godina 31, kolovoz 2015, broj 2: 247274
247
0
5
25
75
95
100
logo - prijedlog
13. srpnja 2013. 10:34:17
Kumani-Kipaci izmeu Azije i Europe u razvijenome i kasnome srednjem vijeku
DOI: 10.11567/met.31.2.3UDK: 94(4/5)10/12(=512.144)
Pregledni radPrimljeno: 14 .04. 2015.
Prihvaeno: 21. 09. 2015.
Mirko SardeliOdsjek za povijesne znanosti HAZU, [email protected]
SAETAK
Cilj je ovoga rada da bude polazina toka za poznavanje i daljnje istraivanje Kuma-na, jedne od turkijskih etnikih skupina euroazijske stepe. Ta nomadska konfederacija nikad nije utemeljila dravnu zajednicu, ali je plaenika kumanska konjica redovito donosila prevagu u sukobima meu ruskim kneevinama, u bugarsko-bizantskim ratovima, u sukobima meu pretendentima na prijestolje u Ugarskoj i Srbiji te drug-dje. Najvie e biti rijei o vrhuncu njihova utjecaja (1050. 1240.), kada su kontroli-rali podruje od Aralskoga jezera do donjega dunavskog bazena. Gordlevski je sma-trao da je prouavanje turkijskih naroda usko povezano s prouavanjem Mongola, koji su mnoge turkijske narode euroazijske stepe inkorporirali u svoje nepregledno carstvo. Jednako se tako ni srednjovjekovna povijest jugoistone Europe ne moe prouavati bez povijesti turkijskih naroda. Kumani su bili poznati po tome da su rado odvodili ljude u ropstvo, no naposljetku su i sami bili najbrojniji robovi koji su se u crnomorskoj regiji prodavali u Italiju te na Bliski i Srednji istok. Upravo je kumanski jezik ostao lingua franca u podruju euroazijske stepe, gdje ga i danas ra-zumije veina turkijskih naroda. U (jugo)istonoj Europi Kumani su se polako stopili u areni etniki amalgam stanovnitva slavenskoga, ugrofinskog i turkijskog podri-jetla. U Aziji su pridonijeli stvaranju Kazaka, Uzbeka, Kirgiza i drugih turkijskih naroda. Batina Kumana upletena je u desetke europskih i azijskih nacija te je zbog toga prouavanje kumanske povijesti vano kao platforma za razumijevanje ireg okvira euroazijskih migracija te odnos meu nomadskim i sjedilakim drutvima na tom prostoru.
KLJUNE RIJEI: Kumani-Kipaci, euroazijska stepa, turkijski narodi, euroazijski nomadi, srednji vijek, Jugoistona Europa
30_Sardelic.indd 247 12/20/2015 12:12:27 PM
Migracijske i etnike teme 31 (2015), 2: 247274
248
UVOD: PODRUJE DODIRA EUROPE I AZIJE
Trinaesto je stoljee doba europske renesanse prije renesanse te poet-no razdoblje europskoga irenja, ponajprije na Istok.1 Preduvjeti su ve bili stvoreni: u kriarskim su pohodima ostvareni dodiri s bliskoistonim naro-dima, a novoosnovani redovi franjevaca i dominikanaca proirili su granice kranskoga svijeta sjeverom i istokom kontinenta. No onda je zapravo, kao i prethodnih stoljea s Hunima, Avarima i Maarima, Azija s Mongolima dola i otvorila se Europi, koja je sada bila spremna otkriti i demistificirati novi svijet. Da bi se bolje razumjela povijest jugoistone Europe, treba je promatrati i iz azijske perspektive.2 Naime koliko god su u njezinim teme-ljima kranska i europska tradicija, njezino je formativno razdoblje vezano uz azijske nomade, upravo zbog njezina smjetaja na podruju tih dodira. Parafrazirajui rijei V. Gordlevskoga Da bi se razumjela povijest turkij-skih naroda, vano je prouavati Mongole da bi se razumjela povijest istoka Europe, neophodno je poznavati i povijest Kumana te Mongolskoga Carstva.3 Ovaj je lanak obol poznavanju upravo te sastavnice povijesti Eu-rope, ali ponajprije hommage kumanskoj svjetskoj batini. Cilj je rada anali-zirati ulogu Kumana-Kipaka i povezati je s nastankom srednjovjekovnih drava na trima kontinentima: Europi, Aziji i Africi.
