Komentari

Nakon što su pregledane trenutne inačice metodičkih priručnika i provjereni ugovori s autorima

ustanovljeno je da oni ne udovoljavaju ciljevima i zahtjevima koji su postavljeni pred autore niti

predstavljaju dovoljnu vrijednost za novac.

Cilj metodičkih priručnika je da se učiteljima i nastavnicima osigura puna potpora u pripremi i

izvođenju nastave u skladu s novom paradigmom učenja i poučavanja koja se temelji na novim

kurikulumima i prijelazu na učenje i poučavanja u kojem je učenik u središtu nastavnog procesa, gdje

je naglasak na rješavanju problema, kritičkom razmišljanju, poticanju kreativnosti, inovativnosti i

interdisciplinarnosti te osiguravanjem jednakih prilika za sve učenike.

U ugovoru koji su svi autori potpisali u Čl. 4. jasno se navodi da se autor obvezuje da će materijale

izraditi sukladno potrebama Naručitelja, poštujući pravila struke i dobre poslovne običaje. Stoga se

od autora očekuje da će prijedlog metodičkih priručnika napraviti u skladu sa svjetskim primjerima

dobre prakse i da će predstavljati najbolja rješenja za ovakav tip materijala u Hrvatskoj. Odnosno

da će predstavljati bitan pomak u odnosu na slične materijale u Hrvatskoj za što su autori dodatno

educirani od međunarodnih stručnjaka te plaćeni u skladu sa zahtjevima koji se pred njih stavljaju.

Stoga se zahtjeva da svaki metodički priručnik osim općega dijela koji je za sve propisan, za svaki sat

nastave i/ili nastavnu temu imaju jasno napisane i dobro promišljene sadržaje koji nastavniku daju

prikladne scenarije (jedan ili po mogućnosti više njih) za nastavni sat ili nastavnu temu. Ovo

svakako uključuje razrade temeljem ishoda učenja kako sadržaja tako i nastavnih metoda,

aktivnosti učenika, vrednovanja i procjene obima izvođenja (tzv. konstruktivno poravnanje).

Nadalje, očekuju se izborni scenariji koji opisuje prilagodbe za učenike s teškoćama te za

motiviranje i rad s darovitim učenicima uz svaki sat nastave odnosno temu.

Poseban naglasak se mora staviti na vrednovanje i ocjenjivanje te na povratnu informaciju

učeniku, što uključuje i uputu nastavniku za kriterijsko vrednovanje kompleksnih i problemskih

zadataka kao i radova esejskoga tipa te samovrednovanje. Uz svaku nastavnu temu trebaju biti

razrađeni problemski zadaci, zadaci za poticanje kritičkog razmišljanja i istraživačke nastave ovisno

o predmetu i nastavnoj temi. Na kraju, važna je i poveznica na druge predmete i očekivanja

međupredmentih tema.

Pri tome opseg i kvaliteta mora biti primjerena vrijednost za novac te mora sadržavati osim opisnih

dijelova i multimedijske i interaktivne sadržaje (video materijale pokusa, intervjue s uspješnim

učiteljima ili znanstvenicima o obradi teme i primjerima dobre prakse, interaktivne igre i kvizove,

snimke rada u razredu gdje je to moguće i sl.) i pozivanje na vanjske izvore.

Nadalje, autori moraju ozbiljno razmotriti komentare korisnika na do sada izrađene metodičke

priručnike. Na primjer da treba više primjera aktivnosti iz prakse, više primjera i oblika vrednovanja,

primjere godišnjeg plana te da priručnici budu izvor i inspiracija učiteljima i nastavnicima za nov

način poučavanja.

Što sve mora imati izvrstan metodički priručnik? I u kojoj količini.

Uvodni dio

- Pogledajte Smjernice za poučavanje Biologije, MP BIO OŠ

- Kako koristiti priručnik

- Pregled predmetnom kurikuluma i tablice s razinama usvojenosti (ne kao slike nego kao

pravi tekst u OneNoteu)

- Strategije učenja i poučavanja

- Vrednovanje

- Planiranje poučavanja (pogledajte u MP EJ SŠ, posebno dio o ishodima)

- Digitalni sadržaji, IKT kao podrška - pogledajte u MP EJ SŠ, MP RN

- Rad s učenicima s teškoćama i darovitima – pogledajte MP RN

- Projekti, pogledajte MP MAT SŠ, BIO SŠ

- Primjeri godišnjih izvedbenih kurikuluma

Uz teoretske dijelove u uvodu obavezno konkretni primjeri i ilustracije

Smjernice za sadržaje u razradama tema

Napomena: navođenje „po nastavom satu“ ne znači da svaki sat treba imati spomenuti oblik sadržaja

nego da je to ukupan minimalni broj takvih sadržaja. Dakle, ako nastavni predmet ima 70 sati,

očekuje se minimalno 70 multimedijskih sadržaja i slično. Ukoliko piše “Svaki nastavni sat” onda se

misli zaista na svaki nastavni sat.

Što? Koliko?

