mr.sc. Ivana Maletić Zastupnica u Europskom parlamentu

HDZ Zagreb, 12. prosinca 2014.

Fakultet političkih znanosti – Centar za europske studije

TIM4PIN

2

Sporazum  o  stabilizaciji  i  pridruživanju  Privremeni  sporazum  

10/2001  

06/2004   Odluka  Vijeća  kojom  Hrvatska  postaje  zemlja  kandidat    

10/2004   Pretpristupna  strategija  za  Hrvatsku  

04/2004   Europsko  partnerstvo  s  Hrvatskom    

10/2005   Otvaranje  pregovora  

CARDS  (2000.-­‐2004./2006.)  

PHARE/ISPA/SAPARD  (2005./2006.)  

Programi    Unije  

FP 2000.-2006.

TIM4PIN

3

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(Pred)pristupno  partnerstvo  

IPA  (pet  komponenti)  (od  2007.  –  srpanj  2013.)  

Europski  fond  za  regionalni  razvoj  Europski  socijalni  fond    Kohezijski  fond  IPARD  Europski  fond  za  ribarstvo  

FP  2007.-­‐2013.  

02/2006  

7/2013   Članstvo  u  EU  druga  polovica  2013.    

1/2014  Početak  nove  perspektive            

2014.  –  2020.  

ESI  FONDOVI:  Europski  fond  za  regionalni  razvoj/Kohezijski  fond/  Europski  socijalni  fond/Europski  poljoprivredni  fond  za  ruralni  razvoj/Europski  fond  za  pomorstvo  i  ribarstvo    

FP  2014.-­‐2020.  

2007   Početak  nove  perspektive                2007.  –  2013.  

Završetak  pregovora  30/6/2011  

Potpisivanje  pristupnog  ugovora    9/12/2011  

TIM4PIN

•  Komitologija •  Državna administracija (načelo partnerstva) •  EK – Vijeće - EP

TIM4PIN

•  Jačanje jedinstvenog tržišta – digitalno tržište, bankovna unija, sprječavanje fregmentacije tržišta, jačanje Europskog semestra

•  Junckerov investicijski plan ◦  Baroso: Stability&Austerity ◦  Juncker: Investicije, strukturne reforme, priprema

projekata

TIM4PIN

•  EU fondovi •  Jedinstveno tržište •  Razmjena znanja, iskustava, tehnologija •  Izvori financiranja

7

}  U prvih šest mjeseci članstva – od 1.7. 2013. do 31.12. 2013. godine dodijeljeno nam je 449,4 milijuna eura za europske fondove koji se koriste kroz Kohezijsku politiku. Od 2014. godine na dalje taj iznos se povećava i na godišnjoj razini iznosi 1,2 milijardi eura.

}  Prva godina 60%, druga 80% i treća nadalje 100% alokacije

7

FINANCIJSKI OKVIR ZA PRISTUPANJE HRVATSKE EU, prema datumu pristupanja 1. srpnja 2013. (u mil. €, u tekućim cijenama)

ODOBRENA SREDSTVA (commitment appropriations)

PROCJENJENE MOGUĆE ISPLATE

(payment appropriations) 2013. (1.7.-31.12.) 2014. 2013. (1.7.-31.12.)

1. ODRŽIVI RAST 496.8 167.4

1a - Konkurentnost za rast i zapošljavanje (uključuje sudjelovanje u programima Unije - Sedmi okvirni program za istraživanja,

Cjeloživotno obrazovanje, Eresmus Mundus, Trans-europska mreža za energiju i transport *

47.4 17.6

1b - Kohezija za rast i zapošljavanje (Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski

socijalni fond)

449.4 ( od toga KF – 149.8, EFRR i ESF – 299.6

149.8 (od toga KF – 59.9, EFRR i ESF –

89.9) 2. OČUVANJE I UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA 20.4 12.1

tržišne mjere 9 9 program potpore sektoru vina (implementacija od 2014.) 0 (3.2) 0

izravna plaćanja (implementacija od 2014.) 0 (93.2) 0 tzv. omotnica za razminiranje (implementacija od 2014.) 0 (2.4) 0

ruralni razvoj (u 2013. ostaje IPARD čitavu godinu – 27.7, a zato ćemo u 2014 dobiti 100 posto alokacije – 330.0)

- 0

Europski fond za ribarstvo 8.7 2.2 ostale zajedničke potpore ribarstvenoj politici, Life+* 2.7

(od toga ostale… - 1.45, Life + - 1.25)

