OPĆINA NOVI GRAD

S A R A J E V O

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA OKOLIŠ - LEAP

LLeeaapp jjee nnaaddaa NNoovvooggaa GGrraaddaa

2

NVO EKO BiH OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO SARAJEVO

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA OKOLIŠ OPĆINE NOVI GRAD

SARAJEVO za period 2005 -2015

Sarajevo, april 2005.

NVO koordinatori projekta: Doc. dr. Senka Barudanović Prof. dr. Sulejman Redžić Općinski koordinator projekta: Hazima Pecirep, dipl. ecc

3

U izradi dokumenta su učestvovali: Doc. dr. Senka Barudanović (Oblast ekološke analize i planiranja) Prof. dr. Sulejman Redžić (Procjena stanja okoliša) Ass. Sabina Trakić (Upravljanje kvalitetom zraka) Doc. dr. Sadbera Trožić-Borovac (Stanje vodotoka na području Općine Novi Grad) Mladen Rudež (Strateške mjere i Općinska akta LEAP-a) Hazima Pecirep (Povezanost LEAP-a sa tekućim projektima Općine Novi Grad) Nihad Kasumović (Osnovni socioekonomski podaci o Općini Novi Grad) Ovaj projekat je realizovan u saradnji sa Regionalnim centrom za okoliš (REC), Ured u BiH, a finansiran od strane Švedske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (Sida)

4

SADRŽAJ 1. UVOD ............................................................................................... 1

1.1 ŠTA JE LOKALNI AKCIONI PLAN ZA OKOLIŠ ............................. 1

1.2 PROCES NASTANKA LEAP DOKUMENTA .................................. 2

1.3 CILJEVI LOKALNOG AKCIONOG PLANA ZA OKOLIŠ OPĆINE NOVI GRAD .......................................................................

8

2. PODACI O OPĆINI .......................................................................... 13

2.1 OSNOVNI PODACI O OPĆINI NOVI GRAD .................................... 13

2.1.1 Hidrološke karakteristike proučavanog područja ....................... 13

2.1.2 Geološke karakteristike proučavanog područja .......................... 14

2.1.3 Pedološke karakteristike proučavanog područja ........................ 15

2.1.4 Klimatske prilike istraživanog područja ....................................... 17

2.2 OSNOVNI SOCIOEKONOMSKI PODACI ....................................... 24

2.2.1 Privredna slika Općine Novi Grad ................................................. 25

2.2.2 Strategija budućeg ekonomskog razvoja ..................................... 29

2.2.3 Lista preduzeća predloženih za Registar zagađivača ................. 32

3. POVEZANOST LEAP-a OPĆINE NOVIH GRAD SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA I TEKUĆIM LOKALNIM PROJEKTIMA .............

34

4. UČEŠĆE JAVNOSTI U PROCESU NASTANKA LEAP-a .............. 37

5. PROCJENA STANJA OKOLIŠA U OPĆINI NOVI GRAD ............... 43

6 UTVRĐIVANJE OKOLINSKIH PRIORITETA ................................. 51

7. PREGLED PRIORITETA PO TEMATSKIM OBLASTIMA .............. 55

7.1 KORIŠTENJE, ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PROSTOROM ............ 55

7.2 UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA ......................................... 61

7.3 UPRAVLJANJE OTPADOM ............................................................ 73

7.4 UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA ......................................... 78

7.5 KULTURA ŽIVLJENJA .................................................................... 87

7.6 STANJE EKOLOŠKE SVIJESTI ...................................................... 88

5

7.7 UPRAVLJANJE BIODIVERZITETOM ............................................. 98

7.8 PROBLEM BUKE ............................................................................. 105

7.9 PROBLEM INSTITUCIONALNOG OKVIRA .................................... 108

8. AKCIONI PLAN LEAP-a OPĆINE NOVI GRAD .............................. 116

8.1 LISTA STRATEŠKIH MJERA U OBLASTI OKOLIŠA .................... 116

8.2 LISTA PRIORITENIH PROJEKATA IZ OBLASTI OKOLIŠA .......... 121

8.3 LISTA OPĆINSKIH AKATA IZ OBLASTI OKOLIŠA ...................... 125

9. VIZIJA ZAJEDNICE ......................................................................... 132

1

1. UVOD 1.1 ŠTA JE LOKALNI AKCIONI PLAN ZA OKOLIŠ (LEAP) Lokalni akcioni plan za okoliš (skraćeno LEAP, engl. Local Environmental Action Plan)

predstavlja proces pripreme i realizacije strateškog dokumenta na lokalnom nivou, koji

tretira sva pitanja vezana za kvalitet okoliša i kvalitet življenja u njemu.

Nivo ekološke svijesti domaće javnosti ni izdaleka nije u skladu sa postojećim stanjem

okoliša. Brojni problemi vezani za pitanja standarda, uvijek služe kao "dobar izgovor" za

neaktivnost i nepoduzimanje bilo kakvih akcija vezanih za okoliš, kako od strane zakonskih

autoriteta, tako i od strane šire javnosti. Pri tome treba istaći da nisu samo stvarni

problemi okoliša (kao što su: aerozagađenje, degradacija i destrukcija staništa ugroženih

vrsta i ekosistema, loše upravljanje različitim vrstama otpada, itd.) ono što nosi negativan

predznak u odnosu prema okolišu. Značajnog udjela u tom odnosu ima neorganizovanost

javnosti po pitanjima kvaliteta životne sredine.

Proces sudjelovanja lokalne zajednice u izradi akcionog plana za okoliš predstavlja

najdjelotvorniji način u sagledavanju, procjeni, rješavanju i praćenju okolinskih problema

određenog područja.

Primjenom LEAP metodologije ostvaruje se neophodna spona između javnosti, odnosno

stanovnika određenog područja i zakonskih autoriteta koji na njemu djeluju. Koordinacija

izvedbe LEAP-a od strane nevladinih organizacija čini metodologiju pripreme akcionog

plana za okoliš demokratski orijentisanom, organizovanom, pristupačnom i privlačnom za

javnost. U takvom pristupu treba visoko vrednovati ideje koje predstavnici javnosti mogu

ponuditi kroz organizovano djelovanje, kao i spremnost učestvovanja u radu za

dobrobit cjelokupne zajednice.

Globalni problemi okoliša su često jasno vidljivi i prepoznatljivi i na lokalnom nivou, gdje

se mogu naći i mnoga rješenja, pri čemu prvi korak predstavlja identificiranje problema.

Monitoring i dokumentiranje tekućeg stanja, ekološko planiranje i uključivanje javnosti u

rješavanje problema, stvaraju pozitivne tendencije i pravilan odnos prema životnoj sredini.

2

1.2 PROCES NASTANKA LEAP DOKUMENTA

«U cilju osiguranja napretka i održivog razvoja Općine Novi Grad Sarajevo, unapređenja

stanja okoliša i javnog zdravlja, te u cilju poboljšanja uvjeta života svih stanovnika Općine,

izradit će se i sprovesti Lokalni akcioni plan zaštite okoliša» (Odluka o izradi i provođenju

Lokalnog akcionog plana zaštite okoliša Općine Novi Grad Sarajevo, Sl. Novine Kantona

Sarajevo, 25/03)

Nakon provedene javne procedure izbora koordinatora izvedbe projekta Lokalnog

akcionog plana za okoliš iz nevladinog sektora, dana 14.06.2004. potpisan je

Memorandum o razumijevanju između Općine Novi Grad i NVO EKO BiH iz Sarajeva.

Memorandum je potpisan na prvom promotivnom sastanku vezanom za početak izrade

LEAP-a za Općinu Novi Grad.

U cilju uspostave koordinacije između NVO EKO BiH i Općine Novi Grad, održani su brojni

konsultativni sastanci, na kojima su općinski i koordinator projekta iz nevladine

organizacije:

• ustanovili metodologiju izrade LEAP- za Općinu Novi Grad,

• uspostavili osnovne ciljeve i pravce realizacije projekta,

• ustanovili radna tijela,

• definisali dinamiku izrade LEAP-dokumenta.

Tokom konsultativnih sastanaka odlučeno je da se, kao osnovna, iskoristi postojeća

teritorijalna organizacija stanovništva po mjesnim zajednicama. Posredstvom općinskog

koordinatora, dana 02.06.2004. godine, NVO EKO BiH je uputila dopis svim mjesnim

zajednicama na području Općine, u kome je traženo delegiranje građana u Građanski

ekološki odbor općine Novi Grad.

Na osnovu povratnih informacija iz mjesnih zajednica Općine, 11.08.2004. NVO EKO BiH

je uputila dopis načelniku Općine Novi Grad sa molbom da lista članova Građanskog

ekološkog odbora (GEO) bude zvanično verificirana.

Nakon usvajanja liste, NVO EKO BiH je pristupila pripremi 1. radnog sastanka sa

članovima GEO.

Sastanak sa članovima Građanskog ekološkog odbora je održan 2.09.2004. u

prostorijama Općine Novi Grad. Nakon prezentacije projekta, članovima GEO je

distribuiran pripremljeni materijal. Dogovoreno je da svaki član GEO u svojoj mjesnoj

zajednici održi javnu raspravu o najkrupnijim ekološkim problemima i njihovim uzrocima, te

o mogućnostima njihovog rješavanja. Radi bolje efikasnosti u realizaciji projekta, postignut

je dogovor da se javna rasprava održi istovremeno u svim mjesnim zajednicama,

3

(20.09.2004. u 18 sati). Na sastanku je također promovisan logo projekta koji glasi LEAP

JE NADA NOVOGA GRADA. Sadržaj loga treba da uputi što veći broj građana na

mogućnosti i značaj planiranja u lokalnoj zajednici, te da animira stanovništvo različitih

starosnih kategorija na razmišljanje o trenutnom i potencijalnom kvalitetu životne sredine.

U cilju pomoći u organizovanju javne rasprave u mjesnim zajednicama NVO EKO BiH je

izradila i putem općinskog koordinatora proslijedila članovima GEO detaljne smjernice i

uputstva o vođenju javne rasprave.

U saradnji sa općinskim koordinatorom, NVO EKO BiH je proslijedila medijima informaciju

o održavanju javne rasprave u okviru LEAP projekta za Općinu Novi Grad. Javni skupovi,

održavani na području Općine su iskorišteni kako bi se građanima uputio poziv na

raspravu o ekološkim problemima u mjesnim zajednicama.

U cilju što uspješnije realizacije javne rasprave NVO EKO BiH je štampala informativne

letke sa obavještenjima o projektu lokalnog akcionog plana za okoliš na područu Općine.

Pored poziva na učešće u javnoj raspravi, u prostorijama svih mjesnih zajednica su

postavljene kutije sa oznakama i letkom projekta. Kutije su bile namijenjene građanima koji

nisu bili u prilici da učestvuju u javnoj raspravi, kao mogućnost za dostavu vlastitih viđenja

ekoloških problema i mogućnosti njihovih rješenja.

Nakon obavljene javne rasprave u mjesnim zajednicama, članovi Građanskog ekološkog

odbora se se, pod koordinacijom NVO i Općine okupili na 1. radionici, koja je pod nazivom

«ANALIZA REZULTATA JAVNE RASPRAVE O NAJKRUPNIJIM EKOLOŠKIM

PROBLEMIMA OPĆINE NOVI GRAD» održana 13. 10. 2004. godine u prostorijama

Općine Novi Grad. Na radionici su evaluirani rezultati javne rasprave. Članovi Građanskog

ekološkog odbora su evaluirali viđenja svojih sugrađana o ekološkim problemima. U cilju

primjene jedinstvene metodologije u evaluaciji problema, članovima je distriburan materijal

sa radnim tabelama (Tab.1) u kojima su, po osnovu podataka iz mjesnih zajednica,

procjenjivali značaj pojedinih ekoloških problema u vlastitoj sredini.

4

TABELA1 – PRIMJER EVALUACIJE EKOLOŠKOG PROBLEMA

EKOLOŠKI PROBLEM

UZURPIRANJE ZELENIH POVRŠINA NEPROPISNIM PARKIRANJEM

ALIPAŠINO POLJE B II

Rizik po zdravlje

Rizik po okolinu

Rizik po kvalitet života

Srednja ocjena rizika

Učestalost problema 2 3 3 3

Intenzitet problema 3 2 3 3

Trajanje efekata problema

2 2 3 2

ZBIRNA OCJENA RIZIKA 8

Na radionici su prikupljeni i evaluirani podaci o najkrupnijim problemima u životnoj sredini

za sve mjesne zajednice.

Do podataka o ekološkim problemima i nivou ekološke svijesti građana, NVO EKO BiH je

pokušala doći i kroz anketu, koju su pripremili, realizovali i obradili članovi Studentske

sekcije EKO BiH. Anketom je obuhvaćeno ukupno 440 građana Općine Novi Grad, pri

čemu se nastojalo:

• da sve oblasti Općine budu srazmjerno zastupljene,

• da budu anketirani građani različite starosne dobi,

• da zastupljenost polova među ispitanicima bude srazmjerna,

• da se građani postavljenim pitanjima navedu na razmišljanje o ekološkim

problemima u vlastitoj sredini,

• da građani razmišljanjem o ekološkoj problematici slijede niz uzrok-posljedica,

• da ispitanici dovedu u vezu ekološke probleme okoline sa vlastitim ponašanjem.

Članovi Studentske sekcije EKO BiH su takođe pripremili zbirnu tabelu ekoloških problema

u mjesnim zajednicama, te napravili komparaciju rezultata radionice i rezultata dobijenih

putem ankete.

Tokom decembra 2004. godine, EKO BiH je otvorila Konkurs za najbolji likovni (za učenike

I-IV razreda) i literarni rad (za učenike V-VIII razreda osnovnih škola) na temu stanje

okoliša. Kao dio kampanje, učenicima osnovnih škola je podijeljeno 1400 naljepnica sa

logom LEAP-a.

5

Na otvoreni Konkurs osam osnovnih škola je prijavilo ukupno 132 likovna i 49 literarnih

radova. Komisija u sastavu doc.dr. Senka Barudanović (NVO koordinator LEAP-a),

Hazima Pecirep (Općinski koordinator LEAP-a ) i Salko Halilović (OpćinaNovi Grad

Sarajevo) ocijenili su prispjele likovne i literarne radove.

Prijedlog liste članova Savjetodavnog odbora, koji su sačinili koordinatori projekta,

verificiran je Odlukom načelnika Općine.

Dana 17.02. 2005. održana je 2. radionica projekta LEAP za Općinu Novi Grad, pod

nazivom «Stručna analiza rezultata i prijedloga strateške liste projekata». Radionici su

prisustvovali članovi Savjetodavnog odbora, čiji je predjednik gosp. Mladen Rudež.

Tokom radionice, članovi Savjetodavnog odbora su od strane koordinatora projekta

upoznati sa:

• organizacijom projekta,

• projektnim ciljevima i zadacima,

• prethodno provedenim aktivnostima na prikupljanju podataka o najvećim ekološkim

problemima na teritoriji Općine,

• rezultatima rada Građanskog ekološkog odbora,

• rezultatima provedene ankete.

Članovima Savjetodavnog odbora je distribuiran radni materijal sa prijedlozima strateških

mjera, neophodnih općinskih akata i listom prioritetnih projekata. Nakon duge diskusije o

postojećim ekološkim problemima i mogućnostima njihovog rješavanja, od svih članova je

zatraženo da, na osnovu svog specifičnog iskustva u radnoj oblasti, pismeno podnesu

vlastite prijedloge projekata, akcija i mjera koje će doprinijeti poboljšanju kvaliteta životne

sredine, a time i poboljšanju kvaliteta življenja na teritoriji Općine.

Dana 18.03.2005. godine, organizovana je 3. radionica projekta LEAP za Općinu Novi

Grad, pod nazivom «EVALUACIJA AKCIONOG PLANA». Radionici su prisustvovali

članovi Savjetodavnog odbora, te pozvani ekspert za oblast hidrobiologije, koji je prisutne

upoznao sa stanjem kvaliteta vodotoka na području Općine. Nakon pripreme i evaluacije

liste ekoloških problema, Savjetodavni odbor je analizirao i evaluirao listu strateških mjera,

neophodnih općinskih akata i prioritetnih projekata, koji će biti podneseni u LEAP

dokumentu.

6

Dakle, koordinatori projekta LEAP Općine Novi Grad imali su zadatak da odabrane

interesne skupine (najširi sloj građanstva, Građanski ekološki odbor i Savjetodavni odbor)

provedu kroz proces nastanka LEAP dokumenta (Graf.1)

U realizaciji ciljeva projekta, pojedina radna tijela su imala konkretna obaveze, prikazane u

Tab. 2:

TABELA 2 – ZADACI RADNIH TIJELA/INTERESNIH SKUPINA PROJEKTA

KOORDINACIJA RADNO TIJELO/

INTERESNA SKUPINA LEAP-A

ZADACI

Najširi sloj stanovništva Općine

Građanski ekološki odbor

Identifikacija najkrupnijih ekoloških problema u

svakoj MZ

Građanski ekološki odbor Identifikacija uzroka i

izvora problema Savjetodavni odbor Utvrđivanje stanja okoliša

Savjetodavni odbor Evaluacija značaja

problema

Savjetodavni odbor Identifikacija strateških

ciljeva

Savjetodavni odbor Utvrđivanje načina

rješavanja problema

Savjetodavni odbor Identifikacija mjera, akcija i

projekata koji vode cilju

NVO EKO BiH

U SARADNJI SA OPĆINOM NOVI

GRAD

Građanski ekološki odbor Praćenje provođenja

LEAP-a

7

Provedba i praćenje

Izrada LEAP

dokumenta

Utvrđivanje prioritetniih

akcija

Postavljanje strateških

ciljeva

Evaluacija problema

Identifikacija problema

Procjena stanja okoliša

Uspostava interesnih skupina

LEAP

Graf. 1 - Proces Lokalnog akcionog plana za okoliš

8

1.3 CILJEVI LOKALNOG AKCIONOG PLANA ZA OKOLIŠ OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO U utvrđivanju ciljeva projekta Lokalnog akcionog plana za okoliš Općine Novi

Grad, nastojali su se prevazići uzroci teškoća u upravljanju okolišem, kao što su:

! Nedovoljna suradnja između lokalne administracije i stanovništva po

pitanju rješavanja problema okoliša. Stoga je akcioni plan za okoliš

Općine nastojao što je moguće više uključiti mišljenje široke javnosti o

okolišnoj problematici.

! Nedovoljna podrška javnosti za akcije zaštite okoliša. Usljed slabih veza

između lokalne administracije i stanovništva, do sada poduzimane akcije

po pitanju okoliša nisu imale dovoljnu podršku javnosti. Iako javnost

duboko osjeća sve prisutne okolišne probleme, nedostaje kontinuitet u

edukaciji i animaciji stanovništva.

! Fragmentarni pristup u upravljanju okolišem. Dosadašnja politika

rješavanja okolišnih problema nije uključivala dovoljan broj stručnjaka za

različite aspekte okoliša. Stoga su poduzimane akcije često neuspješne,

jer se rješavanjem jednog okolišnog problema izaziva čitav niz drugih,

obično dugoročnih problema. Upravljanje okolišem i na lokalnom nivou

zahtijeva planski multidisciplinarni pristup

! Nedovoljni resursi za rješavanje problema. Naročito u poslijeratnom

periodu je očito da su resursi za rješavanje okolinskih problema

nedovoljni. Socijalni status građana, egzistencijalna pitanja,

nekontrolisana tranzicija, te drugi socijalni momenti, pitanja okoliša uvijek

«bacaju» u drugi plan. Međutim, kao rezultat takvog pristupa pokazuju se

neriješeni socijalni, a akumulrani okolinski problemi.

! Slab stepen primjene postojeće legislative je problem koji je suštinski

povezan sa prethodnim. Lokalni akcioni plan treba da osigura uvjete za

primjenu postojeće okolinske legislative na lokalnom nivou.

! Neodgovarajuće korištenje postojećih izvora finasiranja okolišnih

projekata. Akcionim planom treba podržati svrsishodno korištenje

9

postojećih budžetskih sredstava, kao i razviti ideje za projekte finansirane

inostranim grantovima.

Saradnjom koordinatora na realizaciji ovog projekta definisani su sljedeći ciljevi

akcionog plana:

Identifikacija problema okoliša na području Općine Novi Grad;

Rangiranje problema po osnovu rizika po ljudsko zdravlje, postojeće i

klimatogene ekosisteme, te kvalitet življenja na teritoriji Općine;

Uspostava višeg nivoa ekološke svijesti kroz uspostavu svijesti o brizi za

kvalitet okoliša;

Uspostava višeg nivoa ekološke svijesti, kako kod stanovništva tako i kod

lokalne administracije uspostavom svijesti o vlastitoj odgovornosti;

Jačanje veza između lokalne administracije i stanovništva po pitanju

kvaliteta okoliša kroz implementaciju akcija i projekta iz oblasti okoliša;

Jačanje veza između lokalne administracije i viših administrativnih

struktura kroz bolju implementaciju okolišnih zakona na lokalnom nivou;

Razvoj sposobnosti lokalne administracije u primjeni okolišnih standarda;

Uspostava veza za projektima na drugim administrativnim nivoima;

Razvoj liste strateških ciljeva i mjera kojima će biti utvrđen pozitivan odnos

Općine prema rješavanju pitanja kvaliteta okoliša, i strateških mjera koje

će dugoročno doprinijeti takvom odnosu;

Razvoj liste neophodnih akata na lokalnom nivou koji treba da idu usmjeru

produbljivanja postojeće okolinske legislative i rješavanja konkretnih

problema,

Razvoj liste provodivih prioritenih okolišnih projekata na teritoriji Općine,

koji imaju za cilj ublažavanje postojećih negativnih efekata zagađenja

zraka, degradacije zemljišta, efekata pregrijavanja urbane sredine, buke,

te projekata koji podržavaju održivi razvoj Općine.

Isticanje problema koji nisu riješeni postojećom legislativom.

10

1.4 RADNA TIJELA LEAP-a OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO

Odmah nakon pokretanja projekta LEAP za Općinu Novi Grad, pokrenuta je

akcija formiranja Građanskog ekološkog odbora, koji je odigrao jednu od ključnih

uloga u formiranju liste okolinskih problema na nivou najšire javnosti. Na poziv

NVO EKO BiH i Općinskog koordinatora projekta, mjesne zajednice Općine Novi

Grad su, kao svoje zastupnike u projektu, delegirale sljedeće članove

Građanskog ekološkog odbora:

Br.

Ime i prezime

Adresa

Mjesna zajednica

1. Duračković Hasan Hadži Mustafe Penjave 6. Staro Hrasno 2 Osmanović Kadrija Gradačačka 66. Čengić Vila 3 Habul Fuad Brčanska 14. Otoka 4 Đogo Drago Vrbovska 6 Aneks 5 Hodžić Numo Bos.kraljeva 40 Švrakino selo I 6 Merdžanić Zajko Majdanska 21 Švrakino selo II 7 Kapidžija Edhem A.Muharemovića 2 Švrakino selo III 8 Dedić Dijana Trg solidarnosti 21 Alipašino polje A I 9 Škampo Mustafa Trg međ.prijateljstva 11 Alipašino polje A II 10 Hurem Samira Semira Frašte 16 Alipašino polje B1 11 Hajrić Alma Nerkeza Smajlagića 3. Alipašino polje B II 12 Tarić Džafer Geteova 7/12 Alipašino polje CI 13 Vatrić Satka Bosanska 16. Alipašino polje C II 14 Ćebo Vahid Adija Mulabegovića 13 Saraj polje 15 Spahić Aida Olimpijska 3. Olipmijsko selo 16 Učambarlić Fatima Trg grada Prato 4 Dobrinja A 17 Pokrklić Mustafa Kunovska 4 Dobrinja B 18 Ramić Kana Grada Bakua 8. Dobrinja C 19 Nikšić Salko Salke lagumdžije 15. Dobrinja D 20 Sladić Edis Adema Buće 27. Buća potok 21 Vejo Šefket Safeta Isovića 37. Dolac 22 Šemović Enisa Dolaćka 102 Alipašin most II 23 Kaltak Sadija Mahmuta Bušatlije 95. Alipašin most I 24 Mujagić Vehid Briješće Brdo 13. Briješće 25 Velić Meho Zabrđe do 33e Naselje heroja Sokolje 26 Mujala Selim Tijepavački put 27. Dobroševići

11

Kao članovi Građanskog ekološkog odbora, u projekat su uključeni i predstavnici

različitih udruženja i nevladinih organizacija:

Br. Ime i prezime Organizacija 1 Alendar Almedina eko volonter 1. Arif Adnela UG «Alpong» 2. Karahmet Fatima UG «Žene za žene Int.» 3. Karahmet Emsa UG «Žene za žene Int.» 4. Zubac Tatjana HO «Altius» 5. Selmanagić Dragana UG «COOR»

Lista članova Građanskog ekološkog odbora je verificirana Odlukom načelnika

Općine.

U sljedećoj projektnoj fazi, kao predstavnici općinskih službi, javnih preduzeća,

zdravstvenih ustanova, resornih institucija i ministarstava predloženi su i izabrani

članovi Savjetodavnog odbora LEAP-a za Općinu Novi Grad:

Br. Ime i prezime Funkcija, oblast rada 1 Rudež Mladen Predsjednik Savjetodavnog odbora 2 Pecirep Hazima Općinski koordinator LEAP-A 3 Imamović Edina Okolinski podaci 4 Kasumović Nihad Studijsko-analitički podaci 5 Halilović Salko Koordinacija sa školama 6 Kazazić Fahrudin Civilna zaštita 7 Bašić Duško Sanacija i investicije 8 Kolašinac Hilmo Saradnja sa mjesnim zajednicama 9 Memić Azra Administrativno-tehnički poslovi 10 Ortaš Anesa Oblast zdravstva 11 Šahinagič Mubera Oblast zdravstva 12 Vinšalek Senija Oblast finansija 13 Marevac Maida Upravljanje otpadom 14 Salkanović Minka Oblast saobraćaja 15 Čičić Anisa Oblast vodoprivrede 16 Jelin Sandra Održavanje gradskog zelenila 17 Alimanović Senija Oblast komunalne infrastrukture 18 Fuks Ljiljana Upravljanje kvalitetom zraka 19 Šetić Rusmir Planiranje razvoja Kantona 20 Durmišević Dženana Oblast prostornog uređenja 21 Lisica Jasenka Gradska uprava 22 Lezica Lidija Djeca Sarajeva 23 Kupusović Ismail Upravljanje otpadom 24 Miroslav Mojsilović Upravljanje otpadom 25 Merdžanić Zajko Oblast ekologije

12

Lista članova Savjetodavnog odbora je,takođe, verificirana Odlukom načelnika

Općine.

U realizaciji projekta, kao članovi Studentske sekcije NVO EKO BiH su

učestvovali studenti IV godine Odsjeka za biologiju:

• Avdić Jasna,

• Bajraktarević Almedina,

• Ćemer Amer,

• Fočo Anida,

• Hadžić Merima

• Hodžić Elma,

• Huseinović Amela,

• Islamović Sanja,

• Kalinić Jelena,

• Kurtović Ilvana,

• Ljuhar Ilvana,

• Međić Sabina,

• Mišić Sanja,

• Nišić Elma,

• Osmanović Džanan,

• Šabanović Elvedin,

• Šašić Mirjana,

• Silajdžić Elma,

• Skender Arnela,

• Ustamujić Nađa,

• Žiga Nermina.

13

2. PODACI O OPĆINI 2.1 OSNOVNI PODACI O OPĆINI NOVI GRAD SARAJEVO Područje Općine Novi Grad je sastavni je dio Sarajevskog polja, koje sa

površinom od 31,2 km2, predstavlja jugoistočni dio prostrane Sarajevsko-

zeničke kotline (zavale), najvećeg tercijernog bazena u dinarskom

prostranstvu. Prosječna nadmorska visina kotline iznosi 500 m. Najviše tačke

Općine su brda Žuč (850 m), Volujak (824) i Golo brdo (793 m nadmorske

visine). Najniža kota je Reljevo, na sjeveru Općine (482 m).

Istraživano područje (kao i kotlina) leži na kontaktu unutrašnjih i središnjih

bosanskih Dinarida, koji usljed tektonskih poremećaja, u paleogeografskom

smislu, uvjetuju relativnu mladost reljefa ovog, ali i šireg područja.

Općina Novi Grad Sarajevo je sa južne, jugozapadne i zapadne strane

okružena masivima Trebevića i Igmana.

Površina Općine Novi Grad Sarajevo iznosi 47,2 km2. Općina je prema

sjeveroistoku ograničena Humskim brdom. Njegovu sjevernu granicu čine

Orlić, Žuć, Piskoč i Ravne. Zapadne granice Općine idu kroz naselja Reljevo I

Dobroševići. Jugozapadno, granica Općine se podudara sa tokom Miljacke do

postrojenja Feroelektra, te prelazi tramvajsku prugu I nastavlja ulicom Aleja

Bosne srebrne. Na jugu prati liniju Ulice Kurta Schorka, do Bjelopoljske ceste.

Preko Mojmilo brda se spušta do Novopazarske ulice, te kroz Milinkladsku I

Albansku ul. dolazi do Dolac Malte. Tokom Miljacke se vraća prema naselju

Otoka, gdje ulicom Alije Kučukalića siječe tramvajsku prugu. Iza groblja Obad

se upućuje prema Buća potoku koji čini dio istočne granice Općine. Sa

sjevernom granicom se spaja iza brda Volujak.

2.1.1 Hidrološke karakteristike proučavanog područja Hidrološka mreža ispitivanog područja karakteriše se primarno sa dvije glavne

rijeke (Bosna i Miljacka), a od veće važnosti su i vodotoci Dobrinja i Rječica,

te potoci koji se spuštaju jugu i zapadu eksponiranim padinama, kao što su

Buća potok i Lepenica.

Najvećim dijelom općine protiče Miljacka, koja se na području Butila (u blizini

gradskog prečistača) ulijeva u rijeku Bosnu.

14

Rijeka Bosna protiče kroz Općinu Novi Grad na potezu Reljevsko polje –

Butila. Nizvodno od svojih vrela pokazuje odstupanje u režimu vodostaja i

proticaja, što se pripisuje dejstvu njenih pritoka (Željeznica, Zujevina, Dobrinja

i Miljacka). Tako naprimjer, uporedbom prosječnog maksimalnog proticaja

vodomjera Vrelo Bosne sa profilom Reljevo, vrijednosti istog na Vrelu Bosne,

gotovo po pravilu, kasne za jedan mjesec u odnosu na profil Reljevo (Centar

za ihtiologiju i ribarstvo, Ribarstveno-gospodarska osnova Kantona Sarajevo,

2003.). Variranje vodostaja svakako da se odražava na formiranje

odgovarajućeg tipa vegetacije kao i pedološke podloge. Za ovaj dio Općine

važan vodotok je i Rječica na području Reljeva, koji se u toku obilnih padavina

izlijeva i plavi okolna područja.

Generalno, područje Reljvskog polja i se karakteriše većim brojem potoka i

potočića, koji lokalno mogu uticati razvoj vegetacije i pravac pedogenetskih

procesa.

Rijeka Dobrinja, koja nastaje spajanjem dvaju manjih (Lukavičke i Tilave),

samo malim dijelom svoga toka protiče i kroz ovu Općinu, da bi se nešto prije

Miljacke, također na području Butila, ulila u rijeku Bosnu.

2.1.2 Geološke karakteristike proučavanog područja Istraživano područje predstavlja mali prostor vrlo složene geološke građe, koji

pripada dinarskom sistemu.

''Najmlađi sedimenti, recentni aluvijum, je peskovit i najčešće karbonatan, dok

su stariji aluvijalni nanosi nešto grubljeg sastava i izgrađeni od šljunka i

peskova. Snižavanjem nivoa podzemnih voda njihov uticaj sada je skoro

sasvim malen ili se uopšte ne oseća u pedogenezi. Na aluvijalnu ravan se

nadovezuju tercijerni sedimenti (uopšte), koji su flišne prirode. Sastav flišnih

slojeva je raznolik, a posebno njihova pojava slojeva prema površini terena,

što ima odlučujuću ulogu u formiranju zemljišnih asocijacija. Moćnost

pojedinih slojeva varira, ali ih ima i preko 1 metra. Flišni slojevi su izgrađeni

od glinaca, pješčara, laporaca i konglomerata, sa rjeđim prisustvom mekanih

krečnjaka. Građa ovih slojeva, te različitost u mehaničkom, teksturnom

sastavu igraju značajnu ulogu u pedogenezi, a posebno ako se pojavljuju

slojevi okomito na površinu terena.'' (D.Pavlović-Muratspahić, 1995)

15

Mnogi dijelovi istraživanog područja su u velikoj mjeri antropogenizirani

građevinskim radovima, što se odrazilo gubljenjem uticaja matične podloge na

formiranje zemljišta, posebno u području doline rijeke Miljacke.

2.1.3 Pedološke karakteristike proučavanog područja Zemljište ili pedološki pokrivač rezultat je djelovanja atmosfere, hidrosfere i

biosfere na površini litosfere kroz dugi period. Ona je preduvjet za život na

kopnu, komponenta kroz koju se odvija jedna etapa ciklusa kruženja tvari,

skladište je raznih spojeva, životni prostor za ljude, biljke i životinje, mjesto i

sredstvo za organsku produkciju.

