4. - POSTKLASIČNO 4. - POSTKLASIČNO RAZDOLJERAZDOLJE Od smrti cara Aleksandra Severa do smrti cara Justinijana (235. - 565. n.e.)- DOMINAT

DRUŠTVENE PRILIKE: PRAVNA VRELA:o Ustavno

ustrojstvo države

o Gospodarstvoo Društveni

slojevio Kršćanstvo

o Carsko zakonodavstvo i druga pravna vrela

o Pravne zbirke i kodifikacije prije Justinijana

o Justinijanovo zakonodavstvo

o Bizantske kodifikacije

USTAVNO USTROJSTVO DRŽAVEDioklecijanove reforme• Zaustavlja krizu carstva u 3. st. reformom državnog ustrojstva

u pravcu apsolutne monarhije• uspostavlja: vojnu diktaturu, centralizirani vojnobirokratski

državni aparat, jedinstvo carstva s prijestolnicom u Konstantinopolisu, TETRARHIJU s Augustom i 2 cezara, konzuli i senat gube vlast

• Car je neograničen (dominus et deus) i gospodar sve zemlje• Car vlada uz veliki broj plaćenih službenika• Vrhovni organ cjelokupne državne uprave – praefecti

praetorio prefekture dijeceze provincije

• Carev državni savjet (sacrum consistorium) čine: Magister officiorum Quaestor sacri palatii Comes sacrarum largitionum Comes rerum privatarum Comes sacri patrimonii

car Dioklecijan

GOSPODARSTVO• Financijska kriza• Broj robova opada, a latifundiji se cijepaju na manje

parcele koje se daju u nasljedni zakup• Razvija se zavisno seosko stanovništvo KOLONI -

ispočetka slobodni zakupci , kasnije gube samostalnost i postaju nasljedno vezani uz zemlju (glebae adscripti) što ih približava položaju robova

• Mnogi srednji i sitni seljaci se stavljaju pod patronat bogatih veleposjednika što ih postepeno pretvara u kolone

• Nastaju elementi srednjovjekovnog feudalizma i kmetstva

– Rimski novac – solid (4,54 g)

DRUŠTVENI SLOJEVI Honestiores (senatores, officiales, decuriones) –

aristokracija po funkcijama, uživa pravom utvrđene privilegije

Humiliores – niži staleži, vezani uz svoja zanimanja, podvrgnuti pooštrenoj kaznenoj odgovornosti

• Za isti delikt humiliores dobivaju oštriju kaznu nego honestiores čije svjedočanstvo vrijedi više nego svjedočanstvo humiliora

Potentiores – mogućnici koji zlorabljuju vlast zahvaljujući imetku

Tenuiores – pripadnici siromašnih, donjih društvenih slojeva

KRŠĆANSTVO• Univerzalna svjetska religija

313.g. Milanski edikt – kršćanstvo postaje slobodna i povlaštena religija

380.g. Solunski edikt – kršćanstvo postaje državna religija (Teodozije I., Gracijan, Valentinijan II.)

• Kršćanstvo nema znatan utjecaj na pravo• Kršćansko načelo čistoće (castitas) dovodi do

određenih reformi bračnog i obiteljskog prava

• Ikona cara Konstantina i biskupa na prvom Nicejskom koncilu (325.g.)

CARSKO ZAKONODAVSTVO I DRUGA PRAVNA VRELA• CAR – jedini zakonodavac “ Quod principi placuit legis habet vigorem “• Ostala pravna vrela gube na važnosti.• izdaje se velik broj RESKRIPTI• EDIKTI – postaju pravi zakoni (opća pravila) Leges – pravo koje se stvara carskim konstitucijama Ius – staro pravo; iz spisa klasičnih pravnika• Uvodi se KOGNICIJSKI PROCES (ekstreordinarna

kognicija)

2 poznata pravnika: Aurelius Arcadius Charisius Hermogenianus 426. Lex citationis – Teodozije II. i Valentijan III.

PRAVNE ZBIRKE I KODIFIKACIJE PRIJE JUSTINIJANA

• 3 zbirke carskih konstitucija ( Codex) CODEX GREGORIANUS (291.g.) CODEX HERMOGENIANUS (295.g.) CODEX THEODOSIANUS (438.g.)