Pojavljivanje azijskih nomada u istonoj i srednjoj Europi redovito je bilo posljedica etnikih tektonskih pomicanja u sredinjoj Aziji. Tako je i pro-vala Maara i Peenega (9. stoljee) vezana uz pritisak jakoga Kimekog Kaganata, koji je bio dominantna turkijska konfederacija na podruju iz-meu rijeke Irte na istoku i Kaspijskoga jezera na zapadu izmeu sredine 8. i sredine 11. stoljea (, 2010: 3142). To je prvi vremenski okvir Kipaka-Kumana, koji ovdje samo spominjemo. U Kimekom Kaganatu na-
1 Rad je nastao u sklopu autorova projekta The role of emotions in contacts between Eura-sian cultures, stipendiranog programom NEWFELPRO u ARC Centre of Excellence for the History of Emotions: Europe 11001800 na University of Western Australia (UWA).
2 U hrvatskoj je historiografiji vrijedan recentniji prilog o toj temi lanak autora E. Heraka i S. Lazanin (1999). Emil Herak autor je jo nekoliko vanih priloga o euroazijskim mi-gracijama, primjerice o etnogenezi i povijesti Avara (Herak i Sili, 2002) te o migracijama uralskih naroda (Herak, 2001).
3 Jedna od najvanijih knjiga za poznavanje povijesti Mongolskoga Carstva i odnosa Euro-pe s Azijom u 13. i 14. stoljeu je The Mongols and the West, 12211410 (Jackson, 2005). Za pregled povijesti turkijskih naroda unutar povijesti mongolskoga svijeta u istom razdo-blju vidi: Kadyrbaev (2005) koji i poinje navedenim citatom. Sada su ve podosta stari pregledi povijesti Kumana, koje su sastavili (1884) i (19351940), a rije je o vrlo korisnim djelima popraenima brojnim biljekama, u kojima se moe nai i veina starije literature; recentnija su pregledna izdanja povijesti Kumana: , 2013 te , i , 2014.
30_Sardelic.indd 248 12/20/2015 12:12:27 PM
249
Mirko Sardeli: Kumani-Kipaci izmeu Azije i Europe u razvijenome i kasnome srednjem vijeku
laze se i plemena Kipaka, koji u 9. i 10. stoljeu ive oko rijeka Tobol i Iim u jugozapadnom Sibiru. Slabljenjem Kimeka glavnu ulogu na tom podruju preuzimaju Kipaci, dotad podreeni u velikoj konfederaciji, i njihovi se kanovi nalaze uglavnom u podruju Syr-Daryje i Urala (Klyashtornyj, 2005: 243; Golden, 1998: 185; , 1995: 154180). Dodue, prilikom ras-formiranja Kimekoga Kaganata i selidbe na zapad nastale su tri vee kip-ake skupine: prva je ula u junoruske stepe oko rijeke Volge, u drugoj su oni u podruju Syr Darye, dok su u treoj ostali izdvojeni sibirski Kipaci, koji e poslije ui u sastav sibirskih Tatara (Golden, 1990: 278279).