Prirodni zemljišni profil istraživanog područja, u najvećoj mjeri je izmjenjen

najrazličitijim oblicima antropogenog djelovanja, čak je na nekim mjestima i

potpuno uništen. Najzastupljeniji tipovi tala su antropogena, te uglavnom

forme iluvijalnog, aluvijalnog i semiglejnog tla.

Pregled prisutnih tipova zemljišta Odjel automorfnih tala

Klasa eluvijalno – iluvijalnih zemljišta ( A-E-B-C profila)

Glavni pečat ovoj kategoriji tala daje proces tzv. eluvijalno-iluvijalne migracije,

okarakterisan ne samo transformacijom, nego i intenzivnim premještanjem

seskvioksida, koloidnih frakcija i humsnih materija, potpomognutim

perkolacijom oborinskih voda. Rezultat opisanih dešavanja je formiranje

eluvijalnog (E) i iluvijalnog (B) horizonta.

Luvisol-lesivirano (ilimerizovano) tlo - Luvisol je slabo do umjereno kiselo

tlo. Najčešće se javlja na ilovastim supstratima ili stijenama čijim raspadanjem

može nastati ilovasti sloj. Eluvijalni horizont je siromašan glinom i svjetlije je

boje, dok se u iluvijalnom glina nakuplja, dajući ovom horizontu smeđu boju

različitih nijansi. Kao prirodne tvorevine, ova tla su pogodna za prirodne

šume, ali ne i za intenzivnu poljoprivredu, jer prethodno traže intervenciju,

meliorativne zahvate kojima se popravljaju nepovoljna svojstva.

16

Klasa antropogenih tala ( P-C profila)

Ova zemljišta nastaju kao rezultat antropogenih dejstava i to obradom i gnojidbom

voćnjaka i vinograda, plantaža, zatim intenzivnim uzgojem šumskih kultura,

planiranjem površina i nasipanjem zemljišnog materijala.U skupinu ovako izmjenjenih

tala, sa novonastalim P horizontom, spadaju tri tipa: rigolatno tlo (rigosol),

vrtno tlo i tla deponija.

Deposol – tla deponija, nastaje deponovanjem različitih materija usljed

građevinskih radova, eksploatacije kamena, uglja i td.. Postoji više varijanti

zavisno od stupnja antropogenizacije.

Hortisol – vrtno tlo, vrtno zemljište sa razvijenim P horizontom koji ima

osobine černozema usljed velike gnojidbe. Ovo su tla visoke biološke

aktivnosti, bogata aktivnom biljnom hranom, a dostižu dubinu i do 30 cm.

Odjel hidromorfnih tala Klasa nerazvijenih hidromorfnih tala ( (A)-I-II profila)

Fluvisol-aluvijalna (fluvijalna) -Ova tla predstavljaju recentne riječne,

morske i jezerske nanose sa slojevima. Procesi pedogeneze su slabo izraženi

zbog mladosti nanosa ili često sedimentacija prevladava pedogenezu, tako da

je građa profila (A)-I-I . O plodnosti fluvisola svjedoči tip nanosa, da li je

karbonatan ili nije, ima li znakova oglejavanja i slično.

Klasa semiglejnih tala ( A-C-G profila)

Semiglej – livadsko tlo. Semiglej je zemljište koje se odlikuje prisustvom

podzemne vode, a koja vodi ka zaglejavanju u nižem dijelu profila, dublje od 1

m. Iako ova tla nose ime po vegetaciji kojom su obrasla, na njima se može

nerijedko javiti i šuma, a veliki dio ovih površina je pod poljoprivrednom,

ratarskom ili povrtlarskom eksploatacijom. Karakteristike ovih tala ovise od

supstrata na kome se nalaze, a ako se radi o rječnim dolinama onda se

situacija usložnjava sa prisutnim supstratom. Generalno, to su plodna tla (3-

5% blagog humusa i relativno dobro vlažena) pogodna za razne povrtlarske

kulture.

17

Klasa glejnih tala (A-G profila)

Glejna zemljišta karakteriše duže ili kraće zadržavanje dodatne vode u profilu

do dubine od jednog metra. Oglejavanje se javlja usljed redukcije

trovalentnog željeza, a u prisustvu organske materije, uz učešće

mikroorganizama.

Euglej – močvarno-glejno tlo. Prekomjerno vlaženje dopunskom vodom

odlika je močvarno-glejnog tipa zemljišta. U profilu se mogu razlikovati dva

glejna horizonta, i to gornji, koji se povremeno isušuje i donji , u kome vlada

nedostatak kiseonika. Sadržaj humusa se kreće oko 10%. Hidrofilna

vegetacija, koja se razvija na ovom tipu zemljišta, prilagođena je prisutnim

uvjetima anaerobije.

2.1.4 Klimatske prilike istraživanog područja Podaci o klimi područja Općine mogu se izvesti na bazi do sada utvrđenih

mjerenja meteroloških stanica ''Butmir'' i ''Bjelave'' (po kojima su izvođeni i

zaključci o klimi Sarajeva), uz poseban naglasak na rezultate mjerenja sa

stanice Butmir jer ona više topografski odgovara datom području.

Meteorološka stanica ''Bjelave'' ima geografske kordinate: 43° 52' N, 18° 26'

E, a nalazi se na nadmorskoj visini od 637 m. Nalazi se na sjeveroistočnim

padinama Sarajevskog polja, u naselji Bjelave. Visok stupanj urbanizacije u

bližoj okolini stanice, u značajnoj mjeri mijenja vrijednosti većeg broja

meteroloških elemenata poput vjetra i temperature posebno u zimskom

periodu (usljed intenzivnije upotrebe fosilnih goriva).

Meteorološka stanica ''Butmir'' geografskih je kordinata: 43° 50' N, 18° 21' E,

a nalazi se na 518 m nadmorske visine. Brdsko-planinsko područje je od

meteorološke stanice ka jugu udaljeno oko 6-8 km.

U cilju sagledavanja klimatskih faktora analizirani su slijedeći parametri:

globalna radijacija, insolacija, temperatura, relativna vlažnost, oborine i

vjetrovi (Drešković N., Klima Sarajeva, 2003.).

Upoređivanjem vrijednosti globalne radijacije između dvije stanice uočavaju

se određene razlike: Bjelave odlikuju veće vrijednosti bilo kojeg analiziranog

parametra od Butmira. Faktori koji uzrokuju formirane razlike su:

18

Nadmorska visina. Stanica Bjelave je smještena za 160 m viša od

one u Butmiru, te prima više zračne energije, sunčeve zrake više

slabe što je dužine njihove putanje veća kroz atmosferu.

Reljefne specifičnosti terena na kojem su smještene stanice. Stanica

Bjelave locirana je na južno eksponiranoj padini sa prosječnim uglom

nagiba od 25 do 300 , a stanica u Butmiru locirana je na dnu kotline ,

u ravnom terenu (Drešković N., Klima Sarajeva, 2003.).

Izražen kotlinski karakter terena oko butmirske stanice je glavni uzrok čestih

pojava radijacijskih magli, posebno u jutarnjim časovima. One su uglavnom

prisutne u zimskom periodu, ali su česte i u proljetnom i jesenjem periodu.U

toku ljeta javljaju se kao slaba jutarnja sumaglica.

Intenzitet gobalne radijacije u Butmiru, posebno u jutarnjim satima smanjen, a

time su i niže vrijednosti njene ukupne sume.

Trajanje sunčevog sjaja, važan je klimatski element koji svojom vrijednošću tj.

dužinom trajanja utiče na stepen zagrijavanja Zemljine površine. Prosječna

godišnja suma broja sati sijanja Sunca na Butmiru iznosi 1.604,4 h, što je za

oko 160 h manje u odnosu na Bjelave.

Kad je u pitanju dnevni tok temperature, nema bitnih razlika između mjernih

stanica Bjelave i Butmir, što se objašnjava time da je postojeća prostorna i

vremenska distanca između njih mala. Stoga se srednjom dnevnom

temperaturom smatra vrijednost od 9,360C, a vrijednost godišnje prosječne

dnevne amplitude 7,630C, što se uklapa u u prosjek kontinentalnog dijela

umjerenih širina sjeverne hemosfere, koji se kreće od 60C do 100C.

19

Graf.1 - Klimadijagram Sarajeva (prema Walteru, 1973, prema podacima za

stanicu Bjelave, Barudanović, S. 2003)

Kad je u pitanju mjesečni tok temperature zabilježene su slijedeće vrijednosti

temperature za ljetnu, jesenju, proljetnu i zimsku klimatološku sezonu (Tab.3).

Srednje mjesečne temperature na Bjelavama su (u pravilu) veće od istih na

Butmiru, pa se zaključuje da je područje Bjelava tokom cijele godine toplije od

područja Butmira.

Godišnji tok temperature zraka je takođe značajan termički pokazatelj.

Godišnji tok temperature na obje mjerne stanice pokazuje da na cijelom

prostoru Sarajevske kotline postoji jedan izraziti maximum i minimum

temperature, na bazi čega se ovakav hod godišnjeg toka temperature može

klimatski izdiferencirati kao tip umjerenih širina.

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

20

TABELA 3 – SEZONSKI HOD TEMPERATURE NA STANICAMA BUTMIR I

BJELAVE (Drešković N., Klima Sarajeva, 2003.).

Ljetna sezona Butmir Bjelave Juni 17,270 C 17,140 C Juli 19,020 C 19,150 C August 18,870 C 19,50 C Jesenja sezona Septembar 15,050 C 15,410 C Oktobar 9,380 C 10,080 C Novembar 5,400 C 5,990 C Zimska sezona Decembar 0,300 C 1,020 C Januar -2,200 C -1,140 C Februar 0,400 C 1,170 C Proljetna sezona Mart 4,510 C 4,710 C April 9,570 C 9,640 C Maj 13,840 C 13,940 C

Prosječna godišnja temperaturna amplituda u Butmiru iznosi 21,220C, a

vijednost prosječnog godišnjeg kolebanja teperature iznosi 20,290C. Analiza

termičkog režima pokazuje da je gradsko središte (Bjelave) sistematski toplije

tokom svih mjeseci od gradske periferije (Butmir).

Vertikalna raspodjela temperature predstavlja veličinu kvantitativne promjene

temperature u vertikalnom smjeru. Iskazuje se vrijednošću vertikalnog

termičkog gradijenta izraženog u n0C/100. Na njegovu vrijednost utiču pored

fizičkogeografskih odlika Sarajevske kotline i brojni lokalni faktori kao što su

morfološki sklop terena šire okoline, nagnutost i ekspozicija padina, fizičke

karakteristike podloge, lokalni vjetrovi, opterećenost zraka primjesama

prirodnog i antropogenog porijekla te lokalna oblačnost.

Ono što karakteriše područje Sarajevske kotline u smislu godišnjeg toka

vrijednosti prosječnog vertikalnog termičkog gradijenta na svakih 100 metara

relativne visine sa 13 mjernih stanica u široj okolini Sarajevske kotline, jeste

nepravilna visinska promjena temperature koju odlikuju varijabilne vrijednosti

različitog predznaka. Analiza mjesečnih vrijednosti pokazuje da je maksimalan

vertikalni gradijent temperature prisutan u toku proljeća i ranog ljeta. Uzrok

21

tome je činjenica da se po dnu polja snijeg istopi već do kraja marta, dok se po

višim padinama Igmana i Bjelašnice snijeg zadrži duže. Uslijed toga dolazi do

razlike u zagrijanosti dna Sarajevske kotline i visokih dijelova Bjelašnice, čime

se postiže preduvijet za obrazovanje vertikalnog temperaturnog gardijenta.

Navedena termička razlika biva pojačana boljom provjetrenošću viših dijelova

Bjelašnice u odnosu na dno polja gdje su prizemna strujanja slaba, a i

refleksija toplote čini da se prizemni slojevi zraka intenzivno zagriju.

Temperatura sporije opada sa visinom zimi, što je posljedica općih meterološko

– ambijentalnih uvjeta, svojstvenih za ovaj period godine.

Provjetrenost je slaba što dovodi do toga da hladniji i teži zrak iz viših

horizonata struji niz padine i zadržava se na dnu polja, što snižava ionako nisku

temperaturu. Svakako da su odstupanja prisutna i to usljed modifikacijskog

uticaja snježnog pokrivača i oblačnosti.

Godišnji i sezonski tokovi visinske promjene temperature, kao posebnu

termičku specifičnost imaju negativne termičke obrte: temperaturne inverzije.

Temperaturne inverzije se posebno javljaju u visinskim horizontima od 500 do

600 m, od 700 do 800 m I 1.000 do 1.100 m, i to uglavnom u zimskom dijelu

godine.

Topografski položaj Sarajevske kotline pogoduje obrazovanju visinskih

temperaturnih inverzija, koje se mogu podijeliti na:

prizemne (radijacione) inverzije,

visinske anticiklonske inverzije

Prizemne inverzije su češći oblik temperaturnih inverzija i odvijaju se najčešće

tokom noći, a u zimskom dijelu godine i danju. Za vrijeme hladnog, vedrog i

tihog vremenskog stanja (bez direktne Sunčeve radijacije) dolazi do

intenzivnog dugotalasnog izračivanja površinskog sloja tla, što vodi ka

termičkom rashlađivanju zraka nad njim. Rashlađivanje je najintenzivnije pod

snijegom pokrivenim padinama Trebevića, Igmana i drugih graničnih brdskih

morfostruktura. Postojeći sniježni pokrivač najveći dio kratkotalasne zračne

energije Sunca reflektuje tokom osvijetljenog dijela dana, pa se zato malo

zagrijava. Kako je snijeg slab provodnik toplote, vrlo mala količina dnevne

apsorbovane toplote se provede u tlo. U toku noći snijeg izračuje toplotu iz tla,

što uzrokuje rashlađivanje zraka nad njim. Odsustvo vjetrovne cirkulacije

uzrokuje da se tako rashlađen zrak struji niz padine i ‘’ujezeruje ‘’se po dnu

22

samog polja. Proces je najintenzivniji u sloju vazduha koji kontaktira podlogu do

oko 0,5 m, naviše od ovog sloja temperature rastu do gornjeg inverzionog sloja,

što vodi ka obrazovanju inverzionotermičkih stratifikacija zraka. Stvaranju

inverzije doprinosi i bezvjetrovno vremensko stanje. Gornja granica radijacionih

invezija ide do oko 680 m, te je debljina inverzionog sloja oko 180 m. Prizemne

magle se javljaju kao jedan od pokazatelja prisustva radijacijskih inverzija.

Za Sarajevsku kotlinu su karakteristične i visinske temperaturne inverzije

(obrazuju se na višim nadmorskim visinama) čije je glavno obilježje termička

stratifikacija atmosfere, od dna polja pa do visine od oko 800 m zakonomjerna,

usljed čega nastupa inverziona termička stratifikacija razvijena u sloju zraka

čija je debljina ispod 100 m. Ovaj vid inverzija prisutan je tokom zimskog

perioda, pri stabilnom anticiklonskom vremenu, tokom kojeg se hladniji i teži

zrak u višim slojevima anticiklone (oko 1.600 m) kompenzaciono spušta u

njene niže slojeve.

Na prostoru Sarajevske kotline u toku zimskog perioda godine često dolazi do

uspostavljanja oba tipa temperaturnih inverzija. U takvim slučajevima prvo se

formiraju radijacione temperaturne inverzije.

U toku anticiklonske raspodjele zraka, koja je česta tokom zime, obrazuju se i

visinske temperaturne inverzije i to se, sa prekidom ili bez njega, samo

nastavljaju na gornji radijacijski inverzioni sloj.

Ovakve meterološke situacije se uglavnom nepovoljno odražavaju na uvjete

života u Sarajevu, jer uzrokuju formiranje onečišćenih gradskih magli (smoga)

koje, u obliku ‘kape’, prekrivaju gradsko područje.

Prosječna relativna vlažnost u Butmiru iznosi 77, 0% (u odnosu na Bjelave

vrijednost veća za 5,4 %), a to podrazumijeva povećanu oblačnost. Režim

relativne vlažnosti na prostoru Butmira je pod izrazitim termičkim utjecajima,

ali i sa primjetnim anomalijama, koje su odraz lokalnih klimatskih faktora.

Godišnji tok relativne vlažnosti na području Butmira dat je u tabeli 4.

23

TABELA 4 – GODIŠNJI TOK RELATIVNE VLAŽNOSTI

NA STANICI BUTMIR

Mjesec Relativna vlažnost(%)

Januar 84,5% Februar 79,8% Mart 74,1% April 70,3% Maj 70,5% Juni 73,0% Juli 71,9% August 73,1% Septembar 77,5% Oktobar 79,6% Novembar 82,5% Decembar 87,3%

Na području Butmira, godišnja suma padavina iznosi 938,4 mm, što je za

11,3 mm iznad skale vrijednosti na Bjelavama.

Najveću sumu padavina ima zimska sezona sa vrijednošću od 244,3 mm, što

odgovara prosječnoj mjesečnoj vrijednosti od 81,4 mm.

Prosječna suma godišnjih padavina na području Bjelava iznosi 927,7 mm.

Butmirsko područje je bogatije zimskim padavinama od bjelavskog, što ima

značaj za sezonske termičke odnose, u smislu njihovog izrazitijeg utjecaja na

snižavanje temperature.

Pravac puhanja, koji preovladava na području Sarajevske kotline, je ENE –

WSW. Lokalna cirkulacija vjetra oko prostora Butmira podrazumijeva godišnju

dominaciju vjetrova NW pravca, što je uzrokovano reljefnim predispozicijama.

24

2.2 OSNOVNI SOCIOEKONOMSKI PODACI Prema podacima Općinske službe za privredu, obrazovanje, kulturu, sport i

informisanje, sa 30.06.2004. Općina Novi Grad broji 116.897 stanovnika.

Prema starosnoj strukturi, postoje podaci o tri kategorije:

1. kategorija (0-14 g. starosti): 17.908 stanovnika

2. kategorija (15-65 g. starosti): 86.831 stanovnika

3. kategorija (65 g. i preko): 12.158

O broju zaposlenih postoje podaci iz dva različita izvora.

Prema podacima PIO, broj zaposlenih na teritoriju Općine je 18.544, dok

Federalni zavod za statistiku navodi 14.493 zaposlena lica.

Prosječna neto plata u 2003.g., na teritoriji Općine Novi Grad je 566 KM, dok

u 2004. prosjek do IX mjeseca iznosi 555 KM.

Broj zaposlenih po oblastima prikazan je u tabeli 5.

TABELA 5 - ZAPOSLENOST PO OBLASTIMA

Br. OBLAST BROJ ZAPOSLENIH

1 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 26 2 Rudarstvo 20 3 Preradživačka industrija 2692 4 Snabdijevanje el.energijom, gasom, vodom 411 5 Građevinarstvo 1665 6 Trgovina 3700 7 Ugodtiteljstvo 454 8 Saobraćaj 4291 10 Finansije 81 UKUPNO PRIVREDA 13268 11 Poslovanje nekretninama 544 12 Javna uprava, odbrana, soc. Osiguranje 616 13 Obrazovanje 1045 14 Zdravstvena i soc. Zaštita 918 15 Ostale javne djelatnosti 1883 16 Eksteritorijalne organizacije i tijela 270 UKUPNO NEPRIVREDA 5267

Prema podacima od 30.09.2004. broj nezaposlenih lica na teritoriji Općine

iznosi 17.658. Dakle, iz iznesenih podataka je vidljivo da je stepen

nezaposlenosti na području Općine veoma visok. U tabeli 6. je prikazana

kvalifikaciona struktura nezaposlenih lica.

25

TABELA 6 : KVALIFIKACIONA STRUKTURA NEZAPOSLENIH

KVALIFIKACIONA STRUKTURA NEZAPOSLENIH

BROJ

NEZAPOSLENIH VSS 586VŠ 306SSS 4.795NS 148VK 170KV 5.256PK 112NK 6.285

Na osnovu podataka iz tabele 6. vidljivo je da pored jako velikog broja

nekvalifikovanih radnika, na području Općine nezaposlen i veliki broj

kvalifikovanih radnika i radnika sa srednjom stručnom spremom. Pri tome

posebno treba istaknuti da najveći broj nezaposlenih radnika čine žene

(10.662).

Među nezaposlenim je potrebno posebno istaknuti sljedeće kategorije: ratni

vojni invalidi (464), invalidi rada (31), civilni invalidi rata (49), te ostali invalidi

(66).

2.2.1 Privredna slika Općine Novi Grad Glavne preradživačke industrije i proizvodi 1.Prerada metala: proizvodnja i pocinčavanje metalnih konstrukcija

(el.dalekovodi); proizvodnja vučene žice, niskougljenične, visokougljenične,

čelične užadi, CO2 žice za zavarivanje; proizvodnja rashladne i ventilacione

opreme, osim za domaćinstva (rešetke, konvektori, kaloriferi, klima komore;

proizvodnja metalnih cisterni, rezervoara, čeličnih bačvi);

2.Proizvodnja bitumenskih izolacionih proizvoda: krovne ljepenke,

bitumenske izolacione trake elastomerne i plastomerne, bitumenska masa;

3.Prehrambena industrija: proizvodnja hljeba i peciva, polugotovih jela na bazi

tijesta, slastičarsvo; proizvodnja, prerada i konzerviranje mesa peradi;

26

4.Optika, optomehanika, precizna mehanika: optički, optomehanički i precizni

mehanički uređaji za vojsku i civilne potrošače;

5.Tekstilna industrija: proizvodnja lahke konfekcije (ženske, muške i dječije

hlače, suknje, bluze, jakne; proizvodnja rublja i trikotažnih odjevnih predmeta);

poslovi dorade – lohn poslovi;

6.Prerada drveta: proizvodnja građevinske stolarije, enterijera, montažnih

kuća

7.Hemijska industrija: proizvodnja sredstava za pranje (sapun i tečna

sredstva, sredstva za ličnu higijenu i kozmetika, trenutno ne radi);

8.Reciklaža: sakupljanje i baliranje starog papira; reciklaža metalnih ostataka;

9.Proizvodnja i distribucija toplotne energije

Poslovanje - Do 1992. godine najrazvijenija privredna oblast bila je industrija.

Fabrike su zapošljavale preko 10.000 radnika, a najveći prihod i izvoz su

ostvarivale: Zrak Holding, Tvornica Žica; Tvornice E-Armature i E-Livnica, E-

Tvornica dalekovodnih stubova. Danas industrija na Općini zapošljava oko 2.500 radnika.Od navedenih

tvornica, tvornice E-Livnica i E-Armature gotovo da i ne rade; Zrak Holding je

pokrenuo proizvodnju optike u manjem obimu; Tvornica Žica radi sa

kapacitetom od 9%; Tvornica E- TDS do sredine 2003. godine imala je

iskorištenost kapaciteta do 40%, a u 2004. godini radi sa 50% kapaciteta u

odnosu na prijeratne.

Tvornice Bitumenka u proizvodnji bitumenskih izlacionih materijala i tvornica

Sprind (proizvodnja hljeba, peciva i zamrznutih proizvoda) su uspješne firme

koje ostvaruju značajnu proizvodnju, prihod i dobit.

Tekstilna industrija obuhvata dvije veće fabrike (Kras i Industrija trikotaže

Šik). Fabrika Kras već nekoliko godina uspješno radi lohn poslove za

Beneton, kao i za druge kupce. Tvornice Ind. trikotaže Šik je moderna

fabrika, koja je danas na početku stvaranja uspješnog radnog tima.

27

Tvornica Šipad Enterijer do sada nije ostvarivala značajniju proizvodnju zbog

ograničenog domaćeg tržišta i snažne konkurencije, ali su proizvodne

mogućnosti fabrike znatne.

Tvornica Uniklima do danas imala je skromnu iskorštenost proizvodnih

kapaciteta,

Tvornica Astro ima kapacitete za proizvodnju sredstava za pranje, kozmetiku i

hemijske proizvode. U 2004. godini tvornica nije radila.

Na Općini su smještena i dva preduzeća za reciklažu: Trgosirovina (reciklaža

metalnog otpada) i Papir servis (prikupljanje i baliranje starog papira).

Saobraćajna djelatnost - U saobraćajnoj djelatnosti prema broju zaposlenih,

voznom parku i ostvarenom prihodu značajna su dva preduzeća: JKP GRAS

za prevoz putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju i preduzeće CTS Bus

za prevoz putnika u međugradskom i međunarodnom saobraćaju.

Trgovinska djelatnost - Sa aspekta trgovinske djelatnosti, na području

Općine Novi Grad su značajna velika preduzeća: Vf komerc, C.D.E.B (Interex)

I Robot Commerce. Preduzeće TP DC “Sarajevo” ima velike skladišne

kapacitete. U 2004. godini otvorena su dva nova trgovinska centra u Rajlovcu:

Velpro i Robot Commerce. Takođe je znčajno i trgovinsko preduzeće Merkur

sa prodajnim objektima u Sarajevu i Mostaru. U narednom periodu je

planirana investicija za sanaciju i rekonstrukciju trgovinskog centra “Hepok” u

naselju Otoka. Na Općini su registrovana preduzeća za trgovinu motornim vozilima sa auto

salonima: ASA PVA, ASA PSS, FORD – AUTO CENTAR, NEURON

KOMERC.

Navedeni podaci upućuju na činjenicu da se Općina Novi Grad, sa

ekonomskog stanovišta razvija i kao budući trgovinski centar.

Građevinska djelatnost - Građevinskom djelatnošću se bave sljedeća

preduzeća registrovana na Općini Novi Grad: Step (izgradnja, proizvodnja i

montaža elektro i mašinske opreme pretežno za željeznički saobraćaj);

preduzeće Dijamant (montaža, usluge, prerada i promet stakla); Geodetski

zavod BiH (premjer zemljišta, izrada katastra nepokretnosti, štampanje

28

topografskih i tematskih karata i planova, geodetski inžinjering); preduzeće

OKI (građevinarstvo,visokogradnja) I preduzeće Euro Asfalt (izgradnja

puteva). Telekominkacije - Najznačajnije registrovano preduzeće koje se bavi ovom

djelatnosšću je Telecom inžinjering (dio JKP BH Telecom), koje se bavi

projektovanjem I izvođenjem radova iz oblasti PTT veza i komunikacija po

sistemu inžinjeringa. Glavni uposlenici i kompanije - Prema broju zaposlenih, najveće preduzeće

na Općini je JKP GRAS, koje zapošljava 2.011 radnika. U saobraćajnoj djelatnosti, prema broju zaposlenih, važno je istaknuti

preduzeće Centrotrans Bus, koje zapošljava 521 radnika.

Javno komunalno preduzeće Toplane uopšljava 352 radnika.

Trgovinsko preduzeće Vf komerc upošljava 836 radnika.

JKP BH Telecom - Telecom inžinjering upošljava cca 500 radnika.

U industrijskim preduzećima danas je zaposleno oko 2.500 radnika, i to

prema tabeli 7.

Finansijske usluge - Na teritoriji Općine Novi Grad smještene su agencije

većeg broja banaka: Central Profit Banke, Union Banke, ABS Banke,

Raiffeisen Banke, Volksbank I CBS Banke.

TABELA 7: BROJ RADNIH MJESTA U INDUSTRIJSKIM PREDUZEĆIMA

PREDUZEĆE BROJ UPOSLENIH SPRIND 247 BITUMENKA 74 KRAS 186 E-TDS 234 ŠIK 45 PAPIR SERVIS 31 ŽICA 208 ZRAK HOLDING 231 ŠIPAD ENTERIJER 98 UNIKLIMA 108 TEHNOLOŠKA OPREMA 42 HIDROOPREMA 39

29

Odnos zaposlenih i nezaposlenih - Prema statističkim podacima, ukupni

broj stanovnika (30.06.2004) iznosi 116.897 stanovnika. Prema istim

podacima, radno sposobno stanovništvo (stanovništvo između 15 i 65 godina

starosti) broji 86.831 stanovnika Općine. Prema ranije iznesenim podacima, broj zaposlenih na Općini je 18.544

(podaci PIO), odnosno 14.493 lica (podaci Federalnog zavoda za

zapošljavanje).

Broj nezaposlenih je 17.658 stanovnika, što ukazuje na velike radne

potencijale kojima Općina raspolaže. Pitanje nezaposlenosti je jedno od

gorućih pitanja u razvoju Općine.

2.2.2 Strategija budućeg ekonomskog razvoja Neophodno je istaknuti da u poslijeratnom periodu (periodu tranzicije) i

Općina Novi Grad podliježe trendu privatnog poduzetništva u otvaranju

samostalnih trgovinskih ranji I preduzeća. Ovdje se većinom radi o malim

preduzećima, bez mogućnosti masovnog zapošljavanja.

Takođe je neophodno istaknuti da na Općini postoji osnovna industrijska

infrastruktura, za čiju su revitalizaciju potrebna visoka investiciona ulaganja.

Velika preduzeća na području Općine su pristupila procesu certifikacije prema

ISO standardizaciji. Preduzeća koja već posjeduju certifikat ISO 9001 su: E-

TDS, Bitumenka, Sprind, Toplane, CTS Eurolines, ASA Holding, ASA PVA,

ASA PSS, Oki, Metal-Export, Telecom Inžinjering i Otto Bock Adria.

Pitanje daljeg širenja industrijsko-privredne zone na području Općine Novi

Grad je veoma osjetljivo pitanje, koje je potrebno razmotriti sa mnogo

aspekata I to :

• sa aspekta kvaliteta življenja u naseljenom dijelu Općine, u smislu

mogućnosti sticanja okolinske dozvole za rad,

• sa aspekta ekonomskog benefita stanovništva,

• sa aspekta strategije razvoja Općine,

• sa aspekta odabira odgovarajućih grana industrije i privrede,

• sa aspekta primjene postojećih i pripreme odgovarajućih regulacionih

planova,

• sa aspekta ambijentalnog uređenja urbane i suburbanih cjelina Općine.

30

Pitanje budućeg ekonomskog razvoja Općine još je interesantnije ako se

uzmu u obzir podaci do kojih su vlastitim istraživanjem došli članovi

Studentske sekcije NVO EKO BiH.

Naime, sekcija je izvršila terenski monitoring privrednih, zdravstvenih,

obrazovnih i ostalih objekata po pojedinim naseljima Općine. U tabeli xx su

prikazani rezultati ovog istraživanja.

TABELA 8 – REZULTATI TERENSKIH ISTRAŽIVANJA

Općina Novi Grad Sarajevo Količina %

Privredni objekti 1413 88.53% Zdravstveni objekti 55 3.45% Obrazovni objekti 39 2.44% Ostalo 89 5.58% ukupno 1596 100,00 %

Dakle, Općina Novi Grad Sarajevo bi se mogla smatrati privredno razvijenom.

Međutim daljom analizom strukture privrednih objekata, dolazi se do sljedećih

rezultata:

TABELA 9 - ANALIZA PRIVREDNIH SUBJEKATA OPĆINE

Općina Novi Grad

Privredni objekti Količina % Prodavnice 493 34.89% Pijace 10 0.71% Benzinske pumpe 7 0.50% Fabrike 19 1.34% Mala poduzeća ( Pekare, frizerski saloni, trafike, auto –servisi, vulkanizeri…) 506 35.81%

Magacini (auto – otpadi, stovarišta, skladišta) 31 2.19%

ugostiteljski objekti 314 22.22% banke 10 0.71% hoteli 4 0.28% špedicija 19 1.34% ukupno 1413 100 %

Za primjer ćemo uzeti naselje Buljakov potok. Kao što se iz grafokona 2 vidi,

privredne subjekte u ovom naselju najvećim dijelom čine prodajni objekti i

mala preduzeća, od kojih je jako veliki broj auto servisa i praonica. Treću

veliku kategoriju čine ugostiteljski objekti, kojih na ovom području ima

nestrazmjerno veliki broj. Samo 2 % čine velika proizvodna preduzeća. Slika

31

nije znatno drugačija ni u visoko urbaniziranim naseljima, što se vidi na

primjeru naselja Alipašino Polje i Mojmilo.

Privredni objekti u naselju Buljakov potok

60%

2%

27%

11% Prodavnice

Fabrike

Mala poduzeća ( Pekare, frizerski saloni,trafike, auto -servisi, vulkanizeri...)

ugostiteljski objekti

Privredni objekti u naseljima Alipašino polje i Mojmilo

39%

0%

0%39%

1%

19%2% Prodavnice

Benzinske pumpe

Fabrike

Mala poduzeća ( Pekare, frizerski saloni,trafike, auto -servisi, vulkanizeri...)