0.9

3. GRAĐANSTVO, SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA 73.3 42.2 3a – Sloboda, sigurnost i pravda* 2.1 1.1

instrument za jačanje novih vanjskih granica (Schengen Facility) 40 80 40 3b – Građanstvo* 2.2 1.1

instrument za jačanje institucija (Transition Facility) 29 0  

9

4. EU KAO GLOBALNI PARTNER 0 (13.85 – IPARD – pola alokacije)

77.6 (očekivani iznos povlačenja IPA sredstava)

5. ADMINISTRACIJA (trošak u Briselu – prevođenje i ostalo) 22 22 6. KOMPENZACIJE - instrument za jačanje novčanog toka (Cash-flow Facility)

75 28.6 75

UKUPNO alocirano po glavama za 2013. 687.5 396.3

Ukupno bez glave 5 665.5 374.3 UKUPNO (sa sredstvima odobrenima za 2013, ali koja EK ne „bilježi“ u 2013.)

800.16

Ukupno bez glave 5 778.16 HRVATSKE UPLATE U PRORAČUN EU (vlastita sredstva) 267.7 NETO PRORAČUNSKA POZICIJA (u drugoj polovici 2013.) 106.6 (374.3 – 267.7)  

Europski strukturni i investicijski fond

Alokacija (u eurima)

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

4.321.499.588

Kohezijski fond (KF) 2.559.545.971

Europski socijalni fond (ESF)

1.516.033.073

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR

2.026.225.500

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

252.643.138

UKUPNO 10.675.944.270

Prioritetna os Financijska alokacija iz EFRR (u eurima)

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

664.792.165

2. Korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije 318.952.676  

3. Poslovna konkurentnost 970.000.000  4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 531.810.805  

5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima 245.396.147  

6. Zaštita okoliša i održivost resursa 1.987.360.608  7. Povezanost i mobilnost  1.310.205.755  8. Socijalno uključivanje i zdravlje 376.500.000  9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

259.914.791  

10. Tehnička pomoć 216.112.612  UKUPNO 6.881.045.559

}  Odmah po ulasku u EU, Republika Hrvatska je

ušla u proceduru prekomjernog deficita i postupak makroekonomskih neravnoteža u okviru Europskog semestra.

}  Europski semestar: postupak usklađivanja

fiskalnih politika, nadzora nad proračunom i provedbom strukturnih reformi u državama članicama s ciljem očuvanja stabilnosti javnih financija i postizanja gospodarskog rasta i razvoja.

}  Procedura prekomjernog deficita: ◦  Deficit veći od 3% BDP-a ◦  Dug veći od 60% BDP-a

}  Postupak makroekonomskih neravnoteža: ◦  osnovna svrha utvrditi i ukloniti neravnoteže koje

ometaju normalno funkcioniranje gospodarstava EU-a i koje mogu ugroziti pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije. ◦  Problemi RH utvrđeni dubinskom analizom: recesija od

2008. (ukupan pad BDP-a preko 12%), kontinuirani pad izvoza, kontinuirani pad investicija, rast nezaposlenosti. Hrvatska je nekonkurentna i ne rješava unutarnje probleme.

}  Ključni problemi: ◦  Pad konkurentnosti ◦  Loša poslovna klima ◦  Odljev kadrova ◦  Neusklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta

rada ◦  Loše upravljanje proračunom, brzorastući dug i

deficit

World  Competitiveness              Yearbook    

Global  Competitiveness  Report

Doing  Business  ReportHuman  Development  

ReportHappy  Planet  Indeks

n/60 n/144 n/189 n/187 n/151

1.  SAD 1.  Švicarska 1.  Singapur 1.  Norveška 1.  Kostarika2.  Švicarska 2.  Singapur 2.  Novi  Zeland 2.  Australija 2.  Vijetnam6.  Njemačka 3.  SAD 4.  Danska 3.  Švicarska 30.  Švicarska9.  Danska 4.  Njemačka 7.  SAD 5.  SAD 43.  Njemačka33.  Češka 13.  Danska 14.  Njemačka 6.  Njemačka 68.  Poljska34.  Litva 37.  Češka 20.  Švicarska 10.  Danska 75.  Slovačka36.  Poljska 41.  Litva 24.  Litva 25.  Slovenija 77.  Bosna  i  Hercegovina45.  Slovačka 43.  Poljska 30.  Makedonija 28.  Češka 78.  Hrvatska55.  Slovenija 63.  Makedonija 32.  Poljska 35.  Poljska 82.  Srbija59.  Hrvatska 70.  Slovenija 37.  Slovačka 35.  Litva 83.  Češka60.  Venezuela 75.  Slovačka 44.  Češka 37.  Slovačka 85.  Slovenija

77.  Hrvatska 51.  Slovenija 47.  Hrvatska 119.  Litva94.  Srbija 65.  Hrvatska 77.  Srbija 143.  Makedonija143.  Čad 91.  Srbija 84.  Makedonija 104.  SAD144.  Gvineja 107.  Bosna  i  Hercegovina 86.  Bosna  i  Hercegovina 93.  Danska

189.  Eritreja 186.  Kongo 150.  Bocvana187.  Nigerija 151.  Čad

}  Na temelju "Izvješća o lakoći poslovanja“ kojeg

provodi Svjetska banka (2015) – pregled trenutne situacije, rangiranje se temelji na 10 područja

}  Koliko je jednostavno poduzetnicima uspostaviti i pokrenuti posao s obzirom na domaće propise?

