PREDUZETNIČKO UČENJE

CRNAGORA

ZAVODZAŠKOLSTVO

NAŠAŠKOLA

METODOLOŠKOUPUTSTVOZAREALIZACIJU

MEĐUPREDMETNEOBLASTI

PREDUZETNIČKOUČENJE

Podgorica2015.

PREDUZETNIČKOUČENJENašaškola

2

NAŠAŠKOLAMetodološko uputstvo za realizaciju programa Preduzetničkog učenja krozpredmetne programe u gimnazijama i opšteobrazovnim predmetnimprogramimausrednjimstručnimškolamaIzdavač:ZavodzaškolstvoUrednik:RadovanPopovićLektura:DanijelaĐilasŠtampa:GrafoGroup,PodgoricaTiraž:500Podgorica,2015.MetodološkouputstvozarealizacijuprogramaPreduzetničkogučenjakrozpredmetneprogrameugimnazijamaiopšteobrazovnimpredmetnimprogramimausrednjimstručnimškolamauradilajeKomisijausljedećemsastavu:mrZoranLalović,predsjednikNevenaČabrilo,članicaDanijelaĐilas,članicaMetodološkouputstvozarealizacijuprogramaPreduzetničkogučenjakrozpredmetneprogrameugimnazijamaiopšteobrazovnimpredmetnimprogramimausrednjimstručnimškolamausvojenojenaVIsjedniciDrugogsazivaNacionalnogsavjetazaobrazovanjeodržanoj24.decembra2015.godine.CIP‐КаталогизацијаупубликацијиНационалнабиблиотекаЦрнеГоре,ЦетињеISBN978‐9940‐24‐060‐8COBISS.CG‐ID28728336

NašaškolaPREDUZETNIČKOUČENJE

3

SADRŽAJUVOD ..................................................................................................................... 5

ZNAČAJPREDUZETNIČKOGUČENJA .................................................................. 6

POLAZIŠTAPREDUZETNIČKOGUČENJA ............................................................ 7

OPŠTICILJEVIPREDUZETNIČKOGUČENJA ....................................................... 9

METODEIOBLICIPREDUZETNIČKOGUČENJA ............................................... 16

POLOŽAJPROGRAMAPREDUZETNIČKOGUČENJA ........................................ 30

Operativniciljevi,pojmovi/sadržajiiishodiučenjameđupredmetneoblastipreduzetničkoučenje ............................................................................. 33

Realizacijaprogramapreduzetničkogučenjauškoli ...................................... 43

REALIZACIJA PROGRAMA PREDUZETNIČKOG UČENJA KROZ OBAVEZNE PREDMETE U REDOVNOJ NASTAVI – PRIMJERI PRIPREMA ZA NASTAVU ............................................................................... 52

Nastavni predmet: Fizika (II razred gimnazije) ................................................... 52

Nastavnipredmet:Fizika(IIIrazredgimnazije) .............................................. 54

Nastavnipredmet:Matematika(IIIrazredgimnazije) ................................... 56

Nastavni predmet: Matematika (IV razred gimnazije) ......................................... 59

Nastavni predmet: Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost (II razred gimnazije) ............................................................................................. 64

Nastavni predmet: Engleski jezik (I razred gimnazije) ........................................ 66

Nastavni predmet: Sociologija (IV razred gimnazije) ......................................... 68

Nastavni predmet: Psihologija (II razred gimnazije) ........................................... 70

Nastavni predmet: Hemija (III razred gimnazije) ................................................ 72

LITERATURA ....................................................................................................... 74


4


5

UVODPreduzetništvoipreduzetnicisuvažniizvoriinovacija,privrednograstaizapošljavanja. Preduzetnistvo utice na povecanje produktivnosti,povecanje prilagodljivosti i osigurava da se mogućnosti u potpunostirealizuju. Preduzetnistvo semoze imoranauciti, kakobi se omogucilodruštvuda imakoristiodpunogpotencijala svojih građana.Onopružaopipljiv doprinos razvoju znanja, vještina i stavova značajnih zazapošljavanje,aktivnograđanstvoikreiranjenovihradnihmjesta.Preduzetničko učenje ima uži i širi kontekst. U užem smislu,preduzetničkoučenjeseodnosinasticanjeznanjaopokretanjuvlastitogposlovnog poduhvata i podrazumijeva ekonomsku i finansijskupismenost. U širem smislu je usmjereno na razvoj osobina ličnosti ivještinakojekodučenika/carazvijajukritičkomišljenje,odgovornostzasopstveno učenje, iskustveno učenje, kooperativne aktivnosti i kritičkiosvrtnaučenje.Preduzetništvo obuhvata tendenciju da pojedinac sam pokrene nekupromjenu ili sposobnost da se prilagodi inovacijama koje su izazvalispoljnifaktori.Preduzetništvopodrazumijevapreuzimanjeodgovornostiza postupke, bilo pozitivne ili negativne, razvoj strateške vizije,postavljanje i ispunjavanje ciljeva, uz visok nivo motivisanosti iaspiracije.Da bi se promovisali preduzetništvo, preduzetničko učenje ipreduzetničkapismenostkaopolazištazapreduzetničkodruštvo, školetreba da se transformišu u otvoreno okruženje za učenje kako bipovećale preduzetničke kapacitete učenika/ca. Jačanje preduzetničkihaktivnostinanivouškolejeodposebnevažnostizadruštvoucjelini.Obrazovanje i stručno usavršavanje nastavnika/ca je mnogo više odsticanja znanja. Oni treba da omoguće razvijanje i unapređivanjekompetencija svakog pojedinca. Obrazovanje koje nema isključiveciljeve, već se prilagođava stalnim promjenama i potrebama društva,pomaže učenicima/cama da preispitujumišljenja, promovišu inovacije,pokrećuinicijativu,ispoljavajupreduzetničkeosobineističukapacitetzabudućeučenje.


6

ZNAČAJPREDUZETNIČKOGUČENJAU svim evropskim zemljama obrazovanje je prepoznato kao jedan odključnihrazlogazaslabostprivrednograzvojaikonkurentnostevropskeindustrije.Evropskisistemiobrazovanjaiosposobljavanjaneuspijevajuu pružanju pravih vještina za zapošljavanje, te samim tim nijesu udovoljnojmjeriusklađenisapotrebamatržištarada.Za konkurentnost Evrope na globalnom trzistu, buduce generacijemladihmoraju imati izgrađene stavove i vještine koji im omogućavajupreduzimljivo djelovanje u društvu, na poslu i u poslu. Evropi supotrebni građani koji su kreativni, socijalno odgovorni, mogu uočitiprilike,razumijuipreuzimajurizik,mogudaradeutimovimairjesavajuprobleme. Ovo ne samo da moze povecati broj novoosnovanih firmi ipovecanje broja ljudi koji rade kao preduzetnici, već i povećanjepreduzetničke zaposlivosti u postojećim preduzećima ili pokretanjesopstvenogbiznisa.Nadanašnjemtržišturadapostojipotrebazakvalitetnijomiinovativnomradnom snagom. Pristup informacijama, rastuća internacionalizacija,brze i čestepromjeneekonomije i raznolikostidruštava, zahtijevajuodsvih da imaju različite kompetencije i da budu aktivni, uključeni isposobnidaseprilagode,kaoidaučekontinuirano.Vrijemeglobalizacijei razvoj društva koje počiva na znanju, konkurentnosti i inovativnosti,tražiodpojedincavelikoulaganjeusopstvenirazvoj,iujednouslovljavaobrazovne sisteme da prate i da se stalno prilagođavaju novimzahtjevima.Kakobiodgovorilinaovepotrebe,kodučenika/casetokomškolovanjamoraju razvijati kompetencije koje su u funkciji novih tehnologija,potrebe savremene ekonomije, kao i znanja i vještina koja će imomogućitisocijalnukoheziju.Porastnivoakompetencijaradnesnage jenešto bez čega se ne može obezbijediti konkurencija u globalnojekonomiji. U tom smislu neophodno je pružiti relevantno inicijalnoobrazovanje.Ulaganje u obrazovanje za razvoj vještina je od suštinskog značaja zajačanje rasta i konkurentnosti zemlje. Neophodno je kreiratipreduzimljivugeneracijuotvorenuzapromjene,osnaženuispremnuza


7

suočavanje sa budućnošću, koja razmišlja izvan okvira svoje trenutnesituacije i aktivno učestvuje u svim segmentima savremenog životapovećavajućisvojemogućnostiprizapošljavanju.

POLAZIŠTAPREDUZETNIČKOGUČENJAPristupcjeloživotnogučenjatemeljisenarazvojuličnihsposobnosti,štoje šire od osposobljavanja za određeno zanimanje, koje vodizapošljavanju i sposobnosti učenja. Ostvarivanje cjeloživotnog učenjapretpostavljapreduslovenaplanuvaspitno‐obrazovnogsistema,aliinaplanunastavneprofesijeudijelupodučavanja.Početnikorakzapreduzetničkodruštvojedarazvijepreduzetnegrađane(ciljevi i ambicije) koji imaju pozitivan odnos prema preduzetničkomnačinumišljenjaidjelovanja.Razvojupreduzetničkognačinamišljenjaidjelovanjamožeseprićisistematski,krozsverazredesrednješkoleisvenastavne predmete ako želimo da cilj bude postignut. Uspješnosprovođenje preduzetničkog učenja i načina razmišljanja u školamapodrazumijeva multisektorski pristup i blisku saradnju relevantnihpartnerananacionalnom i lokalnomnivou, podršku i sinergiju izmeđuključnih aktera uključenih u obrazovne procese i proceseosposobljavanja.Praktičnopreduzetničkoiskustvomorapostatirealnostza svakog učenika kroz sve discipline na svim nivoima obrazovanja.Tokom obaveznog školovanja učenike/ce je neophodno osposobiti darazvijene kompetencije primjenjuju u novim nepoznatim situacijama,kaoidaihdaljeunapređujukrozprocescjeloživotnogučenja.Crnogorskiobrazovnisistemjeprepoznaozahtjevecjeloživotnogučenjakroz jačanjeključnihkompetencija.Ključnekompetencije supoprirodigeneričkeitransverzalne–temeljesenaciljevimakojiseugrađujuusvepredmeteiobavezujusvenastavnikenanjihovoostvarivanje.Osnovuzaprilagođavanje i usklađivanje predstavlja Evropski okvir u kojem jedefinisano osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje.Kompetencija smisao za inicijativu i preduzetništvo je jedna od njih iodnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelo; uključuje


