različitosti , a temelji se na prihvaćanju individualnih razlika i shvaćanju kulturne

raznolikosti . Odgoj za toleranciju se temelji na učenju jednakosti o osobnoj slobodi , ali i na

razvijanju odgovornosti prema drugima na poštivanju drugih i njihovih prava , prihvaćanju

različitosti i njegovanju demokratskih odnosa u ustanovi .

2.2. Mješovite skupine

Obje su skupine našeg vrtića dobno mješovite . U jasličkoj skupini borave djeca u dobi od 1-

3,5 godina , a u vrtićkoj skupini zajedno žive djeca od 3,5-6/7 godina .

Kako kriterij za grupiranje djece , s obzirom na njihove razvojne i individualne osobitosti , ne

mora biti njihova kronološka dob , stvaranjem mješovite skupine nastoji se izbjeći normirano

ozračje , a postići prirodno , u životu uobičajeno .

Dijete je tako u socijalnoj situaciji u kojoj ima priliku doživljavati sebe u različitim odnosima

, s ljudima različite kronološke i mentalne dobi .

9.

Tako djeca različite starosti izmjenjuju svoja iskustva , mlađi uče od starijih a stariji

poučavaju svoje mlađe prijatelje , zapravo organiziraju svoje znanje i potvrđuju kompetenciju

. Pozitivni afekti zajedničkog druženja djece različite dobi primjenjuju se najviše na

socijalnom planu . Mlađa djeca osjećaju se zaštićenima , odnosno rado prihvaćaju skrb svojih

starijih prijatelja . Starija djeca vole se brinuti o mlađoj , igrajući pri tome razne zaštitničke

uloge i razvijajući osjećaj strpljivosti i odgovornosti . Budući da mješovite skupine potiču

razvoj prosocijalnog ponašanja i potiču suradnju među djecom , disciplinski problemi koje

uzrokuje kompetitivno okružje često se smanjuju .

Mješovite skupine mogu osobito koristiti djeci koja u nekim područjima svojeg razvoja

funkcioniraju ispod svoje razvojne razine primjerene dobi . Toj djeci može biti manje naporno

ulaziti u interakcije s mlađom djecom nego sa svojim vršnjacima , a takve interakcije mogu

potaknuti motivaciju i samouvjerenost kod mlađe djece .

Brojne studije dokazale su i da mješovito grupiranje djece može imati blagotvorne učinke za

djecu u riziku . Ustanovljeno je da su djeca sklonija pro socijalnom ponašanju i nuđenju

pomoći mlađoj djeci nego svojim vršnjacima . S vršnjacima su sklonija u uspostavljanju

prijateljskih odnosa i izražavanju agresije , a za stariju su se djecu skloniji vezivati . Prisutnost

mlađe djece u mješovitim skupinama nudi priliku za blagotvorno djelovanje u slučaju djece

čiji je socijalan razvoj rizičan .

U mješovitoj grupi dijete spontano bira vrstu i duljinu trajanja aktivnosti kao i partnera . I u

životu izvan vrtića dijete živi u interakciji sa starijom i mlađom djecom , kao i odraslima

različite dobi , te se mora naučiti odnosima s njima .

Takvom učenju pogoduju dobno mješovite skupine . Prije grupiranja potrebno je uzeti u obzir

optimalni dobni raspon te omjer mlađe djece prema starijima .

2.3. Organizacija prostora i materijala

Stvaranje pozitivne poticajne klime u vrtiću , važan je preduvjet za bogatstvo socijalnih

interakcija djece , koje u njihovom cjelovitom razvoju imaju neprocjenjivu vrijednost .

Organizacija prostora vrtića treba omogućavati slobodno kretanje djece i treba biti usmjerena

promoviranju susreta , komunikacije i interakcija djece . Raznolika i bogata interakcija djece

nije moguća u praznom , minimalno opremljenom prostoru , u zatvorenim i izoliranim

prostorijama dnevnog boravka . Soba dnevnog boravka pripada djeci i zato ju treba

organizirati u skladu s njihovom prirodom . Zidovi bi trebali sadržavati njihove likovne uratke

, plakate s prikazima njihovih projekata tako da ih djeca i svi oni koji dolaze u njihove

prostorije uvijek mogu gledati i iz njih učiti . Bogatstvo i promišljenost izbora i bogatstvo

materijala nužno je jer djeci različitih interesa i razvojnih sposobnosti omogućuje različite

izbore .