}  Sveukupno, Hrvatska zauzima br. 65/189 }  Najkritičnija područja

§  Ishođenje građevinske dozvole §  Uknjižba vlasništva §  Pokretanje poslovanja

DržavaPoslovno  okruženje

Pokretanje  poslovanja

Ishođenje  građevinske  dozvole

Opskrba  električnom  energijom

Uknjižba  vlasništva

Dobivanje  kredita

Zaštita  ulagača

Plaćanje  poreza

Prekogranično  trgovanje

Rješavanje  trgovinskih  sporova

Rješavanje  insolventnosti

Slovenija 51 15 90 31 90 116 14 42 53 112 42Poljska 32 85 137 64 39 17 35 87 41 52 32Slovačka 37 77 110 100 11 36 100 100 71 55 31Mađarska 54 57 103 162 52 17 110 88 72 20 64Bugarska 38 49 101 125 57 23 14 89 57 75 38Turska 60 100 85 38 71 116 78 82 50 78 54Rumunjska 48 38 140 171 63 7 40 52 65 51 46Hrvatska 65 88 178 59 92 61 62 36 86 54 56Albanija 68 41 157 152 118 36 7 131 95 102 44Srbija 91 66 186 84 72 52 32 165 96 96 48

}  Migracijski saldo je negativan i iznosi preko 20.000 osoba u zadnje dvije godine

}  Glavne destinacije su Njemačka, Austrija, Australija, Kanada i SAD

}  World Economic Forum (2013) – Izvješće o globalnoj konkurentnosti, rangira Hrvatsku na vrh ljestvice „odljeva mozgova“: 122/139

}  U posljednjih nekoliko godina, odljev mozgova se odnosi na visokoobrazovanu radnu snagu

}  Potencijalno može izazvati teške posljedice za dugoročni rast – kako zadržati visokokvalificirane ljude?

}  Prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti (2013) koju objavljuje IMD (Institut za razvoj poslovnog upravljanja), Hrvatska: o  Ne ističe i ne pridaje značaj znanosti u školama o  Sveučilišno obrazovanje ne rješava potrebe konkurentnog

gospodarstva o  Edukacija menadžera ne zadovoljava potrebe konkurentnog

gospodarstva

Uočena velika neusklađenost obrazovnog sustava sa zahtjevima tržišta rada

}  Strukturne reforme }  Pametna fiskalna konsolidacija }  Investicije }  Poboljšanje poslovnog okruženja

}  Strukturne reforme ◦  Reforma državne uprave ◦  Reforma obrazovnog sustava (usklađivanja s

potrebama tržišta rada) ◦  Reforma zdravstvenog sustava i sustava socijalnih

naknada ◦  Reforma javnih financija i porezna reforma ◦  Reforma upravljanja državnom imovinom

}  Pametna fiskalna konsolidacija }  Investicije }  Poboljšanje poslovnog okruženja

}  Strukturne reforme }  Pametna fiskalna konsolidacija ◦  Korištenje EU fondova ◦  Više prostora kapitalnim ulaganjima i razvojnim

projektima, osobito u znanosti, razvoju industrije, poduzetništva i poljoprivrede ◦  Uštede temeljem bolje organizacije rada ◦  Ciljane i učinkovite socijalne naknade i subvencije ◦  Bolja naplata poreza i poticajno proširivanje

porezne baze }  Investicije }  Poboljšanje poslovnog okruženja

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.  2014.  plan  (prosinac  2013.)

2014.  plan  (ožujak)

2014.  plan  (studeni)

Prihodi  poslovanja 110.258 107.466 107.070 109.559 108.585 112.819 116.749 113.910Prihodi  od  prodaje  nefinancijske  imovine 304 318 347 278 259 266 316 559

Ukupni  prihodi 110.562 107.785 107.417 109.837 108.845 113.084 117.064 114.469

Ukupni  rashodi  poslovanja 117.924 120.323 119.940 118.730 123.506 127.562 128.088 128.011

Rashodi  za  zaposlene 22.510 22.295 22.576 22.395 21.668 21.421 21.307 21.639

Materijalni  rashodi 8.018 8.187 9.137 8.241 8.011 8.805 8.068 8.118Financijski  rashodi  (kamate) 5.788 6.925 7.400 8.822 9.883 11.592 11.234 10.974