8

kreativnost, inovativnost, preuzimanje rizika, kao i planiranje iupravljanjeprojektimakakobiseispuniliciljevi1.Usamojsržiovekompetencijejesposobnostrazumijevanjakontekstaukojem pojedinac djeluje, a posljedično i proaktivno reaguje na prilikekojemusepružaju.Natajnačinseusvajajuspecifičnevještine iznanjakojasuosnovazauspostavljanjesloženijihdruštvenihrelacijaiučešćeuraznolikimkomercijalnimaktivnostima.Razvojovakvihkarakteristikaličnostiosnažujeosobunesamounjenomprivatnom životu i društvenim interakcijama, već i na radnommjestu,omogućava joj dapostane svjesnakonteksta svojeprofesije i sposobnada na najbolji način iskoristi prilike koje joj se ukazuju. Ovo takođepredstavlja temelj za konkretnije vještine i znanja koja su potrebnaonima koji pokreću i realizuju sopstvene poslovne poduhvate ili seuspješnoangažujuurazličitimdruštvenimiliprivrednimdjelatnostima.U Strategiji cjeloživotnog preduzetničkog učenja za period 2015‐2019.godinesenavodidadjeca,učenici istudentitrebadadobijumogućnostda razviju preduzetničku kompetenciju na svim nivoima obrazovanja.Takođesekažedajepreduzetničkoučenjeneophodnouvestikaoključnukompetenciju na svim nivoima obrazovanja i da je neophodnoobezbijeditidasviučenicističuiunapređujupreduzetničkevještine.Uključivanje ključne kompetencije preduzetništvo kroz nastavni plan iprogram za gimnazijsko obrazovanje i opšteobrazovne predmete usrednjim stručnim školama omogućeno je izradom međupredmetneoblasti Preduzetničko učenje koja je usvojena od strane Nacionalnogsavjetazaobrazovanjena32.sjedniciodržanoj23.marta2015.godine.Tokom 2015. godine realizovana je obuka nastavnika u svimgimnazijama. Naredni korak je pružanje podrške nastavnicima iupravamaškolakrozrazvijanjedidaktičkogmaterijala.Napredak koji smo u prethodnom periodu ostvarili u implementacijipreduzetničkog učenja kao ključne kompetencije u našim osnovnimškolamapredstavljaosnovuzaostvarivanjestrateškevizijeCrneGoreu

1 The Key Competences for Lifelong Learning – A European Framework, European Communities,

Belgium, 2007


9

kojoj se društvo prepoznaje kao društvo znanja, inovativnosti ikonkurentnosti.

OPŠTICILJEVIPREDUZETNIČKOGUČENJAŠtasuciljevipreduzetničkogučenjauškoli?Ciljopisuježeljenostanje,onoštoželimodasepromijeniubudućnosti.Unastavi,ciljopisujepromjenekoježelimodasedesekodučenika.Kadajeupitanjupreduzetničkoučenjeočekivanjamogubitirazličita: priprema učenika za svijet rada i samostalnu preduzetničku

djelatnost, razvijanje preduzetničke kulture, svijesti o samozapošljavanju i

preduzetništvu, usvajanje određenih opštih, tehničkih, ekonomskih i finansijskih

znanja(opšta,tehnička,ekonomskaifinansijskapismneost), razvijanje nekih preduzetničkih umijeća, npr. izrade plana,

projekta,načinaprezentovanja,vođenjaislično, razvoj opštih preduzetničkih vještina i sposobnosti kao što su

kreativnost,inovativnost,timskirad, razvijanje stavova, vrijednosti i osobina ličnosti važnih za

predzetničku djelatnost npr. inicijativnost, istrajnost,odgovornostisl.

Marta2000.godineuLisbonuSavjetEvropejepostavionovistrateškiciljza Evropsku uniju: da postane najkonkurentnija i što se znanja tičenajdinamičnija ekonomijana svijetu.Radnagrupakoja je tomprilikomformirana imala je dva zadatka: da identifikuje ključne kompetencijekojesudanas(isjutra)potrebnečovjeku,idapredložimjerekakoseonemoguintegrisatiuobrazovnesistemezemaljaEU.Ključnekompetencijepredstavlju „minimalan paket“ neophodan svakom pojedincu za ličnirazvoj,zazaposlenjeizaaktivnoučešćeudruštvenomživotuzajednice.Kompetentnost je proizvod znanja, sposobnosti i volje i najpotpunijeopisuještajeciljpreduzetničkogučenjauškoli.Svakiodgorenavedenihciljeva predstavlja samo jedan, pojedinačno nedovoljan, segmentpreduzetničke kompetentnosti. Posjedovati samo znanje, a bez


10

sposobnosti i želje da se nešto preduzme nije dovoljno. Kao što nijedovoljno posjedovati sposobnosti, a nemati znanje šta i kako trebapreduzimati.Istislučajjesaželjom,motivom.Mogućejeimatiiznanjeisposobnosti da se nešto preduzme, ali ako nema želje, proizvod jenegativan. Tek zajedno ove tri komponente (vidi sliku) obezbjeđujukompetentnost znanje o tome šta i na koji način je moguće neštopreduzeti,razvijenevještineisposobnostdasetopreduzme,kaoivolja,istrajnostinepokolebljivostnaputudopostavljenogcilja.Ilikaoštoseupomenutimdokumentima SavjetaEvropena jednommjestu ističe: nijestvarutomedaliučenici/ceimajuznanje,većutomedaligamoguiželeprimijeniti,iskoristitiuodređnojsituaciji.

Prematomekada jeupitanjuučenjepreduzetništvauškolionda jeciljda se kod učenika razvije preduzetnička kompetentnost, štopodrazumijevausvajanjeodređenihznanja,razvijanjepotrebnihvještinaisposobnosti, kao i osobina ličnosti i pogleda na svijet kao preduslovasamostalnom, kreativnom i preduzimljivom djelovanju u ličnom iprofesionalnom životu. Ovako definisan cilj preduzetničkog učenja jošuvijekjepreširok,uopšten,idabibiokoristanzaorganizovanjenastaveiučenja u školi potrebno ga je dodatno precizirati, definisati svaku odpomenutetrinjegovekomponente:saznajnu,djelatnuivoljnu.Škola je uvijek imala, a i danas ima, tri osnovne uloge dadjeci/učenicima prenosi znanje, da razvija njihove sposobnosti i da ihvaspitava.Kadajeupitanjurazvojpreduzetničkekompetentnostiulogaškole je ista. U prvom redu škola treba da pomogne učenicima daovladajuznanjimaiumijenjimakojimasavremenisvijetdanasvlada.Unajširem smislu sva znanja i umijenja koja su predviđena školskimprogramima i koja se uče u školi npr. iz fizike, hemije, biologije, ili izgeografije, istorijeipsihologije,kaoi izmatematike, jezika, informatike,


11

su važna za preduzetničko djelovanje. Učeći ove predmete učenik/casaznaje do kakvih spoznaja su došle generacije prije njega, uči opojavama u prirodnom i društvenom svijetu, kao i o postupcima,tehnikama i tehnologijama koje svijet danas koristi. Neka odprogramskihznanjasubliža,imoglobiserećineposrednijepovezanauzpreduzetništvo (npr. pojedina deklarativna znanja iz geografije iliekonomije;kaoipojedinaproceduralnaznajaizinformatikeisl.)očemuće biti više riječi u dijelu koji se odnosi na implementacijumeđupredmetnog programa preduzetničkog učenja u programimaobaveznihpredmetauškoli.Toipakneznačidasudrugaznanjakojaseučeuškoli,kadajeupitanjupreduzetništvo,nepotrebnailimanjevažna.Ona su dio opšte kulture, širine djelovanja i ponašanja svakogpojedinca/preduzetnika.Poreddeklarativnih i proceduralnih znanja zapreduzetništvo su važnevještina,sposobnostiiumijeća.Tokomučenjaučenicitrebadarazvijurazličite vještine i sposobnosti, a posebno sposobnost učenja tj.prikupljanja, analiziranja, upoređivanja i povezivanja znanja iinformacija. Pored sposobnosti usvajanja znanja važno je razviti isposobnostprimjeneznanja,posebnounovim,nepoznatimsituacijama(u situacijama koje se razlikuju od onih koje su naučene u školi).Sposobnostrješavanjaproblema,kadaseprethodnonaučenoznanjenemožedirektnoprimijeniti,kadagajepotrebnotransformisati,prilagoditikonkretnojsituacijiiriješitiproblem,jediosvakodnevnepreduzetničkeprakse. Kreativno i kritičko mišljenje su nezamjenjivo važni upreduzetničkoj djelatnosti. Sagledavanje uobičajenih, svakodnevnihsituacijananov,drugačiji,inovativannačin,kreiranje,predlaganjenovihrješenja,preispitivanjeispravnosti,vrijednostiikorektnostipredloženihrješenja, su osobine preduzetničkog ponašanja. Pored kognitivnihvještina i sposobnosti za preduzetničko ponašanje neophodne su isocijalne vještine počev od sposobnosti upravljanja sobom ikontrolisanja vlastitih emocija, pa do sposobnosti uspostavljanja iodržavanjasrdačnihodnosasadrugimljudima,organizovanjaivođenjaljudi(liderskesposobnosti).Nekisavremaniautorinpr.Goleman(1997,2004)tvrdidaupravoovesposobnosti,sposobnostupravljanjasobomisposobnost upravljanja socijalnim odnosima, odvajaju uspješne odneuspješnihpreduzetnika.SržuspješnogpreduzetništvailiderstavačineemocionalnaisocijalnainteligencijakojajepoGolemanujednakovažna,iličakvažnijaodracionalneinteligencije.


12

Imati znanje pa čak i sposobnosti još uvijek nije dovoljno da bi sepreduzetnodjelovalo.Naputudoostvarenjaciljajošuvijekmožedastojinedostatak samopouzdanja i povjerenja u vlastite sposobnosti, ilinedovoljna istrajnost, upornost, nepokolobljivost i sl. Od brojnihosobina, stavova i vrijednosti koje stoje u osnovi preduzetničkogponašanja izdvajamo samo neke. Za preduzetno ponašanje važno jedobro poznavati sebe, biti samosvjestan, znati šta se hoće i znatiuskladitisvojemogućnostisasvojimželjama;samostalnost,radoznalosti inicijativnost pokreću naše akcije, a samopouzdanje, upornost iistrajnostnasodržavajuaktivnim iuprkos teškoćama ismetnjamakojesemogunaćinaputudocilja.Osobinekaoštosutolerancija,srdačnost,kooperativnostobezbjeđujunamdobreodnoseipodrškudrugihljudi.Pregledciljevapreduzetničkogučenja

a. znanje,poznavanje...

Deklarativnaznanja(znanjeŠTA?) POZNAVANJEIRAZUMIJEVANJEčinjenica,podatakaiinformacija(izrazličitih

oblastiznanja)Proceduralnaznanja(znanjeKAKO?)

KakosePLANIRAnekaaktivnost KakoseizrađujePREZENTACIJAnpr.svojihbiznisideja KakosevodiEVIDENCIJAonekomposlu,aktivnostiitd.

b. vještine,sposobnosti,umijeća...

Intelektualnevještine

Sposobnost ANALIZIRANJA, UPOREĐIVANJA I POVEZIVANJA znanja iinformacija

Sposobnost PRIMJENE ZNANJA u novim situacijama (npr. u životnimsituacijama)

SposobnostRJEŠAVANJAPROBLEMA KREATIVNOST, sposobnost stvaranja nečeg novog od postojećih znanja i

informacija... KRITIČKO MIŠLJENJE, sposobnost argumentovanog vrednovanja i

procjenivanja...Socijalnevještineisposobnosti

VJEŠTINEPLANIRANJA,ORGANIZOVANJAIVOĐENJA KOMINIKACIJSKE VJEŠTINE, sposobnost prezentovanja, izlaganja i

dokazivanja...


13

c. osobine,stavovi,vrijednosti...

SAMOSVJESNOST–poznavanjesebe,štaseželi,namjerava,poznavanjesvojihmogućnosti(dobreilošestrane)

SAMOPOUZDANJE – vjera u sebe, zastupanje sebe ne ugrožavajući potrebedrugih

SAMOSTALNOST–sposobnostdasam/abez kontroleobavljazadatke,daseoslaninasebe

SARADLJIVOST–spremnostdasarađujeiradisadrugimautimu OPTIMIZAM–uvjerenostdajemogućepostićiuspjehuonomeštoželiš RADOZNALOST – znatiželja, nastojanje da se istražuju nove stvari, želja za

novimsaznanjima(otvorenostzapromjeneinoveideje) ODGOVORNOST – težnja da se izvrše preuzete obaveze, da se drži dato

obećanje UPORNOST–težnjadaseistrajenapostavljenimciljevimauprkospreprekama

ismetnjama INICIJATIVNOST–spremnostdasepreduzmeakcija,dasenečekarješenje TOLERANCIJA–prihvatanjeiuvažavanjerazličitog,drugačijegmišljenjaisl.

Zaštojevažnopoznavaticiljevepreduzetničkogučenja?Dobro poznavanje ciljeva učenja uopšte, pa i preduzetničkog učenja,važno je iz najmanje tri razloga. Ciljevi učenja daju odgovore na triključnapitanjazaorganizovanjenastaveivođenjeprocesaučenja.Ciljevigovoreotome: štaželimopostići, kakoćemotopostići, kolikosmopostigli.

Cilj govori o tome šta želimo postići, i usmjerava našu aktivnost kaželjenomcilju.Otomeštasuciljevipreduzetničkogučenjagovorilismoranije.Poredtogaciljevigovori iotomekakoćemotoštosmozacrtalipostići. Zavisno od toga šta je cilj učenja zavisi i to kako ćemoorganizovati nastavnu aktivnost u školi. Naime, ako je jedini cilj daučenici usvoje neko znanje onda se tomožepostići i samo kvalitetnimpredavanjem ili predstavljanjem tog znanja u udžbeničkom tekstu.Međutim, ako je cilj da učenici pored znanja razviju i neke kognitivnevještine, to nije dovoljno. U tom slučaju učenje se mora podići na višinivo. Kognitivne vještine, npr. učenje učenja ili sposobnost rješavanja


14

problema nije moguće ostvariti jedino čitajući i razumijevajućiudžbeničkitekst.Kojemetodeipostupketrebakoristitiunastavikakobiseotvariliciljevipreduzetničkogučenjagovoriseunarednompoglavlju:Metodeipostupcipreduzetničkogučenja.Cilj govori i o tome koliko smo od onoga što smo zacrtali ostvarili,postigli, tj. određuje kriterijume i način vrednovanja postignućaučenika/ca. Učenici/ce brzo prepoznaju šta je dominantan kriterijum,sistemvrijednostinastavnika/ce,štaon/apreferira,cijeniivrednujekodučenika/ca, iuodnosuna toprilagođavaju svojeponašanje.Bezobziraštajepočetnobiociljučenja,akojeusistemuvrijednostinastavnika/cedominantnoreprodukovanjeimemorisanjesadržaja,ponašanjeučenikaće se prilagoditi ne postavljenom cilju već nastavnikovom sistemuvrijednosti i oni će naučiti kako da memorišu i reprodukuju sadržajeprograma.Sadrugestrane,ukolikoučenici/ceuvidedajenastavniku/cistalodonjihovognezavisnogmišljenja,akonastavnik/cacijenikreativnei kritički nastrojene odgovore učenika/ca, učenici/ce će se brzoprilagoditi ovakvom sistemu vrijednosti i naučiti da budu samostalni,kreativniikritični.Ovrednovanjupostignućapreduzetničkogučenjavišese govori na drugom mjestu (Vrednovanje postignuća preduzetničkogučenja).Štamogubitipreprekeurealizacijiciljevapreduzetničkogučenja?Nastava i učenje u školi određeni su različitim kategorijama ciljeva.Operativni ili kratkoročni ciljevi nastavniku/ci služe za neposrednoplaniranje nastave, jednog ili više časova, i gotovo uvijek se radi osaznajnim ciljevima. Ukazuju na pojedina bilo deklarativna, biloproceduralna znanja kojima učenik/ca treba da ovlada. Ciljevipredmetailipredmetneoblastiradiseosrednjoročnimciljevimakojise odnose na određeni predmet, npr. ciljevi predmeta geografije, iliciljevi društvene grupe predmeta i sl. Radi se o ciljevima koje nijemoguće ostvariti na jednom ili dva časa ali se očekuje da se onimoguostvariti u tokuučenja određenogpredmeta ili predmetneoblasti, npr.izgrađivanje naučnog pogleda na svijet; izgrađivanje ekološke svijesti;izgrađivanje sposobnosti rješavanja problema i sl. Ciljevimeđupredmetnihoblastisuistotakoopštiidugoročniciljevi,kojisenemogu realizovati kroz jedan predmet ili kroz jednu predmetnu oblast.Sve pomenute ključne kompetencije npr. jezička,matematička, naučna,


15

informatička pismenost pa i preduzetnička kompetentnost pripadajuovojgrupiciljeva.Zarealizacijuovihciljevazaduženisunastavnicisvihpredmeta,npr.komunikativnesposobnostiiliinformatičkapismenostsene mogu razviti jedino u nastavi jezika ili informatike ako se druginastavnici/ce ne osjećaju odgovornim za njihovu realizaciju. Ciljevipredškolskog, ciljevi osnovnog, ciljevi gimnazijskog obrazovanjagovore o tome šta je zapravo uloga npr. gimnazijskog obrazovanja. Posadržaju suopšteprirode inajčešćegovoreo tomekakvu ličnost školatrebakodučenika/cedagradi,razvija.Kolikosuvažni,govoriitodasuzakonimapropisani,obaveznizasvezaposleneuškoli.

Kadaplaniranastavunastavnik/capolaziodoperativnihciljeva,planirarealizaciju određenih sadržaja, vodeći pritom računa o opštim,dugoročnimciljevimapredmeta,predmetneoblasti,omeđupredmetnimciljevima i konačno o opštim ciljevima škole. Npr. kreativnost iinicijativnostsenemoguostvaritinajednomilinadvačasa,alimoguakose svaki put kada se uči nešto novo, kada se obrađuje ili ponavlja iutvrđuje neki sadržaj, predvide određene aktivnosti učenja u kojimaučenici imaju priliku da iskažu svoju inicijativu ili da nešto smisle,kreairajuisl.Postepeno,učećitako,učenicićestećiinicijativnostinavikudaseoslanjajunavlastiteanenatuđeideje.Akoseneraditako,akojenastavnik isključivo usmjeren operativnim ciljevima, ako zanemarujeopšte ciljeve, ništa od onoga što je zadato ili očekivano kao rezultatgimnazijskog obrazovanja, npr. izgrađivanje svestrane, stvaralačke ilipreduzimljiveličnostinećebitiostvareno.


16

METODEIOBLICIPREDUZETNIČKOGUČENJAAko je ciljkodučenika/ce razvitipreduzetničkukompetentnostpitanjeje kako se tomože postići, kojemetode, oblici tj. koje ativnosti učenjaobezbjeđuju ostvarivanje takvog cilja. Kako jemoguće učenika/cu učitisadržajima programa, a istovremeno ga naučiti kako da uči i kako ubudućnostida se samostalnonosi sa zadacima različitog tipa?Odgovornaovopitanjeunajvećojmjeri zavisi odkaraktera cilja, od toga šta seželi postići, a rekli smo, želimo da učenici usvoje kvalitetna znanja, darazviju preduzetničke vještine i sposobnosti, kao i osobine ličnosti ipogleda na svijet kao preduslova za samostalno, kreativno ipreduzimljivo djelanje u ličnom i profesionalnom životu. Budući da sekvalitetnoznanjenemožeusvojitibezmisaoneaktivnostionogakojiuči,vještine i sposobnosti se razvijaju tako što se primjenjuju i pratikujutokom učenja, a vrijednosti i stavovi se preuzimaju u interakciji ikomunikaciji i sa drugim ljudima. Prema tome za ostvarivanje ciljevapreduzetničkog učenja potrebni su aktivno, interaktivno ipraktičnoučenje(vidisliku).

AktivnoučenjeNajopštije rečeno, aktivno je svako učenje koje misaono angažujeučenika/cu, a ta misaona aktivnost može biti na različitim nivoima,počev od najnižeg nivoa, memorisanja podataka i gotovihdefinicija,prekoanaliziranjaiupoređivanjapodataka,primjeneznanjairješavanja problema, pa do najviših nivoa kreiranja, vrednovanja ipreporučivanja (vidi sliku). Koje aktivnostu učenja će nastavnik/caizabrati,zavisiodtogaštasuciljeviučenja.


17

Ako je cilj da kod učenika/ce razvija samostalnost, upornost i želju zadugotrajnim intelektualnimusavršavanjemonda je tomoguće ostvaritikroz nastavuu kojoj učenici/ce imajuprilikuda slobodno iznose svojemišljenje, da kreiraju, predlažu, planiraju itd. Ako želimo da kodučenika/carazvijamokritičkomišljenjeikreativnostondasetonemožepostići bez aktivnosti učenja kakve su: smišljanje, planiranje,diskutovanje, vrednovanje, preporučivanje itd. Logičko mišljenje,sposobnost rješavanjaproblema, sposobnostučenjanemogu se razvitibez situacija u kojima učenici/ce upoređuju, razvrstavaju, klasifikuju,primjenjujuinformacijekojedobijajuodnastavnika/ce.Inakrajuminemožemo odustati od aktivnosti kakve su slušanje predavanjanastavnika/ce, ili čitanje i ponavljanje udžbeničkog teksta jer je velikibrojškolskihciljevaupravosaznajneprirode.Stvarjeutomedanastavamora biti raznovrsna, da angažuje različite aktivnosti učenika/ca. Jersamo metodski raznovrsna nastava je dobra nastava. Nastava kojaangažujesamojedantipaktivnostiučenika,pamakartobileiaktivnostikreativnog mišljenja, je redukcionistička. Ne obezbjeđuje ostvarivanjesvihpredviđenihciljevaškole.U tabeli je dat pregled tipova zadataka i aktivnosti kojima je mogućerealizovati pojedine ciljeve programa. Pamćenje činjenica i podatakaostvaruje se kroz aktivnosti učenja, ponavljanja, prepričavanja,opisivanja i sl. Ciljevi kao što su: razumijevanje zakona, procedura,procesa, događaja; sposobnost analiziranja, upoređivanja i povezivanjaznanja i informacija; sposobnost primjene znanja u novoj situaciji,


18

ostvaruju se kroz aktivnosti učenja kakve su analiziranje, odvajanjebitnog od nebitnog, rješavanje problema, klasifikovanje, upoređivanjeitd. Ciljevi kao što su radoznalost, inicijativnost, samouvjerenost,socijalne vještine, komunikacijske vještine, kreativnost, kritičkomišljenje ostvaruju se kroz aktivnosti učenja: vrednovanje, navođenjeargumenata, dokazivanje, preporučivanje, kreiranje, smišljanje,planiranje,diskusijesanastavnikom/com,uparovimailigrupama.

Pitanje/zadaci Aktivnostiučenika/ca Ciljevinastave

Predloži....Planiraj...Smisli...Učemujeprednost...Navediargumenteza...Dokažiispravnost...

Vrednovanjekvaliteta Navođenjeargumenata Dokazivanjeispravnosti Preporučivanje Kreiranje Smišljanje Planiranje Diskusija(za/protiv)

KreativnostKritičkomišljenjeKomunikacijskevještineSocijalnevještineInicijativnostRadoznalostSamouvjerenost

Primijeni...Navedirazlikeizmeđu...Uporedi...Navediprimjereza...Naprvipregled...Predstavidijagramom...

Upoređivanje Razvrstavanje Klasifikovanje Rješavanjeproblema Davanjeprimjera Razdvajanjeuzrokai

posljedica Sažimanjesadržaja Odvajanjebitnogod

manjebitnog

Sposobnostprimjeneznanjaunovojsituaciji...Sposobnostanaliziranja,upoređivanjaipovezivanjaznanjaiinformacija...Razumijevanjezakona,procedura,procesa,događaja...

Definiši...Objasni...Opiši...Nabroj...Kadaje...Kakosezove....

Definisanje Objašnjavanje Opisivanje Nabrajanje Prepričavanje Imenovanje

Poznavanjeipamćenječinjenica,podataka...


19

InteraktivnoikooperativnoučenjeVeliki broj obrazovnih postupaka zasnovan je na samostalnom učenju.Iza interaktivnog učenja stoji pretpostavka da će učenje biti efikasnijeakose odvijakrozsaradnju irazmjenuznanjaučenika/cauodjeljenju.Veliki brojmetoda i oblika učenja počiva upravo na ovoj pretpostavci.Učenjeuparu,ugrupi,timskirad,diskusijeuučioniciisl.samosunekeod niza metoda koje su zasnovane na idejama interaktivnog ikooperativnog učenja (vidi sliku). Učenici/ce uče, ali ne više svako zasebe. Sada se uči kroz razgovor, diskusiju, razmjenu mišljenja, krozsaradnjuisl.Oviobliciučenjaponekadsenazivajuinteraktivnim(gdjejenaglasak na dijalogu, razmjeni i sučeljavanju znanja), ponekadkooperativnim učenjem (gdje je naglasak na saradnji i zajedničkomdoprinosuučenju).

U školskim situacijama interaktivno učenje pojavljuju se u mnogimoblicima: kroz dijalog nastavnika/ce i učenika/ca, kroz razmjenumišljenjaizmeđudvailivišeučenika/ca(učenjeuparu),krozzajedničkirad grupe učenika/ca na istom zadatku (učenje u grupi), kroz podjeluodgovornostiutimu(timskirad);krozdebate,diskusije isl.Zasveoveoblike učenja zajedničko je da su pojedinci tokom učenja međusobnoupućenijedninadrugeidaučekrozsaradnjuirazmjenumišljenja.Ivić,Ii sar. (2003) navode neke od razloga zašto bi bilo potrebno u nastavikoristitiinteraktivnemetoderada.Evotihrazloga:


20

- povećavajumotivacijuzaradučenika/ca,- angažujuučenika/cudaaktivnoučestvujeuradunačasu,- pomažeupodsticanjurazvojavišihmentalnihfunkcija,- podstičesaradnjumeđuučenicima/cama,- razvijasposobnostkoordinisanjaakcijauradunazajedičkom

problemu,- razvijaosjećajpripadnosti,prihvaćenosti,povjerenjaudruge

ljude,osjećajobavezeiodgovornostipremasaradnicima,- razvijasposobnostefikasnogkomuniciranjaikonstruktivnog

rješavanjasukoba,- osposobljavaučenika/cuzadonošenjeodluka,- osposobljavaučenika/cuzavođenjeargumentaovanogdijaloga,- osposobljavaučenika/cuzarazumijevanjerazličitihuglova

gledanjanaproblemeitd.Zaovuprilikuprikazaćemoosnovnespecifičnostinajčešćeprisutnihoblikainteraktivnogučenja:razgovornastavnik/ca–učenika,učenjeuparuiliugrupiitimskanastava.Razgovornastavnik/ca–učenik/caUvažavanjeprethodnogiskustvaipredznanjeučenikaosadržajukojiseuči jeosnovnapretpostavkanakojoj se temelji razgovornastavnika/cesa učenikom/com. Ako se uvaži pretpostavka, da i učenik/ca imaodređena predznanja i iskustva u vezi sa sadržajem koji se uči, ondaučenje nije više jednosmjeranproces prenošenja znanja, već obostranainterakcija razgovor nastavnika/ce i učenika/ce. To je razgovornastavnika/ce koji više zna i učenika/ce koji kroz razgovor sanastavnikom/comtrebadaproširiidopunisvojaznaje.Uloga nastavnika/ce ovdje je značajno drugačija u odnosu natransmisivnuklasičnupredavačkunastavu.Ovdjeseodnastavnika/cene očekuje da učeniku/ci prenosi, transferiše gotovo znanje. Ključnapromjena sastoji se u preusmjeravanju aktivnosti nastavnika/ce sapripremanja sadržaja koje namjerava da izlaže na času, na kreiranjenastavnih situacija koje će učenika/cu učiniti aktivnim konstruktorimavlastitog znanja. Konkretnije rečeno, zadatak nastavnika/ce nije daučeniku/ci predaje sadržaje programa. Njegov osnovni zadatak je daprogramtransformišeukreativne iproduktivneaktivnostiučenika/cana


21

času,iumjestodapredajeon/astvaraprilikezaučenjeivodiučenika/cukrozaktivnostučenja.Konkretnorečenozadataknastavnika/cejeda:o stvora podsticajnu sredinu za učenikovu aktivnost učenja (bira

pogodnu temu; određuje ambijent i osmišljava situaciju učenja;obezbjeđujesvapotrebnasredstvazaaktivnostučenja);

o uvodi učenike/ce u aktivnost učenja (motiviše, postavlja pitanja,angažujepredznanjeiiskustvoučenika/ca);

o vodi, dopunjava i usmjerava učenike/ce tokom učenja (daje kontraargumente,iznosinoveideje,usmjeravaitd).