• Privatne zbirke prije Justinijana (sadrže ius i leges) : FRAGMENTA VATICANA (izvadci

Papinijanovih,Ulpijanovih,Paulusovih djela i konstitucija iz prijašnjih kodeksa)

COLLATIO LEGUM MOSAICARUM ET ROMANARUM (uspoređuje Mojsijevo zakonodavstvo i rimsko pravo)

SIRIJSKO-RIMSKA PRAVNA KNJIGA (mješavina rimskog i sirijskog prava)

• U barbarskim državama su živjeli rimski stanovnici na koje se primjenjuje rimsko pravo

• Zbog toga barbarski vladari izdaju zakonike Lex Romana Visigothorum Lex Romana Burgundionum (tzv. Papinianus) Edictum Theoderici (vrijedi za Rimljane i za Gote )

Alarikov brevijar (lex romana Visigothorum)

JUSTINIJANOVO ZAKONODAVSTVO• JUSTINIJAN (527. – 565.) – bizantski car• u svom zakoniku ( Corpus iuris civilis) nastojao

obuhvatiti sve važeće rimsko pravo• sačuvao je i staro pravo• kodifikatorski rad je vodio kancelar Tribonijan uz

pomoć uglednih pravnika i profesora pravnih škola u Carigradu i Beritu

• njegova kodifikacija nastaje od 528. – 534.g.

• 4 dijela zbirke :I. CODEX IUSTINIANUS – zbirka carskih konstitucija

(529.g.) ; nije sačuvan

II. DIGESTA ( Pandectae ) – sadrži cjelokupno pravničko pravo (IUS)

-Deo auctore (530.) i Tanta (533.) -struktura : 50 knjiga – tituli – fragmenti –uvod

( principium ) + paragrafi - D.4.8.8.1. ( Ulpijan liber 4. ad edictum ) -sadrži mišljenja 39 pravnika ( ius ) : - 3 pretklasična: Kvint Mucije Scaevola, Alfin Var, Gaj

Akvilije Gal

- 34 klasična: Ulpijan, Paulus ( njihova mišljenja se najviše spominju i čine gotovo ½ djela )

- 2 postklasična: Harizije, Hermogenijan- Friedrich H. Bluhme - raspored građe prema

masama: 1. sabinska ( Libri ad Sabinum ) – fragmenti o

civilnom pravu 2. ediktalna ( Libri ad Edictum ) – pretorsko

pravo 3. papinijanska ( Responsa, Quaestiones ) –

praktična književnost -Florentina – najbolje sačuvani rukopis Digesta

Izvadak teksta iz Florentine

III. INSTITUTIONES – priručnik rimskog prava za početnike ( ima snagu zakona! )

- temelj ovog dijela kodifikacije su Gajeve Institucije - 3 dijela : personae, res, actiones -struktura: 4 knjige – tituli – paragrafi

IV.CODEX IUSTINIANUS REPETITIAE PRAELECTIONIS (534.) -niz Justinijanovih konstitucija izdanih prije Digeste -rješava proturječja u ranijim pravničkim djelima -donesen je zbog potrebe reformiranja prvog kodeksa -struktura: 12 knjiga – tituli - konstitucije

V. NOVELLAE – Justinijanove konstitucije ( od 535.g.)

- izdavane nakon 2. kodeksa ( najčešće na grčkom)

- reforme nasljednog i obiteljskog prava - sačuvane samo u privatnim zbirkama (Epitome

Iuliani, Authenticum)

- Interpolacije (lat. Interpolatio = umetnuti) -kodifikatori su radili brojne preinake djela u Kodifikaciji

uz ovlaštenje samog cara, kako bi djela prilagodili potrebama novog vremena

-naziv za preinake, dodatke i skraćivanja djela u Kodifikaciji

-najviše ih nalazimo u Digestima -prvi ih istražuju Cujacius i Faber

• BIZANTSKE KODIFIKACIJE POSLIJE JUSTINIJANA:

-Justinijanova kodifikacija ostaje osnovica bizantskog pravnog sustava

-iako je Justinijan to zabranio, ubrzo nastaju komentari i grčke parafraze Kodifikacije

-grčki zakonici: Ekloga cara Leona III. (740.g.)-3 specijalna zakona-PROHERION – kratki priručnik Kodifikacije -izdao ga car Bazilije I. Makedonski-EPANOGOGA – prošireno izdanje

• BAZILIKE – grčki zbornik; 60 knjiga

-u njemu je spojena građa iz svih dijelova Kodifikacije -sholije – komentari na tekst Bazilika

• Zbog nepreglednosti i opširnosti bazilika nastaju iz njih skraćeni priručnici za praksu:

-Synopsis Basilicorum -Tipucitus -Heksabiblos – zbirka tada važećeg rimskog prava

(1345.g.) - 6 knjiga; sastavljač je solunski sudac Konstantin

Harmenopulos - od 1835.g. do 1946.g. u Grčkoj ima snagu zakonika