Magacini (auto - otpadi, stovarišta,skladišta)

ugostiteljski objekti

banke

Graf. 2. – Privredni objekti u pojedinim naselima Općine Novi Grad

32

2.2.3 Lista preduzeća predloženih za Registar zagađivača Po osnovu primjene okolinskih zakona, Kantonalnom Ministarstvu prostornog

uređenja i zaštite okoliša, podnesena je lista preduzeća na koje bi se mogao

odnositi

“Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavezna procjena uticaja na

okoliš“. Lista je sačinjena u svrhu pripreme kantonalnog registra, a u nju su

unesena sljedeća značajna preduzeća:

JKP TOPLANE (proizvodnja i distribucija toplotne energije, velika

koncentracija kotlovnica u urbanoj zoni kao zagađivač zraka) JKP GRAS

(prevoz putnika u gradskom saobraćaju, zagađenje zraka korištenjem goriva,

zagađenje voda otpadnim materijama, indirektno zagađenje zemljišta); CTS

BUS Eurolines (prevoz putnika u domaćem i međunarodnom saobraćaju,

zagađenje voda i tla, zagađenje zraka); ENERGOINVEST TVORNICA

DALEKOVODNIH STUBOVA

(proizvodnja i pocinčavanje: svih vrsta dalekovodnih stubova, stubova za

kontaktnu mrežu u saobraćaju, za rasvjetu; mehanička obrada “L” metala i

ploča;

antikorozivna zaštita vrućim pocinčavanjem, korištenje cinka i HCl u

tehnološkom procesu, zagađenje voda i zemljišta), ŽICA d.d. (proizvodnja

niskougljenične I visokougljenične vučene žice:, čelične užadi, CO2 žice,

korištenje H2SO4 u tehnološkom procesu, akumuliranj ethnološkog otpada u

vidu šljake I pijeska);

BITUMENKA dd (proizvodnja bitumenskih izolacionih proizvoda: krovne

ljepenke; izolacione trake elestomerne i plastomerne; bitumenska masa,

korištenje zagrijanog tečnog bitumena u procesu proizvodnje);ŠIPAD

ENTERIJER d.d (proizvodnja građevinske stolarije I elemenata: stolarija;

brodski pod i lamperija; namještaj; montažne kuće; korištenje kotlovnice na

mazut, lakova I boja u procesu proizvodnje); ZRAK HOLDING (proizvodnja

optičkih uređaja, precizna mehanika, korištenje hemikalija, kiseline, soli,

ljepila, koje dijelom idu u otpadne vode, otpadna so); BROJLER doo

(proizvodnja, prerada i konzerviranje mesa peradi), te sljedeći privredni

subjekti:

33

E – ARMATURE, E-LIVNICA, TVORNICA HIDROOPREME, TEHNOLOŠKA

OPREMA, UNIKLIMA, INDUSTRIJA TRIKOTAŽE ŠIK, KRAS dd, SPRIND dd,

ASTRO dd, TRGOSIROVINA, PAPIR SERVIS, DIJAMANT doo, STEP dd,

TELEKOM INŽINJERING, HIDROTEHNIKA, TEHNIKA dd, LIFTOVI doo,

DIMONT doo, OKI doo, EURO-ASFALT doo, BOSNAPLAST, CTS DC doo,

CTS TRANSPORT ROBE, CTS TRANZIT dd, CTS MT INTERNATIONAL

doo, INTEREUROPA RTC, GRAFIKA ŠARAN, CPU doo, VF KOMERC,

INTEREX, ASA PVA doo, ASA PSS doo, ALPIKO, ZVEČEVO COMMERCE,

TP DC «SARAJEVO», CEMENTNI TERMINAL, FARIDO doo, FABULAS doo,

F AUTO CENTAR SA, NEURON KOMERC, KUVET doo, MAGROSMETAL,

IMZIT KOMERC, BRKIĆ PETROL, OMV, SELEX, ENERGOPETROL,

MESSER, BETONARA –RAJLOVAC, GP BOSNA, REVEUS, KARGO, te 4

pilane u privatnom vlasništvu.

Preciznija lista preduzeća podnesena je Kantonalnom ministarstvu prostornog

uređenja i okoliša kao dio pripreme federalnog registra.

Slika 1. - Općina Novi Grad

34

3. POVEZANOST LEAP-a OPĆINE NOVIH GRAD SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA I TEKUĆIM LOKALNIM PROJEKTIMA

Lokalni akcioni plan za okoliš Općine Novi Grad je strateški dokument koji

proizilazi iz Nacionalnog akcionog plana za okoliš, kojim su propisani strateški

ciljevi i mjere u pojedinim oblastima okoliša.

Takođe, LEAP Općine Novi Grad je jedan od ulaznih strateških dokumenata

za realizaciju projekta Kantonalnog akcionog plana.

Akcioni plan za okoliš na lokalnom nivou predstavlja smjernice prioritetnog

djelovanja u cilju poboljšanja kvaliteta životne sredine.

U nastojanju da aktivno djeluje na poboljšanju kvaliteta životne sredine,

Općina Novi Grad je poduzela niz budžetskih projekata.

Usvojenim budžetom Općine Novi Grad Sarajevo za 2005.godinu planirano je

ukupno 6.872.000 KM za kapitalne projekte, investiciono i tekuće održavanje

kao i izgradnju infrastrukturnih objekata i organizovane aktivnosti građana

značajnih za ekološku i razvojnu ravnotežu. Gotovo sve Općinske službe

provode aktivnosti koje direktno ili posredno utiču na stanje okoliša. Najvažniji

projekti su planirani na osnovu zakonskih ovlaštenja i raspoloživih namjenskih

javnih sredstava budžeta Općine, a također su odraz prioriteta građana

istaknutih tokom javne rasprave do donošenja budžeta. Među planiranim

projektima su: Izrada projektne dokumetnacije i hitne intvervencije na vodovodnoj i

kanalizacionoj mreži;

Održavanje i rekonstrukcija vodotoka, lokalnih vodovoda, prirodnih

izvora i javnih česmi;

Uređenje i održavanje javnih dječijih igrališta, aleja i javnih zelenih

površina;

Sufinansiranje nabavke posuda za diferencijalno prikupljanje

otpada, izgradnja natkrivenih niša i komunalna higijena;

Sanacija biciklističke staze Nedžarići – Otoka i markiranje staze

Dobrinja–Otoka;

Rekonstrukcija i održavanje ulica, mostova i pješačkih staza i

stepeništa;

II faza rekonstrukcije Sportske dvorane «Mojmilo»

35

Sufinansiranje objekta MZ, ambulanta, apoteka i pošta Alipašin

most

Izgradnja sportsko-rekreativnog centra «SRCE» Buča potok

Projekat pomoći u sjemenskom i drugom repromaterijalu za jesenju

sjetvu;

Pilot projekat proizvodnje povrća u plastenicima;

Projekat edukacije iz oblasti hortikulture, voćarstva, plasteničke

proizvodnje i ljekobilja;

Projekat hortikulturnog uređenja zelenih površina predškolskih

ustanova i osnovnih škola na području Općine;

Projekat podsticaja proizvodnji jagodičastog voća u vlastitim

baštama;

Projekat izrade farmakognozijske karte na teritoriji Općine Novi

Grad;

Tekući grant za podršku sportskim klubovima i KUD-ovima cca;

«Novogradski dani 2005» manifestacija kulture i sporta;

Tekući grant podrške obrazovanju, takmičenjima, informiranju i

kulturno-sportskim manifestacijama tradicionalnog općinskog

značaja;

Učešće u izradi regulacionih i urbanističkih planova;

Rušenje objekata bez građevinske dozvole;

Projekat izgradnje separatnog kanalizacionog kolektora u Ul. Safeta

Zajke;

Podrška «Sarajevo film festivalu» i proširenje aktivnosti za građane

Općine Novi Grad Sarajevo u sali MMC;

Učešće u partnerskim projektima deminiranja.

Ukupan budžet Općine za 2005. godinu je 16.730.000,00 KM. Opće javne

službe sa svojim troškovima su na planskom nivou od 6.083.000 KM.

Planirano je da se 10.647.000 KM vraća građanima kroz kapitalne projekte ili

tekuće grantove.

Za pet prvih projekata na listi, direktno vezanih sa kvalitetom okoliša i

kvalitetom življenja na području Općine, obezbijeđeno je ukupno 510.000 KM

iz budžeta tekuće godine.

36

Posljednjih nekoliko godina izdavajaju se značajnija sredstva za

modernizaciju regulacionih planova u cilju prilagođavanja faktičkom stanju i

ostvarenju razvojnih programa Općine i viših organa vlasti. Proces i dinamika

ovog važnog posla je u zavisnosti od kapaciteta ovlaštenih institucija za

planiranje koje su pretrpane zahtjevima i drugih općina. Od ove aktivnosti

ovisi i stepen legalizacije objekata koji su izgrađeni bez građevinskih dozvola.

Rušenje bespravnih građevina je najozbiljniji problem svake Općine. Postoji

niz otežavajućih okolnosti koje prevazilaze mogućnosti Općine.

Učešće nevladinog sektora u projektima ekološke zaštite je veoma skromno.

Sufinansiranje projekata nevladinih i neprofitnih organizacija jeste redovna

aktivnost Općine. Komisija za budžet Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo u

javnoj proceduri odlučuje o strukturi projekata koji će se sufinansirati ili u

cjelosti finansirati iz budžeta za tekuću godinu. Do sada nisu postojale

smjernice za prioritete utvrđene kroz eventualnu strategiju razvoja Općine i u

tom smislu i zaštite okoline.

Sadašnji stepen izgradnje primarne mreže vodovodne i kanalizacione

infrastrukture vezano za individualnoe stambene objekte i cijela naselja je

nezadovoljavajući obzirom na nedostajuća finansijska sredstva prema

aktuelnoj raspodjeli javnih prihoda. Planirano je iznalaženje novih modela

finansiranja izgradnje promenute mreže u saradnji sa Gradom i Kantonom. S

druge strane investitori malih i srednjih preduzeća su prilično zastupljeni u

izgradnji infrastrukture uz pomoć općinskih službi i bitno utiču na poboljšanje

dinamike izgradnje. Intenzivne aktivnosti na obnovi i razvoju Općine

posljednjih nekoliko godina otvaraju nove perspektive i redefinisanje

strateških prioriteta u cilju ostvarenja harmoniziranog i integrisanog razvoja.

Realnija raspodjela javnih prihoda uz podizanje nivoa efikasnosti uprave

ozbiljne su pretpostavke za još naprednije programe rada. Odlukom za izradu

LEAP-a Općina Novi Grad Sarajevo se obavezala da samostalno ili u

partnerstvu sa drugim institucijama, odnosno nevladinim organizacijama i

građanima trajno provodi ekološke projekte u skladu sa Zakonom.

37

4. UČEŠĆE JAVNOSTI U PROCESU NASTANKA LEAP-a

Metodologija izrade LEAP-a se zasniva na aktivnom učešću javnosti u svim

fazama procesa:

procesu identifikacije prioritetnih ekoloških problema,

procesu procjene njihovih efekata i

procesu utvrđivanja prijedloga najefikasnijih rješenja.

LEAP je proces kojim se stanje životne sredine sagledava iz perspektive

lokalne zajednice, što podrazumjeva pravovremeno uključivanje i informisanje

stanovništva o toku realizacije projekta.

U prvoj projektnoj fazi, građani su putem prigodnih letaka informisani o

realizaciji projekta izrade LEAP-a Općine Novi Grad (u prilogu). Na letku, koji

je masovno distribuiran, dato je objašnjenje pojma LEAP, te su prikazani

zadaci, metode i očekivani rezultati. Građani su u daljem tekstu pozvani da se

aktivno uključe u LEAP, tako što će iznijeti vlastito mišljenje o stanju njihovog

životnog okruženja.

U cilju efikasnog sagledavanja okolišne problematike na prostoru Općine Novi

grad, u prvoj fazi realizacije projekta formiran je GEO (Građanski Ekološki

Odbor), u čiji sastav su ušli predstavnici svih mjesnih zajednica sa prostora

Općine. GEO je osmišljen kao tijelo koja treba da ostvari vezu između

struktura vlasti (Općine) i lokalne zajednice, da korespondira u oba smjera i

transmisira stavove obje strane. S tim u vezi, delegirani članovi GEO su imali

zadatak organizovati i provesti javnu raspravu u svojim mjesnim

zajednicama.

Poziv za učešće građanima je upućen sedam dana ranije, putem letaka koji

su ih informisali o zadacima, vremenu i mjestu održavanja javne rasprave.

Odaziv građana po mjesnim zajednicama je bio neujednačen, ali se sumarno

može ocjeniti kao zadovoljavajući. Koordinatori za LEAP su pripremili i

distribuirali upitnike korištene tokom javne rasprave.

Poziv za javnu raspravu građanima je, takođe, upućen preko lokalnih i

kantonalnih medija.

U periodu nakon javne rasprave, građanima su na raspolaganje ostavljene

kutije i pripremljeni upitnici, kako bi u što većem broju mogli iznijeti svoje

mišljenje i učestvovati u procesu LEAP-a. Kutije su, osim u mjesnim

38

zajednicama, postavljene i u sjedištima nevladinih organizacija, te u samoj

zgradi Općine Novi Grad.

Prva radionica LEAP-a je dobro medijski praćena od strane lokalnih i

kantonalnih RTV kuća, a obavijesti o održavanju radionice su objavljene i u

važnijim pisanim medijima.

Izrada LEAP-a za Općinu Novi Grad je predvidjela kontinuirano informisanje

javnosti o toku projektnih aktivnosti. S tim u vezi, općinski koordinator projekta

medijima je pravovremeno dostavljao obavjesti o svim planiranim i

ostvarenim aktivnostima u sklopu realizacije projekta. Tim povodom su

ostvareni kontakti sa Kantonalnom televizijom, studijom HAYAT i drugim

medijskim kućama.

Sljedeći korak u informisanju javnosti postignut je štampanjem plakata sa

oznakama koordinatora, finansijera i logom projekta. Plakat je distribuiran

preko članova Građanskog ekološkog odbora, te preko općinskog

koordinatora za LEAP.

Šire učešće javnost postignuto je anketnim ispitivanjem koje su proveli članovi

Studentske sekcije NVO EKO BiH.

Anketni obrazac je osmišljen tako da se dobije općenita slika o stepenu

ekološke svijesti kod građanstva. Anketom je ustanovljeno da građani nisu

zadovoljni stanjem svog životnog okruženja.

Najmlađi dio populacije je uključen u izradu LEAP-a putem Konkursa koji je

organiziran sredinom realizacije projekta. Obavijest o konkursu je upućena

preko općinskog koordinatora za LEAP svim osnovnim školama sa prostora

Općine Novi grad, Sarajevo.

Učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole su kroz likovne radove

trebali dati vlastitu viziju stanja životne sredine, kako jeste i kako smatraju da

bi trebalo biti. Zadana tema je glasila "Moj grad -Novi grad ". Učenici viših

razreda osnovne škole, od četvrtog do osmog, su imali zadatak da u literarnoj

formi opišu vlastitu viziju Općine

Konkurs se pokazao kao vrlo uspješna forma uključivanja javnosti.

Općinskom koordinatoru su u određenom vremenskom roku dostavljena

ukupno 132 likovna i 49 literarnih radova, koje je evaluirala tročlana komisija.

Svečana ceremonija dodjele predviđenih novčanih nagrada i pohvala je

održana 13.04.2005. god., u prostorijama Kulturnog centra Dobrinja.

39

Za najbolje likovne radove su nagrađeni učenici :

Arijana Muratović (O.Š. «Fatima Gunić», rad u prilogu)

Admir Isaković (O.Š. «Al Walidein Gazzaz)

Darija Karamustafić (O.Š.»Aleksa Šantić»)

Lejla Muratović (O.Š. «Umihana Čuvidina»)

Faris Grabus (O.Š.»Aleksa Šantić»).

Za najbolje literaturne radove su nagrađeni učenici:

Malik Pašić (O.Š. «Fatima Gunić», rad u prilogu)

Armin Avdić (O.Š. «Al Walidein Gazzaz)

Anesa Muratović (O.Š. «Umihana Čuvidina»)

Mirela Jašarević (O.Š. «Behaudin Selmanović)

Adna Ćorić (O.Š.»Aleksa Šantić»).

Osim nagrađenih, diplome su dodijeljene i pohvaljenim učenicima na

Konkursu.

Slika 2 – Nagrađeni učesnici Konkursa u Kulturnom centru Dobrinja

40

Slika 3. Prvonagrađeni likovni rad: Arijana Muratović, III 2 O.Š: „Fatima Gunić“

41

Slika 4 – Članovi Ekološke sekcije O.Š. «Aleksa Šantić» u Kulturnom centru Dobrinja

Kao jedan od veoma važnih oblika uključivanja javnosti u projekat LEAP-a, navodimo uspostavu

web stranice projekta. Stranica je namijenjena svima, ali prije svega onoj kategoriji stanovnika

Općine Novi Grad, koja je navikla da se kroz svakodnevno učenje i rad koristi internetom.

Dakle, za ovaj projekat LEAP-a sa ponosom slobodno možemo tvrditi da javnost nije o njemu

samo informisana, nego je aktivno učestvovala u njegovoj izradi.

Ipak, smatramo se obaveznim da naglasimo da odnos medija prema projektu (i uopšte prema

problematici) nije zadovoljavajući. Kao uzroke ovakvog stanja možemo naglasiti mnoge momente,

ali ovdje izdvajamo dva osnovna:

• nedovoljan novo ekološke svijesti samih medija;

• senzacionalistički umjesto problemskog pristupa informaciji.

Želimo naglasiti da se nadamo da će važnost lokalnog akcionog plana biti bolje shvaćena kroz

njegove rezultate.

42

OPĆINA NOVI GRAD – SARAJEVO JE JEDNA OD NAPREDNIH GRADSKIH SREDINA KOJA JE PREPOZNALA VAŽNOST ŽIVOTNE SREDINE I EKOLOŠKE SVIJESTI SVOJIH GRAĐANA.

UVIĐAJUĆI DA SE STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA TERITORIJI OPĆINE U MNOGOME MOŽE EFIKASNO POPRAVITI, OPĆINSKE STRUKTURE SU 2003. GODINE DONIJELE ODLUKU O PODUZIMANJU PROJEKTA LOKALNOG AKCIONOG PLANA ZA OKOLIŠ (LEAP-A).

U SARADNJI SA REGIONALNIM CENTROM ZA OKOLIŠ (REC), PROCESOM JAVNE PROCEDURE, KAO PARTNERSKA ORGANIZACIJA IZABRANA JE NGO EKO BIH, SA SJEDIŠTEM U SARAJEVU.

SVRHA PROJEKTA JE UKLJUČIVANJE SVIH GRAĐANA U ODGOVORNO OKOLINSKO PLANIRANJE. PROSTOR U KOJEM ŽIVIMO PRIPADA SVIMA: ZA NJEGOVU BUDUĆNOST SVI SNOSE ODGOVORNOST.

CILJ PROJEKTA JE IZRADA DOKUMENTA KOJIM ĆE SE PREPOZNATI OSNOVNI EKOLOŠKI PROBLEMI I ODABRATI PRIORITETNI EKOLOŠKI ZADACI.

PROJEKTOM SU PREDVIĐENE JAVNE KAMPANJE KOJE TREBAJU ISTAKNUTI

ZNAČAJ ZAJEDNIČKOG PLANIRANJA ZDRAVE BUDUĆNOSTI I UKAZATI NA POSLJEDICE AKTUELNIH OBRAZACA PONAŠANJA.

PROJEKAT SE REALIZUJE KROZ SARADNJU REGIONALNOG CENTRA ZA OKOLIŠ (REC-a) ZA SREDNJU I ISTOČNU EVROPU - URED U BiH I ŠVEDSKE MEĐUNARODNE AGENCIJE ZA RAZVOJ I SARADNJU (Sida).

kontaktirajte

- www.novigrad sarajevo.ba - mjesne zajednice

- http://ekobih.pmf.unsa.ba

43

5. PROCJENA STANJA OKOLIŠA U OPĆINI NOVI GRAD Brzom procjenom stanja životne sredine na području Općine Novi Grad Sarajevo dolazi se

do nezadovoljavajuće ocjene stanja pojedinih komponenti.

Zagađenje zraka i njegovu opterećenost polutantima stanovnici ove Općine osjećaju

tokom cijele godine, a naročito tokom zimskog i proljetnog perioda. Veoma gust saobraćaj

duž glavnih transverzala kroz Grad Sarajevo ovu Općinu opterećuje svakodnevno. Ranija

mjerenja (na drugim kontrolnim tačkama Grada) su pokazala da se broj vozila koja, duž

Bulevara Meše Selimovića, prođu tokom jednog sata kreće oko prosječnih 1500. Ako

poznajemo kvalitet vozila koja se kreću našim cestama i kvalitet goriva koja se

upotrebljavaju, jasno je da saobraćaj izaziva veoma velika opterećenja atmosfere na ovom

području. Topoklimatski, područje Općine Novi Grad nije pogodno za samoregulaciju.

Inverzije zraka su česte, naročito zimi i u proljeće. Hladni zrak, opterećen polutantima, leži

u Sarajevskom polju, što je pojačano u vremenskim uslovima kad nema vjetra.

Industrijska postrojenja na području grada najvećim dijelom nisu u funkciji. Postrojenja

koja su u radu i veliki broj kotlovnica, lociran na području Općine, atmosferu opterećuju

različitim produktima sagorijevanja.

Materije koje se nalaze u zagađenom zraku putem oborina dospijevaju u zemljište. Iz

zemljišta se vraćaju u biosferu usvajanjem preko korjenovog sistema, a jedan dio

zagađujućih materija se ispira u dublje slojeve zemljišta i odlazi u podzemne tokove.

Podzemni tokovi vode izlaze na površinu kao izvorišta i bunari, te je moguće i opterećenje

pitke vode različitim polutantima, koje smo ispustili u atmosferu.

Na kvalitet zraka na području Općine upućuju i podaci dobijeni iz Javne ustanove Dom

zdravlja Kantona Sarajevo. Tokom 2004. godine OJ DZ Novi Grad obavila je u primarnoj i

sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti 2.238.514 usluga. U tabeli 10. su prikazana vodeća

oboljenja prema starosnim kategorijama.

Kao što je jasno vidljivo iz priložene tabele, najveći broj oboljenja se odnosi na bolesti

respiratornog sistema. Pri tome, najmlađi stanovnici i omladina reaguju kroz respiratorne

infekcije i akutni bronhitis, dok stariji reaguju kroz pojavu težih oboljenja.

44

TABELA 10: PREGLED VODEĆIH OBOLJENJA U OPĆINI NOVI GRAD PREMA STAROSNIM KATEGORIJAMA KATEGORIJA 0 – 6 god. 7 – 18 god. 19 – 64

god. preko 65

god. Akutne respiratorne infekcije

27.436 13.120 3.196 566

Diarea i gastroenteritis inf.por.

451

Akutni bronhitis 2.888 1.299 548 281 Povrede 282 935 658 Infekcije kože i potkožnog tkiva

1.190 776

Maligne neoplazme 2 2 96 225 Respiratorne i druge tuberkuloze

13 9

Da li možemo ove podatke dovesti u vezu sa stanjem zraka? Iako za to ne postoji direktan

dokaz, jasno je da zrak koji udišemo djeluje na respiratorni sistem. Zrak opterećen

polutantima ostavlja traga u našem organizmu, gdje se polutanti akumuliraju u pojedinim

organima i trajno ih oštećuju.

Zašto se smatra da važnim da svaka razvijena urbana cjelina ima zeleni pojas? Šumski

ekosistemi oko grada i gradsko zelenilo nemaju samo funkciju ukrasa, nego prvenstvenu

funkciju prečiščivača zraka, te funkciju amortizovanja urbane klime. Stanje biodiverziteta

na području Općine je potpuno nezadovoljavajuće. Tokom proteklog perioda najveći dio

šumskog fonda je uništen, a i danas se svakodnevno uništava procesima bespravne

gradnje. Još jedna od posljedica devastacije šumskog fonda na području općine je pojava

klizišta, jer drvenaste vrste svojim dubokim korjenskim sistemom prirodno održavaju

stabilnost zemljišta. U ravnom dijelu Općine, nepostojanje uređenog zaštitnog šumskog

pojasa oko riječnih tokova dovodi do pojave poplava u kišnom dijelu godine.

Prema podacima općinskih službi u nekoliko predratnih katastarskih općina došlo je do

100% sjeće šumskog fonda. To su: Buća potok, Dobrinja, Dolac, Novo Sarajevo III i Novo

Sarajevo IV. Treba takođe pomenuti činjenicu da postoji intenzivna degradacija šumskog u

poljoprivredno i građevinsko zemljište na području K.O. «Bojnik» (6,2 ha), Reljevo (3,2 ha)

i Rajlovac (0,2 ha).

Stanje gradskog zelenila, odnosno tercijarnih tipova ekosistema je poražavajuće za

razvijenu urbanu sredinu. Umjesto ljepote održavanih i njegovanih parkovskih i zelenih

površina, neplanska i nestručna sadnja alohtonih drvenastih vrsta uspjela je da od

područja Općine stvori sliku siromašnog i zapuštenog urbaniziranog područja. Ako se

45

tome doda slaba efikasnost u održavanju javnih površina, postaće jasno da urbana cjelina

nema ni sadašnji ni budući kvalitet življenja, ukoliko odnos prema okolišu ostane isti.

Ono što se da primijetiti kako procjenom stanja životne sredine, tako i javnim raspravama

o ekološkim problemima i direktnim anketiranjem građana, nivo ekološke svijesti je pored

socijalnog momenta, osnovni uzrok i generator prisutnih problema. Pri tome se ne misli

samo na svijest najšireg građanstva, nego i struktura koje su u proteklom periodu bile

odgovorne za upravljanje okolišem. Posebno je indikativan nivo ekološke svijesti medija,

koji se očituje kroz slabu pažnju koju posvećuju ekološkim problemima na području

općine. Činjenica je da najmlađi, koji su na neki način kroz školske aktivnosti okupljani i

educirani, imaju viši nivo ekološke svijesti od svojih roditelja. Stoga je neophodno posebnu

pažnju posvetiti edukaciji odraslih, u čijim rukama i jeste odgovornost za sva dešavanja i

pojave.

O stepenu ekološke svijesti svjedoči i činjenica da građani najčešće nisu u stanju

prepoznati ekološke probleme, odnosno njihove uzroke. Jedan od slabo uočenih i

prepoznatih ekoloških problema je problem buke i vibracija, stalno prisutan u

urbaniziranom dijelu Općine. O njegovim efektima stanovnici Općine znaju vrlo malo, iako

je veza ovog problema sa stanjem javnog zdravlja stanovnika nepobitna činjenica.

Posebno istaknut problem na području Općine Novi Grad Sarajevo jeste bespravna

gradnja. Problem ukazuje na činjenicu da upravljanje prostorom, kao resursom kojim

Općina raspolaže, nije zadovoljavajuće. Sekundarni problemi, proistekli iz ovakvog odnosa

su od neprocjenjivog značaja po kvalitet okoliša i kvalitet življenja u Općini. Degradacija

staništa, pojava klizišta, neriješeni infrastrukturni problemi, zagađivanje i destrukcija

površinskih i podzemnih tokova, te brojni drugi problemi koji vode smanjenom kvalitetu

življenja su posljedica neprovođenja zakona iz oblasti upravljanja prostorom. U

urbaniziranom dijelu Općine, prostor se ne koristi u namijenjene svrhe. Zelene površine i

dječija igrališta se koriste za parkiranje vozila, a nije rijetkost da se i u skučenom

urbaniziranom dijelu dozvoljava gradnja privatnih objekata od kojih stanovnici nemaju

direktnu korist.

Rad inspekcijskih službi je nodovoljan za šta postoje brojni primjeri. Ova činjenica sa

jedne, a kultura stanovanja i življenja u urbanom prostoru sa druge strane, uveliko

umanjuju ambijentalnu, estetsku i higijensku vrijednost prostora, čime kvalitet življenja još

jednom drastično opada.

Prema mišljenju građana, rad javnih komunalnih preuzeća ne zadovoljava kapacitete

Općine, što se ogleda u uspostavi infrastrukture, upravljanju otpadom, mogućnostima

46

iskorištavanja korisnog otpada, a naročito u nezadovoljstvu građana postojećom

situacijom.

Međutim, zvanične analize nadležnog kantonalnog ministarstva ukazuju na činjenicu da se

komunalne usluge, po obimu i kvalitetu, pružaju i iznad materijalnih mogućnosti korisnika.

Takvo stanje se prevazilazi pokrivanjem gubitaka JKP na teret državnog kapitala i

finansiranjem iz budžeta Kantona. Ostavljena je zakonska mogućnost za uvođenje

komunalne naknade za unapređenje kvaliteta komunalnih usluga. U cilju racionalnog

pristupa ovoj problematici potrebno je iskoristiti sve načine podizanja efikasnosti, koji

uključuju podizanje nivoa svijesti, efikasniji rad komunalnih preduzeća, pa i uvođenje

komunalnih naknada.

Institucionalni okvir za upravljanje okolišem nije razvijen na lokalnom nivou. Da bi se

pitanja okoliša institucionalizirala, neophodno je proširivanje nadležnosti Općine,

uspostava finansijskih mehanizama, strategija razvoja odnosa prema okolišu i uspostava

stručnog multidisciplinarnog pristupa u rješavanju pitanja okoliša.

Osnovne grupe ekoloških problema prema oblastima, te njihovi efekti po ljudsko zdravlje,

stanje okoliša i kvalitet življenja su prikazani u tabeli 11.

Slika 5 – Tačan broj bespravno izgrađenih objekata na Općini nije poznat

47

TABELA 11 - PROCJENA STANJA OKOLIŠA NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD

Ekološki problem Izvori i uzroci problema

Glavne zagađujuće materije

Uticaj na zdravlje Uticaj na okolinu Kvalitet života

Zagađenje zraka Prekomjeran broj vozila loše kvalitete, industrijske postrojenja bez uvedenih mjera za smanjenje zagađenja zraka, spaljivanje otpada na deponijama

SOx, NOx, CO, CO2, CH4, teški metali, čestice čađi i prašine

Respiratorna oboljenja, naročito u populaciji djece i starih osoba; Pojava stresa i srodnih psihičkih stanja

Akumulacija materija nastalih sagorjevanjem folsilnih goriva. Usljed slabe provjetrenosti dolazi do taloženja ovih materija i zagađenja zemljišta i vodotokova. Podstiče se proces nastanka smoga, što za posljedice ima promjenu intenziteta insolacije i kvaliteta svjetlosti. Dolazi do promjene osnovnih ekoloških uslova života na području Općine.

Smanjen usljed pojave bolesti, ograničen boravak na otvorenom, naročito tokom zimskih mjeseci

Zagađenje vode

Otpadne vode iz domaćinstava, industrijskih postojenja i malih privrednih preduzeća; cijeđenje vode iz gradske deponije podzemnim tokovima, zagađenje vode kao posljedica zagađenja zraka; prekomjerno trošenje pitke umjesto tehničke vode.

Fosfati, nitrati, teški metali, kiseline, organska onečišćenja

Mogućnost izbijanja epidemija zaraznih bolesti, mogućnost akumulacije u ljudskom organizmu i nastanka različitih teških oboljenja pojedinih organa (bubrezi, jetra)

Poremećaji životnih ciklusa u vodenim ekosistemima, nedostatak kiseonika, nemogućnost procesa samočišćenja vodenih tokova usljed visoke opterećenosti, pojava eutrofikacije, ireverzibilni razvoj degradacionih tipova ekosistema. Kao osnovna posljedica se javlja mogućnost smanjenja resursa pitke vode.

Pojava neugodnih mirisa u blizini i široj okolini vodotokova, negativni psihološki efekti, smanjene ambijentalne vrijednosti prostora. Najveću opasnost predstavlja dugoročna mogućnost zagađenja podzemnih, a time i izvorišnih voda.

48

Problem upravljanja otpadom

Nedovoljna angažirast javnog komunalnog preduzeća, nedostatak mjesta za odlaganje i odvojeno odlaganje otpada, nepoštivanje zakona koji tretiraju materiju od strane stanovništva, privrednih preduzeća, slab inspekcijski nadzor, nizak nivo ekološke educiranosti stanovništva, prekomjeran razvoj potrošnje kao generatora stavranja otpada

Sve vrste otpada: čvrsti komunalni otpad, tečni otpad, industrijski otpad, organski i otpad, opasni otpad

Mogućnost nastanka epidemija zaraznih bolesti, negativni psihološki efekti kao posljedica svakodnevnog života u opasnom okruženju,

Poremećaj prirodnih procesa kruženja materije i protoka energije u ekosistemima. Akumuliranje otpada i zagađivanje atmosfere, pedosfere i hidrosfere. Zaustavljanje kružnog toka materije kroz ekosisteme upotrebom nerazgradivih i slabo razgradivih materija

Smanjen svakodnevni kvalitet življenja u urbanoj cjelini je u najdirektnijoj vezi sa ovim pitanjem, sa svih aspekata življenja: zdravstvenog, sa aspekta ambijentalnog okruženja, sa aspekta odgoja i stabilnosti budućih generacija.