Subvencije 6.710 6.582 6.274 5.762 5.538 6.243 5.695 5.328Pomoći  dane  u  inozemstvo  i  unutar  općeg  proračuna  (transferi  sredstava  prema  općinama,  gradovima  i  županijama)

5.432 5.604 5.071 4.755 6.492 9.207 8.937 8.811

Naknade  građanima  i  kućanstvima  na  temelju  osiguranja  i  druge  naknade  (mirovine,  naknade  za  nezaposlene,  porodiljne  

63.999 64.885 64.552 64.374 67.244 64.264 67.151 67.730

Ostali  Rashodi 5.466 5.844 5.227 4.381 4.669 6.030 5.696 5.412

Rashodi  za  nabavu  imovine 2.267 1.551 1.486 1.108 1.564 2.986 2.564 2.096

Ukupni  rashodi 120.191 121.874 121.425 119.838 125.070 130.548 130.651 130.107

Razlika  -­‐  višak  /  manjak -­‐9.629 -­‐14.089 -­‐14.009 -­‐10.001 -­‐16.225 -­‐17.464 -­‐13.587 -­‐15.639

IZVRŠENJE PRORAČUNA

Izvršenje Izvršenje Plan Projekcija Projekcija Projekcija2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Ukupni  višak/manjak -­‐10.001 -­‐16.225 -­‐15.639 -­‐12.541 -­‐12.209 -­‐8.377%  BDP-­‐a -­‐3,0 -­‐4,9 -­‐4,8 -­‐3,8 -­‐3,5 -­‐2,3

Ukupni  višak/manjak -­‐1.549 -­‐1.785 -­‐637 132 -­‐143 98%  BDP-­‐a -­‐0,5 -­‐0,5 -­‐0,2 0,0 0,0 0,0

Ukupni  višak/manjak 47 689 -­‐160 -­‐154 -­‐149%  BDP-­‐a 0,0 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0

Ukupni  višak/manjak -­‐11.503 -­‐17.321 -­‐16.276 -­‐12.570 -­‐12.506 -­‐8.428%  BDP-­‐a -­‐3,5 -­‐5,2 -­‐5,0 -­‐3,8 -­‐3,6 -­‐2,4

(000  HRK)DRŽAVNI  PRORAČUN

IZVAPRORAČUNSKI  KORISNICI

KONSOLIDIRANA  LOKALNA  DRŽAVA

KONSOLIDIRANA  OPĆA  DRŽAVA

}  Strukturne reforme }  Pametna fiskalna konsolidacija }  Investicije ◦  Rješavanje problema prezaduženosti poduzetnika i

pojedinaca ◦  Karte investicija po županijama, gradovima i općinama,

prezentiranje i pozivanje investitora ◦  Dobro strukturiranje investicija i povezivanje sa

strateškim dokumentima na lokalnoj i nacionalnoj razini ◦  Popis javnih investicija u potpori povećanja atraktivnosti

privatnim ulagačima ◦  Osnovna prometna, energetska, zdravstvena i

poduzetnička infrastruktura }  Poboljšanje poslovnog okruženja

}  Strukturne reforme }  Pametna fiskalna konsolidacija }  Investicije }  Poboljšanje poslovnog okruženja ◦  Pravna sigurnost i stabilnost ◦  Zaštita prava investitora ◦  Rješavanje nesolventnosti ◦  Procedura dobivanja građevinske dozvole ◦  Procedura upisa vlasništva

}  Potrebno je usmjeriti se na provođenje strukturnih reformi posebice u onim segmentima u kojima je Hrvatska najslabije ocijenjena

}  Potrebno je povećati suradnju središnje države, poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva, početi koristiti financijska sredstva EU-a koji potiču regionalni razvoj, jačati poduzetnički kapacitet, povećati investicije u istraživanje i razvoj, jačati infrastrukturne kapacitete.

}  Izazovi za Hrvatsku: ◦  povećanje efikasnosti javne uprave, ◦  smanjenje barijera direktnim stranim ulaganjima, ◦  smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika

(posebice u parafiskalnim i skrivenim nametima), ◦  povećanje i reforma javnog ulaganja u istraživanje i

razvoj uz obvezivanje na povećanje postotka koji će biti tržišno isplativ te znatno veća suradnja između sveučilišta, poduzetnika i Vlade, ◦  reforma obrazovnog sustava koji treba usmjeriti na

vještine koje će tržište tražiti u budućnosti i stvaranje proaktivnih i inovativnih ljudi s kompetencijama.

Hvala na pažnji!

www.ivana-maletic.om

www.facebook/ivana.maletic.cro www.twitter.com/MaleticIvana

www.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic