KOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

Nema interakcije bez komunikacije

• Komunikacija je proces prenošenja poruka između ljudi

• Proces preko kojeg se ljudi sporazumjevaju

• Dvosmjeran proces između pošiljaoca poruke i primaoca, gdje nije dovoljno da samo primalac poruke istu primi, već i razumije

• Postizanje opšteg razumjevanja između pošiljaoca i primaoca poruke

• Izvor poruke mora biti pouzdan i razumljiv

Komuniciranje je povezano sa našom autentičnom potrebom da kontaktiramo s drugim ljudima

Komunikacija potiče od latinske riječi „communicatio“ koja imaznačenje:

1. obavijest, saopštenje

2. povezanost, povezivanje

komunikacijske vještine:

• aktivno slušanje,

• neverbalnu komunikaciju,

• sposobnost kontrole stresom u kriznim situacijama

• kontrola emocija

Aktivno slušanje = odgovorno slušanje= bolje razumjevanje

ne govori previše

osoba koja govori gleda u

oči

ne prekida sagovornika/cu

da nauči da ćuti

sluša

Vještina slušanja - sposobnost da „čujemo poruku”

• Razvijena vještina slušanja omogućava drugoj osobi da se oseća prijatno, da ima povjerenje u slušaoca i da se mnogo lakše izrazi

• Pažljivije slušamo sagovornike od kojih očekujemo da nam saopšte poruku, koja je za nas veoma važna i poruke koje su nam zanimljive.

• Pažljivije ćemo slušati osobe koje su nam drage i važne

• Ukoliko komuniciramo sa osobom koja za nas predstavlja autoritet, bićemo veoma skoncentrisani

• Skloni smo da budemo veoma aktivni slušaoci ukoliko komuniciramo sa osobom na koju želimo da ostavimo dobar utisak.

Koji su osnovni principi aktivnog slušanja?

• Ohrabrivanje sagovornika/ce kroz slanje verbalnih i neverbalnih znakova

• Reflektovanje • Postavljajte

pitanja

????

• Preformulisanje poruke

• Rezimiranje

Naučite da aktivno slušate:

• Pažljivo i skoncentrisano slušajte kada vam neko govori. Empatišite sa izgovorenim porukama.

• Budite radoznali! Pokažite interesovanje za ono o čemu vam sagovornik priča.• Stavite akcenat na ono što je izgovoreno, nemojte misliti na to šta ćete vi reći i kakav će biti vaš odgovor.• Postavljajte pitanja kako biste provjerili jeste li dobro razumjeli poruke koje su vam upućene.• Dajte sebi vremena da saslušate, osjetite šta se događa, razjasnite sliku i oblikujete odgovor. • Nemojte raditi više stvari istovremeno dok sa nekim razgovarate, jer nećete moći pažljivo da slušate.• Razmislite o ljudima sa kojima volite da razgovarate i u čijem društvu se osećate shvaćeno.

Izrazi koji doprinose boljoj komunikaciji:

• Hvala.

• Molim Vas.

• Bravo! (pohvalite sagovornika).

• Mogu li Vam pomoći? (ne čekajte da sagovornik/ca od vas traži pomoć, ponudite je sami)

• To je stvarno lijepo! (primjećujte pozitivno).

• Oprostite! (ponekad i nenamjerno povrijedimo nekoga)

• Pričajte mi o tome… (pokažite zainteresovanost).

• Probajmo to zajedno... (družite se, nudite drugima priliku da im posvetite svoje vreme).

• Stalo mi je do Vašeg mišljenja! (nemojte pretpostaviti da druga osoba to zna, recite joj).

Koje su greške u slušanju?• Pseudoslušanje - pokazuje se pažnja, ali su misli negde drugo

• Jednoslojno slušanje - slušalac sluša samo dio informacija.

• Selektivno slušanje - kada slušalac sluša samo ono što ga posebno zanima.

• Selektivno odbacivanje - kada se slušalac usmerava na teme koje ne želi da čuje.

• Otimanje reči ili upadanje u reč - kada slušalac jedva čeka priliku da nešto kaže.

• Odbrambeno slušanje - slušalac sve poruke tumači kao napad, brani se ili čak i sam napada

• Slušanje u „zasedi” - karakteristično je da slušalac sluša sagovornika/cu da bi ga napao kad god mu se učini da se njegove reči mogu dovesti u pitanje. Izbjegavajte osuđivanje.