Djeci je potrebna sloboda kretanja , veći prostor , uređen tako da više sliči radionicama ,

ateljeima , sobama s mnoštvom raznovrsnih materijala koji djeci pružaju mogućnosti različite

prilagodljivosti , transformacija , konstruiranja , građenja , istraživanja , igre i učenja jer djeca

svoja znanja ne preuzimaju pasivno od okoline , već ih aktivno izgrađuju odnosno

konstruiraju .

Okruženje šalje djetetu poruku o željenom, primjerenom ponašanju , o tome kako stupiti u

interakciju s drugima i kako koristiti ponuđene materijale . Dostupnost materijala , otvorene

police , dohvatljive igračke povećavaju kod djece osjećaj vlasništva , kreativnog rješavanja

problema , razmjenu materijala i sl. Djeca i odrasli ne doživljavaju i ne vide prostor jednako

zbog razlike u perspektivi ( razina pogleda , tjelesne proporcije…) ..

10.

Nužno je rukovoditi se dječjom perspektivom ( ako gradimo kuću za njih ) . Lakoća

nadgledanja zbog niskih pregrada omogućuje odgojitelju uvid u dječje aktivnosti kako bi

mogao podržati pozitivna ponašanja i spriječiti ona koja to nisu .

Prostorno okruženje vrtića treba biti ugodno i što više nalikovati obiteljskom , jer djeca u

njemu provode veliki dio svog djetinjstva . Obogaćivanjem prostora raznim poticajima nastoji

se poticati samoinicirani , samoorganizirano učenje djece , nastoji im se omogućiti da sve više

upravljaju procesom vlastitog učenja i da preuzima odgovornost za njega .

„Protočnost“ djece i nesmetano kretanje prostorom smanjuje mogućnost za konflikte ,

narušavanje aktivnosti drugih i povećava sigurnost djece , ukoliko je i organizacija odgojno-

obrazovnog rada odgojitelja pravilno i precizno postavljena .

Veliki prazni prostori omogućavaju trčanje , ali i fizičko sukobljavanje , ometanje drugih u

kretanju i sl. Slobodno kretanje i tjelesne aktivnosti trebaju se odvijati na otvorenom dok su

ostali prostori vrtića namijenjeni prvenstveno spoznajnom , socijalnom i emocionalnom

razvoju djece .

U našem vrtiću prostor je organiziran po centrima aktivnosti , a najčešći su :

Centar likovnog izražavanja i stvaranja

Centar početnog čitanja i pisanja

Centar za manipulativne aktivnosti

Centar građenja i prostornog oblikovanja

Centar društvenih igara

Centar za odmor i relaksaciju

Centar trenutno aktualne simboličke igre ( trgovački centar , doktorski centar ,

kuhinjski centar , banka , pošta , frizer i sl. )

Kada dijete ima mogućnost stupanja u interakciju s ostalom djecom u sigurnom i privlačnom

okruženju , ono može graditi povjerenje u svoje sposobnosti u igri i stvarnom životu .

Ovakvom organizacijom prostora u našem vrtiću omogućujemo djetetu da izabire one

materijale i aktivnosti koje njemu odgovaraju , za koje ima više sklonosti i sposobnosti .

2.4. Dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa

Pedagoška dokumentacija sredstvo istraživanja odgojno-obrazovnog procesa , učenja i

napredovanja djece koje pokazuje djeci , roditeljima , odgojiteljima i stručnim suradnicima

što se u dječjem vrtiću radilo .

Praćenje djeteta je proces promatranja djeteta u igri i aktivnostima , bez uplitanja odgojitelja ,

s ciljem upoznavanja interesa , upoznavanja osobnosti , stilova učenja i sagledavanja stupnja

razvoja djeteta . Prikupljene informacije temelj su budućeg planiranja rada , orijentacijska

osnova za organiziranje aktivnosti djece ili pojedinog djeteta .

Važna uloga pedagoške dokumentacije je u evidentiranju postignuća odgojno-obrazovnog

rada dječjeg vrtića sa svrhom istraživanja , praćenja , vrednovanja i unapređivanja odgojno-

obrazovnog procesa .

11.

Jedna od važnijih namjena dokumentacije je da pomogne odgojitelju da bolje razumije dijete ,

upozna način na koji ono razmišlja , što o njemu zna i kako nešto razumije što konstantno

vodi praksu u smjeru veće osjetljivosti na dijete .