Najvie e biti rijei o tome drugom vremenskom okviru (1050. 1240.), zbog toga to se on najvie tie Europe: sredinom 11. stoljea dolazi do mi-gracije u kojoj dio kipake federacije dolazi do crnomorske stepe (Vsry, 2005a: 116; , 1995: 181184), juno od ruskih kneevina. Trei je vremenski okvir onaj u kojemu su do sredine 13. stoljea najvei dio euro-azijske stepe osvojili Mongoli. Mongolsko Carstvo na cijelu zapadnu stepu dovodi nove mongolske i napose turkijske narode, poveavajui ve prili-no sloeni etniki amalgam. Ve sredinom 13. stoljea Mongolsko se Car-stvo razdijelilo na etiri (jo uvijek goleme) sastavnice: zemlje velikoga kana na istoku, agadajev Kanat, Perzijski Kanat (Ilkanat) te Zlatnu Hordu. Ova je posljednja nadivjela sve ostale, a nazivala se jo i Kipakim Kanatom, zbog toga to se velikim dijelom preklapala s prostorom pod kumanskim utjecajem (slika 1). Osim vremenskih okvira u radu e biti promatrana i tri geografska europski, azijski i sjevernoafriki okvir kumanske prisutnosti. Dakako, ovaj pregled koji moe posluiti kao skica nekoj studiji raireno-sti kumanskih utjecaja nije mogao uzeti u obzir sve njihove aspekte, pa je daleko jai naglasak stavljen na prostor jugoistone Europe.4 Nakon ope-nitoga dijela o geografiji, vjerovanjima i nainu ivota ukratko su prikazani najznaajniji dogaaji iz povijesti Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva, Bugar-skoga Carstva i ruskih kneevina vezani uz Kumane. Bizantsko-kumanski odnosi neopravdano, izmeu ostaloga i zbog iscrpnosti, nisu obraeni za-sebno, nego su neke crtice upletene u ostala poglavlja.5
4 U ovom pokuaju sagledavanja iroke slike autoru su literaturom i savjetima pomogli do-ajen kumanologije Peter Golden te uvaeni kolege Jaroslav Pilipuk, Aleksandar Uzelac i Nenad Vidakovi. Dakako, za sve propuste i mogue netonosti odgovornost je iskljuivo autorova.
5 O tome u djelima: Stephenson, 2006, Vsry, 2004, , 2012, i ondje navedenim izvorima i literaturi; jednako je tako i s odnosima rumunjskih zemalja s Kumanima, o emu vie u: Spinei, 2009, Diaconu, 1978.
30_Sardelic.indd 249 12/20/2015 12:12:28 PM
Migracijske i etnike teme 31 (2015), 2: 247274
250
Slika 1. Zlatna horda i kumanska stepa sredinom 13. stoljea
Picture 1. Golden Horde and the Cuman steppe in the mid-13th century
Prema autorovim uputstvima kartu izradila Dalina Dominguez.
GEOGRAFSKE I ETNOGRAFSKE ODREDNICE KUMANSKOGA SVIJETA
to se europskog istoka tie, izmeu 10. i poetka 13. stoljea dvije su konfederacije nomadskih plemena vladale crnomorskom stepom, u 10. i prvoj polovini 11. stoljea Peenezi, a nakon njih, sve do mongolskih osva-janja, Kumani. Za razliku od Zapadnih Turaka i Hazara, koji su imali orga-nizirane dravne zajednice i kagane, i jedni i drugi bili su podijeljeni u vie plemenskih jedinica. Godine 1091. zajednike snage bizantske i kumanske vojske kod Levuniona nanose Peenezima teak poraz (Spinei, 2009: 120),6 nakon kojega se oni polako prestaju u izvorima pojavljivati kao zasebna etnika grupa i stapaju se s drugim veim turkijskim etnicima.
6 Rije je o velikoj pobjedi cara Aleksija I. Komnena kojom se Bizantsko Carstvo ponovo osovilo na noge (Stephenson, 2006: 103); obino se Bitka kod Beroje/Verije 1122. smatra posljednjom manifestacijom Peenega i njihove borbe protiv Bizanta (Stephenson, 2006).
30_Sardelic.indd 250 12/20/2015 12:12:28 PM
251
Mirko Sardeli: Kumani-Kipaci izmeu Azije i Europe u razvijenome i kasnome srednjem vijeku
Kumani su bili konfederacija turkijskih plemena, koju su njihovi mnogo-brojni susjedi nazivali mnotvom imena, izmeu ostaloga i zbog kompozit-ne prirode njihove konfederacije (Golden, 2005: 248). ak su i sami njezini pripadnici upotrebljavali razliita imena. O njihovu podrijetlu n