2. Neverbalna komunikacija

• Neverbalni signali su komunikacije bez riječi, položaj tijela, facijalnaekspresija, pokreti ruke, geste, kontakt očima, stav i ton vašeg glasa, napetost u mišićima i način na koji dišete.

• Način na koji gledate, slušate, krećete se, reagujete, gestikulirate, govore mnogo više o osjećajima nego što će riječi ikad moći.

• Razvijanje sposobnosti za razumijevanje drugih i korištenjeneverbalnih signala pomoći će vam ostvariti veze s drugima, izrazitišto mislite, suočiti se s izazovnim situacijama i graditi bolje odnosekod kuće i na poslu.

•

Prihvatljivo ponašanje Neprihvatljivo ponašanje

Smiješite se i klimate glavom Ne gledate drugu osobu

Pokazujete otvorene dlanove Izbjegavate kontakt očima

Ne držite prekrižene ruke Stiskate pesnice

Ne držite prekrižene noge Prekrižite ruke

Gledate osobu u oči Odmičete se

Ne trepćete Prekrižite noge

Isturite bradu Često trepćete

Držite ruke što dalje od lice Vrpoljite se u stolici

Osobu koja govori gledate ¾ vremena Tapkate nogama

Nagnete se naprijed dok govorite Gledate preko ruba naočara

Ne lupkate nogama

3. Upravljanje stresom

• Uzmite trenutak za sebe da se smirite prije donošenja važnih odluka• Smirite se dubokim disanjem. Uzmite nekoliko dubokih udaha i opustite

mišiće. Mislite na nešto ugodno i stvorite jednu lijepu opuštajuću sliku u glavi

• Pronađite nešto smiješno i zabavno u toj situaciji. Kada se humor koristi napravom mjestu i u pravo vrijeme, može stvoriti vrlo opuštajuću i ugodnukomunikaciju.

• Budite spremni na kompromise. Tako je moguće pronaći zlatnu sredinugdje će obe strane redukovati stres, a vi ćete profitirati u izgradnji odnosa.

• Pomirite se s time da se ne možete slagati sa svima. Procijenite situaciju iako je potrebno nađite mjesto gdje ćete odmoriti misli ili odaberite fizičkuaktivnost koja će vam misli odvratiti od problema.

4. Kontrola emocija

• U komunikaciji osjećaji igraju važnu ulogu

• Na donošenje odluka više utiče način na koji osjećate nego način na kojirazmišljate.

• Ukoliko niste svjesni svojih osjećaja kojima ste vođeni, teško ćete izraziti svojepotrebe i proživljavanja. To može rezultirati frustracijama, nerazumijevanjem ikonfliktom

• Kontrola nad emocijama osigurava vam alate za razumijevanje drugih, samogsebe i poruka koje šaljete.

• Iako se prepoznavanje osjećaja čini jednostavnim, mnogi ljudi snažne osjećajepoput ljutnje, tuge ili straha guraju pod tepih.

• Ako se bojite snažnih emocija ili insistirate na komunikaciji na nekoj racionalnomnivou, to će umanjiti vašu sposobnost da u potpunosti razumijete druge, da kreativno rješavate probleme i oslabite izgradnju međuljudskih odnosa.

OBRAZAC O SAMOPROCJENI KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA (vlastita samoprocjena)

• Kako govorite (brzina, glasnoća, energičnost)?

• Počinjem li govoriti prije nego što sagovornik/ca završi misao?

• U kojim situacijama i s kojim ljudima ostajem bez riječi?

• Šta radim, mislim i osjećam kad je sagovornik/ca verbalno agresivan/na?

• Kakve ljude i kakve priče teško slušam?

• Koja je moja uobičajena poštapalica ili gesta?

• Šta mi je teže slušati ili voditi razgovor?

• Na kojoj udaljenosti se kad razgovarama najbolje osjećam?

• Koji je moj uobičajeni položaj tijela dok razgovoram?

• Šta bi od navedenih aspekata najviše voljela promjeniti?

Poneki neuspjeh ili nesavršeno predstavljanje je dioiskustva svakog od nas. I drugi sposobni i uspješniljudi su imali svoje strahove, neuspjehe i greške.