Pod dokumentiranjem aktivnosti u ovom kontekstu podrazumijevaju se trodimenzionalni

radovi ( modeli , makete ) , dječji crteži , audio snimke , fotografije , snimljene ili zapisane

razgovore djece međusobno i djece s odgojiteljima , te deskriptivno narativne bilješke .

Dokumentacija omogućuje odgojiteljima da podrže proces učenja djeteta na način da

promišljaju moguće smjerove daljnjeg razvoja kurikuluma , poštujući smjer interesa djeteta .

Dokumentacija pomaže djetetu da svoju ideju ili pretpostavku lakše komunicira drugoj djeci ,

a druga djeca mu pomažu da tu ideju nadograđuje , mijenja i da postupno izgrađuje nove

spoznaje .

Dokumentacija omogućuje roditeljima da saznaju , ne samo što su djeca radila već i kako i

zašto su radila , da ne vide samo produkt već i proces dječjeg rada .

Učenje je konstantno istraživanje i kao takvo mora biti vidljivo , a jedan od načina postizanja

vidljivosti je pedagoška dokumentacija u kojoj je proces učenja dokumentiran na različite

načine tako da se o njemu može diskutirati , raspravljati i interpretirati .

3. VRIJEDNOSTI

Temeljne vrijednosti Dječjeg vrtića „ Dječi san „ koje se trudimo zastupati kroz naš odgojno-

obrazovni rad su :

12.

tolerancija

odgovornost

individualnost

uvažavanje različitosti

kreativnost

samostalnost

sloboda

suradnja

profesionalnost

4. PROGRAMI

4.1.Redoviti program

U redovito programu sudjeluje 35-toro djece raspoređenih u dvije odgojno obrazovne

skupine.

Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno-primjerenom kurikulumu

usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što znači:

• pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi

razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu

• poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s čim stručni djelatnici planiraju svoj

rad

• učenje je interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo društveno okruženje

• poticanje partnerskog odnosa sa roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u ostvarivanju

zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta

• poticanje tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati uključivanje

i socijalizaciju djece sa teškoćama u razvoju u život i rad ustanove)

• kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad i

stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih oblika rada sa

djecom predškolske dobi

Bitne odrednice na unapređivanju programa koje odgojitelji unose u organizacijska rješenja

vrtića su:

planiranje prostora i aktivnosti utemeljenih procjenjivanju i praćenju razvoja djeteta

formiranju i dopunjavanju i poticajno oblikovanje tzv. centara aktivnosti (kutića) kao

preduvjeta slobodnog djetetovog izbora aktivnosti (npr. centar za obiteljske i dramske

igre, za aktivnost građenja i konstruiranja, početnog čitanja i pisanja, likovne

aktivnosti itd.).

unapređivati različite oblike suradnje s roditeljima i njihovo uključivanje u odgojno-

obrazovni proces

živjeti i učiti prava djeteta, demokratskih vrijednosti i pluralizma

Ciljevi redovitih programa

Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova

odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života te osiguravanje takvih uvjeta koji

jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci

kroz :

• zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta

• osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje potencijale

stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje)

zainteresiran, nedirektivni stav odgojitelja

• usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom okruženju

13.

4.2. Program predškole

Ciljevi programa

Osigurati okružje u kojem će djeca najviše moguće razviti svoje potencijale, zadovoljiti svoje

aktualne interese i time steći znanja, vještine i navike koje će mu omogućiti uspješnu

prilagodbu novim uvjetima života, rasta i razvoja, što ga u školi očekuju.

Namjena programa

Program je namijenjen djeci školskim obveznicima školske godine 2017./2018.

Pedagoška godina 2017./2018. traje od 1. listopada 2017. do 31. svibnja 2018. godine .

Program predškole dio je redovitog programa a u njemu sudjeluje osmero djece .

Program predškole je obvezan za svu djecu u dobi prije polaska u Osnovnu školu u trajanju

od minimalno 250 sati . U kolovozu 2016. godine dobivena je suglasnost MZOS-a na

program Predškole u organizaciji našeg vrtića.

Način realizacije

Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim

spoznajama.

Posebna se pozornost pridaje poticajnoj organizaciji socio-pedagoškog konteksta u kojem

treba osmisliti, ponuditi izbor različitih aktivnosti i igara.

4.3. Kraći programi

Ciljevi programa

Stvarati adekvatne poticaje i okruženje za cjelokupni razvoj djeteta , posebno one kojima će

se zadovoljiti djetetove potrebe za učenjem stranog jezika , tako da će se rano učenje

engleskog jezika realizirati kroz situacijski pristup rada s djecom .

