ODJEL ZA EKONOMIJU I TURIZAM«DR. MIJO MIRKOVIĆ» SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI

SEMINAR ZA TURISTIČKE VODIČE

KULTURA GOVORENJA I PISANJA

Predavač: prof.dr.sc. Ivan Zoričić

Izdavač: Sveučilište Jurja Dobrile u PuliOdjel ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"

Uredila:doc.dr.sc. Kristina Afrić Rakitovac

Pula, 2009.

UVOD

Ovaj se izvedbeni program sastoji od dva dijela. U prvom je predočen popis

tema prema predviđenom broju nastavnih sati s popisom temeljnih jezičnih

priručnika, a u drugom su za svaku temu navedeni nastavni sadržaji. Teme su

podijeljene u nekoliko manjih cjelina, koje ujedno mogu biti i pitanja na ispitu, a

zatim se dalje razrađuje gradivo prema opsegu i sadržaju kako je to predviđeno

nastavnim programom. Ako je riječ o nastavnom gradivu koje je zastupljeno u

temeljnim jezičnim priručnicima: pravopisu i gramatici, tako da polaznici tečaja mogu

bez teškoća te dijelove razumjeti, onda se u razradi sadržaja pojedine teme, umjesto

detaljnoga prepričavanja izvora, vrlo precizno upućuje na ona mjesta u priručniku

koja o tome govore. To je učinjeno iz dvaju razloga. Prvo, nije potrebno prepisivati

ono što je u temeljnom jezičnom priručniku jasno i pristupačno obrađeno i, drugo, što

je još važnije, polaznike u svakoj prigodi valja upućivati na potrebu svakoga

kulturnog čovjeka da mu osnovni jezični priručnici budu na dohvat ruke i da poseže

za njima kad god se ukaže potreba za tim.

2

I. NASTAVNE TEME I TEMELJNI JEZIČNI PRIRUČNICI

Nastavne teme

1. sat: Uvod u osnove usmenoga i pismenog izražavanja

2. sat: Standardni (književni) jezik i dijalekti

3. sat: Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika

4. sat: Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika da kraja 20. stoljeća

5. sat: Odnos između pisanoga i govornog izražavanja u hrvatskom jeziku

6. sat: Pravopisna pitanja u užem smislu riječi

7. sat: Hrvatski standardni jezik u javnim priopćajnim sredstvima (masovnim

medijima)

8. sat: Priprema, sastavljanje i izricanje usmenoga izlaganja

Temeljni jezični priručnici

a) Babić, Stjepan - Finka, Božidar - Moguš, Milan: Hrvatski pravopis, Školska

knjiga, Zagreb, 1997.

b) Stjepko Težak – Stjepan Babić: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,

Zagreb, 1994.

c) Ivo Škarić: U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga -Liber, Zagreb, 1982.

3

II. RAZRADA TEMA

1. tema:

UVOD U OSNOVE USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA

1. Kraće upoznavanje s nastavnim programom, načinom rada i s ispitnim obvezama

2. Kratko predstavljanje temeljnih jezičnih priručnika nužnih za rad i ispit

3. Jezična slojevitost: fonem – morfem – riječ – rečenica – tekst.

o Jezična djelatnost kao jedna od najvažnijih čovjekovih djelatnosti

o Jezične mijene i stvaranje novih riječi

o Broj fonema, morfema, riječi i rečenica u jezicima svijeta

o Pojedinac i jezična kreativnost

o Aktivni i pasivni leksik u jeziku

o Dva temeljna vida ostvarivanja jezika: govorenje i pisanje, njihov međusobni odnos

(Za treću cjelinu ove teme vidi i Gramatiku hrvatskog jezika, str. 26-28.)

4

2. tema:

STANDARDNI (KNJIŽEVNI) JEZIK I DIJALEKTI

1. Temeljna obilježja hrvatskoga standardnog jezika: autonomnost i gipka opstojnost (elastična stabilnost)

Jezična i izvanjezična obilježja u standardnom jezikuPostanak standardnog jezikaPostanak hrvatskoga standardnog jezikaKnjiževni jezik i jezik književnostiJezici na kojima su nastajala djela hrvatske književnosti

2. Odnos između književnoga i narodnog jezika

o Dijalektna osnovica i civilizacijska nadgradnja u hrvatskome standardnom jeziku

o Odnosi među jezicima nastalim na štokavskoj osnovicio Sličnosti i razlike između hrvatskoga i srpskog jezika

3. Hrvatska narječja: štokavsko, čakavsko, kajkavsko narječje

Narječja kao književni jezici nekad i danasPismenost i književnost na čakavskom narječju u Istri

(Za ovu temu vidi Gramatiku hrvatskoga jezika, str. 19-27 )

5

3. tema:

FUNKCIONALNI STILOVI HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA

1. Vremenska, prostorna i funkcionalna slojevitost u jeziku

Mijene u standardnom jeziku iz unutarjezičnih i izvajezičnih razlogaKomuniciranje hrvatskim jezikom u različitim prilikama i uvjetimaRazličiti slojevi među riječima hrvatskoga standardnog jezika

2. Funkcionalna raslojenost standardnog jezika: književnoumjetnički stil, znanstveni stil, uredsko-poslovni (administrativni) stil, novinski (publicistički) stil, razgovorni stil

Govorenje i pisanje standardnim jezikom kao individualni izborGlavna obilježja svakog svakoga od spomenutih stilovaObilježja turističkog vođenja na hrvatskome standardnom jeziku

3. O žargonuVulgarizmiArhaizmi i historizmi

(Gramatika hrvatskog jezika, str. 28-37)

6

4. tema:

HRVATSKI JEZIK OD PRVIH PISANIH SPOMENIKA DO KRAJA 20. STOLJEĆA

1. Prvi pisani spomenici i staroslavenski jezik

Jezici i pisma hrvatske književnostiJezični spomenici u Istri i na Kvarneru

2. Ulazak štokavskoga narječja u hrvatsku književnost

Pismenost i književnost na različitim hrvatskim narječjima i govorimaRazlozi za prevlast štokavštine u pisanom jeziku

3. Hrvatski književni jezik u 19. stoljeću

Različita shvaćanja o hrvatskom književnom jeziku i pravopisuPrevlast „hrvatskih vukovaca“ na kraju stoljeća

4. Burna povijest hrvatskoga jezičnog standarda u 20. stoljeću

Približavanje hrvatskoga i srpskog jezikaJezični i društveni lomoviSamostalnost hrvatskoga jezika

(Gramatika hrvatskoga jezika , str. 12-16)

7

5. tema:

ODNOS IZMEĐU PISANOGA I GOVORNOG IZRAŽAVANJA U HRVATSKOM JEZIKU

1. Glasovi u govoru i slova u pismu

Sličnosti i razlike između govorenja i pisanja standardnim jezikomUloga pravopisa u razvoju jezične kulture

2. Glasovne promjene: jednačenja i gubljenje glasova u govoru i pismu

Jednačenje suglasnik po zvučnostiOdstupanja u pisanjuJednačenje suglasnika prema tvorbenom mjestuOdstupanja u pisanjuGubljenje glasova u pojedinim pozicijamaOdstupanja u pismu

3. Pisanje glasova t, d ispred slivenika c, č, ć u današnjem hrvatskom pravopisu

Razlike među današnjim hrvatskim pravopisimaRazlozi za gubljenje i pisanje t, d ispred slivenikaKako riješiti teškoće u svakidašnjoj praksi

4. Jezici i govori u Istri

Dva jezična i kulturna kruga u Istri: slavenski i romanskiSlavenski jezici i govori u IstriRomanski jezici u IstriPregled pismenosti i književnosti na hrvatskom i talijanskom jeziku u Istri

(Hrvatski pravopis, str.49-54)

8

6. tema:

PRAVOPISNA PITANJA U UŽEM SMISLU RIJEČI

1. Pravopisna pravila o pisanju velikoga i malog slova

Veliko slovo u pisanju vlastitih imena, prve riječi u rečenici i riječi iz počastiPravila o pisanju riječi velikim slovom u posebnim tipovima tekstova: reklame, pjesnički tekstovi, tekstovi s likovnim sadržajima

2. Pisanje višečlanih vlastitih imena, osobnih i zemljopisnih, domaćih i stranih

Pisanje jednočlanih vlastitih imena

Dvije skupine višečlanih vlastitih imena:

a) vlastita imena u kojih se velikim početnim slovom piše svaki članb) vlastita imena u kojih se velikim početnim slovom piše samo prvi

član, a od ostalih samo oni koji su sami po sebi vlastito imec) skraćivanje višečlanih vlastit imena

Veliko slovo u pisanju raznih početaka: prva riječ u rečenici, u natpisu,

obavijesti, u potpisu, u tabličnim prikazima, obrascima i sl.

3. Pisanje riječi iz počasti

Pisanje zamjenica vi, ti i njihovih oblikaPisanje titula državnih i crkvenih dužnosnika

4. Malo početno slovo

5. Pisanje riječi iz drugih jezika

Pisanje općih imenicaPisanje vlastitih imena

(Hrvatski pravopis, str. 7-23)

9

7. tema:

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK U JAVNIM PRIOPĆAJNIM SREDSTVIMA (MASOVNIM

MEDIJIMA)

1. Vrste masovnih medija i njihove posebnosti

Kultura usmenog izražavanjaKultura slušanjaJezična tolerancija

2. Jezik na radiju

Jezična norma i otkloni od norme standardnog jezikaNeizbježivi otkloni od jezičnog standardaOsebujnost radiofonskog stila: radio ne podnosi

verbalnu razvučenost,manje je pogodan za iznošenje apstrakcije,nije podesan za gomilanje brojeva, opisivanje mnoštva detalja i sl.

3. Jezik na televiziji

Utjecaj televizije na jezičnu kulturuTelevizija i sporazumijevanja kojih prije nije bilo„Ča val“ i mediji

4. Jezik u ostalim masovnim medijima

Jezik novina, časopisa, stripova, letaka, plakata i dr.

(S: Težak: Hrvatski naš svagda(š)nji, str. 32-40)

10

8. tema:

PRIPREMA, SASTAVLJANJE I IZRICANJE USMENOGA IZLAGANJA

1. Različite vrste komunikacijskih tekstova: vijest, oglas molba, zahvala, pozivnica i

dr.

2. Pronalaženje podataka za usmeno izlaganje

Odabir što više značajnih podataka za određenu temu iz različitih izvoraOdabir preciznih termina za glavne pojmove

3. Raspoređivanje prikupljene građe

Izbor slijeda kakav će imati izlaganjeTri glavna dijela usmenog izlaganja: uvod, izlaganje i zaključak

4. Sastavljanje

Potpuna ili djelomična tekstualizacijaDvije tehnike sastavljanja: pisanjem i sastavljanje u pameti

5. Zapamćivanje dijelova izlaganja

Slobodno govorenje i bilješkeČitanje teksta

6. Izricanje građe o određenoj temi

Vrednote govornoga jezika: intonacija, stanka, tempo, intenzitet, mimika, gestePravilno naglašavanje i dikcija

(I. Škarić: Temeljci suvremenoga govorništva, ŠK, Zagreb, 2000., str. 68-76)

11