Problem upravljanja prostorom

Bespravna gradnja, dozvoljena gradnja i upotreba prostora bez osnova ekološkog planiranja, nepropisno parkiranje motornih vozila, odlaganje otpada na površinama koje nisu za to namjenjene, a

Sve vrste otpadnih materija koje nastaju kao posljedica nepostojanja komunalne infrastrukture, prekomjerno opterećenje postojeće infrastukture

Svi zdravstveni problemi uzrokovani nepostojanjem vodovodne i kanalizacione infrastrukture, zarazna oboljenja, zdravstveni problemi uzrokovani smanjenom fizičkom aktivnošću, fizička opasnost od pojave klizišta

Ireverzibilna degradacija primarni, sekundarnih i tercijarnih tipova ekosistema, Ireverzibilna degradacija zemljišta izgradnjom građevinskih objekata, nastankom divljih deponija, slabom sanacijom objekata;gubitak puferske moći ekosistema; generiranje poremećaja u životnoj sredini, nastanak «antropogenih pustinja»

Kvalitet življenja na prostoru općine primarno je smanjen degradacijom šumskih i livadskih ekosistema, kvalitet življenja bez potrebnih infrastrukturnih objekata nije u skladu sa urbanim standardima življenja; nemogućnost boravka na otvorenom prostoru, uzurpacija prostora za odmor i rekreaciju

49

Problem upravljanja biodiverzitetom

Problem koji proističe iz problematike upravljanja prostorom; Nedovoljno angažovanje javnog komunalnog preduzeća

Sve vrste otpadnih materija koje nastaju kao posljedica nepostojanja komunalne infrastrukture, prekomjerno opterećenje postojeće infrastukture

Svi zdravstveni problemi koji proističu iz zagađenja zraka, iz nepostojanja komunalne infrastukture, iz promjene mikroklimatskih uslova, prekomjernog zagrijavanja urbane cjeline kao što su srčana i nervna oboljenja

Degradacija mogućnosti samoregulacije prostora putem ublažavanja negativnoh efekata zagađenja zraka, zagaćenja vode, promjena klimatskih uvjeta životne sredine, pojačani efekti globalnog zagrijavanja

Evidentno smanjen kvalitet življenja nepostojanjem zelenog pojasa oko prostora življenja; nedovoljno održavanim prostorom za odmor i rekreaciju stanovništva, primjetan proces ogranićavanja stanovništva na stambene i radne prostorije.

Problem buke Prekomjerno korištenje prevoznih sredstava, zastario gradski prevozni sistem, blizina aerodroma, buka iz ugodtiteljskih objekata u naseljima

Veliki broj nervnih oboljenja je podstaknut dejstvom buke na centralni nervni sistem čovjeka. U vezi sa ovim problemom je i poremećaj bioritma, koji rezultira gubitkom sinhronizacije rada žljezdanog sistema.

Poremećaj biotičkih elemenata ekosistema, gubitat populacija pojedinih vrsta organizama.

Smanjen kvalitet življenja po osnovu visokog stepena urbanizacije prostora.

Neodgovarajući nivo ekološke svijesti stanovništva

Pojava koja je istovremeno i uzrok ostalih i zaseban ekološki problem. Slabo poznavanje ekoloških procesa u životnoj okolini je najveći uzrok neodgovornosti i pojedinaca i zajednice.

Sve vrste zagađujućih materija u okolini

Sve vrste zdravstvenih problema koji se mogu povezati sa okolinom

Ireverzibilna degradacija svih tipova ekosistema

Smanjen kvalitet življenja po osnovu svih prisutnih problema.

50

Kultura življenja Veoma nizak nivo odgovornosti pojedinaca prema drugim, slaba povezanost i homogenost zajednice, slaba tendencija razvoja odgovornosti prema zajedničkim dobrima

Povećana količina otpadnih materija i polutanata u životnoj sredini

Mogućnost zaraze slabim održavanjem zajedničkih prostora, zaraze usljed nedozvoljenog držanja stoke i peradi, fizička opasnost i mogućnost infekcija ujedima pasa, poremećaji bioritma usljed nepoštivanja kućnog reda

Degradacija urbanih zelenih površina i tercijarnih ekosistema, sa degradacijom svih njihovih komponenti.

Smanjen kvalitet življenja po osnovu gubitka ambijentalnih vrijednosti i fizičke nesigurnosti građana.

Problemi Institucionalnog okvira

Neodgovarajuća sistemska rješenja su vrlo često podloga za mnogobrojne ekološke probleme okoline. Mala nadležnost Općine u rješavanju problema, neodgovarajući raspored budžetskih sredstava doprinose tom problemu, kao i presložena unutrašnja organizacija i neefikasnost inspekcijskih službi

Sve vrste zdravstvenih problema koji se mogu povezati sa okolinom

Degradacija svih tipova ekosistema kroz degradaciju njihovih komponenti, kao posljedica neplanskog i nestručnog odnosa prema okolini.

Smanjen kvalitet života po osnovu nebrige o održavanju kvaliteta sredine.

51

6. UTVRĐIVANJE OKOLINSKIH PRIORITETA

Nakon procjene stanja okoliša prišlo se utvrđivanju okolišnih prioriteta od strane

radnih tijela LEAP-a za Općinu Novi Grad.

Karakteristika lokalnog akcionog plan za okoliš jeste glas javnosti u iznošenju

problema i utvrđivanju prioriteta. Da bismo dobili mišljenje najšire javnosti, odnosno

stanovnika Općine, u ovom procesu smo krenuli od javne rasprave o najkrupnijim

ekološkim problemima po mjesnima zajednicama. Rezultati javne rasprave su

evaluirani na 1. radionici LEAP-a, gdje su članovi Građanskog ekološkog odbora

iznijeli pojedinačne rezultate javne rasprave, a potom ih evaluirali na način kako je

prikazano u tabeli 1.

Dobijenu listu ekoloških problema su analizirali članovi Studentske sekcije EKO BiH,

nakon čega su pripremili procentualnu zastupljenost svakog problema na nivou

Općine.

Mada je potpuno jasno da pojedini ekološki problemi dotiču različite oblasti okoliša,

koji je u principu jedinstven kompleks prisutnih ekoloških faktora, iz potpuno

praktičnih razloga smo probleme izdvojili u pojedine oblasti, odnosno komponente

upravljanja okolišem.

Na radionicama Savjetodavnog odbora lista ekoloških problema je evaluirana, te su

joj pridodani ekološki problemi za koje su članovi savjetodavnog odbora smatrali da

se moraju istaći. To su prije svega problemi institucionalnog okvira u rješavanju

okolinskih pitanja, a potom i problemi iz pojedinih oblasti.

Evaluacija Savjetodavnog odbora je takođe procentualno prikazana, kako bi bila

uporedljiva i sumirana sa rezultatima javne rasprave.

U tabeli 12. je prikazana jedinstvena lista ekoloških problema, prema rezultatima

rada Građanskog i Savjetodavnog odbora. Problemi su prikazani prema prioritetu, do

kojeg se došlo sumiranjem evaluacije. Izuzetak u tome su istaknuti problemi

institcionalnog okvira (prikazani na kraju tabele), jer su rezultat rada samo

Savjetodavnog odbora.

52

TABELA 12: JEDINSTVENA LISTA EKOLOŠKIH PROBLEMA U OPĆINI NOVI GRAD PO PRIORITENIM OBLASTIMA

GRAĐANSKI EKOLOŠKI ODBOR EV. SAVJETODAVNI ODBOR EV. OBLAST

Nezakonita upotreba zemljišta Nedostatak i uzurpacija rekreativnih i pješačkih zona Nedostatak zelenih površina Uzurpacija zelenih površina izgradnjom Uzurpiranje dječijih igrališta

0,65,35,85,05,0

Bespravna gradnja Nedostatak planskih lokacija za individualnu gradnju Problem imovinsko-pravnih odnosa na infrastrukturnim koridorima po usvajanju regulacionih planova Spora modernizacija regulacione dokumnetacije

4,23

4,23

4,23

4,23

KORIŠTENJE, ZAŠTITA I

UPRAVLJANJE PROSTOROM

UKUPNO 26,7 16,92 43,62 Nepostojanje kanalizacione infrastrukture Protok otpadnih voda kroz naselja Nedostatak regulacionih planova Nedostatak pitke vode Neregularna izgradnja septičkih jama Začepljenje uličnih šahtova Nedozvoljeno držanje stoke i peradi

6,52,41,81,80,90,52,5

Nepostojanje komunalne infrastrukture Nedostatak postrojenja za prečišćavanje

4,234,23

KORIŠTENJE I UPRAVLJANJE

VODNIM RESURSIMA

UKUPNO 19,4 8,46 27,86 Problem održavanja komunalne čistoće Neregulisano odvoženje kabastog otpada Divlje deponije Nedostatak kontejnera

7,26,83,70,8

Nedovolji kapaciteti za prikupljanje i odvojeno prikupljanje otpada Neplansko lociranje kontejnera za otpad i korisni otpad

4,23

3,38

UPRAVLJANJE OTPADOM

UKUPNO 18,4 7,61 26,01

53

Zagađenje zraka Neregulisan gradski prevoz Neugodni mirisi od različitih vidova zagađenja

8,2 1,8 0,9 Prekomjerna upotreba vozila

3,81 UPRAVLJANJE

KVALITETOM ZRAKA

UKUPNO 10,9 3,81 14,71

Nepoštivanje kućnog reda Nedostatak ulične rasvjete Kvalitet rada Eko-policije Opasnost od divljih pasa Nedostatak sadržaja za penzionere Estetska neuređenost okoliša Neodgovornost vlasnika kućnih ljubimaca

0,9 2,3 1,8 3 0,9 0,9 0,9

Problem rada kantonalne inspekcije (rad upavitelja u kolektivnom stanovanju)

3,81

KULTURA ŽIVLJENJA

UKUPNO 10,7 3,81 14,51 Ekološka needuciranost stanovništva 2,4 Nedovoljni programi ekološke edukacije 4,23 STANJE EKO-

SVIJESTI UKUPNO 2,4 4,23 6,63 Nezakonita sječa šuma 1,8 Nepostojanje hortikulturnog plana

Općine 4,23 UPRAVLJANJE

BIODIVERZITETOM UKUPNO 1,8 4,23 6,03 Buka 7,9 BUKA UKUPNO 7,9 7,9

54

Problem nedovoljnog inspekcijskog nadzora Nedostatak monitoringa Nedostatak strategije razvoja Općine Neprovođenje i neuređenost zakonske i podzakonske regulative Nedefisani izvori namjenskog finansiranja Neodgovoran odnos vlasti Neizvršenje inspekcijskih rješenja Nepotpun katastar zagađivača Uska nadležnost općine Nepostojanje partnerstva između vlasti i komunalnih preduzeća Neefikasnost javnih komunalnih preduzeća Nedostatak preventivnih, stimulativnih i kaznenih mjera kod zbrinjavanja raznih vrsta otpada Neprovođenje zakona o komunalnoj čistoći i otpadu

4,23 3,38 4,23 4,23 3,38 3,38 4,23 3,81 3,81 3,81 3,38 3,38 3,81

PROBLEMI INSTITUCIONALNOG

OKVIRA

UKUPNO 49,06 49,06

55

7. PREGLED PRIORITETA PO TEMATSKIM OBLASTIMA 7.1 KORIŠTENJE, ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PROSTOROM

Evidentno je da je upravljanje prostorom na području Općine Novi Grad

najvidljivija posljedica slabosti institucionalnih struktura na svim administrativnim

nivoima. Pod tim se prije svega podrazumijeva mogućnost bespravne gradnje,

protiv koje niti Općina, ni više nadležne strukture ne mogu poduzeti ozbiljnu

akciju.

Iako je činjenica da problem bespravne gradnje na ovom području datira unazad

nekoliko destljića, takođe je očito i to da je njen intenzitet eksponencijalno

uvećan tokom posljednjih godina. Priliv stanovništva raseljenog iz drugih dijelova

Bosne i Hercegovine uveliko daje politički akcenat ovom pitanju, pa stoga i

njegova rješenja postaju daleko teža.

Bez ambicija da se uplićemo u teška rješenja ovog pitanja, ovdje ćemo se

osvrnuti na efekte bespravne gradnje na kvalitet životne srtedine i kvaliteta

življenja.

Degradacija ekosistema kroz bespravnu gradnju. Jasno je da svaki čin

građenja ireverzibilno degradira prostor na kome se odvija. Izgradnja svakog

objekta podrazumijeva totalnu destrukciju životne zajednice razvijene na datom

staništu. Ono što dugoročno gledano, ostaje kao najveći efekat građenja, jeste

takođe totalna degradacija, odnosno destrukcija zemljišta zaposjednutog

gradnjom. Zemljište u smislu opstanka života na određenom prostoru znači

mogućnost, a njegovo zaposjedanje gradnjom svakodnevno smanjuje količinu

ovog resursa na našim prostorima. Pitanje racionalnog korištenja zemljišta kod

nas ni izbliza ne zauzima ono mjesto koje mu pripada, kao da ne želimo biti

svjesni činjenice da ovaj resurs, zbog često nepotrebnih, prevelikih, pa još i

nezgrapnih građevina, bespovratno i prebrzo trošimo. Ukoliko to, kao što je i ovdje slučaj, kombinujemo sa degradiranjem preostalih

klimatogenih ekosistema na njihovim staništima, efekti su višestruko uvećani, a

56

njihove posljedice se polako, ali sigurno počinju očitovati kroz zdravlje

stanovnika.

Bespravna gradnja kao generator problema. Zemljište, koje se zaposjeda

bespravnom gradnjom, u većini slučajeva nema obezbijeđenu komunalnu

infrastrukturu, niti mogućnost da se ona naknadno uvede na redovan način. Na

taj način su nikla cijela nasela bez kanalizacione infrastrukture i vodovodne

mreže (Tab. 13). U pojedinim naseljima Općine vodosnabdijevanje pitkom vodom

se i danas vrši cisternama. Problem kanalizacije se rješava individualno:

izgradnjom septičkih jama koje najčešće tehnički nisu ispravne (mnoge se grade

bez dna i dovode do mogućnosti onećišćenja podzemnih voda), ili se

improvizovanim sistemom kanalizacija odvodi do najbližeg vodotoka. Činjenica je

da i odvodi uređenih cjelina završavaju u riječnim tokovima, a ako tome dodamo

efekte infrastrukturno neuređenih naselja, problem postaje nesaglediv, jer je

potpuno nekontrolisan. Nepostojeća kanalizaciona i vodovodna mreža nisu jedine posljedice bespravne

gradnje u Općini. Do sada je vrlo slabo istaknut problem nepostojanja gasne

mreže u bespravno sagrađenim naseljima. Stanovnici pomenutih naselja

najčešće koriste čvrsta goriva tokom zimskih mjeseci, što uveliko povećava

opterećenje zraka polutantima, koji nastaju u procesu sagorijevanja.

Problem klizišta. Jedna od posljedica bespravne gradnje i degradacije šumskih

ekosistema na području Općine je pojava klizišta. Klizišta su naročito aktivna u

proljetnom i jesenjem periodu, sa pojavom većih padavina. Pritisak nepropisno

postavljenih objekata izaziva klizanje otežalih gornjih slojeva preko donjih

glinenih slojeva zemljišta. Najveći problem pri tome ne predstavlja uništavanje

materijalnih dobara, nego fizička opasnost za stanovnike ovih naselja.

57

TABELA 13: STANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U POJEDINIM MJESNIM ZAJEDNICAMA OPĆINE

MJESNA ZAJEDNICA

BG Br.dom. VODOVOD

Dobroševići 186 1300 Djel. sa gradskog v. sistema, veći dio sa lok. vododvoda, koji ne zadovoljava tehničke uslove Naselje heroja Sokolje 217 1497 Sa gradskog v. sistema. Određeni dijelovi potpuno bez vodosnabdijevanja (dovod vode cisternama) Briješće 176 1677 Riješeno vodosnabdijevanje Alipašin most I 52 2923 Riješeno vodosnabdijevanje Alipašin most II 69 906 Riješeno vodosnabdijevanje Buća potok

389 1736 Riješeno vodosnabdijevanje

Dolac 2035 Riješeno vodosnabdijevanje Staro Hrasno 28 - Riješeno vodosnabdijevanje Čengić Vila 12 - Riješeno vodosnabdijevanje Otoka 8 1400 Riješeno vodosnabdijevanje Švrakino Selo I 44 991 Riješeno vodosnabdijevanje Švrakino Selo II 134 1921 Riješeno vodosnabdijevanje Švrakino selo III 37 875 Riješeno vodosnabdijevanje Aneks 127 1360 Riješeno vodosnabdijevanje Olimpijsko selo 12 1220 Riješeno vodosnabdijevanje Saraj polje 293 1690 Riješeno vodosnabdijevanje Dobrinja A 176 1752 Riješeno vodosnabdijevanje Dobrinja B 110 2383 Riješeno vodosnabdijevanje Dobrinja C 51 2010 Riješeno vodosnabdijevanje Dobrinja D 35 1900 Riješeno vodosnabdijevanje Alipašino polje A-I 11 1359 Riješeno vodosnabdijevanje Alipašino polje A-II 14 1257 Riješeno vodosnabdijevanje Alipašino polje B-I 13 1402 Riješeno vodosnabdijevanje Alipašino polje B-II 10 1281 Riješeno vodosnabdijevanje Alipašino polje C-I 8 1198 Riješeno vodosnabdijevanje Alipašino polje C-II 8 1221 Riješeno vodosnabdijevanje UKUPNO 2220 37294 Problem vodosnabdijevanja ima oko 8500 stanovnika, odn. oko 2700 domaćinstava BG – BROJ BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA-podaci nisu ažurirani

58

MJESNA ZAJEDNICA

BG Br. dom.

KANALIZACIJA

Dobroševići 186 1300 Nema kanalizacione mreže Naselje her. Sokolje 217 1497 Kanalizacija improvizovana (ne ispunjava min. tehničkih uslova da bi je preuzeo KJKP «VIK») Briješće 176 1677 Kanalizacija improvizovana (ne ispunjava min. tehničkih uslova da bi je preuzeo KJKP «VIK») Alipašin most I 52 2923 Kanalizacija improvizovana (ne ispunjava min. tehničkih uslova da bi je preuzeo KJKP «VIK») Alipašin most II 69 906 Kanalizacija improvizovana (ne ispunjava min. tehničkih uslova da bi je preuzeo KJKP «VIK») Buća potok 1736 Kanalizacija improvizovana (ne ispunjava min. tehničkih uslova da bi je preuzeo KJKP «VIK») Dolac

389 2035 Kanalizacija improvizovana (ne ispunjava min. tehničkih uslova da bi je preuzeo KJKP «VIK»)

Staro Hrasno 28 - U dijelovima kolektivnog stanovanja riješena. U dijelovima indiv. stanovanja kao pod 2. Čengić Vila 12 - Riješena kanalizacija Otoka 8 1400 Riješena kanalizacija Švrakino Selo I 44 991 U dijelovima kolektivnog stanovanja riješena. U dijelovima indiv. stanovanja kao pod 2. Švrakino Selo II 134 1921 U dijelovima kolektivnog stanovanja riješena. U dijelovima indiv. stanovanja kao pod 2. Švrakino selo III 37 875 Kanalizacija improvizovana (ne ispunjava min. tehničkih uslova da bi je preuzeo KJKP «VIK») Aneks 127 1360 U dijelovima kolektivnog stanovanja riješena. U dijelovima indiv. stanovanja kao pod 2. Olimpijsko selo 12 1220 Riješena kanalizacija Saraj polje 293 1690 U dijelovima kolektivnog stanovanja riješena. U dijelovima indiv. stanovanja kao pod 2. Dobrinja A 176 1752 U dijelovima kolektivnog stanovanja riješena. U dijelovima indiv. stanovanja kao pod 2. Dobrinja B 110 2383 U dijelovima kolektivnog stanovanja riješena. U dijelovima indiv. stanovanja kao pod 2. Dobrinja C 51 2010 Riješena kanalizacija Dobrinja D 35 1900 Riješena kanalizacija Alipašino polje A-I 11 1359 Riješena kanalizacija Alipašino polje A-II 14 1257 Riješena kanalizacija Alipašino polje B-I 13 1402 Riješena kanalizacija Alipašino polje B-II 10 1281 Riješena kanalizacija Alipašino polje C-I 8 1198 Riješena kanalizacija Alipašino polje C-II 8 1221 Riješena kanalizacija UKUPNO 2220 37294 1300 dom. uopšte nema kanal. mrežu; 11649 dom. ima improvizovanu kanal. mrežu, a od ostalih

24345 dom. riješenu kanalizaciju imaju samo ona u kolektivnom stanovanju BG – BROJ BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA – podaci nisu ažurirani

59

Mogućnost kontrole problema. Na žalost, kod nas ne postoji razvijena praksa

evidencije, kroz uspostavu baza podataka o pojedinim pokazateljima, pa tako ni

o broju bespravno izgrađenih objekata. Postoje samo vrlo grube procjene o tome

koliko se na pojedinom području nalazi izgrađenih objekata. Govoreći o tome,

mora se naglasiti da je ova praksa neodrživa. Na ovaj način, Općina kao

administrativna jedinica nije u stanju da evidentira podatke o broju stanovnika,

broju domaćinstava, starosnoj strukturi stanovnika itd.

Instuticijska nedjelotvornost. Osnov problema bespravne gradnje leži u

slabosti institucionalnog djelovanja. Neprovođenje različitih zakonskih normi koje

se odnose na ovu oblast je postalo uobičajen način ponašanja. Građani su, sa

svoje strane, iskoristili slab inspekcijski nadzor svih administrativnih nivoa i, bez

straha od zakona, prišli njegovom kršenju. Međutim, ne može se reći da Općina nije poduzimala akcije u cilju zaustavljanja

građenja objekata bez dozvole. Prema navodima članova Savjetodavnog odbora,

jedan od problema je visok stepen neizvršenja inspekcijskih rješenja. Prema

planu rasporeda budžetskih sredstava vidljivo je da Općina ulaže i u rušenje

bespravno izgrađenih objekata. Međutim, ni rigorozan pristup ovom problemu

nije smanjio, a kamoli zaustavio dalju bespravnu gradnju na ovom području.

Činjenica je da se mnogi građani ne bi odlučili za bespravnu gradnju da je na

području Općine planski obezbijeđeno tržište građevinskih lokacija. Međutim,

donošenje regulacionih i urabanističkih planova je proces koji se tako sporo

odvija, da se slobodno i u narednom periodu može očekivati dalja devastacija

prostora, odnosno degradacija ekosistema i zemljišta, zagađenje i uništavanje

površinskih i podzemnih tokova, zagađenje atmosfere, te svi ostali efekti koji su

posljedica slabosti u upravljanju prostorom.

Ostali aspekti upravljanja prostorom. Tokom javne rasprave o najkrupnijim

ekološkim problemima u mjesnim zajednicama, građani su istakli i brojne druge

primjedbe koje se odnose na upravljanje prostorom, kao što su: nedostatak i

uzurpacija rekreativnih i pješačkih zona nepropisnim parkiranjem automobila ili

60

gradnjom objekata, nedostatak zelenih površina i uzurpiranje dječijih igrališta,

kao posljedicu gradnje objekata ili kao posljedicu neplanskog pristupa u brizi o

kvalitetu življenja, i td.

Sa svoje strane, članovi Savjetodavnog odbora su, kao neophodan, istakli

proces deminiranja, te pripreme akcionog plana za regulaciju riječnih korita. Općina Novi Grad se karakteriše visokom heterogenošću, kada je prostor u

pitanju. Pored ovoliko iskazanih problema u ovoj oblasti, postavlja se pitanje: ko

sve treba da učestvuje u upravljanju prostorom?

S obzirom na činjenicu da je prostor zajedničko dobro svih , neophodno je

• uspostaviti sistem usaglašavanja sa javnošću;

• uspostaviti timove stručnjaka koji će vrijednost prostora procjenjvati sa

različitih aspekata

• korištenje prostora staviti u službu kvaliteta življenja.

S obzirom da su problemi u upravljanju prostorom od strane Građanskog

ekološkog odbora iskazani kao problemi sa prioritetom u rješavanju, jasno je da

Općina ovim pitanjim treba posvetiti punu pažnju u narednom periodu.

STRATEŠKI CILJ OPĆINE NOVI GRAD U OBLASTI UPRAVLJANJA

PROSTOROM

• NEOPHODNO JE ZAUSTAVITI BESPRAVNU GRADNJU

OBJEKATA

• EFEKTE BESPRAVNE GRADNJE NA OKOLIŠ TREBA UBLAŽITI

• UPRAVLJANJE PROSTOROM JE NEOPHODNO STAVITI U

FUNKCIJU KVALITETA ŽIVLJENJA

61

7.2 UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA Kako je vidljivo iz tabele 12, (Jedinstvena lista ekoloških problema), po prioritetu

druga grupa ekoloških problema se odnosi na upravljanje vodnim resursima.

Jasno je da ovu oblast čini niz zasebnih problematika, kao što su upravljanje

resursom pitke vode, stanje vodotoka na području Općine, odnos prema vodnim

resursima i strategija upravljanja.

Upravljanje resursom pitke vode - Prema podacima Javnog komunalnog

preduzeća «Vodovod i kanalizacija», Općina Novi Grad se snabdijeva vodom sa

glavnog izvorišta «Sarajevsko polje» (bunari Bačevo i Sokolovići), koje se

odlikuje visoko kvalitetnom vodom u pogledu njenih fizičkih, fizičko-hemijskih,

hemijskih i bakterioloških karakteristika. Na Općini je smješten jedan broj

transportnih cjevovoda velikog profila i 4 rezervoara pojedinačne zapremine veće

od 5000 m3. Pored snabdijevanja iz centralnog vodovodnog sistema , jedan manji broj naselja

i privrednih subjekata se snabdijeva vodom iz lokalnih vrela, kao što su:

• Vrelo Djevojačke vode (snabdijeva vodom naselja Rječica,

Dobroševići, Bojnik, Ahatovići),

• Lokalni (individualni) bunari, posebno u bespravno izgrađenim

naseljima,

• Za dijelove naselja Dobroševići-Ahatovići voda za piće se isporučuje

do pumpne stanice Dobroševići, odakle se prebacuje u neuslovnu

vodovodnu mrežu, koja nije u nadležnosti JKP VIK.

U okviru svoje osnovne funkcije proizvodnje i distribucije vode za piće, KJKP VIK

preko Službe za sanitarni nadzor i kontrolu vode vrši svakodnevni sanitarno-

higijenski i sanitarno-tehnički nadzor svih vodnih objekata, kućnih priključaka,

radova koji se izvode na distributivnom sistemu, mjerenja koncentracije

rezidualnog hlora i uzorkovanje vode za laboratorijsku provjeru. Na prostoru

Općine voda se uzima na 6 kontrolnih tačaka: izvorište Sokolovići (2 bunara),

Dobrinja, Hrasno, Alipašin Most i Rajlovac.

62

U okviru svakodnevne provjere kvaliteta vode, vrši se provjera sljedećih

parametara: rezidualni hlor, boja, miris, ukus, mutnoća, pH vrijednost, elektro-

provodljivost, potrošnja KMnO4, amonijak, nitriti, nitrati, hloridi, sulfati, željezo,

mangan, totalni alkalitet.

Jednom mjesečno se vrši provjera kvaliteta vode svih bunara u Sokolovićima, a 4

puta godišnje se vrši analiza po proširenom programu, sa dodatnim parametrima.

Bakteriološke analize se rade redovno, primjenom standardnih metoda.

Prema standardima WHO i domaćoj legislativi iz oblasti, može se zaključiti da svi

građani Općine Novi Grad piju potpuno prirodno čistu vodu, koja nosi minimalnu

količinu rezidualnog hlora, kako bi bila zaštićena od mogućnosti sekundarnog

zagađenja na putu od izvorišta do krajnjeg potrošača.

Stanje vodotoka na području Općine - Hidrološka mreža Općine Novi Grad

obuhvata rijeku Miljacku sa potocima koji se iz obližnjih brdskih padina slivaju u

njen tok, rijeku Dobrinjku i rijeku Lepenicu. Naznačeni vodotoci se slivaju u

matično korito rijeke Bosne nizvodno od Butila. Rijeka Miljacka već dugo godina

kao glavni riječni tok, u gradu Sarajevu, služi kao primarni recipijent otpadnih

voda grada. U gornjim dijelovima (općina Stari Grad, općina Centar, općina Novo

Sarajevo) gdje je donekle razvijena industrija („Sarajevska pivara“, fabrika

Duhana, Bosnalijek idr.) kontrolisanim sakupljačima ovih industrijskih otpadnih

voda slivaju se u takođe kontrolisano korito rijeke Miljacke. Usljed blagog nagiba korita koje je donekle pojačano vještačkim kaskadama, svi

negativni efluenti zajedno sa kabastim otpadima djelomično se talože u slivu

Miljacke na području općine Novi Grad. U slučajevima pojačanog vodostaja sve

ovo bude odnešeno bujicom u matični vodotok rijeke Bosne. U analizi sastava

životinjskog naselja riječnih tokova općine Novi Grad uočen je pad raznovrsnosti

i same brojnosti organizama kao rezultat stupnja onečišćenosti. Analizirajući

pojedinačno naselje zoobentosa koje je je relevantno za aplikaciju monitoringa

kvaliteta vode, može se zapaziti da (tabela 14) pritoke rijeke Bosne karakteriše

izraženo siromaštvo. Uz razmatranje o vodama na područje općine Novi Grad

razmatrano je i ušće rijeke Željeznice sa razlogom komparacije sa ušćem

63

Miljacke u rijeku Bosnu. Sastav životinjskog naselja rijeke Željeznice ukazuje na

dominaciju puževa koji ukazuju na pojačano obraštanje sedimenta biljkama kao

rezultat organskog onečišćenja. Ali naselje ovog životnog kompleksa karakteriše

prisustvo i drugih životinja koje svojim prisustvom ukazuju na relativnu povoljnost

ekoloških uvjeta. Uzimajući u obzir da je sama rijeka izvan većeg uticaja otpadnih

voda domicilnog stanovništva i industrije, a i s obzirom na činjenicu da su

intenzivirani procesi na čišćenju i revitalizaciji ovog dijela toka rijeke Željeznice,

nadati se njenom oporavku. S druge strane naselje zoobentosa (životinja dna)

rijeke Miljacke na lokalitetu Otoke ukazuje na ekstremno stanje zagađenosti.. U

analizi su utvrđeni samo dvokrilni insketi familije Chironomidae i maločekinjaši

familje Tubificidae sa relativno malim brojem jedinki.

U vrijeme ljeta dno je prekriveno muljem, prisutan je velik broj pijavica. Svoju

kritičnu situaciju zagađenosti Miljacka pokazuje na samom ušću u Butilama gdje

se u naselju dna javljaju iste grupe organizama, ali bez pijavica. Rijeka Dobrinjka

koja prolazi kroz naseljeno područje prima u svoje korito kanalizacione i otpadne

vode iz obližnjih kuća. U naselju životinja dominiraju pijavice koje indiciraju

organsko onečišćenje. Rijeka Lepenica izgleda kao kanal za odvod kanalizacije

pomješan sa drugim otpadnim vodama. Uz naveden sastav invertebrata

(beskičmenjaka) dna, u tabelama je naznačena i njihova saprobna (s) i

indikatorska vrijednost relevantna za ocjenu kvaliteta vode prema svjestskim i

evropskim standardima. Što su veće saprobne vrijednosti znači da vrsta indicira

zagađenu vodu. Uglavnom se u naselju dna ovih rijeka javljaju vrste sa širokom

ekološkom valencom na sve ekološke faktore sa izuzetkom rijeke Željeznice. TABELA 14: KVALITATIVNO-KVANTITATIVNI SASTAV ZOOBENTOSA PRITOKA RIJEKE BOSNE NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD 2004-2005. GODINA

Željeznica Dobrinjka M-Čengić vila

Ušće Miljacke

Zoobentos b.j. % b.j. % b.j. % b.j. %

s G TURBELLARIA Dugessi gonocephala 4 1,2 4 GASTROPODA Gyraulus albus 10 7 1,9 2 Holandriana holandri 20 Ancylus fluviatilis 2 1,7 1

64

Physa acuta 1 2,3 1 Radix sp. 2 2,3 1 BIVALVIA Sphaerium rivicola 20 10 2,8 2 OLIGOCHAETA Lumbriculidae 18 15 3,0 3 Tubificidae 2 18 28,6 250 45,45 3,6 3 HIRUDINEA Erpobdella octoculata 3 2 2,9 2 Helpobdella stagnalis 2 2,8 2 CRUSTACEA

Amphipoda Gammarus fossarum 8 53 2,4 2

INSECTA

Ephemeroptera Batis rhodani 15 7,73 12 1,9 2 Ephemerella ignita 12 6,18 4 2,1 2

Plecoptera Leuctra sp. 3 1,51 1,3 4

Trichoptera Hydropsyche incognita 4 2,06 Rhyacophila sp. 1 0,51 1,7 3

Coleoptera Limnius sp. 1,4 4

Diptera Chironomidae Chironominae 18 6,18 12 45 71,4 300 54,55 2,1 2 Orthocladinae 10 5,15 5 2,1 2 Tanytarsinae 12 6,18 3 1,9 3 Tanypodinae 17 8,76 3,0 2 Limoniidae 6 3,09 2,1 2 Simulidae 4 2,06 2,0 1 Σ broj taksona 23 10 63 2 Σ broj jedinki 194 121 2 550

65

Iz procentualnog učešća organizama u uzorcima bentosa istraživanih pritoka u

Općini Novi Grad, vidljivo je da najveću raznovrsnost imaju uzorci ušća

Željeznice. Najmanja raznovrsnost registrovana je u uzorcima rijeke Miljacke na

Otoci i u samom ušću u rijeku Bosnu. Iz ovakvih podataka je vidljivo kako stepen

degradacije utiče na živi svijet vodnog ekosistema.

Rijeka Bosna (tabela 15) u području iznad ušća rijeke Miljacke odlikuje se

dobrim ili zadovoljavajućim ekološkim uvjetima (režim kisika relativno

zadovoljavajući) što obezbeđuje visok biodiverzitet kako organizama dna tako i

ribljih populacija (salmonidne vrste riba). Nakon ušća Miljacke uslijed velike

količine suspendovanih materija koje se talože dno, sediment je sedra koja je na

mjestima obrasla biljem. Dolazi do pada kiseoničkog režima što smanjuje

raznovrsnost kako organizama dna, tako i ribljih populacija. Efekti degradiranja

rijeke Bosne vidljivi su do Visokog, kada se uslijed širenja korita i pojačanog

protoka rijeka polahko oporavlja.

Graf. 3 - Učešće (%) invertebrata u naselju faune dna u uzorcima ušća

rijeke Željeznica, srednjeg toka rijeke Dobrinjke, rijeke Miljacke, 2004-

2005. godine

2% 17%

10%

10%

39%

13%4% 2%

2%

1%

ušće Željeznice

EphemeropteraAmphipoda

Hirudinea

Oligochaeta

Bivalvia

GastropodaTurbellaria

Diptera

Trichoptera

Plecoptera

14%

48%

7%6%

9%

14%

2%

Dobrinjka

Hirudinea

Oligochaeta

Bivalvia

GastropodaDiptera

Ephemeroptera

71%

29%Chironomidae

Tubificidae55% 45%

Chironomidae Tubificidae

UŠĆE MILJACKE

66

Uslijed ušća Zujevine kvalitet vode rijeke Bosne pokazuje visok stupanj

onečišćenosti (graf.4) na lokalitetu stočne pijace, a na lokalitetu Butila iznad ušća

rijeke Miljacke odslikava veoma povoljne ekološke uvjete. Voda je plavo-zelena

uslijed razvoja planktonskih algi, bez neprijatnog mirisa i odlikuje se većim

bogastvom životinjskih oblika. Poslije ušća Miljacke nizvodno dolazi do

zamućenja vode, osjeća se smrad na kanalizaciju, a izražen je pad raznovrsnosti

životinja dna. Ovakvo stanje se odslikava i na naselje riba, pastrmke se ne

javljaju u ovom dijelu korita rijeke Bosne.

TABELA 15: KVALITATIVNO-KVANTITATIVNI SASTAV ZOOBENTOSA

RIJEKE BOSNE U OPĆINI NOVI GRAD, 2004-2005. GODINE

Bosna - Stočna pijaca

Bosna iznad ušća Miljacke

poslije ušća Miljacke

ZOOBENTOS b.j j. % b. j. % b.j. % HYDROZOA Hydra sp. 4 1,5 GASTROPODA Viviparus viviparus 26 9,92 Ancylus fluviatilis 2 0,7 BIVALVIA Sphaerium sp. 6 2,3 OLIGOCHAETA Lumbriculidae 60 22,9 Naididae 5 1,9 15 11,1 Tubificidae 120 42,9 60 44,4 HIRUDINEA Erpobdella octoculata 5 1,9 4 2,96 Glosiphonia complanata 2 1,48 Helpobdella stagnalis 3 1,14 CRUSTACEA Amphipoda Gammarus fossarum 28 10,7 Isopoda Asellus aquaticus 6 2,3 INSECTA

67

Graf. 4 - Učešće (%) invertebrata u naselju faune dna u uzorcima rijeke

Bosne na lokalitetu stočna pijaca,

iznad ušća Miljacke i poslije ušća Miljacke, 2004-2005. godine

Na osnovu sagledavanja sveopćeg stanja vodnih ekosistema na području Općine

Novi Grad i konstatacije da je voda rijeke Miljacke na kritičnom nivou,

neophodno je iznalaziti hitne mjere revitalizacije ovog vodotoka. Riješavanje

problema odvođenja otpadnih prvenstveno, kanalizacinih voda, je sveopći

problem države Bosne i Hercegovine. Osnovni uzrok nestabilnost vodnog

Ephemeroptera Baetis rhodani 10 3,57 10 7,40 Ephemerella ignita 4 1,5 Ephemerella notata 4 2,96 Siphlonurus croaticus 10 3,81 Orthocladinae 10 3,81 Tanytarsinae 15 5,72 10 7,40 Tanypodinae 8 3,05 Limoniidae 3 1,14 Psychodidae 2 0,7 2 1,48 Σ broj taksona 3 23 10 Σbroj jedinki 280 100 262 100 135 100

43%

4%

53%

Chironomidae

Ephemeroptera

Tubificidae

Bosna - lokalitet stočna pijaca

2% 11%

26%

1%11%

37%

2%

2%

2%6% Isopoda Amphipoda

Hirudinea

Oligochaeta

GastropodaHydrozoa

Diptera

Odonata

Ephemeroptera

47%

17%

9%

1%

4%

22%

Bosna poslije ušća Miljacke

Hirudinea

Oligochaeta

Diptera

Trichoptera

Ephemroptera

Amphipoda

68

ekosistema je upuštanje otpadnih voda bez ikakvog prečišćavanja, koje uzrokuje

pojačanu eutrofikaciju. Kao rezultat nesposobnosti živog svijeta da

autopurifikacijom (samoprečišćavanjem) odstrani višak negativnih efluenata

dolazi do njihovog taloženja na dno.

Osnovnu opasnost predstavlja mikrobiološki sastav vode koji negativno utiče

direktno ili indirektno na ljudsko zdravlje. U zagađenim ili opterećenim vodama

evidentna je pojava patogenih oblika koji su uzročnici raznih oblika dermatitisa

(kožnih oboljenja), tumora kože, hepatitisa (žutice) isl. U slučajevima poplava

kanalizacioni odvodi koji se nalaze u blizini korita Miljacke, nabujaju i time

uzrokuju direktno slivanje kanalizacije iz šahtova u ovu tekućicu. Sve ovo se

najbolje reflektuje u mutnoj boji vode sa dosta suspendovanih čistica, otpacima

organskog porijekla i mirisa na kanalizaciju. Uzimajući u obzir da većina brdskih,

okolnih naselja (bespravno izgrađenih) nije priključeno na kanalizacionu mrežu,

potoci otpadnih voda iz domaćinstva bogati fosfatima se neprekidno slivaju

(otvoreno) u korito okolnih rijeka.

Kao posredna pojava je, naselje štakora koje je evidentirano u zgradama u

naseljima Otoka i Alipašino polje. Poznata je činjenica da ovi glodari posredno

prenose viruse i druge uzročnike oboljenja, te svako njihovo pojavljivanje se

može dovesti u vezu sa pojavama zaraznih oboljenja u bilo kom obliku.

Slična ili daleko teža situacija je na Butilama, na mjestu gdje je nekad postojao

prečišćivač otpadnih voda grada Sarajeva, koji nikada nije ni vršio potpuno

prečišćavanje. Uzimajući u obzir da je na ovom prostoru evidentan uzgoj povrća

mogućnost njihove kontaminacije nije upitna. Da bi se riješio nastali dugogodišnji

problem neophodna je potpuna izgradnja kanalizacione mreže koja bi obuhvatila

sva domaćinstva u općini Novi Grad i odvođenje otpadne vode u uređaj ili

uređaje za njihovo adekvatno i potpuno prečišćavanje.

Ovakve vode zahtijevaju potpuni proces prečišćavanja zasnovan na

mehaničkom, hemijskom i biološkom postupku. Tek jedinstvenim i cijelovitim

rješenjem moguće je očekivati revitalizaciju općih životnih uvjeta. U današnje

vrijeme, kada je pitka voda na planeti Zemlji postala ograničavajući faktor širenja

i opstanka ljudske populacije, prostor općine Novi Grad bi trebao ako nastavi sa

69

ovakvom degradacijom raspoloživih vodnih ekosistema da postane jedan od

najugroženijih u Kantonu Sarajevo. Uzimajući u obzir da podzemne vode koje su

direktno izvor pitke vode u hidrosfernom ciklusu neprekidno su zagađivane od

strane atmosferskih padavina, a sa druge strane u tom ciklusu kruženja vode u

slučajevima poplava direktno dolaze u kontakt sa otpadnim vodama, nije

neophodno naglašavati šta je rezultat na kraju. Svjedoci smo sve većeg stepena

crijevnih oboljenja, enterokolitisa, dizenterija koje su rezuzltat zagađivanja pitke

vode prvenstveno.

Kao jedna od posrednih mjera dodatnog sprečavanja degradacije kako kopnenih

tako i vodenih ekosistema neophodno je preduzimanje dodatnih mjera koje prije

svega uključuju dodatnu edukaciju stanovništva. Postojeće snage kao što je

ekološka policija trebaju zakonski imati daleko veće ovlasti u sprečavanju

zagađivanja prvenstveno voda. Općinski organi sa svojim službama namjenjenim

za zaštitu ili ekologiju trebali bi konačno kao svugdje u svijetu imati opremljene

laboratorije za monitoring kako vazduha tako i voda. Svi propisi bi trebali biti

pravilno zakonski regulisani da bi bili primjenjivi u praksi. U edukaciji i

monitoringu pri općinskim službama bi napokon, trebali biti uključeni članovi

zajednice koji su adekvatno i pravilno obrazovani u cilju očuvanja i zaštite prirode

čiji smo sastavni dio. Odnos prema vodnim resursima - Kao što je već rečeno, rezultati javne

rasprave po mjesnim zajednicama ukazuju na to da su građani duboko svjesni

problema u upravljanju vodnim resursima, iako je jasno da do tog nivoa svijesti

dolaze isključivo kroz probleme infrastrukturne prirode. Voda je uslov opstanka planete Zemlje. Međutim, ne moramo razmišljati tako

globalno da bismo shvatili njen značaj. Iako je kružni tok vode poznat i

najmlađim naraštajima, ne postoji shodno tome razvijena svijest o vodi kao

resursu.

Kako je treba razvijati? Moramo sebi priznati da vaspitno-odgojni proces u porodici i školi ne obuhvat razvoj odnos prema prirodnim resursima, pa tako ni prema vodi. Nije uobičajeno kod najmlađih razvijati svijest o potrebi štednje vode,

70

a nije ni moguće, jer ta svijest nije razvijena ni kod odraslih. Dnevna potrošnja pitke vode kako u svijetu, tako i kod nas ima stalni trend porasta. Mi živimo u okruženju u kojem još uvijek možemo koristiti izvorsku vodu za piće, bez potrebe da svakodnevno kupujemo velike količine flaširane vode. Međutim, ovaj dragocjeni resurs nemilice trošimo, kako u domaćinstvima, tako i u industrijskim procesima, održavanju gradske higijene i javnih površina, u auto-praonicama i na brojnim drugim mjestima gdje nije neophodan kvalitet pitke vode. Iskustva drugih zemalja pokazuju da trošimo svoje bogatstvo. Međutim, odnos prema pitkoj vodi je samo dio našeg problema. Kod nas takođe ne postoji ni razvijena svjest o važnosti održanja kvaliteta površinskih i podzemnih tokova, bez obzira na njihovu snagu i mjesto proticanja. Umjesto da i danas primjenjujemo tradicionalni pristup, gdje je voda medij oko koga se ljudi okupljaju, mi svoje površinske i podzemne tokove nemilice zagađujemo, degradiramo i totalno uništavamo organskim i drugim vidovima zagađenja. Zato su kod nas vodotoci pretvoreni u kanalizacione odvode i jedino je važno da li imaju dovoljan kapacitet da sobom transportuju sva onećišćenja koja im predajemo. Pri tome zaboravljamo (ili ne znamo) da svaki prirodni tok ima svoje mjesto u globalnom kruženju vode, a svaki organizam koji se u njemu i oko njega razvija, svoje mjesto u lancima ishrane, opstanku biodiverziteta vrsta i što je još značajnije životnih zajednica na određenom prostoru. Pitanje je: ako smo napravili velike greške pretvarajući vodotoke u improvizovani kanalizacioni sistem, moramo li praviti još veće greške pretvarajući ih u trajni? Do ovog pitanja smo došli na osnovu informacija općinskih službi koje su iznesene tokom radionica, iz kojih je vidljivo da je jedan od predviđenih načina Općine da problem neregulisane kanalizacione mreže i svih potencijalnih efekata po zdravlje ljudi, riješi ucjevljivanjem potoka. Na insistiranje članova Savjetodavnog odbora, ova akcija je dio LEAP-a. Međutim, kao nevladina organizacija koju čine stručnjaci (iz oblasti ekologije, biodiverziteta, ekološkog planiranja), i javnost sa razvijenom sviješću o vrijednostima prirodne baštine, akciji ucjevljivanja ni jednog potoka na području Općine, bez obzira na njegov kapacitet i trenutno stanje ne možemo dati svoju podršku

71

TABELA 16: STANJE VODOTOKA NA OPĆINI NOVI GRAD

MJESNA ZAJEDNICA

Br. dom.

KANALIZACIJA

RECIPIJENT

Dobroševići 1300 nema Potoci i otvoreni kanali uz saobraćajnice Naselje her. Sokolje 1497 ’improvizovana Djelomično gradski kolektor, potok Lepenica Briješće 1677 ’improvizovana Potoci i otvoreni kanali, djelomično gradski kolektor Alipašin most I 2923 ’improvizovana Djelomično gradski kolektor, ostalo potoci Alipašin most II 906 ’improvizovana Djelomično gradski kolektor, ostalo potoci Buća potok 1736 ’improvizovana Fekalni kolektor u Ul. Adema Buće i Buća Potok Dolac 2035 ’improvizovana Fekalni kolektor u Ul. Adema Buće i Buća Potok Staro Hrasno - U ind. objektima improvizovana Gradski fekalni i kišni kolektor Čengić Vila - ima Gradski kolektor Otoka 1400 ima Gradski kolektor Švrakino Selo I 991 U ind. objektima improvizovana Djelomično kolektori u Ul. Safet Hadžića Švrakino Selo II 1921 U ind. objektima improvizovana Djelomično kolektori u Ul. Safet Hadžića Švrakino selo III 875 ’improvizovana Djelomično kolektori u Ul. Safet Hadžića Aneks 1360 U ind. objektima improvizovana - Olimpijsko selo 1220 ima Gradski kolektor Saraj polje 1690 U ind. objektima improvizovana - Dobrinja A 1752 U ind. objektima improvizovana Gradski kolektor, direktno rijeka Dobrinja Dobrinja B 2383 U ind. objektima improvizovana Gradski kolektor, direktno rijeka Dobrinja Dobrinja C 2010 ima Gradski kolektor, direktno rijeka Dobrinja Dobrinja D 1900 ima Gradski kolektor, direktno rijeka Dobrinja Alipašino polje A-I 1359 ima Gradski kolektor Alipašino polje A-II 1257 ima Gradski kolektor Alipašino polje B-I 1402 ima Gradski kolektor Alipašino polje B-II 1281 ima Gradski kolektor Alipašino polje C-I 1198 ima Gradski kolektor Alipašino polje C-II 1221 ima Gradski kolektor

72

Poseban problem na području Općine čine otpadne vode iz domaćinstava. Na ovom

pitanju postaje jasno da se ni jedna oblast upravljanja okolišem ne može posmatrati ni

tretirati kao zaseban problem. Nastanak otpadnih voda iz domaćinstava i zagađenje

vodotoka na području Općine je u direktnoj vezi sa problemom upravljanja prostorom,

odnosno sa problemom bespravne gradnje. Korištenje i zaštita prostora je rezultat

slabosti institucionalnog okvira upravljanja, a povezana je sa oblašću upravljanja

biodiverzitetom. Uzrok svih problema leži, na kraju u niskoj ekološkoj svijesti javnosti i

administrativnih struktura.

Smatramo da Općina treba da razvije vlastiti pristup vodnom resursu kroz svoje

strateške ciljeve.

STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE NOVI GRAD U UPRAVLJANJU VODNIM RESURSIMA

UPRAVLJANJE SVIM VODNIM RESURSIMA TREBA DA BUDE RAZVIJENO NA

BAZI ODRŽIVOSTI, KOJA PODRAZUMIJEVA:

• USPOSTAVU KANALIZACIONE I VODOVODNE INFRASTRUKTURE

PRIMJERENE RAZVIJENOJ URBANOJ SREDINI;

• RAZVOJ SVIJESTI O ZNAČAJU RESURSA;

• USPOSTAVU SISTEMA ODVAJANJA PITKE I TEHNIČKE VODE

• USPOSTAVU SISTEMA MONITORINGA NAD KVALITETOM POVRŠINSKIH I

PODZEMNIH TOKOVA.

73

7.3 UPRAVLJANJE OTPADOM

Jedan od ekoloških problema sa kojima najšire građanstvo najčešće povezuje

termin ekologije jeste problem otpada.

Svaka gradska sredina se sa ovim problemom sreće na svoj način, zavisno od

stepena razvijenosti infrastrukture, ali i od stepena ekološke svijesti.

Problem otpada je jedan od najvećih svjetskih ekoloških problema. Ljudsko

društvo je uporedo sa razvojem industrije, poljoprivrede, saobraćaja, te drugih

vidova aktivnosti, razvijalo i vlastiti potrošački mentalitet. Pri tome su nastojanja

svih prozvođača išla u istom smjeru: da čovjek ne razmišlja o tome da svaki

upotrijebljeni proizvod u jednom momentu postaje otpad.

S druge strane, broj stanovnika planete se neprestano povećava. Pri tome je

naročito izražena tendencija porasta stanovništva u urbanim sredinama, gdje je,

shodno tome i najveća akumulacija otpada.

Osnovni generatori otpada su dakle:

rast broja stanovnika

povećana potrošnja po stanovniku.

Usložnjavanjem proizvodnje dolazi do nastanka sve kompleksnijeg otpada. U

cilju lakšeg upravljanja otpadom, nastala je kategorizacija na različite vrste

otpada, kao što su: čvrsti komunalni otpad, otpadne vode, industrijski otpad i

opasni otpad. Pod upravljanjem otpadom, stanovništvo najčešće podrazumijeva

upravljanje čvrstim komunalnim otpadom, dok se upravljanje ostalim oblicima

otpada najčešće zanemaruje i izbjegava kao problem.

Iako se u našem društvu konstantno potencira teško socijalno stanje, ne može se

zaobići činjenica da je potrošnja velika, pa u nekim slučajevima se može reći i

nepotrebna. U našim domaćinstvima nerijetko se mogu naći proizvodi koji nisu

apsolutno potrebni i neophodni. Dakle, jedna od prvih mjera u upravljanju

otpadom je razvoj svijesti o potrebi smanjenja potrošnje.

Članovi Građanskog ekološkog odbora su nakon javne rasprave istakli brojne

probleme koje se odnose na oblast upravljanja otpadom. Prvi među njima je

problem komunalne čistoće. Pri tome su građani isticali i svakodnevno stanje

74

čistoće javnih površina, kao i organizaciju odvoza čvrstog otpada, u kojoj postoje

brojni neriješeni problemi. Oni proizilaze kako iz malog broja postavljenih

kontejnera, tako i iz neplanski određenih lokacija. Građani su vrlo često isticali

udaljenost kontejnera od mjesta stanovanja, te neblagovremen odvoz smeća.

Nakon što se kontejneri napune, građani ostavljaju smeće pored njih, te se tako u

kratkom vremenu stvaraju deponije smeća. Akumulirano smeće postaje meta

životinja koje, tražeći hranu raznose smeće i stvaraju mogućnost za nastanak i

prenošenje zaraznih oboljenja. Problem komunalne čistoće je pojačan

neodgovornošću pojedinaca koji smeće ne ostavljaju na predviđena mjesta.

Veliki izvor zaraze predstavljaju i fekalije kućnih ljubimaca, koje njihovi vlasnici

radi toga izvode u šetnju, a ne osjećaju niti obavezu prema drugima, ni zakonsku

odgovornost da te materije pokupe i odnesu u kontejner. Broj kanti za smeće na

pješačkim stazama i prolazima je vrlo mali. S druge strane, poznato je da kante

predstavljaju metu naročito naših mlađih, vandalski raspoloženih sugrađana.

Najviše brine činjenica da ovakvo stanje pomalo smatramo uobičajenim i

nizbježnim.

U principu, problem je snažno generisan sa dvije strane. Jednu čine neodgovorni

i ekološki nesavjesni građani, a drugi problem su (s obzirom na veličinu područja

i gustinu naseljenosti) nedovoljno razvijeni kapaciteti ovlaštenog komunalnog

preduzeća. Općina Novi Grad po broju stanovnika predstavlja veliku zajednicu,

kojoj jedno javno preduzeće, zaduženo za daleko veću teritoriju, i pored velikih

ulaganih napora, ne može pružiti servis na visokom nivou. U tranziciji našeg

društva neophodno je shvatiti da monopolističko ponašanje nije produktivan

pristup, čak ni za onoga ko ima monopol nad određenom djelatnošću. Postavlja

se pitanje na koji način je moguće postići višu efikasnost u upravljanju otpadom.

Evropska iskustva pokazuju da je uvođenje manjih preduzeća na određene

teritorije uveliko poboljšalo upravljanje otpadom i povećalo zadovoljstvo građana

brigom o ovom pitanju.

U našim uslovima treba racionalno pristupiti unapređenju ove djelatnosti

uzimajući u obzir i pozitivne programe koje provodi JKP Rad, kao što su:

• pilot projekat primarne reciklaže,

75

• edukativni programi sa školskom populacijom,

• unapređenje rada Gradske deponije instaliranjem posebnih presa za

baliranje papira, kartona i PET ambalaže.

Ipak, postoji dio populacije naših sugrađana koji smatraju da je svaka lokacija za

otpad, koja je daleko od kuće, dobra lokacija. I pri tome besplatna. Nastanak

divljih deponija je ogledalo naše svijesti o vrijednosti zemlje u kojoj živimo.

Ostajanje divljih deponija na njihovim mjestima nije samo pokazatelj našeg

ekonomskog stanja, koje je postalo dobar izgovor, nego je i pokazatelj naše volje

da riješimo problem zakonskim putem.

Članovi Savjetodavnog odbora, tokom radionica su takođe definisali brojne

probleme koji se odnose na ovu oblast upravljanja okolišem. Neki od ovih

problema su i problemi institucionalnog okvira, kao što su:

Neprovođenje zakona o komunalnoj čistoći i otpadu i

Nedostatak preventivnih, stimulativnih i kaznenih mjera kod

zbrinjavanja raznih vrsta otpada.

Dakle, odgovornost različitih administrativnih nivoa po pitanju upravljanja

otpadom nije takvom nivou da bi pružila zadovoljavajući servis po ovom veoma

važnom pitanju.

Drugi navedeni problemi ukazuju na neefikasnost javnih komunalnih preduzeća,

ali i na neplanski pristup problemu upravljanja otpadom. Pri tome se ističe

neplansko lociranje kontejnera, koje ne odgovara ni građanima niti službama

javnog komunalnog preduzeća.

Ono što je posebno važno istaći jeste da su na području Općine Novi Grad

locirana dva preduzeća koja se bave prikupljanjem korisnog otpada i reciklažom.

Kako u našoj sredini svijest o mogućnostima i potrebi reciklaže nije dovoljno

razvijena, tako ne postoji ni planski pristup u uvođenju mehanizama prikupljanja

korisnog otpada.

Iz ranije navedenog je jasno da pitanje reciklaže u stvari predstavlja pitanje

opstanka planete. Lokalno, pitanje reciklaže, ukoliko mu damo punu političku i

dovoljnu materijalnu podršku, predstavlja jedno od rješenja problema u

upravljanju otpadom. Međutim, ovakav pristup bi istovremeno mogao i da

76

učestvuje u rješavanju socijalnih problema, kroz širenje ove djelatnosti i otvaranje

novih radnih mjesta. Zato, u budućem pristupu ovom problemu nije dovoljna

samo uspostava lokacija za korisni otpad, nego je potreban planski pristup za

dugoročne poteze u ovoj oblasti. Otvaranje prema iskustvima stranih partnera, u

ovoj oblasti bi bilo vrlo poželjno.

Osim postrojenja za korisni otpad, u Općini Novi Grad treba riješiti i pitanje

opasnog, medicinskog i drugih specifičnih vrsta otpada. Pored kućnog opasnog

otpada, koji se može rješavati i kupovinom gradskog vozila za ovu vrstu otpada,

postoje mnoge vrste industrijskog i privrednog opasnog otpada, koji najčešće u

vidu otpadnih voda napušta postrojenja i preduzeća. Osim velikih industrijskih

postrojenja, koja su registrovana koja do 2008. godine moraju steći okolinsku

dozvolu, na Općini Novi Grad djeluje veliki broj malih firmi, koje takođe proizvode

opasne otpadne vode. Ovdje ćemo napomenuti samo preko 70 frizerskih radnji

(koje svakodnevno u kanalizaciju prosipaju ostatke kiselina, boja, deterdženata)

preko 25 auto-praonica (gdje je količina upotrijebljenih deterženata daleko veća),

preko 200 ugostiteljskih objekata različite namjene (sa takođe visokom

potrošnjom deterženata) i td. Broj auto-mehaničarskih radnji i servisa, koji pored

ostalih vrsta otpada, bacaju i ulje iz motora, te različite druge vrste ulja, maziva,

lakova, auto-boja i td, na području Općine je nesrazmjerno velik.

Otpad koji nastaje u ovim privrednim djelatnostima nije kontrolisan niti na jedan

način.

Na području Općine se nalazi jedna od najsavremenijih deponija za odlaganje

čvrstog otpada na Balkanu. Međutim, Deponija i sama ima negativne efekte na

okoliš.

Odlaganje komunalnog otpada na deponiji je otpočelo 1963. godine i u to

vrijeme, pored deponije nije bilo izgrađenih objekata za stanovanje. U sanaciju i

izgradnju odlagališta, u skladu sa savremenim ekološkim standardima, do sada

je utrošeno oko 15 miliona KM budžetskih sredstava. Studijom uticaja na okoliš

(Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu (maj, 2004)

konstatovano je da «sarajevsko odlagalište nema značajnijih uticaja na

stanovništvo, pejzažne vrijednosti, floru i faunu, kao i kvalitet zraka».

77

Neriješen problem, koji se s pravom ističe je nedostatak prečišćavanja

deponijskih otpadnih voda, što se negativno reflektuje na veliki stepen zagađenja

rijeke Lepenice. U toku je realizacija projekta izgradnje postrojenja za

prečišćavanje deponijskih voda.

Kao i za svaku oblast upravljanja okolišem, preporučuje se planski pristup koji,

prije svega podrazumijeva:

• Uspostavu baze podataka privrednih producenata otpadnih materija

po različitim kategorijama, na području Općine;

• Uspostavu baza podataka o broju domaćinstava i broju, rasporedu i

planskim lokacijama za prikupljanje otpada i korisnog otpada;

• Izradu strategije upravljanja korisnim otpadom;

• Strategiju praćenja efikasnosti komunalnih preduzeća.

Slika 6 – Lokalitet u blizini Gradske deponije

STRATEGIJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO U OBLASTI UPRAVLJANJA OTPADOM

• SMANJENJE DNEVNE KOLIČINE OTPADA PO STANOVNIKU KROZ RAZVOJ SVIJESTI O PROBLEMU UPRAVLJANJA OTPADOM;

• KONTROLA I PRAĆENJE INDUSTRIJSKOG OTPADA KROZ STICANJE OKOLINSKIH DOZVOLA I MONITORING MJERA SMANJENJA EFEKATA;

• RAZVOJ STRATEGIJE UPRAVLJANJA KORISNIM OTPADOM

78

7.4 UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA Izvori i posljedice zagađenja zraka - Atmosfera je kompleksan i osjetljiv sistem

čiji je sastav uvjetovan geografskim i klimatskim uslovima, nadmorskom visinom i

antropogeno emitovanim komponentama. Atmosfera je karika neprekinutog lanca

kruženja materije u prirodi, koja prihvata sve materije emitovane sa površine

Zemlje, da bi ih, potom, depozicijom vratila u hidro- ili pedosferu. Sa aspekta

ostvarivanja nepromjenjenog i stabilnog medija u kojem se odigravaju životne

manifestacije na Zemlji, značajan je proces prirodnog kondicioniranja zraka

(čišćenja), koji uključuje dejstvo, prije svega, biljnih organizama. Prekoračenjem

prirodnih kapaciteta za samoprećišćavanje nastaje stanje označeno kao

zagađenje zraka. Tokom 20. vijeka, sa napretkom nauke i tehnologije, vještačkim

putem su nastali brojni spojevi za koje ne postoje prirodni procesi razgradnje i

uklanjanja iz životne sredine. U ovu skupinu materija spadaju polihlorisani

ugljikovodonici, koji se spaljivanjem plastičnih masa oslobađaju u atmosferu, a

čija je konačna sudbina, s obzirom na globalne klimatske promjene, krajnje

neizvjesna. Antropogeno uzrokovano zagađenje zraka je, u prvom redu,

posljedica transformacije energije i primjene određenih tehnoloških procesa

prilikom manipulacije materijalima. S obzirom na svoje agregatno stanje,

zagađujuće materije mogu biti čvrste, gasovite ili tečne. Najznačajniji polutanti

zraka su: čvrste čestice, SO2, čađ , nepotpuno sagorjeli ugljikovodonici, CO, NOx

i olovo. Čvrste čestice u zrak dospjevaju procesima sagorjevanja, eoloskom erozijom,

kretanjem automobila i sl. Njihova koncentracija u atmosferi urbanih sredina se

kreće u granicama 60 - 220 µg /m3. U nekim veoma zagađenim područjima

koncentracije čvrstih čestica dostižu vrijednosti do 2000 µg /m3. Ekološko dejstvo

čestica u zraku se svodi na izmijenjen intenzitet i karakter solarne radijacije, što

se optički manifestira kao pojava izmaglice i smanjena vidljivost. Ovi efekti su od

nepojmljivog značaja za sav živi svijet na Zemlji. Osim toga, čestice su

fitotoksikanti koji u uslovima povećane vlažnosti zraka uzrokuju pojavu čvrstih

prevlaka na biljnim dijelovima, oštećujući ih na taj način mehanički, te smanjujući

79

intenzitet procesa sinteze organske materije i produkcije kiseonika. Čvrste

čestice su odgovorne za ubrzanu koroziju čelika i drugih metala, kao i narušen

estetski izgled objekata. Godišnje se, na sanaciju materijalnih šteta nastalih

njihovim dejstvom, utroše enormna novčana sredstva.

Kada je riječ o efektima na ljudsko zdravlje, čvrste čestice izravno remete

funkcionisanje respiratornog sistema, a putem krvi mogu djelovati i na druge

vitalne funkcije ljudskog organizma. Ovisno od njihovog porijekla, neke od čestica

imaju toksično dejstvo i direktno ugrožavaju ljudsko zdravlje. Statistički podaci

pokazuju da je broj kanceroznih oboljenja respiratornog sistema značajno veći u

urbanim nego u ruralnim sredinama.

Oksidi sumpora ( SOx ) uglavnom nastaju izgaranjem fosilinih goriva, te pojedinim

tehnološkim procesima u hemijskoj industriji i metalurgiji. Njihovi ekološki efekti

su globalnog karaktera, jer u hemijskim reakcijama između SOx jedinjenja i

vodene pare nastaje sumporna kiselina. Konačni ishod je pojava kiselih kiša. Svi

bio- i geohemijski procesi na Zemlji se odvijaju unutar određenog opsega

variranja intenziteta, ili koncentracije datog ekološkog faktora. Budući da je

kiselost sredine jedan od osnovnih ekoloških faktora, povećanje kiselosti kišnice

može prouzrokovati krupne poremećaje ravnoteže kako u vodenim, tako i

terestričnim ekosistemima. Efekti na biljni pokrov mogu biti i lokalnog karaktera,

manifestirajući se kroz akutne i hronične povrede biljnog tkiva. Za ljudsko zdravlje

značajan je sinergizam koji postoji između čvrstih čestica i SO2. Naime, negativni

efekti SO2 na ljudsko zdravlje su veći ukoliko je u zraku prisutna dovoljno visoka

koncentracija čvrstih čestica, koje predstavljaju površinu na kojoj se zadržavaju

molekule SO2 . Dokazano je da povećana koncentracija SO2 uzrokuje porast

smrtnosti stanovništva. Važno je istaknuti da su efekti SO2 na materijalna dobra,

među koja spadaju i spomenici kulture, nemjerljivi.

Karbon monoksid (CO) u atmosferi je rezultat nepotpunog izgaranja fosilnih

goriva u motorima vozila, domaćinstvima i industrijskim postrojenjima. Ipak,

najveći emiteri CO su motorna vozila, na koja otpada 60% ukupne emisije ovog

polutanta. Stoga su maksimalne izmjerene koncentracije CO upravo u periodima

najintenzivnijeg gradskog saobraćaja, u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim

80

časovima. Od ostalih izvora CO, važno je pomenuti šumske požare i izgaranje

čvrstog otpada.

Krvni pigment odgovoran za transport kiseonika unutar ljudskog organizma,

hemoglobin, posjeduje 210 puta veći afinitet vezivanja za CO nego za kiseonik.

Ovo je suština mehanizma trovanja karbon monoksidom. Srećom, u prirodi

postoje brojni putevi eliminacije i transformacije CO u neškodljive spojeve.

Emisija azotnih oksida ( NOx jedinjenja ) antropogenog porijekla čini 1/10 ukupne

emisije sa površine Zemlje, što znači da oni uglavnom potiču iz prirodnih izvora

zagađenja.