Namjena programa

Program ranog učenja engleskog jezika namijenjen je djeci od 4 godine života do polaska u

školu . Navedeni program provodi Udruga Littera iz Samobora . . . Program se ostvaruje u

dva susreta tjedno po jedan školski sat . U jednoj odgojnoj skupini planirano je najviše 15

djece .

Financiranje kraćeg programa učenja engleskog jezika biti će osigurano uplatom roditelja , a

cijena će se financirati na početku pedagoške godine. Kraći program traje od 3. listopada

2017. do 31. svibnja 2018. godine.

14.

5. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

1. BITNE ZADAĆE

Ritam aktivnosti prilagoditi potrebama svakog djeteta u skladu s njihovom dobi i

psihofizičkim mogućnostima.

Stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj djetetove samostalnosti u procesu prehrane i

stjecanje zdravih prehrambenih navika. Edukacija odgojitelja, djece i roditelja na

novim prehrambenim smjernicama.

Program mjera povećane sigurnosti djece, prevencija ozljeda u unutarnjem i vanjskom

prostoru.

Stvaranje optimalnih uvjeta za zadovoljavanje djetetovih potreba na području zdravlja.

Praćenje zdravlja djece, identifikacija djece s posebnim potrebama u njezi i zaštiti

zdravlja.

Edukacija djelatnika o zaštiti zdravlja i prevenciji bolesti.

Suradnja i edukacija roditelja u cilju zadovoljavanja djetetovih potreba i zaštiti

njegova zdravlja.

Osamostaljivanje djece kod jela, unapređivanje prehrane.

2. ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE

Provođenje preventivnih mjera zdravstvene zaštite djece

Poticati odgojitelje i ostale radnike da svojim primjerom pozitivno utječu na zdrav

način života

Unositi u odgojno-obrazovni rad aktivnosti ovih osnovnih sadržajnih dijelova :

- formiranje higijensko kulturnih navika

- poticanje samostalnosti u svim životnim situacijama

- pravilno korištenje prirodnih faktora

- djelotvorno i funkcionalno korištenje prostora

- vođenje zdravstvenih kartona

- nabava literature i video materijala glede novih spoznaja

- provoditi redoviti sanitarno higijenski nadzor objekta

- voditi potrebnu dokumentaciju glede bolesti djece, antropološka mjerenja,

prehrana djece i sl.

- izrada jelovnika sukladno važećim normativima

- redovito kontrolirati higijensko epidemiološko stanje zaposlenih i djece

- preventivno djelovati u pogledu čistoće sanitarija, suđa, igračaka

- sprječavanje infekcija kontinuiranom dezinfekcijom

- cjeloviti sistematski pregled djelatnika Vrtića

3. ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE

sudjelovanje u planiranju zadaća u odnosu na roditelje prema zdravstvenoj potrebi i

prema aktualnim zadaćama prevencije i unapređenja zdravlja

prikupljanje bitnih podataka o djetetu, njegovom zdravlju, navikama, te podatke i

dokumentaciju o zdravstvenom stanju

razgovori s roditeljima radi uvođenja posebnih mjera i skrbi za dijete

15.

upućivanje na potrebne kontrolne preglede ili specijalističke preglede

rad na edukaciji roditelja vezano za stvaranje navika prehrane

upoznavanje i edukacija roditelja sa aktivnostima na promicanju i očuvanju zdravlja,

te sigurnosti djece u vrtići

4.ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE

Sudjelovanje u planiranju zadaća za očuvanje i unapređenje zdravlja i sigurnosti djece

Upoznavanje odgojitelja sa zdravstvenim statusom djeteta i upućivanje u postupke

brige o djetetu tj. načinu zadovoljavanja specifičnih potreba

Edukacija odgojitelja o elementima Higijensko epidemioloških uvjeta i izvanrednih

situacija, davanje naputaka o načinu provođenja nadzora nad djecom

Suradnja i stručna pomoć u svim oblicima provođenja kvalitete života djeteta u vrtiću