Ishodi aktivnosti - za svaku aktivnost ; minimalno jedan ishod po aktivnosti;

Pogledajte primjere HJ OŠ i SŠ, VJ SŠ, GEO OŠ Jasno uspostavljen kurikulumski krug (vrednovanje i ishod)

Aktivnost Svaka aktivnost treba biti detaljno opisana s uputama za realizaciju

Razrađene aktivnosti koje potiču kritičko mišljenje

- u svakoj nastavnoj temi, minimalno 1 po nastavnom satu Obratiti pažnju da se to jasno naglasi u samim aktivnostima, da se ne podrazumijeva. Pogledajte primjere Etika SŠ, Informatika OŠ 1,5,6

Razrađeni problemski zadatci (ovisno o predmetu)

- u svakoj nastavnoj temi; minimalno 1 po nastavnom satu ili 1 za više sati u slučaju kompleksnijeg problema. (problemsko istraživanje) Pogledajte primjere MAT OŠ 5.r, GEO OŠ 5.r, TK 5.r, LK 5.r Svaki nastavni sat treba imati ili problemski ili kreativan ili istraživački zadatak. Priručnik treba sadržavati sve tri vrste u omjeru koji odgovara predmetu. Ikonice za označavanje zadataka problemski/istraživački/kreativan.

Razrađene aktivnosti koje potiču kreativnost (ovisno o predmetu)

- u svakoj nastavnoj temi; Najmanje jedna kreativna aktivnost po nastavnom satu. Pogledajte primjere: HJ OŠ SŠ, LK OŠ, EJ OŠ i SŠ imaju odvojena poglavlja o tome, ali treba biti i u aktivnostima - istaknuti takve aktivnosti Svaki nastavni sat treba imati ili problemski ili kreativan ili istraživački zadatak. Priručnik treba sadržavati sve tri vrste u omjeru koji odgovara predmetu.

Razrađene aktivnosti istraživačke nastave (ovisno o predmetu)

- u svakoj nastavnoj temi najmanje jedna istraživačka aktivnost po nastavnom satu. MAT OŠ i SŠ, BIO i PRIR, GEO OŠ, Neki strani jezici imaju u projektima, ali ne u opisima aktivnosti Svaki nastavni sat treba imati ili problemski ili kreativan ili istraživački zadatak. Priručnik treba sadržavati sve tri vrste u omjeru koji odgovara predmetu.

Razrađene aktivnosti u kojima je vidljiva interdisciplinarnost

- u svakoj nastavnoj temi. najmanje jedna na svakih dva nastavna sata i to sa barem 4 različite discipline/predmeta u cijelom priručniku. Ne na razini pukog nabrajanja korelacije. Treba jasno konkretizirano povezivanje, navesti što i zašto. Pogledajte primjer projekta u MAT OŠ, CLIL metoda (Fizika), Skyepathon

Izrađeni autorski multimedijski i interaktivni sadržaji (primjerice video snimke pokusa, snimke zaslona računala u tijeku neke aktivnosti, video upute za alate ili izvođenje neke aktivnosti, intervjui s uspješnim učiteljima ili znanstvenicima, podcast o obradi teme i primjerima dobre prakse, interaktivne igre i kvizovi, interaktivni video, snimke rada u razredu gdje je to moguće i sl.)

Autorski rad! - u svakoj temi Minimalno jedan multimedijski i jedan interaktivni sadržaj po satu nastave. Ključno: sadržaj mora krajnjim korisnicima biti javno i besplatno dostupan! Bez ikakve prijave Tuđi multimedijski i interaktivni sadržaji se mogu koristiti ako su javno i besplatno dostupni, ali oni se ne računaju u navedeni broj jer nisu autorski rad autora priručnika. Nisu dovoljne samo slike.

Jasni, detaljno razrađeni primjeri vrednovanja za učenje, kao učenje i naučenog

Konkretni, jasni primjeri vrednovanja za svaku aktivnost uz upute kako ih provesti s učenicima. Jasno navedena sva tri pristupa. Jasno uspostavljen kurikulumski krug (vrednovanje i ishod) Vrednovanje treba provjeravati ishod aktivnosti. Primjeri vrednovanja naučenog (provjere) na kraju teme Obavezno navesti:

Vrednovanje za učenje

Vrednovanje kao učenje

Vrednovanje naučenog Ne sumativno i formativno Pogledajte primjer BIO OŠ

izborni scenariji s opisima prilagodbe i navedenim aktivnostima za učenike s teškoćama

- u svakoj temi istaknuti GEO ima opći sadržaj, RN ima opći sadržaj Prema tablici, MP RN, učenici s teškoćama Nije dovoljan opći sadržaj, trebaju konkretni prijedlozi uz teme i aktivnosti

Izborni scenariji s opisima prilagodbe i navedenim aktivnostima za darovite učenike

- u svakoj temi istaknuti Primjeri EJ, INF – posebni dani, Escape classroom Nije dovoljan opći sadržaj, trebaju konkretni prijedlozi uz teme i aktivnosti

Prijedlozi vanjskih izvora - u svakoj temi istaknuti, Napisati po pravilima referenciranja (vidi tehničke napomene)

Projektni zadaci, s jasnim Obavezni autorski primjeri projekata (ne tuđih, već

scenarijima, opisima aktivnosti, rezultata projekta, vremenskim okvirima

provedenih) Najmanje 5 po priručniku (u omjeru prema broju sati) Pogledajte primjere INF SŠ, EJ SŠ, GEO i MAT OŠ, BIO OŠ i SŠ

Par tehničkih napomena:

Priručnik treba biti vizualno sređen tako da dobro izgleda te da su dijelovi orgnizirani tako da

odgovaraju korisnicima

Reference: navesti po pravilima navođenja literature; poveznice obavezno naslov, autor, vrijeme

pristupanja, nikako ne staviti golu adresu poveznice

Hijerarhijska organizacija stranica i podstranica (Pretvori u podstranicu, ili povlačenje stranice

udesno)

Pogledajte EJ SŠ, Tema Digitalno građanstvo

Vrednovanje za učenje, primjer