Umjesto dominantno predavačke uloge, nastavnik/ca ovdje postajeorganizator,motivator,voditelj,saradnik,suistraživač,onajkojipodstičenastvaranjeideja,stavova,mišljenjaivrijednostiučenika/ca.UčenjeuparuiliugrupiUčenje u paru ili grupi2 je jedan organizacijski vid interaktivnog ikooperativnog učenja. Odjeljenje se dijeli u parove ili manje grupe(obično3do5članova)isvakagrupaobrađujejedanaspektzajedničkogproblema.Važnojedasenakrajučasaobezbijedimeđusobnarazmjenaznanja i iskustava koja su ostvarena u svakoj od grupa. Ovdje nemamnogo predavanja, do izražaja dolaze sposobnosti nastavnika/ce daorganizujeikoordiniraradgrupa.Ovajvidučenjapočivanapretpostavcidaučenici/cevećimajuodređenapredznanja o nekim aspektima problema koji se izučava. Ako ovapretpostavka nije ispunjena učenje kroz razmjenu znanja i iskustava ugrupi nije moguće. Druga važna činjenica je da su ta predznanjaučenika/ca različita. Razlike mogu poticati od razlika u nivou razvojaučenika/ca (učenici/ce istog kalendarskog uzrasta svrstani u jednoodjeljenjemeđusobnosemogurazlikovatiiponekolikogodinausmislumentalnog uzrasta); razlike mogu biti rezultat različitog predznanja(prethodnogučenja)ilirazličitogvanškolskogiskustva(svakiučenik/caima specifično vanškolsko iskustvo i sa tim iskustvom dolazi u školu).Nastavnici/ce su često frustrirani ovom činjenicim i čini im se da jegotovo nemoguće organizovati nastavu sa toliko različitimučenicima/camauistomodjeljenju.Alionoštojenedostatakufrontalnoj

2 Grupni rad ‐ kako se kod nas uobičajeno naziva.


22

nastavi (različiti nivoi, različita predznanja i iskustva učenika/ca),pokazujesekaoprednostkadaseučenjeorganizujepogrupama.Izprethodnogopisaučenjaugrupi, jasno jedanijemogućesvečasoveorganizovatinaovakavnačin.Dabiučenjeugrupiimalonekakavsmisao,potrebnojeispunitiodređenepreduslove.o Nije moguće sve teme obraditi na ovaj način. Teme o kojima

učenici/cenemajunikakvopredznanje,iliprethodnoiskustvo,nijesupogodne za učenje u grupi. Pretpostavka je da članovi grupe imajubar neko predznanje i iskustvo u vezi sa temom. Ako takvopredznanjenema,ondasenemaštarećinitirazmijenitiugrupi.

o Zadacikojisuzatvoreni,kojiimajusamojedantačanodgovor,takođenijesupogodni zaučenjeugrupi.Trebaodabrati takvezadatkekojipružajumogućnosttraganjazarazličitimodgovorima.Akopostoji,iliako se očekuje samo jedna istina, onda nema ni ideja ni sukobamišljenja.

o Učenje u grupi nije produktivno ako učenici/ce tokom učenjameđusobno ne dijele znanje i ne razmjenjuju mišljenje. Osnovnapretpostavka učenja u grupi je da svako od članova unosi svojespecifično viđenje i svoje ideje i da grupa razmatra različiteperspektiveidonosinajboljeodluke.

TimskanastavaTimskanastavajespecifičanoblikgrupnogradagdječlanovigrupeimajuspecifičnazaduženja,tačnoutvrđenzadatakkojitrebadaobave.Timskanastavaječestopovezanasaradomgrupenaodređenomprojektu,npr.grupamožeimatizadatakdaistražikojeulokalnojzajednicizaduženzazaštituispašavanjegrađana.Kakobiriješilizadatakčlanovigrupedijelezadatke. Jedan je zadužen za vatrogasnu jedinicu, drugi za hitnumedicinskupomoć,trećizapolicijuitd.Svakičlangrupetrebadaistraži: čimesetaorganizacijabavi,štaradi? štanude(obezbjeđuju)građanima? kakograđanikoristenjihoveusluge?


23

Naosnovuvećegbrojaistraživanjautvrđenojepetuslovakojebitrebaloispuniti kako bi se obezbijedila stvarna kooperacija i interakcijaučenika/cautimu:

o Pozitivnameđuzavisnost(biranjetakvihaktivnostiučenjagdjesuučenici/ce upućeni jedni na druge kako bi ostvarili očekivanirezultat).

o Individualnaodgovornost(uspostavljanjetakveorganizacijegdjesesvakičlangrupeosjećaodgovornimzarezultatgrupe).

o Direktna interakcija (upućivanje članova grupe da direktnoučestvuju u organizaciji svog rada; da međusobno dijelezaduženjaiodgovornosti).

o Usmjerenostnaproces(upućivanječlanovagrupedapodjednakovode računa o zadatku, ali i o procesu rada na zadatku oorganizacijiiodnosimaugrupi).

Jedan od problema, prema mišljenju nastavnika/ca, u organizaciji irealizaciji grupnih oblika rada predstavlja vrednovanje i ocjenjivanjerada učenika/ca. Nastavnici/ce naviknuti na ocjenjivanje isključivoznanja i to jedino individualno često se nalaze pred nepremostivompreprekom: Kako ocijeniti rad učenika/ce u grupi? Autoriteti iz oveoblasti sugerišuda je pored znanja jednakovažnoocjenjivati i to kakopojedincifunkcionišuugrupi,kakosarađuju,kakorješavajukognitivne,ali i emotivne probleme. Ne samo analizom produkata, već isistematskim posmatranjem za vrijeme rada grupe nastavnik/camožesteći uvid u ono što se dešava u grupi. Dok sluša učenike/ce kakodiskutujudokzajednorade,ondobijavrijedneinformacijeotomekakosurazumjeliinstrukcije,kakoshvatajuosnovnepojmoveikojestrategijekoriste dok savladavaju gradivo, kao i to koje socijalne vještineprimjenjuju i koliko koji učenik/ca doprinosi grupnom cilju. Poredovoga, nastavnik/ca može zahtijevati od svakog učenika/ce da sâm/aprocenjujesvoj rad iponašanje.Kadaučenici/cesteknuviše iskustvaugrupnom radu, nastavnik/ca ih može obučiti da budu posmatrači ipovremenoimdodijelitiuloguocjenjivačaugrupi.


24

PraktičnoučenjeAkojeciljučenjadaučenik/canaučikakoseneštoradi,nekupraktičnuradnjuilivještinu,imamoposlasapraktičnimučenjem.Praktičnoučenjejesupratno3verbalnomučenjugdjejeciljusvojitinekoznanjeverbalnuinformaciju. Cilj praktičnog učenja može biti razvijanje vještinerukovanjanekimaparatom,uređajemiliinstrumentom,npr.aparatomzagašenje požara ili kompjuterom. Cilj praktičnog učenja može biti irazvijanje nekih složenih vještina poput vještina i sposobnostikomunikacije,saradnje,rješavanjaproblemaitd.

Etapepraktičnogučenjaizpozicijenastavnika/ceDabipraktičnoučenjebilosmisleno,daučenik/carazumijesmisaonekeradnje,zaštosetoradi,ilizaštosetakoradi,praktičnoučenjezapočinjeverbalnim učenjem objašnjavanjem smisla i toka radnje. Druga fazapraktičnog učenja podrazumijeva pokazivanje radnje kako se neštoradi. Uvježbavanje je ključna aktvnost praktičnog učenja jer bez ličnogangažovanja i uvježbavanja nije moguće ovladati praktičnom radnjom.Tokomuvježbavanjavažnajeuloganastavnika/cekojikorigujegreškeipodstičeučenika/cudaodređenuvještinuusvoji sa štomanje suvišnih

3 Praktično učenje uključuje i verbalno učenje posebno u prvoj fazi razumijevanja smisla neke radnje

(objašnjenje zašto se nešto radi, ili zašto se baš tako radi).


25

pokreta. Završna faza praktičnog učenja je tačno, ekonomično ipostojanoizvođenjeradnje.Etapepraktičnogučenjaizpozicijeučenika/ceIzpozicijeučenika/ceovajproceszapočinjesvješćuociljevimaizvođenjaradnjealibezjasneidejeotomekakojemogućedostićitajcilj.Prilikompokušaja učenik/ca čini veliki broj suvišnih pokreta i grube greške. Udrugojfazi(svjesno,alinevještoizvođenje),postoji jasnorazumijevanjenačina izvođenja radnje, ali uprkos visokom nivou koncentracije isvjesnepažnje,učenikidalječinigreške,suvišnepokreteinepostojanoizvodiradnju.U trećoj fazidolazidoautomatizacijevještine.Postepenonestaju suvišni pokreti, radnja se sve više stabilizuje i tačno izvodi.Svjesna pažnja slabi i pojavljuje se mogućnost izvođenja radnje bezsvjesnekontrole.Tačno,ekonomičnoipostojanoobavljanjeradnjejeciljpraktičnogučenja.Kod praktičnog učenja uloga nastavnika/ce je da obezbijedi uslove zaučenje (da pripremi potrebna sredstva i materijale); da ponudiučeniku/ci potrebne informacije i znanje o značaju i načinu izvođenjaželjeneradnje;daučeniku/cidemonstriraželjenuradnju;daorganizujepraktikovanje,uvježbavanjeradnjeodstraneučenika/ce;daneprekidnoprati i koriguje greške učenika/ca u izvođenju radnje; da eventualnoponovo demonstrira cjelinu ili pojedine dijelove željene radnje. Ulogaučenika/cejedausvoji,razumijesmisaopraktičneradnje;dametodičnouvježbava i postepeno usavršava tačnost, brzinu i preciznost željeneradnjedoknepostigneželjenurutinu.

Primjenametodaaktivnog,interaktivnogipraktičnogučenjaurealizacijiteorijskeipraktičnenastavePrilikom pisanja pripreme, scenarija časa nastavnik/ca sebi treba dapostavisljedećapitanja: Kojisuciljeviučenjanačasu(kojaznanja,vještineivrijednosti

učenici/cetrebadanauče/razvijajunačasu)? Kojesekarakteristikeučenika/ca(npr.njihovesposobnosti,

prethodnoznanje,životnaiskustva,motivacija)?


26

Kojeaktivnostiučenjamogudaobezbijederealizacijupostavljenihciljeva?

Kojimresursimazaučenjeraspolažemoikojisunamresursipotrebnidabiseuplaniranimokolnostimauradilipredviđenizadaciiaktivnosti?

Ukojimokolnostimaisituacijamaćeseodvijatiprocesnastave/učenja(npr.uškoli,vanškole,uprirodi,ulaboratoriji)?

CiljevičasaCiljevičasaopisujunašeočekivanje,štaučenici/cetrebadapostignu,daznaju, mogu nakon časa. Jasno postavljeni ciljevi olakšavaju izborodgovarajućihresursazaučenje,omogućavajuosmišljavanjeadekvatnihaktivnosti učenja, izbor načina ocjenjivanja koji će nam dati tačne ikorisneinformacijeorezultatimaprocesaučenja.Prethodnojeistaknuto(vidi ciljeve učenja) da postoje različite kategorije ciljeva o kojimanastavnik/cavodiračunaprilikomizradescenarijačasa.Kadaplaniranastavu,kadaizrađujepripremuzačas,nastavnik/capolaziod operativnih ciljeva, planira realizaciju određenih sadržaja, vodećipritom računa o opštim, dugoročnim ciljevima predmeta, predmetneoblasti,omeđupredmetnimciljevimaikonačnooopštimciljevimaškole.Dabiserazumjelaulogaopštihciljevatrebapoćiodpitanja:Kakoučenjeodređenogpredmetamožedoprinijeticiljevimaobrazovanjauopšte,tj.–razvijanjuličnostiučenika/cekojuopisuje: kvalitetno(iupotrebljivo)znanje; razvijenekognitivnevještineisposobnosti‐učenja,rješavanja

problema,stvaralačkogikritičkogmišljenja; razvijanjesocijalnevještinetimskograda,argumentovanog

izražavanjamišljenja,tolerantnogdiskutovanjaisl. razvijanedemokratskevrijednosti–osjećajzapravduipravičnost,

solidarnost,odgovornostisl.Iz pregleda opštih ciljeva obrazovanja proizilazi i uloga pojedinihpredmetadaučenicima/camaomoguće:usvajanjeznanjaizodređenogpredmeta(predmetneoblasti);razvijanjekognitivnihisocijalnihvještinaisposobnosti;izgrađivanjeodređenihstavovaivrijednosti.


27

Karakteristikeučenika/ceAkonepostojijazizmeđusadašnjegibudućegpostignućaučenika/ce,doučenjanemoženidoćijeručenik/cavećvladapostavljenimciljem.Akojejazisuviševeliki,donekogučenjaćedoći,alineudovoljnojmjeridabiseostvariocilj.RuskipsihologLavVigotski(LavVygotsky)pokušaojedaodgovorinapitanje,kolikitrebadabudejazizmeđupostavljenihciljevaitrenutnog postignuća učenika/ce, uvodeći pojam „zona narednograzvoja” (ZNR). Jednostavno rečeno, zona narednog razvoja jesterastojanje između onoga što je učenik/ca već naučio/la i onog štoučenik/camožedanaučiuzvođenje ipomoćodraslog ilikompetentnijegvršnjakauodređenomvremenu.Učenjese,dakle,javljasamouZNRizatobiiciljevetrebalopostavitiupravouokviruovezone.Vodećiseovimpravilom,nastavnik/capriplaniranjunastaveobaveznopolazi od svojih učenika/ca, njihove sposobnosti, prethodnog znanja,životnogiskustva,motivacijeisl.AktivnostiučenjaNapitanjeKAKOučiti,odgovarajuaktivnostiučenja.Aktivnostiučenjasuključne za ostvarivanje ciljeva programa i zavisno od toga kakve su teaktivnosti zavisi i kvalitet nastave/učenja u školi. Za planiranjekvalitetnog procesa učenja ključno je uspostavljanje logičkog odnosaizmeđu ciljeva učenja, sa jedne, i aktivnosti učenja, sa druge strane. Utabeli su, na jednoj strani, date vještine i sposobnosti koje mogu bitipredviđeneopštimioperativnimciljevimaprograma,anadrugojstrani–aktivnostiučenjakojesurelevantnezateciljeve.

Ciljeviučenja Aktivnostiučenjauudžbeniku

Razvijanjesposobnostiučenja

Kreiranjesituacijaučenja(pitanja,zadataka,naloga)ukojimaučenik/cavršiaktivnuorganizacijuireorganizacijusadržajakojiuči(izdvajaonoštojenajvažnijeilištojenepoznato;pravisvojprikazlekcije,dajetumačenjeiizvodizaključke).

Npr.nalozi,zadaci,pitanja:

- utekstuizdvojionoštojenajvažnije(npr.glavnuideju),


28

- utekstuizdvojinepoznateriječi,ilionoštonerazumije,

- uknjizi,poredteksta,upišesvojekomentare(npr.„Ovojevažno!“isl.),

- napravisvojprikaz,rezimelekcije. Kreiranjesituacijaukojimaseučenici/cepodstičudadok

učeistovremenokoristerazličiteizvoreinformacija:udžbenik,Internet,knjige,rječnike,enciklopedijeisl.


- izrazličitihizvoraizradisvojprikazproblema,- iskoristienciklopedije,ilidrugeknjigedadopuniš

znanje,- pronađinaInternetu...

Razvijanjelogičkogmišljenjaizaključivanja

Kreiranjesituacijaučenja(pitanja,zadataka,naloga)ukojimaučenik/caanalizira,razlaženekucjelinu,npr.tekstizudžbenika,nasastavneelemente.


- daanaliziraiutvrdidjelovenekecijeline,npr.djeloveteksta,

- daodredikojesuglavnekomponeneteizloženogsadržaja(glavneideje).

Kreiranjesituacijaučenjaukojimaučenik/canavodi

sličnostii/ilirazlike,zajedničkeidistinktivnekarakteristike(tekstova,informacija,predmeta,pojavaitd.).


- dauporedinekepodatkeiutvrdidaliserazlikuju,- dautvrdidalijeneštomeđusobnopovezano.

Kreiranjesituacijaučenjaukojimaučenik/caodređujeznačenje,smisaoodređenihdjelova,npr.daodrediuzrokeiposljedice.


- daodredismisaonekihinformacija,npr.štajezapravopoenta,

- daodredištajeuzrokaštaposljedica.


29

Razvijanjesposobnostikritičkogmišljenja

Kreiranjesituacija(pitanja,zadataka,naloga)ukojimaučenik/caprocjenjuje/vrednujekvalitet,ispravnost,važnost,prikladnostnečega(npr.stavova,zaključaka,odlukaisl.).

Npr.nalozi,zadaci,pitanja:- daocijenivrijednostilikvalitetnečega,- daneštokomentarišeiliopravda,- daučestvujeuocjenjivanjunečega.

Kreiranjesituacijaukojimaučenik/caobrazlaže,navodi

argumentezaodređenistavilimišljenje(stav,uvjerenje,opredjeljenje).


- danavederazloge,npr.zaštomislidajeneštoispravno,

- daseopredijelizajednogledište,stavilimišljenjeidatoobrazloži.

Razvijanjekreativnosti(stvralačkoogmišljenja)

Predviđanjezadatkailiaktivnostikojeučeniku/cidajumogućnostdakreiraneki(zaučenika/učenicu)noviproizvod(tekst,prezentaciju,objašnjenje,model...).


- daiznesesvojeideje,- dapredložirješenjenekogproblema,- dasam/asmislinešto,- daizradiplannekeaktivnostinpr.daplanira

istraživanje.Razvijanjesamostalnosti,inicijativnosti,autonomije

Putemnalogapitanjaisl.podsticanjeučenika/cadaiznosevlastitomišljenjei/ilikomentare,dapostavljajupitanjai/ilitražeobjašnjenjeuvezisasadržajemučenja.

Npr.nalozi,zadaci,pitanja:- kojiangažujuiznošenjevlastitogmišljenja,stava,

uvjerenja,- kojitražedaseneštoizradi,ocijeni,vrednuje,daseda

savjet,prijedlogisl.