Izmjena dnevih aktivnosti

Boravak na zraku

Dnevni odmor

Pravodobna njega i higijena djeteta

Važnost samostalnost kod jela vezano uz dob

6. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

.6.1. Zadaci na nivou ustanove u kontinuitetu :

nastavak unapređenja i oblikovanja poticajnog materijalnog i socijalnog i vremenskog

okruženja prostora skupina te realizacija oblikovanja zajedničkih prostora u funkciji

igre i učenja djece. Primjena suvremenih procesa učenja djece, poticanje suradnje,

timskog rada i kvalitete interakcije na svim razinama;

stvaranje suradničkog ozračja u odgojno-obrazovnoj ustanovi i uspostavljanje

partnerskih odnosa između svih sudionika odgojno obrazovnog procesa: dijete-dijete;

odrasli-dijete i odrasli-odrasli;

osposobljavanje i osvještavanje za bolje slušanje i razumijevanje djece i bliskije

povezivanje s njima;

pokretanje projekata po interesu djece u vrtićkoj i jasličkoj skupini, praćenje i

dokumentiranje projekata; prezentacija projekata djeci , roditeljima i široj zajednici

6.2. Vanjski prostor u funkciji integriranog učenja, poticanje razvoja motoričkih sposobnosti i

navika zdravog načina života:

• svakodnevno promišljati i osigurati različite materijale i igre na vanjskom

Prostoru

16.

• šetnje u bližu okolicu vrtića , planirati i provoditi različite sportske aktivnosti

na vanjskom prostoru

Očekivani rezultati :

- raznovrsno istraživanje konstruiranje , izražavanje

- planirane aktivnosti dokumentirane i vidljive u svakodnevnom radu

6.3. Praćenje, dokumentiranje i individualno planiranje kao bitan segment rada odgojitelja :

• razvoj različitih tehnika praćenja i dokumentiranja aktivnosti djece i odgojnog

procesa u cilju razumijevanja djeteta

• timska planiranja/refleksije u svrhu dogovaranja daljnjih smjernica rada i

pokretanja projekata

• zapisi dostupni djeci npr. fotografije djece u aktivnostima u centrima,

,tekstualni zapisi djece i odgojitelja i sl. s ciljem prisjećanja djece na protekle

aktivnosti, poticanja suradnje i samoučenja te razvoj projekata temeljenih na

interesu djece

• prezentacija rada skupina i procesa učenja djece kroz dokumentiranje

individualnih i zajedničkih postignuća

.6.4. Razvijanje ekološke svijesti kod djece

razvrstavanje i recikliranje otpada s ciljem očuvanja okoliša

provedba eko projekata

Očekivani rezultati :

- provedeni i dobro dokumentirani eko projekti u pojedinim skupinama

- sve skupine provode eko aktivnosti i dokumentiraju ih

- obilježavanje eko datuma

- sudjelovanje u eko akcijama lokalne zajednice

Globalne tematske cjeline u odgojno obrazovnom radu

Programsko – tematske cjeline nastale su kao pokušaj što bolje kontekstualizacije stručno

planskih utjecaja na dijete u odnosu na djetetove životne cikluse ( osobne, obiteljske, prirodne

i društvene ).

Konkretizacija programa( nazivi djelatnosti, sadržaja ili igre ) navedena je u tromjesečnim

sklopovima, te tjednim i dnevnim poticajima svake grupe.

17.

RUJAN-POČETAK-PRIVIKAVANJE-UPOZNAVANJE/PONOVNI

SUSRET,PREPOZNAVANJE,PRISJEĆANJE,PONAVLJANJE

Ja – moja obitelj – moj vrtić

Karakteristike kasnog ljeta- najava jeseni

Prvi dan jeseni – karakteristike – priprema za zimu – priroda – društvo

Igre plodinama i jesenskim materijalima

LISTOPAD, STUDENI , PROSINAC – JESENSKO ADVENTSKI CIKLUS

Jesenska svečanost

Briga o životinjama u jesen

Moje naselje, moj grad, promet

Narodni i obiteljski običaji, simbolika i tradicija – vrijeme Došašća

Slavlja i darivanja

Dolazak zime 21.12. ( prvi dan )

SIJEČANJ , VELJAČA, OŽUJAK – POKLADNI CIKLUS

Životinje i njihova mladunčad

Karakteristike zime ( priroda i društvo )

Zdravlje- hrana

Igre na snijegu, sa snijegom,…ledom

Druženje , prijateljstva, ljubavi ( simbolika i tradicija )

Narodni običaji i tradicija u vrijeme karnevala

Pokladne igre i prerušavanja- Fašnik

Dolazak proljeća, čišćenje, uređenje

Ekologija 21.03.