Stacionarni izvori zagađenja oksidima azota u urbanim sredinama su energetska

postrojenja, grijanja u domaćinstvima, spaljivanje otpada, proizvodnja hemikalija.

Mobilni izvori su, dakako, motorna vozila. Termalnim putem, u procesima

izgaranja azota sadržanog u gorivu i kiseonika iz zraka, nastaju NOx jedinjenja.

Istraživanja su pokazala da koncentracija ovih jedinjenja u urbanim područjima

varira u toku dnevnog ciklusa, kao i da je zavisna od meteoroloških prilika.

Maksimalne koncentracije se bilježe u kasnim popodnevnim časovima i rezultat

su dnevnih aktivnosti stanovništva. Dokazano je štetno dejstvo azotnih oksida na

vegetaciju koje se manifestira smanjenjem brzine fotosinteze, opadanjem lišća i

smanjenjem prinosa.

Ugljikovodonici prisutni u atmosferi, stupajući u reakcije sa drugim jedinjenjima,

mogu dati seriju sekundarnih polutanata, čije su dalje sudbine različite. Neki od

ovih novonastalih spojeva su vrlo reaktivni i imaju izrazito toksično dejstvo na

ljudski organizam. Glavni emiteri iz urbanih i industrijskih područja su motorna

vozila (50%), industrijski procesi (15%), isparavanja rastvarača (10%), izgaranja

fosilnih goriva, šumski i požari sa deponija (25%). Ugljikovodonici motornih

vozila potiču iz izduvnih gasova, ulja, rezervoara i karburatorskog sistema. Po

tom pitanju, treba istaknuti da su benzinski motori značajniji zagađivači od dizel-

motora. Dalji izvori ove vrste zagađenja su: farmaceutska industrija, industrija

gume i plastike, industrija boja i lakova, te procesi odmašćivanja metala i

hemijskog čišćenja odjeće. Koncentracije ugljikovodonika su najveće u jesenjem

periodu.

81

Sumarno se može konstatovati da su glavni izvori zagađenja zraka u urbanim

područjima :

toplane

industrija

saobraćaj

kao i da su štetna dejstva polutanata po zdravlje ljudi, životinja i biljaka nepobitna

činjenica, koja se, na žalost, potvrdila u brojnim slučajevima.

Zagađenje zraka i ljudsko zdravlje - Najosjetljiviji dio stanovništva su stare,

bolesne osobe i djeca, te se prilikom određivanja koncentracije koje su štetne po

ljudsko zdravlje, kao referentni uzimaju upravo ovi dijelovi ljudske populacije.

Nivoi zagađenja u odnosu na živi svijet su kategorisani kako slijedi : 1. najniže koncentracije koje mogu ugroziti zdravlje,

2. vrijednosti koje kratkotrajno ne ugrožavaju zdravlje zdravog čovjeka,

3. koncentracije kod kojih se ne pojavljuje akutno štetno dejstvo,

4. koncentracije koje ne mogu prouzrokovati nikakve smetnje,

5. najviše koncentracije koje sa sigurnošću ne mogu djelovati štetno.

Način i mjere za postizanje dobrog kvaliteta zraka - Upravljanje kvalitetom

zraka se sastoji u određivanju poželjne koncentracije za svako od jedinjenja

prisutnih u zraku i održavanje iste nepromjenjenom, i to na način da se ciljano i

planski koriguje emisija polutanata. Ovo podrazumjeva uspostavu sistema

monitoringa zraka. Osnov za upravljanje kvalitetom zraka je uspostava baze

zagađivača, koji na osnovu topografskih podataka i meteoroloških uslova

omogućavaju sagledavanje realne situacije, te izradu katastra zagađenosti

područja. S obzirom da je kvalitet zraka rezultat procesa emisije, rasprostiranja i

depozicije materija iz atmosfere, o njemu se može govoriti samo u relativnim

pojmovima, a adekvatna ocjena njegovog kvaliteta iziskuje primjenu statističke

analize. Mehanizmi rasprostiranja polutanata u zraku su konvekcija i difuzija.

Stoga je kvalitet zraka određenog područja u izravnoj je vezi sa njegovom

orografijom i meteorološkim prilikama. Kod niskih izvora zagađenja koncentracija

82

zagađujućih materija najveća je u njegovoj blizini, te su efekti zagađenja lokalnog

karaktera, a kod visokih, kakvi su visoki dimnjaci, koncentracija zagađujućih

materija u neposrednoj blizini izvora je neznatna, dok je imisija udaljenih regiona

u porastu. Takav je slučaj na primjeru Kaknja i Sarajeva, gdje vjetrovi, koji su

uglavnom sjeverozapadnog smjera, iz pravca Kaknja donose polutante u

područje Sarajeva. Prvi korak na putu postizanja dugoročno dobrog kvaliteta zraka je izrada

primjerenih urbanističkih planova. Ovo podrazumjeva projektovanje i izgradnju

saobraćajnica i industrijskih postrojenja izvan stambenih područja, uspostavljanje

zaštitnih, zelenih pojaseva oko njih, izgradnju zaobilaznica i prilagođavanje

saobraćajnica postojećim kapacitetima vozila. U cilju smanjenja energetskih

gubitaka, neophodno je ostvariti poboljšanje toplotne izolacije u stambenim

objektima, te onemogućiti stvaranje vrtložnih džepova između zgrada.

Izbor lokacija je najbitniji elemenat kada se želi kontrolisati kvalitet zraka. Postoje

liste minimalnih odstojanja na kojima se smiju locirati određeni zagađivači

(npr. minimalna udaljenost stambenih objekata od autolakirnice iznosi 150 m), a

zavisi od orografije i meteoroloških prilika područja. Zaštitna odstojanja se mogu

ispuniti sadržajima koja iziskuju manja zaštitna odstojanja, prije svega zelenim

pojasom. Smanjivanje zagađenja uzrokovanog saobraćajem podrazumjeva

pravilno dimenzionisanje javnog gradskog saobraćaja, kako bi se smanjila

upotreba individualnih prevoznih sredstava.

Kvalitet zraka na području Općine Novi grad - Nagla urbanizacija koja je u

drugoj polovini 20. stoljeća zahvatila područje grada Sarajeva, uzrokovala je

promjene kvaliteta zraka u negativnom smislu. Osnova problema uglavnom je

bila sadržana u sljedećem : -neodgovarajuće konstruirana ložišta, koja su predviđena za jednu vrstu goriva, a

koriste se za drugu vrstu i oslobađaju usljed toga velike količine CO i

nesagorenih ugljikovodonika

-neodgovarajuća goriva, sa prevelikim sadržajem sumpora,

-nepravilno loženje,

83

-loše održavana ložišta,

-neracionalno izvedena toplifikacija gradova i termički gubici u sistemu,

-neodgovarajuća visina dimnjaka u odnosu na brzinu izlaska gasova itd.

Promjenom strukture goriva i otklanjanjem navedenih propusta, u Sarajevu se

80-tih godina prošlog vijeka bitno popravio kvalitet zraka. Usmjereno je mijenjana

struktura goriva i uređaja za grijanje, izvršena je obuka ložača, te se nastojalo

podići rad inspekcijskih službi na viši nivo. Međutim, već tada su mnoga

industrijska postrojenja bila stara, zasnovana na upotrebi zastarjelih i, po životnu

sredinu škodljivih tehnologija.

U sklopu monitoringa zraka na području Kantona Sarajevo, vrše se redovita

mjerenja koncentracije SO2 i čađi. U cilju procjene stanja zraka na području

Općine Novi grad, u obzir su uzeti rezultati mjerenja za 2001., 2002. i 2004.

godinu. Lokacija na kojoj se izvršena mjerenja je Otoka. Važno je istaknuti da su

dozvoljene dnevne granične vrijednosti za koncentracije SO2 i čađ 125 µg/m3, a

godišnje 50 µg/m3.

Prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti su zabilježena uglavnom za čađ, i po

mjesecima su trajale kako slijedi :

TABELA XX – BROJ DANA SA PREKORAČENJEM DOZVOLJENE DNEVNE

KONCENTRACIJE ZA ČAĐ U 2001, 2002 i 2004. GODINI

MJESEC 2001 2002 2004

JANUAR 7 25 12

FEBRUAR 5 15 11

MART 1 1

APRIL 4 1

MAJ

JUNI

JULI

AVGUST 1

84

SEPTEMBAR 1 1

OKTOBAR 17 9

NOVEMBAR 9 11

DECEMBAR 13 12

Grafički prikaz kretanja broja dana dat je na Graf. 5.,

05

1015202530

JANUAR

FEBRUARMART

APRILMAJ

JUNI

JULI

AVGUST

SEPTEMBAR

OKTOBAR

NOVEMBAR

DECEMBAR

2001 2002 2004

Graf. 5. – Broj dana sa prekoračenjem

Evidentno je da je stanje zraka na području općine Novi grad alarmantno tokom

zime, što je posljedica specifičnih meteoroloških prilika, odnosno, temperaturnih

inverzija koje ograničavaju kretanje vazdušnih masa.

Kritičan je, također, jesenji period, kada velika relativna vlažnost zraka stvara

povoljnu atmosferu za određene hemijske reakcije između polutanata. Mjerenja

koncentracije SO2 i čađi na području grada Sarajeva se vrši na sljedećim

lokacijama : Vijećnica, Higijenski zavod, Otoka, Ilidža i Vogošća. Komparativni

pregled rezultata mjerenja, za navedene godine, pokazuje da je Općina Novi

grad u najvećoj mjeri pogođena ovim problemom. Obrazloženje treba tražiti u

činjenici da su na njenom prostoru koncentrisani svi veći cestovni ulazi u grad i

da su isti u potpunosti neprilagođeni broju vozila, usljed čega se stvaraju redovita

zagušenja saobraćaja. Drugi dio problema, vezano za zagađenje zraka

uvjetovano saobraćajem, predstavlja upotreba tehnički neispravnih vozila koja su

85

odgovorna za većinu emitovanih ugljikovodonika. S druge strane, antropogeni

pritisak, odnosno gustina ljudske populacije u Sarajevu je najveća na prostorima

upravo ove Općine. Velika gustina stanovnika je u izravnoj korelaciji sa većom

potrošnjom energije i emisijom ostataka energenata. Osim toga, udio individualne

gradnje u ukupnom broju domaćinstava, s obzirom na nepostojeću infrastrukturu,

nesrazmjerno je visok. Domaćinstva individualnog stanovanja svoj problem

zagrijavanja uglavnom rješavaju korištenjem drvnog ogrijeva i uglja, u

neprimjereno izvedenim ložištima. Na ovaj način ozbiljno se ugrožava kvalitet

traka u zimskim mjesecima, kada su meteorološke prilike, sa aspekta kretanja

vazdušnih masa, najnepovoljnije. Ne smije se ispustiti iz vida činjenica da je

jedina gradska deponija smještena upravo na prostoru ove Općine, i da se u

procesima koji se na njoj neprekidno odvijaju, nepotpuno sagorjevanje i

isparavanje, u zrak oslobađaju ogromne količine polutanata.

STRATEŠKI CILJ OPĆINE NOVI GRAD U OBLASTI UPRAVLJANJA

KVALITETOM ZRAKA

KVALITET ZRAKA JE NEOPHODNO POBOLJŠATI KROZ:

SMANJENJE INTENZITETA SAOBRAĆAJA

INOVACIJU KOTLOVNICA

GASIFIKACIJU OPĆINE

RESTAURACIJU ŠUMSKIH EKOSISTEMA

86

Slika 7,8 – Kvalitet zraka na Općini nije zadovoljavajući

87

7.5 KULTURA ŽIVLJENJA

Veliki dio ekoloških problema Općine Novi Grad Sarajevo mogu se podvesti pod

termin, odnosno oblast kulture življenja.

Naime, evidentna je činjenica da, naročito u zonama kolektivnog stanovanja,

kultura življenja ne odgovara stepenu urbanizacije. Uzrok ovakvim oblicima

ponašanja je:

nedostatak odgovornosti prema drugim osobama,

nedovoljna nastojanja kako u vaspitnim institucijama, tako i u porodici;

neodgovornost prema svim vrstama zajedničkih dobara, kao što su

zajednički unutrašnji prostori, zajedničke vanjske površine, ali takođe i

kulturno nasljeđe, te prirodno i stvoreno nasljeđe;

mala ulaganja administrativnih struktura u oblikovanje, podsticanje i

realizaciju integrisanih akcija na održavanju zajedničkih dobara;

nedovoljna saradnja sa javnošću;

nedovoljan i neefikasan rad općinskih inspekcijskih službi;

nedovoljan i neefikasan rad kantonalnih službi odgovornih za nadzor

nad radom odabranih upravitelja itd.

Članovi Građanskog ekološkog odbora, tokom javne rasprave o najkrupnijim

ekološkim problemima, iznijeli su brojne primjere koji argumentiraju iznesene

činjenice. Takvi su na primjer: nepoštivanje kućnog reda, uništavanje ulične

rasvjete, nedostatak sadržaja za djecu i penzionere, niske estetske vrijednosti

okoliša, nizak stepen djelotvornosti eko-policije i drugo. Međutim, u pojedinim

mjesnim zajednicama istaknuti su problemi drugačije prirode, kao što su:

nedozvoljeno držanje stoke i peradi i opasnost od čopora divljih pasa.

Treba naglasiti da su tokom projekta evidentirana nastojanja Općine da kroz

inspekcijske službe riješi problem nedozvoljenog držanja stoke i peradi. Ovim

problemom su generisane mogućnosti brojnih drugih problema, kao što je

zagađenje vode, površinsko oticanje otpadnih voda, neugodni mirisi, mogućnost

izbijanja zaraznih bolesti itd.

88

Članovi Savjetodavnog odbora LEAP-a su, vezano za ovu oblast, istakli slab rad

upravitelja zgrada, što je u nadležnosti kantonalnih inspekcijskih službi.

Ovakvo stanje je duboko potaknuto ostalim prisutnim problemima, kao što je

nizak nivo ekološke svijesti građana, problem upravljanja otpadom, problem

upravljanja biodiverzitetom, problemi korištenja zemljišta itd.

U zonama individualnog stanovanja, stepen kulture življenja je povezan prije

svega sa rješavanjem osnovnih infrastrukturnih problema. Nadalje, na

stanovništvo je potrebno djelovati s jedne strane efikasnom primjenom zakonskih

akata po pojedinim oblastima, a sa druge strane edukativno-vaspitnim potezima

i kulturološkim akcijama.

Ne treba zaobilaziti ni činjenicu da je tokom posljednjeg destljeća socijalna

struktura stanovništva dobrim dijelom izmijenjena. Međutim, to stanje ne mora biti

prepreka, nego podsticaj građenju zajedničke kulture suživota u gradskoj sredini.

Preduslov tome jeste definisinje strateškog cilja i provođenje strateških mjera,

kao što je animiranje i homogenizacija stanovništva u zajedničkim akcijama, koje

se provode na dobrobit svih građana.

STRATEŠKI CILJ U OBLASTI KULTURE ŽIVLJENJA NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO:

KULTURU ŽIVLJENJA U ZONAMA KOLEKTIVNOG I INDIVIDUALNOG STANOVANJA NEOPHODNO JE PODIĆI NA VIŠI NIVO I PRILAGODITI

STEPENU URBANIZACIJE.

89

7.6 STANJE EKOLOŠKE SVIJESTI

Članovi Studentske sekcije Eko BiH su na području Općine Novi Grad proveli

anketu u cilju utvrđivanja nivoa ekološke svijesti građana. Anketirano je ukupno

440 građana Općine, a anketom su obuhvaćena sva područja Novog Grada.

Na 1. pitanje (SMATRATE LI DA JE VAŠA ŽIVOTNA SREDINA KVALITETNO UREĐENA?) dobili smo sljedeće odgovore:

Graf. 6 – Odgovori na 1. anketno pitanje

Dakle, čak 90 % građana Općine smatra da živi u nekvalitetno uređenoj životnoj

sredini. Na osnovu ovakvog odnosa rezultata ankete, moglo bi se zaključiti da su

građani ove Općine visoko svjesni ekološke problematike današnjeg urbanog

društva. Međutim, pri analizi ovih odgovora ne smije se zanemariti činjenica

visokog stepena nezadovoljstva svim socijalnim aspektima, kojima se u

određenom smislu može priključiti i uređenje okoline. Stoga je negativan odgovor

na ovo pitanje potaknut najvećim dijelom opštim negativnim viđenjem kvaliteta

življenja, pa tek onda stvarnim ekološkim problemima. Ono na šta treba skrenuti

posebnu pažnju, jeste činjenica da čak 10 % stanovnika Novog Grada ne vidi

potrebu za poboljšanjem kvaliteta životne sredine. Upravo ovih 10 % pozitivnih

odgovora ukazuje na činjenicu da stanje ekološke svijesti građana nije na

DA 10%

NE90%

90

odgovarajućem nivou. Odgovarajući edukacijski projekti na širokom nivou su

jedini način upozoravanja na značaj ekološke problematike u kvalitetu života

kako današnjih , tako i budućih generacija.

Na 2. pitanje (KOJI JE EKOLOŠKI PROBLEM U VAŠOJ SREDINI NAJPRISUTNIJI), dobili smo sljedeće rezultate ankete:

Graf. 7 - Odgovori na 2. anketno pitanje

Naravno, najveći ekološki pritisak građani osjećaju kroz zagađenje zraka.

Zagađenje zraka na području Općine predstavlja evidentan problem, pred kojim

sami građani, na žalost ostaju potpuno bespomoćni. Zagađenje zraka, koje

dolazi iz mobilnih i stacionarnih izvora, naročito je prisutno u toku zimskih

mjeseci, kada je pojačano klimatskim uticajima. Međutim, građani su pokazali da

nisu ravnodušni ni prema ostalim problemima u svojoj životnoj sredini.

Nedostatak zelenih površina je problem največim dijelom vezan za zonu

kolektivnog stanovanja, dok su građani suburbane zone više u prilici da se sreću

sa problemom divljih deponija. Sa kvalitetom življenja je svakako vezana tzv.

gradska čistoća, na koju mnogi građani, koji i sami često doprinose trenutnom

stanju, imaju primjedbe. S obzirom na navike gradskog života, relativno veliki broj

ispitanika se opredijelio za buku, što ukazuje na činjenicu da je ovaj problem u

ODLAGANJE SMEĆA NA DIVLJIM

DEPONIJAMA

18,41 %SJECA SUMA

7,48 %

BUKA

11,53 %

GRADSKA CISTOCA

16,92 %

NEDOSTATAK ZELENIH POVRSINA

18,41 %

ZAGADJENJE ZRAKA

27,25 %

91

Općini jako izražen, ali da ga ljudi rijetko svjesni. Ekološki najsvjesniji dio

populacije ukazao je na činjenicu da nepostojanje nekadašnjeg zelenog pojasa

ima maksimalno negativne posljedice, koje ovdje, u kompleksu i sprezi svih

prisutnih ekoloških problema ostaju potpuno zanemarene i nepoznate.

Na 3 pitanje (KOGA SMATRATE ODGOVORNIM ZA STANJE ŽIVOTNE OKOLINE?) dobili smo sljedeće rezultate ankete:

Graf. 8 - Odgovori na 3. anketno pitanje

Dakle, ¼ anketiranih građana smatra da su za stanje životne sredine odgovorne

isključivo vladajuće strukture. 4% anketiranih građana smatra da škola ima

najveću ulogu u formiranju ekološke svijesti. Sljedećih 6 % smatra da je kućni

odgoj ključni element, a najveći dio stanovništva smatra da svi podjednako

trebamo učestvovati u kreiranju kvaliteta životne sredine. Naravno, posljednja

opcija, za koju su se opredijelile 2/3 anketiranih građana realno predstavlja jedini

način postizanja višeg nivoa ekološke svijesti i boljeg kvaliteta životne sredine.

Međutim, pri tome treba istaknuti i da je ovaj ponuđeni odgovor i «najlakši»

odgovor, koji ne traži opredjeljivanje i traženje pravih uzroka trenutnog stanja

životne sredine.

CJELOKUPNO DRUSTVO

66%

PORODICA6%

POLITICARI24%

SKOLA4%

92

Na 4. pitanje (DA LI BISTE SE UKLJUČILI U EKOLOŠKO UDRUŽENJE KOJE BI DJELOVALO U VAŽOJ SREDINI?), dobili smo sljedeće rezultate ankete:

Graf. 9. – Odgovori na 4 anketno pitanje

Dakle, 1/3 anketiranih građana je odmah odbacila mogućnost uključivanja u bilo

kakve akcije vezane za ekološku problematiku na području Općine. Pri tome se

ne smije isključiti mogućnost da najveći broj ovih građana smatra da se ništa ne

može postići kroz djelovanje udruženja građana. U tom smislu, neophodno je

pokrenuti akcije propagiranja rada različitih udruženja građana sa jasnim

ukazivanjem na njihove mogućnosti i rezultate. S druge strane, 2/3 građana jeste

zainteresirano za rad kroz ekološka udruženja. Pri tome se postavlja pitanje

zašto to i ne učine. Odgovor i na ovo pitanje leži u slaboj organizovanosti i

propagiranju rada i rezultata nevladinih organizacija, što se, naravno, ne odnosi

samo na teritorij Općine Novi Grad, nego na cjelokupni odnos društva prema

ovom veoma važnom pitanju.

ZAINTERESOVANI; 69,77

NEZAINTERESOVANI; 30,23

93

Na 5. pitanje (NA KOJI NAČIN PROBLEMI VAŠE ŽIVOTNE SREDINE UTIČU NA VAŠ ŽIVOT), dobili smo sljedeće rezultate ankete:

Graf. 10 - Odgovori na 5. anketno pitanje

Preko 1/3 anketiranog stanovništva pitanja vezana za ekološku problematiku

odmah povezuju sa zdravstvenim aspektima življenja, što je potpuno razumljivo.

Čak se može istaknuti da se za ovu opciju opredijelio neočekivano mali broj

ispitanika, što sa jedne strane ukazuje na slabo poznavanje problematike, ali s

druge strane i na prisutne socijalne momente. S obzirom na to da veliki broj

ispitanika razmišlja kako to djeluje na buduće generacije, odnosno njihovo

potomstvo, očigledno je dio stanovništva reaguje kao naviknut na probleme

različitih vrsta. Pri tome, kvalitet vlastitog života ostaje relativno zanemaren. Mali

broj stanovnika vidi da kvalitetna životna sredina afirmativno djeluje na razvoj

društva kroz podsticanje pozitivnog načina razmišljanja, razvoj novih ideja,

tehnologija, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje kvaliteta ličnog i društvenog

življenja i td. 4 % anketiranih stanovnika ni na koji način ne povezuju ekološku

problematiku sa ličnim životom. Svi dobijeni odgovori na postavljeno pitanje

ukazuju na jedno, a to je neosporna potreba za ekološkom edukacijom odraslog

DJELUJU NA BUDUĆE

GENERACIJE44%

NE ZNAM4%

UTICU NA ZDRAVLJE

35%

DJELUJU NA RAZVOJ

DRUSTVA17%

94

stanovništva. Pod pretpostavkom da najmlađi uzrasti danas dobijaju više

relevantnih informacija o ekološkoj problematici nego njihovi roditelji, današnja

slika stanja ekološke svijesti je upravo obrnuta onoj kojoj težimo: roditelji nisu

dovoljno ekološki svjesni i savjesni, te se stoga ionako skromno ekološko

obrazovanje i vaspitanje steknuto u školskoj sredini, izgubi kroz vrlo kratko

vrijeme.

Na 6. pitanje (DA LI BISTE PRIJAVILI VAŠEG KOMŠIJU KADA BISTE VIDJELI DA ČINI NEKI EKOLOŠKI PRIJESTUP) dobili smo sljedeće rezultate

ankete:

Graf. 11 – Odgovori na 6. anketno pitanje

Dakle, prema rezultatima ankete, oko 2/3 stanovništva je spremno prijaviti svog

sugrađanina koji čini ekološki prijestup. Naravno, stepen prijava ne odgovara

rezultatima ankete. Pri tome se nameće pitanje zašto postoji ta razlika između

stvarnog stanja i rezultata ankete. Jedan od mogućih odgovora na to je da

građani nisu u stanju prepoznati različite vrste ekoloških problema. Među

moguće odgovore spada i mogučnost da građani ne znaju kome treba prijaviti

prijestup, a takođe i činjenica da je vrlo mali broj pijestupa procesuiran.

Zabrinjavajuće veliki procenat stanovništva (oko 1/5) smatra da tuđi ekološki

62,5 %

19,29 %

10,71 %

7,5 %

0 10 20 30 40 50 60 70

DA

TO NIJE MOJ PROBLEM

KOMŠIJA ĆE SENALJUTITI

KOMŠIJA JE OPASAN

95

prijestup nije njihov problem. Životna sredina jeste zajedničko mjesto življenja, pa

tako svaki proces koji se odvija u njoj ne zaobilazi ni nas same. Ovakav rezultat

ankete još jednom potvrđuju da građani nisu u stanju procijeniti važnost ekološke

problematike, odnosno ukazuje na neophodnost početka ekološkog educiranja u

najširim slojevima stanovništva. Ostali dobijeni odgovori ukazuju na one oblike

socijalnog ponašanja koji ne bi trebali postojati ni u jednom društvu. «Politika

nezamjeranja» je duboko ukorijenjen vid ponašanja u našoj sredini, sa

konsekvencama koje ne zaobilaze ni odnos prema životnoj okolini. U principu,

ovaj vid ponašanja do punog izražaja i dolazi upravo u ovoj oblasti, jer najčešće

tretira probleme koji su izraženi u društvenoj svojini za koju niko ne snosi

odgovornost, te ovdje politikom nezamjeranja izbjegavamo probleme koji «nisu

naši».

Na 7. pitanje (SMATRATE LI DA JE BESPRAVNA GRADNJA EKOLOŠKI PROBLEM) dobili smo sljedeće odgovore:

Graf. 12 - odgovori na 7. anketno pitanje

Bespravna gradnja je jedan od najvećih (ekoloških) problema Općine Novi Grad,

koji je uzrok niza ekstremno negativnih situacija, kao što su : pojava klizišta,

zagađivanje i uništavanje vodotokova, uzurpacija poljoprivrednog zemljišta,

kvalitet života potpuno neprilagođen urbanoj sredini uzrokovan nepostojanjem

NE DA

NE; 18,92 %

DA; 81,08 %

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

96

komunalne infrastrukture, visok stepen zagađenja zraka izazvan loženjem čvrstih

goriva, nepovratna degradacija staništa, nemogućnost provođenja regulacionog

plana i td. Ono što je interesantno jeste činjenica da ovo teško rješivo pitanje kao

ekološki problem vide upravo oni stanovnici koji se nalaze u zonama sa

najgušćom bespravnom gradnjom, dok za građane iz kolektivnih zona stanovanja

bespravna gradnja ne predstavlja problem takve vrste. U činjenici da građani

sami osjećaju ovaj problem kao veliki pritisak na kvalitet života, treba tražiti i naći

sve vidove njihove saradnje na rješavanju problema.

Na 8. pitanje (KAKO BISTE DUGOROČNO RIJEŠILI SAOBRAĆAJNU GUŽVU I ZAGAĐENJE ZRAKA OD SAOBRAĆAJA?) dobili smo sljedeće odgovore:

Graf. 13 – Odgovori na 8. anketno pitanje

Zagađenje zraka koje potiče od saobraćaja je veliki ekološki problem, koji Općina

Novi Grad, kao tranzitno područje, nije u stanju samostalno rješavati. Kako je

poznato, izgradnjom Sarajevske zaobilaznice očekuje se rasterećenje od

56,44 %

43,36 %

0

10

20

30

40

50

60

IZGRADNJAZAOBILAZNICE

IZGRADNJA PODZEMNESAOBRACAJNICE

97

saobraćajne gužve na području cijelog grada Sarajeva. Međutim, kako je Općina

Novi Grad povezana sa drugima administrativnim cjelinama, može se

pretpostaviti da će uvijek predstavljati tranzitno područje. Osim toga, u Općini je

koncentrisan vrlo veliki broj stanovnika sa vlastitim prevoznim sredstvima , te se

kroz vrlo dugo vrijeme mogu i dalje očekivati saobraćajne gužve i zagađenje

zraka od saobraćaja. Jedno od vizionarskih rješenja, odgovarajućih 21. stoljeću,

jeste izgradnja podzemne saobraćajnice kroz Novi Grad, kakve danas postoje u

svim većim gradovima svijeta. Osim toga, regulisanje i inovacija postojećeg

gradskog prevoza je neophodan korak u smanjenu korištenja vlastitih motornih

vozila. Pri tome se mora još jednom istaknuti, da Općina Novi Grad, kao dio veće

gradske aglomeracije, ovo pitanje ne može samostallno rješavati, ali na njega

može uticati dugoročnim razvojnim planiranjem.

Generalno, može se zaključiti da stanovnici Općine Novi Grad predstavljaju

dobar medij i potencija za razvoj ekološke svijesti kao osnove za uspostavu i

održivost višeg kvaliteta životne sredine na području Općine.

STRATEŠKI CILJ OPĆINE NOVI GRAD U USPOSTAVI VIŠEG KVALITETA

ŽIVOTNE SREDINE

• KONTINUIRANI RAZVOJ EKOLOŠKE SVIJESTI KOD GRAĐANA

SVIH STAROSNIH KATEGORIJA

98

7.7 UPRAVLJANJE BIODIVERZITETOM Već hiljadama godina, čovjek mijenja biljni pokrov, utičući tako na građu tla, te

time i na njegova svojstva. ''A tla su, kako znamo, prastare tvorevine koje se u

sagledivim vremenskim razdobljima ne mogu obnoviti.''(Glavač V. ''Uvod u

globalnu ekologiju'', Zagreb 2001).

Nekontrolisano širenje urbanih prostora, industrijalizacija, izgradnja

saobraćajnica, svakodnevno vode ka nepovratnom gubitku vrijednog zemljišta.

Na istraživanom području, a po katastarskim podacima iz 1991. godine

zastupljenost pojedinih tipova zemljišta po klasama, bila je slijedeća (Tab. 18 ;

Graf. 14):

TABELA 18: ZASTUPLJENOST TIPOVA ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU OPĆINE

NOVI GRAD

Tip zemljišta Površina(%) Poljoprivredno 23% Šumsko 10% Livadsko 6% Putevi 8,15% Željeznica 1,50% Povrsine pod vodom 7,20% Ostalo 44,31%

Graf. 14 – Zastupljenost tipova zemljišta na području Općine Novi Grad

23%

16%8,15%

1,5%7,20%

44%POLJOPRIVREDNO

ŠUMSKO I LIVADSKO

PUTEVI

ŽELJEZNICA

POVRŠINE POD VODOM OSTALO

99

Poljoporivredno zemljište prekriva skoro četvrtinu Općine Novi Grad (23%) (Graf.

14). Te površine se nalaze na padinama okrenutim ka jugu, a najviše ih je u

dolini rijeke Bosne, na aluvijalnim nanosima. Aluvijalni nanosi ili aluvijalna tla

(fluvisoli), ako su karbonatnog i pjeskovitog karaktera, mogu bez posebnih

meliorativnih zahvata poslužiti za podizanje kultura.

Livadsko i šumsko zemljište, zauzima 16% od ukupne površine istraživanog

područja. Od toga na šumu otpada 10%, a na livadu 6%. Klimatogenu šumsku

vegetaciju brdskog pojasa (Hum, Žuč) predstavljaju mezofilne šume hrasta

kitnjaka i graba (Querco-Carpinetum illyrico-moesiacum Horvat et al. 1974).

Produkcija šumskih ekosistema mogla bi biti vrlo visoka, s obzirom na geološke i

pedološke potencijale ovog područja. Livade eksponirane jugu u brdskom

području predstavljene su klasom Festuco-Brometea, a u dolinama rijeka

(Rajlovac, Reljevo) klasom Arrhenatheretea.

Livade su pretrpjele značajne promjene i samo u uvjetima nepristupačnim za

čovjeka, zadržale svoje primarne karakteristike. Većim dijelom su pretvorene u

voćnjake i povrtnjake slabog prinosa.

Najveće površine područja Općine su obrasle tercijernom vegetacijom.

Dominacija tercijernog tipa vegetacije upućuje na visok stepen degradacije

prirodnih ekosistema.

Tercijerna vegetacija se ne održava i niske je produkcije. Da bi se ove površine

pretvorile u upotrebne, potrebno je poduzeti različite agrotehničke mjere, zbog

vrlo slabog kvaliteta deposola, kao tipa zemljišta.

Degradacija tla tekla je paralelno sa degradacijom ekosistema.

Novi katastar zemljišta ne postoji niti postoje tačni podaci o bespravnoj gradnji,

koja je jako izražena na području Općine.

Staništa šumske vegetacije mezofilnog i termofilnog karaktera pretvorena su u

zone individualnog stanovanja, a najveći dio površina, koja su klimatogena

staništa higrofilnih tipova vegetacije pretvaraju se u industrijsku zonu Općine

Novi Grad. Danas se na ovim lokalitetima nalaze najveća stovarišta, magacini

građevinskog materijala, autootpadi, autokuće, te u novije vrijeme se otvaraju i

tržni centri.