30

POLOŽAJPROGRAMAPREDUZETNIČKOGUČENJAInterdisciplinarnoučenjeholističkipristupUključivanjeključnekompetencijesmisaozainicijativuipreduzetništvoukurikulumzagimnazijeiopšteobrazovnepredmeteusrednjimstručnimškolama omogućeno je uvođenjem međupredmetne oblastipreduzetničko učenje. Na ovaj način obrazovanje zadržava fokusnastave/učenja na pojedinačnim predmetima, a istovremeno otvaravrata multidisciplinarnom i interdisciplinarnom ispitivanju situacija izstvarnogživota.Kaoštojevećrečeno,dabibiloefektivno,preduzetničkoučenjetrebadakoristiširokirasponobrazovnihmetodausmjerenihnaprocesinarješenja.Interdisciplinarni pristup implementaciji preduzetničkog učenjaomogućavadaseuopšteobrazovnikurikulumuključeodređeniciljevi isadržaji obrazovanja koji nijesu dio formalnih disciplina ili pojedinihpredmeta, ili koji su po strukturi interdisciplinarni. Ovi sadržajidoprinose integrativnom pristupu opšteg obrazovanja, i u većoj mjeripovezujusadržajepojedinihpredmeta.Kurikulumkojisadržiprostorzaučenje izvan granica nastavnih predmeta, omogućava učenicima/camada prave veze između različitih područja učenja. Interdisciplinarnoizučavanjekojesezasnivanagrupisanjuiskustavaiishodaučenjaunutari preko nastavnih predmeta pruža relevantna, izazovana i prijatnaiskustvauučenjuistimulativnekontekstekakobisezadovoljilerazličitepotrebeučenika/ca.Interdisciplinarno učenje je planirani pristup učenju koje je povezanoprekorazličitihpredmetailidisciplinaipromovišerazvijanjeiprimjenunaučenog u novim situacijama i na različite načine. Interdisciplinarnoučenje pruža mogućnost za produbljivanje učenja, na primjer krozistraživanje jedne teme, rješavanjem problema ili pripremanjem iimplementacijom projekta. Zauzima mjesto kao oblast u planu iprogramuilikaododatakpredmetima,etosuiživotuškole,uzajedniciiurazličitimdrugimmogućnostimazaličnirazvoj.Interdisciplinarnoučenjemožebiti individualni jednokratniprojekat ilidužeizučavanje,planiraseokojasnogcilja,zasnovanojenaiskustvimai


31

ishodimaučenja iz različitih kurikularnihpodručja ili predmeta unutarkurikuluma. Ovo učenje obezbjeđuje napredovanje u vještinama,znanjima i razumijevanju i pruža mogućnost za mješovite faze učenjakojesunanjemuzasnovane.Karakteristično za ovaj pristup jeste da se planira u pravcu razvijanjasvijesti i razumijevanja veza i razlika među nastavnim predmetima iligrupamasrodnihnastavnihpredmeta.Postižesekrozrazvijanjeznanjaili načina rada, ili karakteristika, kapaciteta, vještina i stavova(uključujući i vještine razmišljanja višeg reda) u fazi konsolidacije, iliprekopojedinačnihperspektivadorazličitihpredmeta.Dobarprimjerjekadapraktičarpronađezajedničkeosnoveizmeđudvailivišepredmeta,tako da se onimogu koristiti za istraživanje ideje u dubinu, kao što jeslučaj kada se nastava matematike kombinuje sa prirodnim naukamakadaseobrađujuraspoloživiresursizaizvodljivostnekebiznisideje.Naovaj način, učenje postaje značajnije jer učenici/ce stiču boljerazumijevanjekonceptacijenećinjegovuprimjenuustvarnomsvijetu.Interdisciplinarnoučenjetakođemožebitiprilikaimogućnostdaseradisa partnerima koji su u mogućnosti da pruže podršku obogaćenuiskustvenimučenjemiprilikezamladeljudezašireučešćeudruštvu.

Učenjeizrazličitihpredmetailipodručjapredmetamožebitiiskorišćenoza istraživanje tema ili pitanja koja se vide kao izazov, rješavanjeproblema ili dovršavanje konačnog projekta. Dostiže se pružajućistvaranirelevantankontekstzaučenike/ceuškoliilizajednici.Učenjejenajefikasnijekadajenaglasaknaprocesuučenjaiistraživanjuinterakcija između predmeta, a ne samo na kontekstu ili temi. Naprimjer, zaunapređivanje ICTvještine, kreativnosti, ili znanjaodržavi,djeca mogu koristiti znanja i vještine razvijene u proučavanju istorijeCrne Gore, umjetnosti i engleskog jezika i tako razviti informativan iatraktivansadržajwebstraniceškolezasvojevršnjakeizdrugihdržava.

Tematski dani ili fokusirane nedelje (Dan preduzetništva, Globalnanedjelja preduzetništva, Evropska nedjelja preduzetništva) se moguplaniratiupogledunapredovanjauoblastikurikuluma.Ovakvikontekstizaučenje suveomakorisni,mada ih trebapažljivoplanirati kakobi seosiguralonapredovanjeučenika/casrednjoročnoidugoročno.


32

Interdisciplinarno učenje je najefikasnije kada je prilagođenoučenicima/cama i zadovoljava njihove potrebe. Da bi se to postiglo,nastavnik/ca može kombinovati različite nastavne predmete ilipredmetne oblasti unutar jedne teme, s timda u isto vrijeme treba daobezbijedi da se proces učenja zasniva na veoma jasnim ishodima iuklapaunarednekorakeučenja.To znači da je neophodno usko gledati na progres tokom vremena uznanju, vještinama i stavovima (uključujući razmišljanja vještina višegreda). Neophodno je napraviti refleksiju u odnosu na učenje, što ćepomoći nastavnicima/cama i učenicima/cama da razgovaraju ooblastimakurikulumakojesukombinovali ikojesuznanje ivještine izovih oblasti produbili i primijenili kroz učenje. Ponekad se previšepažnje poklanja povezivanju nastavne teme sa oblastima kurikuluma,tako da se kao rezultat zanemare važni koraci u učenju, odnosnoidentifikovanju jasnih ciljeva učenja i kriterijuma postignuća unutarkratkoročnogplaniranja.Kada se razmatra dugoročno planiranje za napredovanje,mnoge školerazvijaju okvir za interdisciplinarno učenje kako bi se osiguralo daučenje iz iskustva zauzme pravo mjesto unutar opštegobrazovanja.Interdisciplinarnoučenjeseplanirauskladusapotrebamaučenika i uključuje odgovarajuće različite kurikularne oblasti. Ovajpristup pomaže da djeca novo znanje izgrađuju na osnovu prethodnogiskustvaismanjujerizikodponavljanjakrozrazličitenastavnepredmeteirazličitefazeučenja.Unastavnojpraksiinterdisciplinarnoučenjesekoristizajednosadrugimoblicima učenja. Interdisciplinarni pristup učenju pruža stimulativni isamomotivišući kontekst i učenje postaje zadovoljstvo i postajerelevantno.Ovakvoučenjedovodidoboljegrazumijevanjaciljevaučenjaikorišćenjatransferzalnihznanjaivještina.Nastavnicima/camatrebadabudu jasne veze kroz učenje koje djeca treba da istražuju i razumiju.Takođe treba da budu svjesni znanja koja djeca posjeduju i kako će taznanjarazvijatinanoveirazličitenačine.Interdisciplinarno učenje je najuspješnije kada je poduprto efikasnimsamovrednovanjem koje uključuje sve koji su dio procesa učenja. Ovoznačijaktimskiradnanivouškoleiefikasandijalogmeđupraktičarimaspunim uključivanjem učenika i, kada je prikladno, njihovih roditelja.


33

Pristup treba da osigura jasan sistemmonitoringa i praćenja napretkakako bi se osiguralo da je učenje jasno fokusirano na naredne korake.Potencijalne koristi za učenike/ce koji u potpunosti učestvuju u dobrozamišljenom interdisciplinarnom iskustvenom učenju postajuprepoznatljive.Operativniciljevi,pojmovi/sadržajiiishodiučenjameđupredmetneoblastipreduzetničkoučenjeOperativniciljeviEfikasan razvoj preduzetničkog načina mišljenja i djelovanjapodrazumijevakonkretizovanjeopštihciljeviumeđupredmetnojoblastikroz operativne ciljeve. Da bi došlo do sistematskog pristupa prilikomdostizanja kompetencije smisao za inicijativu i preduzetništvo, poredoperativnihciljeva,uprogramusupredloženisadržajiidefinisaniishodiučenja.Operativni ciljevi definisani u međupredmetnoj oblasti služenastavnicima/cama za neposredno planiranje nastave i ukazuju naproceduralnailideklarativnaznanjaučenika/cakojitrebada:- upoznajupojampreduzetništvaipreduzetnika,socijalno

preduzetništvo,inovacije,preduzetničkeideje;- upoznajuglavneresursezaproizvodnjurobeiliusluga;- razumijupreduzetničkuidejuinjenuizvodljivost;- naosnovuprincipanestašice,analizirajuodlukekaopotrošači,

proizvođači,štediše,investitoriigrađani;- upoznajukonceptoportunitetnogtroška;- razumijuznačajeksternalijaiodrživogplaniranja(thinkgreen)za

preduzetničkuaktivnost;- razumijusvrhujavnogdobra;- shvatajukonceptsocijalnogpreduzetništvaustvaranjuodrživog

društva;- upoznajupojamsocijalnoodgovornogpreduzećaulokalnomi

globalnomkontekstu;- razumijuznačajintelektualnesvojine;- razumijuznačajoporezivanja;- upoznajupojambudžeta;


34

- identifikujurazlikeutrgovinskimbarijerama;- upoznajukamatnustopu;- upoznajupojamglobalizacije;- upoznajufazemenadžmentaprojekta;- razumijuznačajupravljanjavremenom;- procjenjujurizikipostupajuuskladusatim;- podižusvijestzaokolinuijavnadobra;- promovišuinovativnostipromjenu;- kritičkiseodnosepremapovratnojinformacijiosvomradu.

Pojmovi/sadržajiUčenje preduzetništva na ovom nivou je unaprijeđen modelkompetencije preduzetničkog učenja koje učenici/ce stiču tokomosnovnogobrazovanja.Tokomsrednjegobrazovanjaučenici/cetrebadabudu upoznati sa osnovnim ekonomskim i finansijskim konceptima sakojima se svakodnevno susrećemo. Iz operativnih ciljeva vidimo daučenici/ce, takođe, treba da znaju kako da iskoriste stečeno znanje,vještineistavoveupreduzetničkomsmislu,kakodapreuzmuinicijativuida budu samopouzdani, kako da imaju proaktivan i odgovoran stavpremapotrebamazajednice,kaoipremasebiisopstvenomrazvoju.Kakobiolakšalidostizanjeoperativnihciljevaučenjaumeđupredmetnojoblasti su predloženi pojmovi i sadržaji koji treba da pomognunastavnicima/cama prilikom planiranja aktivnosti za ostvarivanjeoperativnihciljevaidostizanjeishodaučenja.Prijedlogpomova isadržajaodnosisenasljedeće:preduzetništvo,uži iširi koncept, preduzetnik, korporacija, tržište, resursi, robe, usluge,ponuda, tražnja, inovacije, sirovine, zalihe, proizvodnja, marketing,zarade, preduzetnička ideja, potrošači, proizvođači, štediše, kamatnastopa, investitori, oportunitetni trošak, eksternalije, javno dobro,socijalno preduzetništvo, socijalno odgovorno preduzeće, intelektualnasvojina, oporezivanje, javna dobra i usluge, slobodno tržište, prihodi,rashodi,budžet,globalizacija.