TRAVANJ , SVIBANJ , LIPANJ

Rast- razvoj – obnova života

Zdravlje

Karakteristike proljeća

Istraživačke aktivnosti, aktivnosti očuvanja i zaštite okoliša

Rad-zanimanja

Ja-moja majka-moj otac

Moja obitelj-moj dom-moj grad-moja domovina

18.

Plan i program realizacije kulturno umjetničkih, sportski i radosnih događaja i izleti

djece

RUJAN

10.9. Hrvatski olimpijski dan ( aktivnosti na otvorenom )

25.09. Dan zdravih zubi – posjet stomatološkoj ordinaciji dr.Ivan Gabriša

28.09. cjelodnevni izlet mješovite skupine-izletište „ Coner „

29.09. Hrvatski dan policije

LISTOPAD

Međunarodni dan glazbe ( gost glazbenik Ana Rucner )

02.-06.10. Dječji tjedan

09.-13. 10. Dani zahvalnosti za plodove Zemlje, radionice , blagoslov kruha 13.10

10.10. posjet proizvodnom pogonu pekarnice Dubravica u Zaprešiću

16.10. Svjetski dan hrane ( doručak s roditeljima )

20.10. Svjetski dan jabuka ( istraživačke aktivnosti )

30.10. predstava Joze Boze – „ Fantastičan dan „ ( gost u vrtiću )

STUDENI

Mjesec knjige ( posjet knjižnici u Samoboru )

„ Pričaonica priča „ – gost u vrtiću ( roditelji, bake, djedovi )

09.11.Jesenska svečanost

15.11. posjet mješovite skupine Arheološkom muzeju u Zagrebu

23.11. Svjetski humanitarni dan , humanitarna akcija vrtića

27.11. I nedjelja Došašća

PROSINAC

Sveti Nikola ( podjela poklona, predstava za djecu )

Sveta Lucija ( sadnja pšenice )

Božićne radionice , kićenje božićne jelke

Tema : ZIMA

SIJEČANJ

10.01. Svjetski dan smijeha- humor u vrtiću

Tema : Zdravlje ( posjet ljekarni , Domu zdravlja, optici..)

Roditeljski sastanci

VELJAČA

Valentinovo

Maskenbal

02.02. Svjetski dan močvara

19.

OŽUJAK

19.3. Dan očeva

21.3. Svjetski dan šuma

22.3. Svjetski dan voda

Radionice povodom Uskrsa

TRAVANJ

22.4. Dan planete Zemlje

29.4. Svjetski dan plesa ( plesni klub u vrtiću )

Uskršnji sajam

SVIBANJ

Majčin dan

15.5. Dan obitelji

Izlet za vrtićku skupinu

Završne svečanosti

Pedagoška dokumentacija

Tijekom pedagoške godine vodit će se pedagoška dokumentacija odgojnih skupina , sukladno

Pravilniku o obrascima i sadržajima pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u Dječjem

vrtiću te ostala dokumentacija vrtića.

Redovito će se voditi :

1. Imenik djece

2. Program stručnog usavršavanja

3. Matična knjiga djece

4. Matična knjiga zaposlenika

5. Ljetopis dječjeg vrtića

6. Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada

7. Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa rada

8. Knjiga zapisnika

9. Dokumentiranje svih aspekata odgojno-obrazovnog procesa

7. OBRAZOVANJE I STRUČNA USAVRŠAVANJA ODGOJNIH DJELATNIKA

Stručno usavršavanje odgojno obrazovnih djelatnika provodit ćemo u suradnji s Agencijom za

odgoj i obrazovanje.

Kroz pedagošku godinu nastavit ćemo s kvalitetnim osmišljavanjem prostora, izradi

materijala i osiguravanju funkcionalne materijalne sredine i okruženja u kojem borave djeca.

Kroz godinu planiramo raditi i na komunikaciji, jačanju samopouzdanja i kompetencija

odgojitelja.

Na usavršavanju će raditi vanjski suradnici Vrtića, planirane su dvije radionice.

Svaki odgojno obrazovni djelatnik vodit će dokumentaciju o pročitanoj literaturi i popunjen

obrazac o permanentnom usavršavanju.

20.