100

Analiza ekoloških faktora na staništima tercijarnog tipa vegetacije ukazuje na na

činjenicu da su ona opterećena azotnim jedinjenjima i u odnosu na tipčna

staništa sekundarne vegetacije nešto toplija. Kao što je poznato, prinos biomase

na ovim staništima je ralativno mali.

Mogući uzrok tome je, pored svih ostalih efekata antropogenih dejstava, i

prisustvo akumuliranih soli u zemljištu, na koju ukazuje povećanje indeksa S u

odnosu na zajednice sekundarne vegetacije, gdje je S=0. Na povišenu koncentraciju soli u zemljištu vjerovatno utiču:

taloženje polutanata zraka, koji putem oborina dospijevaju u tlo;

zaslanjivanje podloge bacanjem soli u zimskim mjesecima,

nemogućnost njihovog ispiranja u dublje slojeve, usljed brzog isparavanja

vode u toku ljetnog pregrijavanja gradskih površina;

sama struktura profila zemljišta klase P-C.

Analiza florističkog sastava zajednica ukazuje na činjenicu da pri datim uslovima,

ova staništa može nastanjivati samo određeni broj vrsta, čija ekološka valenca

dozvoljava opstanak na zaslanjenim nitrificiranim staništima.

U cilju poboljšanja kvaliteta zemljišta i mogućnosti razvoja njegovanih gradskih

zelenih površina, neophodno je provesti i redovno održavati određene mjere, kao

što su:

dublje zaoravanje i agrotehnička obrada zemljišta, čime bi došlo do

aeracije, poboljšanja hidrotermičkog režima i homogenizacije plitkog

površinskog sloja sa dubljim slojevima zemljišta, te biološkog aktiviranja

azotnih jedinjenja;

redovno održavanje hidričkog rezima zemljišta uspostavom sistema

zalijevanja,

pravilni odabir sijanih i sađenih vrsta, čijom sukcesijom treba izvršiti

biološko obogaćivanje zemljišta.

Ono što je posebno neophodno naglasiti jeste da jednokratno provođenje bilo

kojih, pa i ovih mjera ne može donijeti zadovoljavajuće rezultate. Dakle,

101

neophodno je uspostaviti bolji sistem redovnog održavanja ovog tipa životnih

zajednica, koji uveliko može doprinijeti poboljšanju kvaliteta života na području

Općine Novi Grad Srajevo.

Uvođenje površina sa drvenastim vrstama zahtijeva posebno brižljivu pripremu i

pažnju. Pri tome je neophodno istaknuti funkciju i ulogu, kako šume, tako i

gradskih površina pod drvenastim vrstama.

Dakle, u urbanim cjelinama i njihovoj blizini šuma ima nezamjenjivu i

neprocjenjivu ulogu ″adaptera″. Svi procesi urbanizacije djeluju sistemom

povratne sprege na smanjen kvalitet života u urbanoj sredini. U tom prednjače

zagađenje zraka, buka, zagađenje zemljišta, efekat pregrijavanja, degradiran

estetski efekat, i td. Efekti svih pomenutih procesa se u razvijenim zemljama

umanjuju različitim tehničkim mjerama. Međutim, i pored toga, javnost razvijenih

zemalja insistira na očuvanju šumskih kompleksa unutar i oko urbanih cjelina, jer

imaju prirodnu mogućnost prečišćavanja vazduha, a time dobrim dijelom i

zagađenja zemljišta, nivelacije efekata buke, i što je posebno važno, održavanja

uslova topo, odnosno ekoklime prostora.

Devastacija šumskih ekosistema koja se desila u proteklom periodu je činjenica,

čiju opasnost, na žalost, javnost ne poznaje dovoljno ili uopšte. Treba reći da je

u poslijeratnom periodu bilo nekoliko akcija pošumljavanja devastiranog terena,

koje su bile bez uspjeha. Stanovnici pošumljavanog područja su redovno puštali

stoku na zasađene sadnice, sa namjerom da od šume oslobođene površine

pretvore u obradive. Na staništima šimskih, a kasnije livadskih zajednica su

nastala stambena naselja, bespravno izgrađena, bez uređene komunalne

infrastrukture. Dalja devastacija prostora ide u pravcu generisanja komunalnih

problema, degradacije i zagađivanja zemljišta, te zagađivanja i uništavanja

površinskih i podzemnih voda.

Na teritoriji Općine Novi Grad, ipak, i danas egzistira prostor na kome se može

izvršiti pošumljavanje, odnosno ubrzati proces prirodne progradacije ekosistema.

Pri tome, ne smiju biti ponovljene greške iz ranijih iskustava u oblasti

pošumljavanja.Naime, vrlo često su kod nastajale šumske kulture, koje se nisu

održale, jer nisu bile rađene na osnovama ekološkog planiranja. Vrste koje su

102

sađene najčešće nisu, po svojoj ekološkoj valenci, bile prilagođene na uslove

prostora na koji su unesene.

Stoga, poštujući prirodne procese i principe, pošumljavanje treba izvršiti

autohtonim vrstama, odnosno vrstama klimatogenih zajednica. Potrebno je

naglasiti i činjenicu da bi takvo pošumljavanje bilo daleko jeftinije, jer bi se moglo

vršiti podmlatkom iz postojećih progradacionih stadija na području Općine. Kao

adekvatan prostor za pošumljavanje mladicama hrasta kitnjaka, graba, breze i

trešnje predlaže se sjeverni i sjeveroistočni dio Općine, gdje su ove zajednice

klimatogeno egzistirale.

Ovom dijelu Općine pripada i područje Gradske deponije. Iako Deponija

predstavlja jednu od najsavremenijih ovakve vrste na Balkanu, amfiteatralni

prostor oko nje je ogoljen, što ima višestruke efekte. Neugodni mirisi sa deponije,

nošeni vjetrom, slobodno dopiru do obližnjih naselja. Sekundarna, livadska

vegetacija, trenutno razvijena na ovom prostoru ima plitak i slab korjenski sistem,

koji dozvoljava jako proticanje podzemnih voda i njihovo slijeganje na dno

deponije. Ovdje u podzemne tokove može doći do cjeđenja otpadnih voda sa

same deponije, što dovodi do opasnosti zagađenja podzemnih tokova.

Sađenjem šume na ovom i okolnim prostorima, prirodnim putem bi bile

spriječene i smanjene mogućnosti zagađenja podzemnih tokova, iako je

nezaobilazna činjenica da je neophodno tražiti i tehnička rješenja ovog problema.

Smanjenje efekata zagađenja zraka od saobraćaja i industrijskih djelatnosti treba

tražiti u uspostavi i njezi gradskih površina pod drvenastim vrstama. Uspostava

visokog zelenog zida sa žbunolikim vrstama oko saobraćajnica predstavlja jedan

od najjednostavnih i najjeftinijih načina poboljšanja kvaliteta zraka i uopšte

životne sredine na teritoriji Općine. Sađenje visokih drvenastih vrsta u tom cilju

duž saobraćajnica ne bi imalo dovoljan efekat, s obzirom na intenzitet saobraćaja

i ekoklimatske uslove. Zeleni zid je neophodno prioritetno uspostaviti duž dvije

najveće saobraćajnice na području Općine, odnosno duž Bulevara Meše

Selimovića i duž transferzale koju čine Ul. Safeta Hadžića i Lukvička cesta.

103

U industrijskoj zoni grada, isti efekat treba postići obaveznom visokom

hortikulturnom ogradom oko vlasničkih jedinica industrijskih preduzeća,

građevinskih firmi, skladišta, tržnih centara i drugih privrednih objekata.

Pomenuti zeleni zid danas je moguće uspostaviti uglavnom na staništima

zajednica tercijarne vegetacije, te je prethodno potrebno sprovesti navedene

mjere poboljšanja kvaliteta zemljišta.

Posebnu ekološku cjelinu područja Općine Novi Grad Sarajevo čine aluvijalne

ravnice dolina rijeka Miljacka i Bosna. Danas se na ovom području nalaze samo

fragmentarni ostaci nekadašnjih poplavnih šuma. Ono što je malo poznato

javnosti jeste činjenica, da čak i danas, u vrijeme visoke urbanizacije i razvoja

saobraćaja, ovaj dio Sarajevskog polja predstavlja sletilište i hranilište

migratornih vrsta ptica iz područja srednje i sjeverne Evrope.

Treba istaknuti i činjenicu da će pomenuta staništa biti djelomično devastirana i

izgradnjom Sarajevske zaobilaznice. Iako cijeli kompleks ekosistema na ovim

lokalitetima u recentnom stanju ne predstavlja prostor sa izuzetnim prirodnim

vrijednostima, ipak treba naglasiti sljedeće momente:

Na ovom području se nalazi kompleks higrofilnih ekosistema, počev od poplavnih

šuma johe, poplavnih šuma vrba, vegetacije trstika i šaševa, vegetacije stajaćih

voda, vegetacije bara i močvara do vegetacije higrofilnih livada, koje predstavlju

rijetkost u ovom dijelu Evrope I BiH. Slijedeći Habitat i Bird Directive, na koje se

oslanja federalna okolišna legislative, ovo su staništa koja je potrebno staviti pod

zaštitu države. Naravno, destrukcija prisutnih ekosistema koja je rezultat

tradicionalnog odnosa prema upotrebi zemljišta je jako izražena. Jedan od

indikatora potencijala ovdje predstavljaju populacije migratornih vrsta ptica,

kojima bi uništavanjem ovih staništa bio onemogućen koridor i odmor sve do

prvih sličnih staništa na jugu, odnosno sjeveru Bosne i Hercegovine. Recentno

stanje ekosistema je neophodno popraviti, što je moguće uz primjenu

predloženih projekata.

Migratorne vrste ptica se zadržavaju i na povremeno plavljenim obradivim

površinama, i to u periodu jesen, nakon žetve. Važnost ovih ekosistema u

104

ekološkim koridorima je takođe velika, jer ptice na ovim staništima nalaze hranu

tokom slijetanja.

Zbog opšte važnosti prisutnih ekosistema I njihovih komponenti I elemanata, ali

prije svega zbog mogućnosti poboljšanja kvaliteta života građana ove Općine,

predloženo je formiranje rekreacione zone u Dobroševićima. Formiranje

rekreacione zone bi bilo moguće ostvariti, u saradnji sa graditeljem, kao

kompenzacijsku mjeru u izgradnji Sarajevske zaobilaznice, te po osnovu

inostranih grantova vezanih za zaštitu staništa.

STRATEŠKI CILJ OPĆINE NOVI GRAD U OBLASTI UPRAVLJANJA

BIODIVERZITEOM

NA PODRUČJU OPĆINE NEOPHODNO JE USPOSTAVITI SISTEM

UPRAVLJANJA BIODIVERZITETOM KROZ RESTAURACIJU

EKOSISTEMA

Slika 9 - Donedavni izgled Okrugle šume (Općina Novi Grad)

105

7.8 PROBLEM BUKE Riječ ″noise″ što znači buka, je porijeklom iz latinskog jezika i znači mučnina.

Buka spada među najozbiljnije polutante zraka današnjice. Buku generiraju

prevozna sredstva, avioni, kamioni, građevinske mašine, proizvodni procesi,

ugostiteljski objekti.

Dokazano je da buka negativno utiče na ljudsko zdravlje, i to tako da dovodi do

slabljenja, pa čak i gubitka sluha, uzrokuje stres, visok krvni pritisak, nesanicu,

smanjenje produktivnosti rada. Generalno govoreći, buka u životnoj sredini

rezultira degradacijom kvaliteta življenja.

Kada je riječ o buci, obično se odvojeno analiziraju uslovi koji vladaju u radnoj i

životnoj sredini. Kategorizacije dozvoljenih razina buke je različita u ove dvije

sfere života. Procjenjuje se da je u Velikoj Britaniji više od 2 miliona ljudi izloženo

neprihvatljivim nivoima buke na radnom mjestu, i da 170 000 ljudi kao

zdravstvene posljedice ima gubitak sluha, tinitus ili druge poremećaje auditivnog

aparata. Ovi brojevi su u zemljama EU iz dana u dan sve manji, počev od 1989.

godine kada je stupila na snagu zakonska regulativa o dozvoljenim nivoima buke

na radnom mjestu. U zemljama članicama EU, u februaru 2006. godine stupa na

snagu novi zakon koji će drastično da snizi donju granicu prihvatljivog nivoa

buke. U radnom okruženju, gdje se razina buka kreće od 85 do 90 dB, radnici

moraju nositi zaštitne slušalice, što zapravo predstavlja prvu pomoć.

Najefikasnije sredstvo, u smislu zaštite od buke na radnom mjestu, jeste njena

prevencija primjenom tehnologija i proizvodnih sredstava koji generiraju manju

buku, izgradnjom zvučnih barijera i sl. Naučne studije su pokazale da je gubitak

sluha u starosti često povezan sa izlaganjem visokim intenzitetima buke,

uglavnom u radnoj sredni.

Sa problemom buke u svakodnevnom životu se susrećemo na više načina. U

nekim slučajevima čovjek je uzročnik i žrtva buke koju generira. Međutim, postoje

situacije kada je pojedinac izložen buci kojoj nije sam uzročnik, i kada je žrtva

buke generirane od strane drugih ljudi, tada je njegova uloga pasivna. Ovaj drugi

oblik izloženosti buci je mnogo ozbiljniji, mada se obje situacije jednako

106

negativno odražavaju na ljudsko zdravlje. Zrak, u koji se buka emitira i kojim se

prenosi je javno dobro. On se ne nalazi u privatnom vlasništvu, što je osnovni

postulat prilikom određivanja zakonskih okvira o prihvatljivim razinama buke u

životnoj sredini. Prekoračenje tih vrijednosti predstavlja najgrublji vid kršenja

ljudskih prava.

Na Općini Novi Grad Sarajevo postoji izražen problem buke. Postoje različiti

izvori ovog polutanta, iako se može slobodno trvditi da u urbaniziranom dijelu

Općine najveći izvor predstavlja prekomjeran saobraćaj, a zatim upotreba

mašina, buka iz ugostiteljskih objekata itd.

U industrijskom dijelu Općine, buka nastaje u različitim privrednim objektima.

Ovaj problem kod nas skoro nikako nije kontrolisan, te se privredni subjekti i

ugostitelji ne osjećaju obaveznim da okolinu štite od buke koju generišu.

Tokom provedene ankete, jedno od postavljenih pitanja se odnosilo na izgradnju

moderne podzemne saobraćajnice kroz Općinu. Iako je u današnjem momentu

ovakvo pitanje nerealno, anketom smo dobili pozitivno mišljenje o ovoj

mogućnosti, te smatramo da dugoročnim planovima treba biti ozbiljnije

razmatrana.

Slika 10 – Buka od saobraćaja je stalno prisutna

107

STRATEŠKI CILJ OPĆINE NOVI GRAD U OBLASTI UPRAVLJANJA BUKOM

U CILJU POBOLJŠANJA KVALITETA ŽIVLJENJA NA OPĆINI NEOPHODNI SU

:

DOSLJEDNIJE PROVOĐENJE POSTOJEĆIH ZAKONA O BUCI;

USPOSTAVA ZELENIH ZONA SA PRIRODNIM EFEKTOM SMANJENJA

BUKE;

EKOLOŠKE OSNOVE PROSTORNOG PLANIRANJA.

108

7.9 PROBLEM INSTITUCIONALNOG OKVIRA

Evaluirajući listu najkrupnijih ekoloških problema, članovi Savjetodavnog odbora

su, tokom radionica, punu pažnju posvetili institucionalnom okviru rješavanja

ekoloških problema.

Prvi problem na koji se nailazi, a na koji upućuju i rezultati javne rasprave jeste

problem nedovoljnog inspekcijskog nadzora. Pod tim se podrazumijeva kako

slaba organizacija rada inspekcijskih službi, tako i nizak postotak izvršenja

inspekcijskih rješenja. Činjenica je da problemi nisu procesuirani. Nažalost,

pojedini građani u tome nalaze slobodu za neodgovoran odnos prema zakonu.

Postavlja se pitanje da li bi proširivanje inspekcijskih službi pomoglo bržem i

efikasnijem rješenju problema ili bi značilo još jedno opterećenje sporom i

neefikasnom administracijom.

Općina, kao ni ostali administrativni nivoi, nema razvijen sistem i službu za

monitoring stanja životne sredine. Osnovni preduslovi za to jeste uzdvajanje

namjenskog dijela budžetskih srdstava za formiranje i razvoj službe. Prvi korak, u

procesu monitoringa, za koji bi služba bila zadužena, jeste formiranje baza

podataka sa registrom zagađivača svih kategorija. Prikupljene informacije treba

da služe Općini u procesu održivog planiranja razvoja. S druge strane, od svih

administrativnih nivoa se očekuje da uskoro krenu istim putem, kako bi

informacije mogle biti prikupljane i razmjenjivane u svrhu planskog razvoja šireg

područja.

Članovi Savjetodavnog odbora su istakli problem uske nadležnosti Općine, kako

u ostalim, tako i u segmentu okoliša. Proces koji je paralelan nadležnosti jeste

raspodjela budžetskih sredstava. Od viših administrativnih nivoa, Općina očekuje

u skorije vrijeme jači podstrek lokalne samouprave, a time i veći dio namjenskih

budžetskih sredstava. S obzirom na privredno-industrijske kapacitete Općine, u

skladu sa Zakonom o ekološkom fondu Općina bi raspolagala značajnim

sredstvima za razvoj efikasne službe za okoliš.

109

TABELA 19: PREGLED RELEVANTNIH PROPISA NA DRŽAVNOM NIVOU

Naziv propisa Administrativni nivo

Regulisana materija Referenca Problemi u

realiz.

Zakon o sanitarnoj inspekciji RBiH Komunalna

čistoća

Sl.list RBIH br.23/77,16/82,13

/83,15/90 Zakon o

komunalnim djelatnostima

RBiH Komunalna čistoća

Sl.list BIH br.20/90

Pravilnik o uvjetima tehničke

opremljenosti poslovnih prostora

za obavljanje trgovinske djelatnosti

RBiH Komunalna čistoća

Sl.list BIH br.47/95

Zakon o šumama RBiH Šumski fond Sl. List RBIH

br.23/93,13/99,9/95,37/95,2/96

Uputstvo o obaveznoj

jedinstvenoj Metodologiji za pripremanje i

izradu Prostornih i urbanističkih

planova i urbanističkih

redova

RBiH Prostorno planiranje

Sl.list SRBIH br.9/87

Zakon o deminiranju BiH Oblast

deminiranja Službeni glasnik

BiH 5/02 1.

Ned

osta

tak

sred

stav

a na

loka

lnom

niv

ou

2. S

lab

rad

insp

ekci

jski

h sl

užbi

TABELA 20: PREGLED RELEVANTNIH PROPISA NA FEDERALNOM NIVOU

Naziv propisa Administrativni nivo

Regulisana marerija Referenca Problemi u

realiz. Zakon o

prostornom uređenju

FBiH Korištenje prostora

Sl. Novine Federacije br.52/02

Zakon o građenju FBiH Način

korištenja prostora

Sl. Novine Federacije br.55/02

Zakon o građevinskom

zemljištu FBiH

Kategorizacija i upotreba zemljišta

Sl. Novine Federacije br.25/03

1.N

edos

tata

k sr

edst

ava

na

loka

lnom

niv

ou

2. S

lab

rad

insp

ekci

jski

h sl

užbi

110

Zakon o poljoprivrednom

zemljištu FBiH

Kategorizacija i upotreba zemljišta

Sl. Novine Federacije

br.2/98

Zakon o zaštiti voda FBiH Vodni resursi

Sl. Novine Federacije br.33/03

Zakon o zaštiti prirode FBiH Prirodne

vrijednosti

Sl. Novine Federacije br.33/03

Zakon o zaštiti okoliša FBiH Okoliš

Sl. Novine Federacije br.33/03

Zakon o upravljanju otpadom

FBiH Otpadne materije

Sl. Novine Federacije br.33/03

Zakon o ekološkom fondu FBiH Naknade

Sl. Novine Federacije br.33/03

Zakon o prikupljanju sekundarnih

sirovina i otpadnog materijala

FBiH Otpadne materije

Sl.novine FBIH br.35/98

Zakon o održavanju

zajedničkih dijelova zgrada i o upravljanju Zgradama

FBiH Kultura stanovanja

Sl. Novine Federacije br.28/01

Zakon o cestama federacije bih FBiH Saobraćaj

Sl.novine FBIH br.6/02,18/02

ispravka Uredba o

planovima odbrane od poplava

FBiH Regulacija vodotokova

Sl.novine FBIH br. 3/02

Pravilnik o uvjetima minimalne tehničke

opremljenosti poslovnih prostora

za obavljanje trgovine

FBiH Uslovi za trg. djelatnost

Sl. Novine FBiH 12/05

Zakon o šumama FBiH Šumarska djelatnost

Sl. Novine FBiH 20/02

Zakon o vodama FBiH Vodni resursi Sl. Novine FBiH

18/98

111

Zakon o zaštiti I spašavanju ljudi I

materijalnih dobara od prirodnih I

drugih nesreća

FBiH Ljudski I

materijalni resursi

Sl. Novine FBiH 39/03

TABELA 21: PREGLED RELEVANTNIH PROPISA NA KANTONALNOM NIVOU

Naziv propisa Administrativni nivo

Regulisana materija Referenca Problemi u

realiz. Odluka o

provođenju Urban. plana Grada Sarajeva za

urbano područje Sarajevo (Stari Grad, Centar,

Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i

Vogošća) od 1986. do

2015.godine

Kanton Sarajevo

Korištenje prostora

Sl. Novine Kantona Sarajevo

br.5/99, 4/02

Zakon o prostornom

uređenju

Kanton Sarajevo

Korištenje prostora

Sl.novine Kantona Sarajevo

br.10/04 Odluka o uslovima

i načinu prokopavanja

javnih površina na području Kantona

Sarajevo

Kanton Sarajevo

Korištenje prostora

Sl. Novine Kantona Sarajevo

br.6/97

Zakon o privremenom

korištenju javnih površina na

području Kantona Sarajevo

Kanton Sarajevo

Korištenje prostora

Sl. Novine Kantona Sarajevo

br.6/02,21/03

Zakon o nadziđivanju

zgrada, izgradnji potkrovnih stanova

i stanova u zajedničkim dijelovima

stambenih i stambeno-

poslovnih zgrada

Kanton Sarajevo

Način korištenja prostora

Sl.novine Kantona Sarajevo br.17/99 i 10/02

1.N

edos

tata

k sr

edst

ava

na lo

kaln

om n

ivou

2.

Sla

b ra

d in

spek

cijs

kih

služ

bi

112

Zakon o kvalitetu zraka

Kanton Sarajevo zrak

Sl.novine Kantona Sarajevo

BR.10/99

Zakon o komunalnoj čistoći

Kanton Sarajevo

Komunalna čistoća

Sl. Novine Kantona Sarajevo

br.11/97

Zakon o vodama Kantona Sarajevo

Kanton Sarajevo Vodni resursi

Sl. Novine Kantona Sarajevo

br.16/00 Odluka o visini

naknade za korištenje

javnih površina

Kanton Sarajevo Naknade

Sl. Novine Kantona Sarajevo

br.4/03

Odluka o organizaciji i

sigurnosti prometa

Kanton Sarajevo Saobraćaj

Sl. Novine Kantona Sarajevo

br.14/97

Zakon o zaštiti od buke

Kanton Sarajevo Buka

Sl.novine Kantona Sarajevo

br.10/99 Zakon o

održavanju zajedničkih

dijelova zgrada I upravljanje zgradama

Kanton Sarajevo

Stambeni fond

Sl.novine Kantona Sarajevo

br.21/04

Zakon o komunalnim djelatnostima

Kanton Sarajevo

Komunalna djelatnost

Sl.novine Kantona Sarajevo

br. 31/04 Zakon o

prostornom uređenju

Kanton Sarajevo

Korištenje prostora

Sl.novine Kantona Sarajevo

br. 7/05 Uredba o načinu

prikupljanja, odlaganja,

razvrstavanja I obavljanja otkupa

sekundarnih sirovina I otpadnog

materijala

Kanton Sarajevo

Sekundarne sirovine

Sl.novine Kantona Sarajevo

br. 27/02

Zakon o privremenom

korištenju javnih površina na

području kantona sarajevo

Kanton Sarajevo

Javne površine

Sl.novine Kantona Sarajevo

br. 20/04

113

Odluka o uslovima I načinu

prokopavanja javnih površina na području Kantona

Sarajevo

Kanton Sarajevo

Radovi na javnim

površinama

Sl.novine Kantona Sarajevo

br. 16/02

TABELA 22: PREGLED RELEVANTNIH PROPISA NA GRADSKOM NIVOU

Naziv propisa Administrativni nivo

Regulisana materija Referenca Problemi u

realiz. Odluka o

održavanju zelenih i

Rekreacionih površina

Grad Sarajevo Sl. Novine Grada Sarajeva br.6/87

Odluka o uređenju dvorišta Grad Sarajevo Sl. Novine Grada

Sarajeva br.31/82 Odluka o

vodovodu i kanalizaciji

Grad Sarajevo Sl. Novine Grada Sarajeva br.26/84

Odluka o kućnom redu u stambenim

zgradama Grad Sarajevo

Sl. Novine Kantona Sarajevo

13/01

1.N

edos

tata

k sr

edst

ava

na

loka

lnom

niv

ou

2. S

lab

rad

insp

ekc.

slu

žbi

TABELA 23: PREGLED RELEVANTNIH PROPISA NA OPĆINSKOM NIVOU

Naziv propisa Administrativni nivo

Regulisana materija Referenca Problemi u

realiz. Uredba o planu

odbrane od poplava i

privremenim radovima i

mjerama za zaštitu i odbranu od poplava na

području Općine Novi Grad

Općina Novi Grad

Zaštita vodotoka

Bilten Općine Novi Grad

Plan odbrane od poplava Općine

Novi Grad

Općina Novi Grad

Zaštita vodotoka

Bilten Općine Novi Grad

1.N

edos

tata

k sr

edst

ava

na

loka

lnom

niv

ou

114

Kao što je prikazano u tabelama 19 - 23, treba reći da po pojedinim oblastima

egzistira veliki broj zakonskih akata, naročito na federalnom i kantonalnom nivou.

Činjenica je da se postojeći zakoni ne provode u dovoljnoj mjeri. Razloge za to

treba tražiti u: 1. slabo razrađenom sistemskom rasporedu nadležnosti, a

shodno tome i rasporedu sredstava; 2. trenutnom socijalnom stanju, u kojem

rješavanje egzistencijalnih pitanja dobija prednost nad rješavanjem okolinskih

pitanja; 3. neefikasno razvijenoj administraciji; 4. jednostranom pristupu u

rješavanju pitanja okoliša.

Sticanje šire nadležnosti Općine ne znači da bi lokalna samouprava bila jedina

zadužena za rješavanje problema okoliša. Naprotiv, uspostavom drugačijeg

sistema nadležnosti bi bile utvrđene akcije koje je moguće riješiti na lokalnom

nivou, za razliku od problema širih razmjera, koji bi bili delegirani na višim

administrativnim nivoima.

Javna komunalna preduzeće koja djeluju na području Općine su, prema

navodima sa radionica, neefikasna u svom radu. Činjenica je da JKP opslužuju

veliko područje, sa nedovoljnim kapacitetima. Međutim, bolja efikasnost bi se

mogla postići razvojem dijaloga i partnerskog odnosa administracije i JKP, koji

zajedno čine servis za dobrobit građana. Problem držanja monopola nad

određenim vidovima djelatnosti je jako prisutan i vidljiv na primjeru rada JKP, te

se preporučuje pristup otvaranja tržišta za manja komunalana preduzeća.

Potporu tome bi dali sami građani, najčešće nezadovoljni radom JKP.

Poštujući principe kompleksnosti životne sredine, jasno je da u upravljanju

okolišem moraju učestvovati timovi stručnjaka. Tradiocionalno, upravljanje

okolišem je prepušteno stručnjacima građevinske i arhitektonske struke. Uz puno

uvažavanje njihovog uloženog truda i znanja, neophodno je uvesti novi,

drugačiji, odnosno kompleksniji pristup monitoringu i rješavanju okolinskih

problema.

Osnovni problem koji članovi Savjetodavnog odbora prepoznaju kao uzrok drugih

problema jeste nepostojanje razvijene strategije Općine, u kojoj bi segment

upravljanja okolišem bio polazna osnova pravaca održivog razvoja.

115

STRATEŠKI CILJ OPĆINE NOVI GRAD U INSTITUCIONALIZACIJI PROBLEMA

OKOLIŠA

U CILJU PODIZANJA KVALITETA OKOLIŠA I KVALITETA ŽIVLJENA NA

VIŠI NIVO, NEOPHODNO JE:

• PROŠIRITI NADLEŽNOSTI LOKALNE SAMOUPRAVE I

OBEZBIJEDITI NAMJENSKA SREDSTVA ZA RJEŠAVANJE

OKOLIŠNIH PITANJA;

• USPOSTAVITI SLUŽBU ZA MONITORING, RJEŠAVANJE I

DELEGIRANJE OKOLIŠNIH PROBLEMA;

• USPOSTAVITI BAZE PODATAKA PRIVREDNIH SUBJEKATA, PO

KATEGORIJAMA EFEKATA PO OKOLIŠ

• USPOSTAVITI MULTIDISCIPLAINARNI PRISTUP U RJEŠAVANJU

OKOLINSKIH PROBLEMA

116

8. AKCIONI PLAN LEAP-a OPĆINE NOVI GRAD

8.1 LISTA STRATEŠKIH MJERA U OBLASTI OKOLIŠA 1. Uspostaviti i razviti Općinsku službu za zaštitu okoliša (upravljanje biodiverzitetom, kvalitetom vodnih resursa, kvalitetom zraka i zemljišta, upravljanje otpadom) MOTIV: Razvoj Općinske službe za zaštitu okoliša imao bi veliku ulogu u podizanju kvaliteta življenja na teritoriji Općine Novi Grad, i to kroz sudjelovanje u donošenju odluka o razvojnim projektima, projektovanju akcija na animiranju stanovništva na problematici zaštite i unapređenja zaštite okoliša, kontroli mjera procjene uticaja na okoliš postojećih i potencijalnih zagađivača, te u utvrđivanju prioriteta u usmjeravanju sredstava ekološkog fonda. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije reorganizacija Općine u skladu sa evropskim

standardima uz zapošljavanje stručnjaka iz oblasti zaštite okoliša, usklađivanje kantonalnih i oćinskih odgovornosti u skladu sa novim Zakonom o ekološkom fondu u FBiH, utvrđivanje naknade za zagađenja okoliša (voda zrak,zemljište, otpad), naknade za povrat ambalaže, rabljenih ulja i maziva, registracije auta itd. Razvoj veza općinske slućbe sa Građanskim ekološkim odborom kao stalnim tijelom pri Općini.

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Stručne spososbnosti Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

2. Uvažavati mišljenje javnosti o građenju objekata na području Općine MOTIV: Svaki građanin ima demokratsko pravo da sudjeluje u odluci šta će biti izgrađeno u njegovoj okolini. Javnost mora biti pitana kod izgradnje fabrika, tržnih centara, benzinskih pumpi itd. Na taj način javnost će osjetiti brigu vladajučih struktura. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije javne tribine, intenzivno javno oglašavanje o

donošenju odluka i davanju dozvola za izgradnju, intenziviranje rada nevladinih organizacija, mogućnost iznošenja javnog mišljenja u Općini

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća

117

Rizici Slab odaziv građana Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mali troškovi Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

3. Insistirati/urgirati kod Kantona i Federacije na provođenju zakonskih odredbi za sticanje okolinske dozvole (izradi studija procjene uticaja na okoliš PUO/EIA) postojećih i budućih privrednih subjekata. MOTIV: EIA/PUO je zakonski mehanizam ustanovljavanja postojećih i potencijalnih efekata na okolinu koje proizvode preduzeća i pogoni na određenoj teritoriji. Pri tome nisu važna samo velika preduzeća, nego svi objekti koji: uzurpiraju zemljište, ispuštaju otpadne vode, proizvode opasni otpad, rasipaju/troše velike količine pitke vode, vrše emisiju polutanata u atmosferu, zagađuju zemljište/vode, itd.. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije inicijativa Općinskog vijeća prema

Kantonalnom i Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici administrativne slabosti Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju viši administrativni nivoi Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova privredni subjekti

4. Uspostaviti funkcionalan protok okolinskih podataka između Općine i viših administrativnih nivoa MOTIV : Protok informacija između Općine i viših nivoa vlasti se pokazuje kao spor, neefikasan i nedovoljan. Službene informacije se upućuju na pojedine službe ili su objavljene putem Sl. Lista i Sl. Novina. U tom smislu neophodno je inicirati uvođenje informatičke tehnologije u protoku informacija, odnosno uspostavu centralne baze podataka Kantona/Federacije, koja bi bila dostupna širokom krugu korisnika. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Inicijativa Općinskog vijeća prema Skupštini

Kantona Sarajevo

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Administrativne slabosti Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju viši administrativni nivoi Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Kantona i Federacije

118

5. Obezbijediti pojačan rad Općinskih inspekcijskih službi i stepen izvršenja rješenja MOTIV: Stepen provodljivosti zakonskih odredbi na nivou Općine najjače je indiciran radom inspekcijskih službi. Broj ljudi zaposlenih u inspekcijama je vrlo mali. Donesena rješenja najčešće nisu ispoštovana što vodi neprovođenju i nepoštivanju zakonskih akata. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Reorganizacija inspekcijskih službi.

Provođenje domaćih zakona i uvođenje evropskih standarda u rad administrativnih službi.

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Stručni i moralni kapaciteti Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju Općina i viši administrativni nivoi Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine, Kantona i

Federacije 6. Insistirati/Urgirati kod Kantona i Federacije na bržem i efikasnijem provođenju okolinskih projekata od višeg interesa . MOTIV: Kantonalni i federalni okolinski projekti u realizaciji, koji se nalaze na području Općine ne smiju biti u sukobu sa interesima građana nego na njihovu dobrobit. To se odnosi prije svega na: izradu regulacionog i urbanističkog plana u cilju rješavanja problema komunalne infrastructure, završetak radova na tretmanu procjednih voda na sarajevskoj deponiji Smiljevići da bi postala regionalna sanitarna deponija, obnovu i puštanje u funkciju kolektora za tretman komunalnih otpadnih voda Grada Sarajevo Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije inicijativa Općinskog vijeća prema

Kantonalnom i Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Administrativne slabosti Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju viši administrativni nivoi Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Kantona i Federacije

119

7. Uspostaviti sistem monitoringa okoliša u Općini u skladu sa novim okolinskim zakonima MOTIV: Na općinskoj/kantonalnoj razini odgovoriti zahtjevima aktualnih CARDS projekata upravljanja i mnonitoringa okoliša. Predložena strateška mjera 10. je u neposrednoj vezi sa razvojem Općinske službe za zaštitu okoliša Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Povezivanje postojećih kantonalnih projekata

u oblasti monitoringa sa općinskim nivoom, što se prije svega odnosi na uspostavu sistema monitoringa kvaliteta zraka.

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Nerazvijeni finansijski mehanizmi Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Kantona i Federacije,

inostrani grantovi 8. Izraditi akcioni plan regulacije riječnih korita na teritoriji Općine u svrhu zaštite od poplava, ugrožavanja poljoprivrednog zemljišta, puteva i stanovništva, te održavanja kvaliteta voda MOTIV: Na Općinskom nivou je neophodno pokrenuti i jačati aktivnosti usklađivanja saprojektom institucionalnog jačanja sektora voda i novim Zakonom o vodama (Uspostava agenicja riječnog sliva, revitaliziacija vodnih akata u okviru okolinske dozvole i novi sustav vodnih naknada sa intencijom njihovog korištenja na razini lokalne uprave. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije usklađivanje općinskih akata sa Zakonom

o vodama

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Nerazvijeni finansijski mehanizmi Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

9. Homogenizirati populaciju mladih kroz pronalaženje najboljih rješenja okolinskih projekata i projekata unapređenja uvjeta življenja i djelovanja MOTIV: Organiziranje zabavnih sadržaja na nivou Općine, web foruma, centara za mlade podsticanje registrovanja okolinskih NVO organizacija mladih i slične mjere mogu privući i angažovati ovaj veoma važan dio populacije na projektima zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti.

120

Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije reorganiziranje Savjeta mladih uz

uspostavu akcionog plana za aktivnosti mladih na nivou Općine, aktiviranje i finansiranje nevladinih organizacija sa ekološkom orijentacijom

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Inertnost populacije mladih Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mali Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

10.Organizacijom različitih aktivnosti obezbijediti kohezioniranje i organizovanje stanovništva u MZ u cilju poboljšanja kvaliteta življenja MOTIV: Otuđeno i neorganizovano stanovništvo se osjeća nemoćno i ugroženo po svim pitanjima kvaliteta življenja. U mjesnim zajednicama je neophodno osmisliti aktivnosti koje će aktivirati ženski dio populacije, cijelu porodicu, djecu školske dobi i td. Nakon aktiviranja stanovništva bit će moguće poduzimati akcije širih razmjera. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije općinske preporuke, aktiviranje nevladinih

organizacija, plan aktivnosti mjesnih zajednica, itd.

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Inertnost stanovništva, slaba organizovanost Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mali troškovi Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

11. Uspostaviti funkcionalan protok informacija između građana i Općine MOTIV: Građani nisu dovoljno obaviješteni o aktivnostima koje Općina provodi. U tom smislu neophodno je obezbjediti mehanizme kontinuiranog obavještavanja i stalnog ispitivanja javnog mišljenja Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije javne tribine, intenzivnije oglašavanje o

planiranim akcijama, intenziviranje rada nevladinih organizacija, intenziviranje oglašavanja akcija putem medija, mjesnih zajednica, škola i stambenih cjelina

Politička izvodljivost moguća

121

Pravna izvodljivost moguća Rizici Nezainteresiranost građana Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mali troškovi Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

8.2 LISTA PRIORITENIH PROJEKATA IZ OBLASTI OKOLIŠA 1. Uspostava centralne baze podataka Općine Novi Grad MOTIV: Uspostava centralne baze podataka Općine je osnovni preduslov za održivo planiranje. Centralna baza podataka olakšava dosadašnje teško poslovanje po registrima I katastrima I služi efikasnom protoku podataka na relaciji građanin – općinske službe – viši administrativni nivoi. U bazu podataka je neophodno unijeti sve podatke potrebne za statistiku, odnosno planiranje. Baza je neophodna s obzirom na nedostatak I nemogućnost ažuriranja podataka o broju domaćinstava, broju bespravno izgrađenih objekata, broju korisnika različitih vrsta komunalnih usluga itd. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projektnog prijedloga

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Stručne sposobnosti Vrijeme implementacije Po usvajanju akcionog plana Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova Inozemni grantovi i budžetska sredstva Općine

i Kantona 2. Uspostava baze podataka stacionarnih izvora zagađenja na području Općine MOTIV: Jedan od funkcionalnih zadataka Općinske službe za okoliš je uspostava beze podataka o stacionarnim izvorima zagađenja. Baza treba da sadrži osnovne podatke o zagađivaču, podatke o tipu I intenzitetu zagađenja iz Studije uticaja na okoliš, popis mjera za smanjenje efekata predloženih Studijom, podatke o valjanosti okolinske dozvole itd. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projektnog prijedloga

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Stručne sposobnosti Vrijeme implementacije Po usvajanju akcionog plana Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova Inozemni grantovi i budžetska sredstva Općine

i Kantona

122

3. Uspostava zelenog zida oko glavnih saobraćajnica MOTIV: Sadnja visokih grmolikih vrsta i nižeg zimzelenog drveća u neprekidnom nizu ima funkciju ublažavanja efekata zagađenja zraka, ulogu zvučnog zida, humanizacije okoline, sprečavanja pregrijavanja gradskog okoliša, prečišćavanja zraka tokom cijele godine, te izražen estetski efekat i vaspitno-edukativnu funkciju u podizanju ekološke svijesti. Projektom treba obuhvatiti dvije najveće saobraćajnice na teritoriji Općine, pri čemu početak projekta treba uskladiti sa rekonstrukcijom saobraćajnica. Pri izboru vrsta neophodno je uzeti u obzir vrste otporne na visok nivo zagađenja zraka. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projektnog prijedloga

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Finansijski mehanizmi, održivost Vrijeme implementacije po sticanju uslova, paralelno sa obnovom

saobraćajnica Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova Inozemni grantovi i budžetska sredstva Općine

i Kantona 4. Formiranje “ekoloških ostrva” u urbaniziranom dijelu Općine Novi Grad MOTIV: Uspostava malih površina pošumljenih autohtonim vrstama zimzelenog i listopadnog drveća, kako u zonama kolektivnog stanovanja, tako I zonama individualnog stanovanja I industrijsko-privrednoj zoni. Ipak, najveću funkciju ekološka ostrva imaju u uonama kolektivnog stanovanja gdje vrše amortizaciju zagađenja zraka, onemogućavaju pregrijavanje velikih stambenih blokova, pružaju mogućnost rekreacije i humaniziraju životnu okolinu. U akcije formiranja ostrva je neophodno uključiti I građane iz mjesnih zajednica, kako bi zajedničkim učešćem bio podignut i nivo svijesti I otvorena mogućnost stalne brige i održavanja. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projektnog prijedloga i organiziranje

stanovništva

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Nezainteresiranost građana, održivost Vrijeme implementacije Po usvajanju akcionog plana Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

5. Projektiranje i izgradnja “Memorijalnog parka Žuč” MOTIV: Projekat treba prilagoditi već postojećem prijedlogu. Funkcija: izgrađena prirodna vrijednost sa naglašenom historijsko-edukativnom ulogom, te sve funkcije šrirodni šumskih ekosistema. Izgradnjom Memorijalnog parka I uređenjem prilaznih puteva Općina stiče mogućnost za razvoj školskog turizma na kulturno-historijskoj osnovi. S obzirom na potpuni nedostatak spomeničkih obilježja iz proteklog perioda na području grada Sarajeva, potrebno je I svrsishodno da Općina Novi Grad poduzme ovaj projekat na svojoj teritoriji.

123

Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projektnog prijedloga

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Finansijski mehanizmi, politiziranje projekta Vrijeme implementacije po usvajanju akcionog plana Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova Budžetska sredstva Kantona i Federacije

6. Pošumljavanje amfiteatra Gradske deponije MOTIV: Iako Gradska deponija spada u najsavremenije na Balkanu, okolni prostor je neophodno pošumiti brzorastućim vrstama drveća, kako bi se amortizovali prisutni neugodni mirisi , te uspostavile izgubljene funkcije zelenog pojasa oko grada. Osim toga, funkcija drveća je u regulaciji hidričkog režima zemljišta, čime se utiče količinu cjednih voda deponije. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projektnog prijedloga

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Finansijski mehanizmi Vrijeme implementacije po usvajanju akcionog plana Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Kantona

7. Restauracija šumskih ekosistema na području Općine Novi Grad MOTIV: Obnova šumskih ekosistema I uspostava ranijeg zelenog pojasa na periferiji Općine Novi Grad ima višestruku ulogu. Jedna od ekoloških funkcija ovih tipova ekosistema jeste prečišćavanje zagađenog zraka, te održavanje specifičnih uslova topo, odnosno ekolklime. Sljedeća važna funkcija ovih ekosistema je u održavanju stabilnosti zemljišta, a generalni značaj je u poboljšanju kvaluteta života sadašnjih I budućih generacija. Restauracijom I kontrolom šumskih ekosistema smanjile bi se mogućnosti širenja bespravnih naselja Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projektnog prijedloga

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Finansijski mehanizmi, održivost Vrijeme implementacije po usvajanju akcionog plana Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Kantona

124

8. Uspostava šire rekreacione zone u Dobroševićima MOTIV: Visoko urbaniziranoj sredini kakav je veliki dio Općine Novi Grad neophodna je šira rekreaciona zona do koje bi eventualno vodile pješačke I biciklističke staze. S obzirom da ravni dijelovi Sarajevskog polja još uvijek predstavljaju sletilište i hranilište mnogih migratornih vrsta ptica iz Evrope, nakon rješavanja imovinsko- pravnih odnosa Općina može formirati lako pristupačno izletište za svoje građane. Neophodno je napomenuti da bi formaranje prirodno-vještačkog ptičjeg rezervata moglo lako dobiti inostranu finansijsku potporu. Pri izboru lokacije u obzir se mora uzeti plan Sarajevske zaobilaznice, te zonu uspostaviti kao eventualnu kompenzacijsku mjeru od strane graditelja. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projektnog prijedloga

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Finansijski mehanizmi Vrijeme implementacije po usvajanju akcionog plana Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova Inozemni grantovi i/ili kompenzacijska

sredstva 9. Projektiranje i izgradnja izletničko rekreativnog kompleksa “Park šume Mojmilo” MOTIV: Projektiranje išletničko.rekreativnog kompleksa treba prilagoditi postojećem prijedlogu, potreba građana i prostornim mogućnostima. Funkcija: izgrađena prirodna vrijednost rekreativnog karaktera pod nadzorom. Izgradnja rekreativnog kompleksa bi, pored ostalog, mogla prođiriti mogućnost zapošljavanja za određene socijalne kategorije. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projektnog prijedloga

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici održivost Vrijeme implementacije po usvajanju akcionog plana Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova Budžetska sredstva Općine

125

10. Deminiranje Općine Novi Grad MOTIV : Osnovni uslov za provođenje drugih projekata na području Općine je deminiranje. Kako je na području Općine deminiranje djelomično provedeno, te se pripremaju planovi daljeg nastavka akcije, Lokalnim akcionim planom za okoliš je potrebno istaknuti važnost i prioritet ovog pitanja sa aspekta upravljanja prostorom. Prioritetne funkcije projekta su bezbjednost građana i namjensko korištenje prostora. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projektnog prijedloga i povezivanje

sa postojećim aktivnostima

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Fizička opasnost Vrijeme implementacije po usvajanju akcionog plana Odgovornost za implementaciju Općinske, kantonalne i federalne službe i

nadležna ministarstva Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova Budžetska sredstva Kantona i Federacije uz

donatorska sredstva 8.3 LISTA OPĆINSKIH AKATA IZ OBLASTI OKOLIŠA 1. Općinski akt o usvajanju i sprovođenju strategije i politike utvrđene u dokumentu LEAP-a i njegovom javnom oglašavanju MOTIV: Strategija i rezultati predloženih programa trebaju biti pod stalnim monitoringom GEO. Rezultate monitoringa GEO objavljuje putem Općinskog biltena, na web stranici i u lokalnim medijima. Informacija se razmatra/usvaja u okviru planiranih godišnjih aktivnosti. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Zaključak Općinskog vijeća o formiranju

Građanskog ekološkog odbora kao stalnog tijela, zaduženog za praćenje provođenja LEAP-a

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici - Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

126

2. Općinski akt o obavezi godišnjeg utvrđivanja visine budžetskih sredstava Općine za realizaciju akcionog plana LEAP-a MOTIV: Neophodno je na OV utvrditi obim i dinamiku potrebnih sredstava za realizaciju okolišnih prioriteta sukladno realnim mogućnostima Općine, te projekte predviđene LEAP-om kandidirati za inozemne grant programe. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije provođenje postojećih okolinskih zakona

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Finansijski mehanizmi Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju Općinske službe Visina troškova srazmjerna stanju okoliša Odgovornost za snošenje troškova Općina NG

3.Općinski akt o redovnom sprovođenju ekološke edukacije i prakse na nivou MZ MOTIV: Bilo koji ekološki projekt koji bi bio poduzet ne može biti uspješan bez široke edukacije građana. Svaka mjesna zajednica treba donijeti plan o provođenju definisanog broja edukativna sastanka i ekološke akcije u toku godine. Animiranje stanovništva svih uzrasta se vrši kroz edukaciju, ali i privlačne sadržaje koji mogu okupiti stanovništvo. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Zaključak Općinskog vijeća sa preporukom

mjesnim zajednicama o pripremi edukacionog i akcionog okolinskog plana.

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Nezainteresiranost građana Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

4. Općinski akt sa mjerama za efikasnije provođenje zakonske odredbe o zabrani bespravne gradnje MOTIV: Nepoštivanje prostornog plana dovodi do serije problema: infrastrukturne prirode, zagađenja zraka, klizišta, uzurpiranje poljoprivrednog i šumskog zemljišta, ambijentalnog nesklada, nemogućnosti gradnje objekata za kolektivno stanovanje i td. U vezi s tim neophodno je jačanje odgovornosti inspekcijskih službi Općine – Uspostava sistema supervizije u inspekcijskoj službi uz podrazumijevanje sankcionisanja nezakonitog I neefikasnog rada.

127

Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Reorganizacija rada inspekcijskih službi

Općine uz uspostavu sistema supervizije.

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Socijalni problemi Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno. Početak

implementacije: usvajanje LEAP-a Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

5. Inicijativa za urgentnom izradom regulacionog i urbanističkog plana MOTIV: Bespravno izgrađene objekte za individualno stanovanje, koje je nemoguče ukloniti, neophodno je opskrbiti urbanom infrastrukturom (vodovod, kanalizacija, plinska mreža i td.). Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Inicijativa OV prema Skupštini KS

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Administrativne slabosti Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Kantona

6.Odluka o dodjeli budžetskih sredstava za okolinske projekte na nivou Općine MOTIV: Na nivou Općine je neophodno poduzimati lokalne okolinske projekte, kao što su: istraživanja mogućih rješenja okolinskih problema, ekološka edukacija, praćenje efekata mjera propisanih okolinskom dozvolom I dr. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Rezultate okolinskih projekata prati Građanski

ekološki odbor. Izvještaj podnosi Općinskom vijeću

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Nerazvijen sistem supervizije Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

128

7. Odluka o uspostavi javnih monitora u Općini o stupnju zagađenosti zraka MOTIV: Uključivanje u aktivnosti Kantona na digitalnom monitoringu dijelova Općine gdje je zagađenost zraka od saobraćaja najveća (Čengić Vila, Otoka, Alipašino Polje-Neđarići, itd) Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Povezivanje sa kantonalnim projektima

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Finansijski mehanizmi Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju Općina NG i Kanton Visina troškova velika Odgovornost za snošenje troškova Budžetska sredstva Kantona

8. Odluka o kupovini dodatnih kontejnera i namjenskih kontejnera (zvona) za različite vrste ambalaže (staklo, plastika, Al-pet ambalaža, papir, baterije) MOTIV: Neophodno je izvesti zajedničku aktivnost sa Kantonalnim ministarstvom za prostorno uređenje i okoliš, JKP, preduzećima Trgosirovina i Papir servis, te Općinskom službom za zaštitu okoliša. Akcija će otvoriti put formiranju višeg nivoa ekološke svijesti, u smislu održivog upravljanja otpadom. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema projekta sa planiranim odabirom

lokacija, proračunom efikasnosti i funkcionalnosti

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Saradnja interesnih grupa Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju Općina NG i Kanton Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžet Općine

9. Općinski akt o uspostavi zona bez automobila MOTIV: Jedan od osnovnih uslova poboljšanja kvaliteta življenja na teritoriji Općine je planiranje zona za rekreaciju stanovništva, naročito u dijelu kolektivnog stanovanja. U tom smislu je neophodno uspostaviti zone za šetnju, dječija igrališta za sport i zabavu, te izgraditi i označiti staze za bicikle i rolere. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Priprema prijedloga u skladu sa prostornim

planom Općine

Politička izvodljivost moguća

129

Pravna izvodljivost moguća Rizici Nepoštivanje zone Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju Općina NG Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova Budžet Općine

10. Općinski akt o procjeni efikasnosti rada komunalnih preduzeća na teritoriji Općine od strane korisnika usluga MOTIV: Sve provedene aktivnosti ukazuju na činjenicu da su komunalne aktivnosti na teritoriji Općine nedovoljne. Općina treba da provede evaluaciju rada JKP, te po osnovu rezultata otvori tržište komunalnih usluga. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Analiza rada komunalnih djelatnosti od strane

općinskih službi uz obezbijeđeno mišljenje građana

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost upitna Rizici Pravne prirode Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

11. Općinski akt o realizaciji dopunskih programa komunalnog redarstva MOTIV: Održavanje komunalne higijene je stalni problem na koji se žali većina građana. Realiziranjem dodatnog komunalnog redarstva ostvario bi se viši stepen kako komunalne higijene, tako i svijesti građana. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Provođenje postojećih okolinskih zakona

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Širina nadležnosti Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

130

12. Općinski akt o obaveznoj hortikulturnoj ogradi (izgradnji ili obnovi) zelenog pojasa oko industrijsko-privrednih objekata MOTIV: Industrijsko-privredna zona Općine se karakteriše izrazitom heterogenošću i ambijentalnim nemarom. Sadnjom i održavanjem tzv. žive ograde oko ovih objekata postigao bi se visok efekat na kultivizaciji i humanizaciji ovog prostora, te na smanjenju efekata zagađenja. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Provođenje postojećih okolinskih zakona

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Nepoštivanje akta od strane privrednih

subjekata Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova privredni subjekti

13. Općinski akt o uređenju prilaza javnim objektima MOTIV: Uređen teritorij Općine treba da se odlikuje prepoznatljivim stilom javnih objekata i njegovog usklađivanja sa urbanim ili prirodnim krajolikom. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije provođenje postojećih okolinskih zakona

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Finansijski mehanizmi Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova budžetska sredstva Općine

14. Općinski akt o zabrani izlaganja robe na vanjskoj strani objekata MOTIV: Izlaganje robe na vanjskoj strani indivudualnih i kolektivnih objekata za stanovanje predstavlja grubo narušavanje urbanog ambijenta. Bez obzira da li se radi o prehrambenim proizvodima ili robi druge namjene, neophodno je donijeti općinski akt kojim bi ovakvo narušavanje gradskog ambijenta bilo stavljeno pod kontrolu. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije provođenje postojećih zakona

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Nepoštivanje općinskog akta Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju općinske službe Visina troškova - Odgovornost za snošenje troškova -

131

15. Općinski akt o provođenju programa za zbrinjavanje napuštanih životinja MOTIV: Prema navodima većine članova Građanskog ekološkog odbora, postoji evidentan problem u (ne)brizi oko napuštenih životinja. Ovaj problem je vjerovatno jače izražen u zonama individualnog stanovanja, gdje dolazi do okupljanja I formiranja divljih čopora, koji predstavljaju direktnu opasnost po sigurnost ljudi. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Donošenje i provođenje općinske odluke

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici zdravstveni Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju Kantonalna inspekcija Visina troškova mala Odgovornost za snošenje troškova Općinski budžet

16. Općinski akt o dodatnoj komunalnoj djelatnosti MOTIV: S obzirom na nezodovoljavajuće stanje gradske higijene I prioritete postojećih JKP, iskazuje se potreba za organizovanjem dodatnih servisa u komunalnoj djelatnosti. Ovim aktom se predviđa jačanje službe za održavanje komunalne čistoće. Efikasnost dobra Mehanizmi realizacije Donošenje i provođenje općinske odluke

Politička izvodljivost moguća Pravna izvodljivost moguća Rizici Nadležnost lokalne samouprave Vrijeme implementacije kontinuirano,dugoročno Odgovornost za implementaciju općinska Visina troškova srednja Odgovornost za snošenje troškova Općinski budžet

132

9. VIZIJA ZAJEDNICE S obzirom da smo ovom projektu prišli kao ozbiljnom strateškom dokumentu, te da smo

kroz pojedine oblasti okoliša istakli:

probleme koje treba riješiti,

strateške ciljeve koje treba slijediti

strateške mjere koje treba poduzeti

prioritene projekte koje treba realizirati i

općinska akta koja treba donijeti,

viziju zajednice smo prepustili mašti onih koji je najviše imaju. Uz preporuku lokalnoj

zajednici da slijedi ovu viziju, molimo da pažljivo pročitate prvonagrađeni literarni rad na

Konkursu LEAP-a Općine Novi Grad.

Malik Pašić

O.Š. «Fatima Gunić» - VII razred

BUDUĆNOST NOVOG GRADA: NOVI GRAD ZA PETNAEST GODINA

Zazvonio je sat, označio početak još jednog radnog dana. Pripremio sam se za

posao i krenuo. Inače, radim u jednoj od poznatijih televizijskih kuća. Riječ je o

RTV «Novi Grad» čije je sjedište u Dobrinji, jednom od novogradskih naselja. Moj

najbolji prijatelj je takođe i moj najbliži kolega. Obično sa sobom povezem i njega

na posao.

Moja kuća se nalazi u naselju Stup. Nekada je to naselje bilo samo skupina

neraspoređenih kuća različite veličine okrenutih u različitim smjerovima. Te, većinom

bespravno građene kuće, nisu bile u nikavom redu, Nagdje su bile zbijene jedna do

druge, tako da skoro nije bilo mjesta za prolaženje, a drugdje sasvim rijetko raspoređene

sa dosta neiskorištenog prostora. Uskoro je taj problem uviđen i odlučeno je da se on

riješi. Sada se tu nalaze kuće poredane jedna do druge u savršenom redu. Kuće imaju

jednaka dvorišta, svaka ima svoju garažu, a između svakog reda kuća i između svake

kuće zasebno, napravljena je cesta dovoljno široka da vlasnici vozila mogu imati prolaz

do svoje kuće.

Uvijek putujem autom. Obnovljeni putevi omogućavaju mi vožnju jednog od boljih

automobila. Odmah na ulazu u urbani dio grada dočekuje me građevina savršenog

133

omjera visine, širine i dužine. Dobro je poznato da su naši roditelji, i roditelji naših

roditelja, zaslužni za sve ono što smo zatekli pri dolasku na svijet. Ova je zgrada

posvećena njima. Obojena je u različite boje koje zrače životom, kako bi stanovnicima

ove zgrade pružile mogućnost da stare dane provedu u vedrom raspoloženju. Boje nisu

prejake i preuočljive, baš nasuprot, idealno se uklapaju u okolinu. Travnati prostor sa

stražnjeg dijela zgrade uređen je i napravljen park čime je starim ljudima omogućen

prostor za šetnju. Ovaj objekat sa zgradom najveće novinske kuće u državi prividno čini

jednu jedinstvenu cijelinu i sve to izgleda primamljivo za oči.

Osjećaj patriotizma mi uvijek pobudi zastava postavljena visoko na vrh jarbola.

Vioreći se ona poziva sve Bosance i Hercegovce, pa tako i građane ovog grada

da se ponose svojom zemljom. Tu se viori još mnoštvo zastava drugih zemalja.

Naravno, i one su, baš kao i Bosna i Hercegovina, članice Evropske Unije. Iako

je zastava moje države najuočljivija i pobudi u meni najviše osjećanja, drago mi

je vidjeti i zastave ostalih zemalja. To pokazuje prijateljstvo između Bosne i

ostalih država i dokazuje prijateljski duh naroda u Bosni i Hercegovini i u ovom

gradu. Te zastave obilježavaju sjedište Unije u Bosni i Hercegovini. Zgrade, koje

su prije bile sjedište UN-a za Sarajevo, su zatvorene tamno plavim staklima koja

pokrivaju većinu objekta. Fasada zgrade je urađena u bijeloj boji. Te dvije boje su

osnovne boje na zastavi zajednice evropskih zemalja. U blizini tih zgrada nalaze

se zgrade istog tipa u drugačijoj boji i koja služe u drugu namjenu. Naime, tu

borave mladi ljudi koji će uskoro, kada završe školu, od svojih starijih kolega

preuzeti poslove. Studenti u ovom domu imaju na raspolaganju najsavremeniju

računarsku i drugu tehničku opremu.

U ovom dijelu naše općine u davnim vremenima su bila polja. Iz polja su se izdigle

visoke zgrade koje su nedavno doživjele obnovu. Sada zgrade, nakon ponovnog

farbanja izgledaju mnogo svježije i ljepše. Problem ovih naselja poput Alipašinog polja,

Nedžarića i Mojmila još uvijek su nedostatak zelenih površina i drveća koje bi zasigurno

dalo dodatni sjaj brojnim zgradama. Trenutno se radi na sađenju drveća i uređivanju

postojećih zelenih površina. Sve ove mjere se poduzimaju jer naselja u Općini Novi Grad

moraju biti savremena. Oduvijek je ova općina pokušava i uspijevala opravdati svoj

naziv. Oduvijek su njena naselja bila savremenija od ostalih, oduvijek su ljudi koji žive tu

nastojali da se pokažu kao najugledniji, najkulturniji, najsavremeniji i bolji od ostalih. Sa

134

suprotne strane na brdu Žuči su naselja Briješće brdo, Buća i Buljakov potok. Ta naselja

očuvala su svoj staromodni izgled. Kuće su pravljene na način koji se na ovim

prostorima oduvijek koristio pri izgradnji kuća. Lijepo je proteći tim mahalama. Ugođaj

dopunjavaju cvjetovima izrasla dvorišta i bašće prepune raznog voća i povrća čija je

namjena, osim prehrambene, i estetska. Ova mjesta podjećaju na stara sarajevska

naselja. Zadržao se onaj stari duh pravog komšiluka, gdje svako svakoga dobro poznaje

i svi su međusobno prijatelji. Ovakva naselja daju Novom Gradu i onaj drugi zastarjeli, ali

divan izgled.

Novi Grad krase i dvije prelijepe rijeke: Miljacka i Dobrinja. One su dodatno uljepšane

izgradnjom kamenih korita i malih mostića za pješake. Ljeti je lijepo prošetati zelenim

parkovima kraj rijeka slušajući njihov miran, neometan tok. Novi Grad je ujedno i najveći

industrijski centar u Sarajevu. Tu su izgrađene velike fabrike raznih djelatnosti. Te

fabrike su postale vodeći proizvođači u BiH, ali i u regionu. One predstavljaju privrednu

moć Novo Grada.

Ljeti se osim šetnjom kraj novogradskih rijeka možete i okupati u bazenima.

Jedan od njih je zatvoreni bazen na Otoci. Tu su se pripremali najbolji plivači

reprezentacije BiH. Izuzetni uslovi za trening u ovom olimpijskom bazenu

pomogli su im u osvajanju titula za našu državu. Titule su osvajali i naši

nogometaši. Odmah u blizini bazena nalazi se i jedan od najvećih stadiona u

našoj zemlji. Od prijašnjeg malog stadiona nekog od lokalnih klubova, izgrađen je

stadion koji može zadovoljiti sve međunarodne nogometne norme. On će, sa još

dva sarajevska, i mnoštvom drugih stadiona u BiH, biti domaćin Svjetskog

prvenstva u nogometu 2022. godine. Novi Grad je zasigurno izvor sportskih

talenata. Veliki broj boljih sportista živjeo je ili živi u Novom Gradu.

Kada nije ljeto, a građani nisu raspoloženi za nogomet, uvijek mogu otići u kino

koje se nalazi u novogradskom naselju Aneks. Taj kompleks omogućava

gledaocima najveći užitak, pri gledanju filma, koji moderna tehnologija može

priuštiti. Taj objekat je jedan od mjesta gdje se održava Sarajevski Filmski

Festival, jedan od tri najbolja svjetska festivala. Još jedno veliko novogradsko

naselje jeste Otoka. U njoj se, pored velikog tržnog centra, na dijelu kojim graniči

sa Općinom Novo Sarajevo, nalazi i jedino novogradsko pozorište. Njegova

izgradnja još uvijek nije gotova, ali građani vjeruju da će to pozorište njima moći

135

priuštiti sve poznatije svjetske predstave. U pozorištu će se, naravno, prikazivati i

domaće predstave, Sarajlijama vjerovatno mnogo draže od stranih. Na Otoci živi

i moj najbolji prijatelj i kolega. Kada je ušao u automobil napomenuo me je da je

upravo danas otvaranje novog hotela u naselju Švrakino selo. Sarajevo ima

mnogo historijskih spomenika velike vrijednosti, zbog toga je ono i turistički

centar BiH. U proteklim godinama osjetio se nedostatak prostora namjenjenih za

boravljenje turista. Odlučeno je izgraditi hotel na području novogradske općine.

Hotel će moći parirati svim poznatijim hotelima u našoj i susjednim zemljama.

Opremljen je najsavremenijom opremom. Gosti ovog hotela imati će mogućnost

korištenja bazena, velike diskoteke u kojoj će gostovati najpoznatije ličnosti sa

estrade, manje kino, sale i dvorane za rekreaciju. Ovaj hotel će postati jedan od

rijetkih hotela u BiH čije su zasluge nagrađene titulom hotela sa pet zvjezdica.

Naš grad i naša općina su multireligiozno područje. To dokazuje slika na koju će te naići

u naselju Alipašino polje C-faza. Dvije vjerske građevine, crkva i džamija nalaze se jedna

pored druge. Grandioznog izgleda i džamija i crkva ovo naselje čine bogatijim. Crkva je

izgrađena za potrebe stanovnika ovoga naselja, tako da i nije velika, ali savršeno služi

svojoj namjeni i, što je najvažnije, ljudi su ovom crkvom zadovoljni i ponose se njome. U

izgradnji džamije kombinovan je tradicionalan bosanski i moderni stil gradnje. Ova

Bosanska Džamija sa Džamijom Kralja Fahda i Istiklal Džamijom čine Općinu Novi Grad

posebnijom jer su upravo ove tri džamije, iako novijeg porijekla, jedne od najvećih i

najljepših džamija u BiH. Upravo prolazim kraj naselja Mojmilo gdje se nalazi i jedna od

boljih sarajevskih sportskih dvorana. Dvoranu po danu obasjava dnevno svjetlo, a noću

reflektori. Nakon nadogradnje tribina dvorana može primiti i do deset hiljada ljudi. U njoj

svoje utakmice igraju lokalni klubovi ali i rukometna, te odbojkaška reprezentacija Bosne

i Hercegovine.

Naselje Dobrinja je po mnogima najljepše moderno naselje u Sarajevu. Tu se nalazi

ogroman broj zgrada ali one su, za razliku od zgrada u ostalim sarajevskim naseljima,

jako niske. Mnogi će potvrditi da ovakav izgled Dobrinji daje ljepotu i njenim građanima

zadovoljstvo. Naselje je planski građeno što se može zaključiti po dobro raspoređenim

ulicama, parkinzima, trgovima.... Parkovi, dvorišta, prostori ispred i iza zgrada su uređeni

i stalno održavani. Među zdepastim i onim malo višim zgradama nalazi se i zgrada

televizijske kuće u kojoj radim. To je moje zadnje odredište.