PLAN I PROGRAM STRUČNIH AKTIVA

1. Pedagoška dokumentacija ( kako pisati )

2. Interakcija odgojitelj-dijete

3. Smjernice i preporuke za nove jelovnike

4. Timsko planiranje

8. SURADNJA S RODITELJIMA

Vrlo nam je važno da s roditeljima budemo dobri partneri u odgoju njihove djece i zato

tijekom pedagoške godine osmišljavamo i provodimo različite oblike suradnje s njima . Na

roditeljskim sastancima roditeljima se prezentiraju bitne informacije uz rad i funkcioniranje

vrtića , a to je i mjesto gdje se odgojitelji i roditelji zajedno dogovaraju o aktualnim pitanjima

vezanim uz vrtić i grupu . U roditeljske sastanke se ponekad uključuju i stručni suradnici (

vanjski ) s edukativnim predavanjima na određenu temu .

Roditelje o redovnim događanjima u grupi te o ostalim važnim informacijama obavještavamo

i putem oglasnih ploča skupine . Na oglasnim su pločama često i obavijesti o tome što se

trenutno sakuplja . Naime , roditelji su nam važni partneri i u sakupljačkim aktivnostima :

pozivamo ih da nam pomognu u sakupljanju određenih materijala koje planiramo koristiti u

radu . To su razni otpadni , tzv. Pedagoški neoblikovani materijali iz kojih možemo stvarati

nešto novo , nešto drugo . Time se potiče razvoj kreativnosti kod djece i njihov spoznajni

razvoj , a osim toga odgajamo i njihovu ekološku svijest.

Kako bi omogućili roditelju i djetetu zajedničko uživanje u procesu stvaranja u djetetovom

vrtićkom okruženju , tijekom godine planiramo i stvaralačke radionice roditelja i djece ( npr. „

Dani kruha „ , Uskrs , Božić , Jesenska svečanost…). Naglasak tijekom radionica nije na

produkt već na sam proces stvaranja i na suradnju roditelja i djeteta koja se tijekom tog

procesa ostvaruje .

Tijekom pedagoške godine organiziramo izlete , druženja i zajedničke aktivnosti roditelja i

djece što također omogućuje djeci da bolje upoznaju svoju neposrednu okolinu i razumiju

život odraslih .

Više o svakodnevnom funkcioniranju djeteta u skupini te o njegovom cjelokupnom razvoju

roditelji mogu doznati od odgojitelja tijekom individualnih informacija . Osim toga to je

dobra prilika da roditelji i odgojitelji usporede svoje poglede na dijete , da odgojitelji dobiju

dodatne povratne informacije o ponašanju djeteta u roditeljskom domu te da zajedno

dogovore odgojne postupke u određenim situacijama .

Predstavnik roditelja uključen je i u Upravno vijeće vrtića , čime su roditelji aktivno uključeni

u sva relevantna pitanja upravljanja vrtićem .

9. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

Osim partnerstva s roditeljima veliki naglasak stavljamo i na suradnju s lokalnom zajednicom

jer smatramo da je važno da djeca već od predškolske dobi budu uključena u život zajednice .

Surađujemo sa odgojno-obrazovnim ustanovama i organizacijama civilnog društva našeg

Grada . Rado ugošćujemo lokalne ljude , obrtnike i dr. , kako bi djeci omogućili upoznavanje

ljudi i običaja svoje neposredne okoline te lakše spoznavanje svijeta oko sebe .

21.

Važno nam je da djeca od najmlađe dobi nauče biti aktivni članovi zajednice u kojoj žive te

smatramo da ovakvim poticanjem suradnje odgajamo upravo takve , aktivne pojedince .

Partnerstvo s roditeljima i zajednicom potičemo i osiguravanjem javnosti našeg rada , koji je

olakšan prvenstveno komunikacijom putem vrtićke internetske stranice .

1. Grad Sveta Nedjelja ; gradonačelnik i dogradonačelnik

2. Pročelnica za društvene djelatnosti i Upravni odjel za društvene djelatnosti grada

Samobora ( suradnja u vezi tekućih pitanja vezanih uz djelatnost predškolskog odgoja

3. Ministarstvo znanosti , obrazovanja i sporta

4. Agencija za odgoj i obrazovanje , u cilju provođenja zakonitosti i stručnog vođenja

predškolske Ustanove za provođenje programa i stručno usavršavanje odgajatelja i

stručnih suradnika

5. Dom zdravlja u Samoboru

– sistematski pregledi djece pri prijemu u predškolsku ustanovu

– zdravstveni pregledi djelatnika

– sanitarni pregledi djelatnika

– pohađanje higijenskog minimuma za osoblje kuhinje i spremačice

– obavljanje epidemiološkog nadzora prema potrebi

6. Župni ured u Sv. Nedelji

- prilikom održavanja katoličkih blagdana

- Manifestacija „ Dani kruha-zahvala za plodove zemlje „

- Sudjelovanje u svečanostima prilikom Božića i Uskrsa

7. ZZJZ i Služba sanitarne inspekcije

- sustavno praćenje kvalitete prehrane i vode u Ustanovi

- uzimanje brisova na mikrobiološku čistoću u kuhinji

- planiranje jelovnika

- provođenje mjera DDD u Ustanovi

- nadzor sanitarne inspekcije

8. Sredstva javnog priopćavanja – Radio Sveta Nedjelja , Svetonedeljska panorama

9. Glazbena škola u Samoboru

10. Stomatološka ordinacija dr.Ivan Gabriša u Novakima

11. Poštanski ured u Svetoj Nedelji

12. Lutkarsko kazalište „ KVAK „ „ Trešnja „ i „ Mala scena „

13. Izletište „ Coner „ u Jabučeti

14. Optika „ Marija „ u Sv. Nedelji

15. Suradnja s različitim institucijama uslužnih djelatnosti ( banka , pekara…)

16. Autoturist d.o.o. prijevoznik – prijevoz djece na izlete , posjete

17. Dječji mađioničar Jozo Bozo

18. Dječji odjel knjižnice u Samoboru

19. Arheološki muzej u Zagrebu u Zagrebu

20. TZ grada Sv. Nedelje

21. Etno farma Mirnovec

22. Proizvodni pogon pekarnice „ Dubravica „ u Zaprešiću

22.

10. PROJEKTI

Rad na projektu je jedan od oblika integriranog kurikuluma. Tijek rada na projektu nije

moguće unaprijed planirati, nije ga moguće ranije struktuirati, nije unaprijed određena duljina

njegova trajanja niti se zna u kojem će se smjeru razvijati. Osnovni je kriterij odabira smjera

razvoja projekata interes djece. Jedino što je unaprijed poznato je da će projekt sadržavati

istraživanje, izražavanje, rasprave i to kroz uporabu različitih simboličkih jezika.

S obzirom da je interes djece nemoguće planirati unaprijed (za tekuću pedagošku godinu),

teme projekata nisu navedene .

11. ETIČKI KODEKS

Etičkim kodeksom Dječjeg vrtića „ Dječji san „ utvrđuju se pravila dobrog ponašanja radnika

Vrtića koja se temelje na normama međunarodnog i unutarnjeg prava kao i normama koje

nisu izražene pravnim propisima, a nužne su za etično postupanje, moralnom sustavu i

načelima profesionalne etike.

Svi radnici vrtića trebaju se pridržavati Etičkog kodeksa u svome profesionalnom radu,

javnom djelovanju prema djeci i roditeljima/starateljima , poslovnim suradnicima, javnim

tijelima i institucijama, osnivaču i Ustanovi .

Korisnici usluga i druge pravne osobe putem Etičkog kodeksa mogu se upoznati s pravilima

ponašanja koja imaju pravo očekivati od radnika Ustanove te su dužni postupati sukladno

njegovim odredbama. Kodeks predstavlja moralnu obvezu, a njegova načela su skup

smjernica za uzoran i profesionalan rad, prema načelima :

1. Načelo zakonitosti, profesionalnosti i stručnosti

2. Načelo uvažavanja ljudskih prava

3. Načelo poštivanja integriteta i dostojanstva osobe

4. Načelo jednakosti i pravednosti

5. Načelo objektivnosti

6. Načelo samostalnosti rada

7. Načelo povjerljivosti , razmjenjivanja informacija i iskustava

8. Načelo poštenja i odgovornosti u radu

9. Načelo mirnog suživota

10. Načelo zaštite osobnog ugleda, struke i ugleda Ustanove

23.

Na temelju članka 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ( NN 10/97 , 107/07 i

94/13 ) i članka 29. Statuta Dječjeg vrtića Dječji san , Upravno vijeće Dječjeg vrtića Dječji

san je na11. sjednici održanoj 30.09.2017. godine , na prijedlog ravnateljice donijelo

Kurikulum Dječjeg vrtića „ Dječji san „ za pedagošku 2017./2018. godinu .

KLASA : 601-02/17-01/1

UR.BROJ : 238/29-138-01-17-1

Sveta Nedjelja , 30.09.2017.

Ravnateljica Dječjeg vrtića „ Dječji san „

Sanja Coha

______________________

Predsjednica Upravnog vijeća Dječjeg vrtića „ Dječji san „

Kristina Bosak

_______________________

24.