35

IshodiučenjaSvi učenici/ce treba da budu uključeni u proces učenja preduzetništvatokom svog obrazovanja. Proces učenja preduzetništva je zasnovan naishodima.Ciljdefinisanihishodaučenjapreduzetništvananivousrednješkole je da svaki učenik/ca dobije sva neophodna znanja, vještine istavovekakobiimalipreduzetničkipismenegrađanekojisusposobnidapretvoresvojeidejeuakciju.Fokusnaovomnivouobrazovanjajedaseosigurada iz srednje škole izađuučenici/cekojiposjeduju sposobnostistečene tokomučenjapreduzetništva,koji suspremniza tržište rada, sjednestranei,sdrugestrane,kaopreduslovzanastavakprodubljivanjaovihishodaučenjanavišimnivoimaobrazovanja.Ishodiučenjaodređujukakvuvrstunovogponašanjaučenici/cetrebadapokažunakonprocesaučenja.Oniopisujuznanje,vještineistavovekojećeučenici/cesteći,odnosnorazličiteizjaveotomeštaseodučenika/caočekuje da znaju, razumiju i mogu nakon određenog perioda učenja.Ishodi učenja opisuju radnju i nešto što se može opaziti ili izmjeriti.Razvijeni ishodi za međupredmetnu oblast preduzetničko učenje sezasnivajunaBlumovojtaksonomijiučenja.Ishodiučenjanakonuspješnozavršene srednje školeprikazani sukrozznanja,stavoveivještine.ZNANJEUčenik/catrebada:

- identifikujerazličiteoblikepreduzetništva,- naosnovuuslovanatržištuprepoznaprilikezapreduzetništvo i

primjenjujeinovativnarješenja,- predstaviglavneresursezaproizvodnjurobeiliusluga,- obrazlaže svoju preduzetničku ideju i procjenjuje njenu

izvodljivost,- naosnovuprincipanestašice,praviefikasneodlukekaopotrošač,

proizvođač,štediša,investitorigrađanin,- primijeni koncept oportunitetnog troška i komparativne

prednosti u odnosu na odvijanje razmjene između pojedinaca,regijainacija,

- objasniznačajeksternalija iodrživogplaniranja(thinkgreen)zapreduzetničkuaktivnost,

- opišesvrhujavnogdobra,


36

- obrazložikakooskudicautičenapojedince,posloveivlade,- objasni inovativnost u biznisu, proizvodima i strategijama na

konkretnimprimjerima,- objasni ulogu socijalnog preduzetništva u stvaranju održivog

društva,- diskutujeopojmusocijalnoodgovornogpreduzećau lokalnom i

globalnomkontekstu,- iznosiznačajintelektualnesvojine,- objasnikakooporezivanjefinansiraaktivnostidržaveiučestvuje

uobezbjeđivanjujavnihdobaraiusluga,- identifikuje međuzavisnost odluka o štednji, pozajmici i

investiciji,- navodikomponenteustvaranjuporodičnogbudžetazasnovanog

napraćenjurashodatokomjednogmjeseca,- prezentuje razlike u trgovinskim barijerama i kursu između

nacija/zemaljanakonkretnomprimjeru.VJEŠTINEUčenik/catrebada:

- predlažemjerezapoboljšanježivotnogokruženja,- primjenjuje kreativne tehnike za rješavanje problema u razvoju

inovativnihrješenja,- primjenjuje ekonomske principe slobodnog tržišta i budžetske

vještineuživotnimsituacijama,- koristi različite e‐tehnikenpr. u istraživanju tržišta, određivanju

budžeta,- integrišefazemenadžmentaprojektanaprimjerima,- demonstriramogućnostefikasnogkomuniciranjaipregovaranjao

idejamasadrugima,- procijeniličnepotencijale,koristisekomparativnimprednostima,- određujeprioritetenaličnomidruštvenomnivou,- računakamatnustopu,- demonstrirasposobnostdaradisamostalnoiugrupi,- konsultuje i razmjenjuje mišljenja, organizuje sastanke i

predstavljagrupi,- razvijaiimplementirasopstvenupreduzetničkuideju,- analiziragreškeiiznjihizvlačipouke.


37

STAVOVIUčenik/catrebada:

- odgovornoizvršavazadatak,obavezeipoštujerokove,- preuzimainicijativuzapovezivanjesapojedincimaigrupama,- demonstrirasposobnostdaradisamostalnoidabudeproaktivan

člangrupe,- demonstrirasposobnostuvažavanjaipomaganjadrugima,- pokazujeodgovornostzaokolinuijavnadobra,- promovišeinovativnostipromjenu,- dajekonstruktivneodgovorepremapovratnojinformacijiosvom

radu,- demonstrirainicijativuurazvojuiimplementacijipreduzetničkih

ideja,- pokazujespremnostzapravoiskustvoizpreduzetništva,- diskutujeopojmusocijalnoodgovornogpoduhvatau lokalnomi

globalnomkontekstu.Ishodi preduzetničkog učenja su multidisciplinarni, jer nijednapojedinačna oblast učenja ne pruža učenicima/cama sva neophodnaznanjakojabiimomogućiladasenaefikasannačinuključeuživotiradposlijezavršetkaškolovanja.Odgovarajućaznanja ivještinemorajubitimeđusobno povezani tokom procesa nastave/učenja kroz svepojedinačnenastavnepredmetekakobiseishodiučenjaimplementiralinaefikasannačin.Prilikom godišnjeg planiranja nastave preduzetničkog učenja,nastavnik/ca ili aktiv nastavnika/ca na nivou škole polazi/e odoperativnih ciljeva svog nastavnog predmeta i prepoznaje operativneciljeve preduzetničkog učenja koje može uključiti zajedno sa ciljevimasvog predmeta vodeći računa o ishodima učenja, opštim, dugoročnimciljevima svog predmeta, opštim ciljevima međupredmetne oblasti iopštimciljevimaškole.Velikibrojoperativnihciljevakoji seodnosenavještine istavovenijemogućerealizovatina jednomilinekolikočasovaveć se realizuju tokom čitave godine. Najčešći problem kod planiranjanastave,nastavnicima/camapredstavljauključivanjeoperativnihciljevaiz međupredmetne oblasti koji se odnose na poznavanje osnovnihelemenataekonomskeifinansijskepismenosti.Akonapravimopoređenjeizmeđuoperativnihciljevanastave/učenjazanastavni predmet Crnogorski‐srpski, hrvatski i bosanski jezik iknjiževnost vidimo da se dobar dio njih može povezati sa ciljevima


38

preduzetničkogučenadirektnoiliindirektnoi,kroznastavujezikaikroznastavuknjiževnostizasvakugodinuučenja.U narednoj tabeli možemo vidjeti mogućnost povezivanja operativnihciljevanastavnogpredmetaCrnogorski‐srpski,hrvatskiibosanskijezikiknjiževnostsaoperativnimciljevimapreduzetničkogučenja.

r.

Operativniciljevi

I

NASTAVAJEZIKA

1.3.Učenik/carazumijeznačajinamjenuzvaničnihinezvaničnihtekstovaisamostalnočitaipiše:oglas;čestitku;pozivnicu;zahvalnicu;pismo(zvaničnoinezvanično).Operativniciljpreduzetničkogučenja:

učenik/caupoznajeglavneresursezaproizvodnjurobeiliusluga.

2. Učenik/carazvijasposobnostrazumijevanjajezikakaosredstvakomunikacije.Osposobljavasedarazumije:značajjezikazakomunikacijuinjegovumoćuodnosunadrugenačinesporazumijevanja.Operativniciljpreduzetničkogučenja:

učenik/carazumijepreduzetničkuidejuinjenuizvodljivost.

NASTAVAKNJIŽEVNOSTI

6.Učenik/carazumijeperiodizacijuknjiževnostisistorijskogaspekta;razumijedruštveno‐istorijskeokolnostiinjihovuticajnaautorainastanakdjela.Osposobljavaseda:

uočipovezanostdruštvenihpromjenaipojavenovihstilskihoblikaukulturiiumjetnosti;

razumijedaknjiževnostusebisadržiduhvremena,aliiuniverzalnevrijednosti;

daudjeluprepoznaduhvremenainjegovuticajnapoetikudjela.

Operativniciljpreduzetničkogučenja:Učenik/ca:

upoznajeglavneresursezaproizvodnjurobeiliusluga; razumijesvrhujavnogdobra; shvatakonceptsocijalnogpreduzetništvaustvaranju

održivogdruštva; upoznajepojamglobalizacije; promovišeinovativnostipromjenu.


39

II

NASTAVAJEZIKA

1.4. Učenik/carazvijavještinučitanja,razumijevanjaianalizenaučnihipublicističkihtekstovaisposobnostsamostalnogapisanjasličnih:–biografija,CV;izvještaj,vijest;referat;esej;rezime;zapisnik,podsjetnik.1.3.Učenik/caupoznajeznačajinamjenuzvaničnihinezvaničnihtekstovaisamostalnočitaipišeslične:–molba;žalba.Operativniciljevipreduzetničkogučenja:Učenik/ca:

upoznajeinovativnostutrenutnimproizvodimaistrategijama;

upoznajeznačajkomuniciranjaipregovaranjaoidejamasadrugima;

ocjenjujeličnepotencijale,koristisekomparativnimprednostima;

određujeprioritetenaličnomidruštvenomnivou.

NASTAVA

KNJIŽEVNOSTI

6.Učenik/cauočavairazumijeosnovnekarakteristikeprosvjetiteljstvakaodruštveneepohekojajedonijelapromjeneunauci,umjetnostiiobrazovanju.Osposobljavaseda:–prosvjetiteljstvoshvatakaonoviodnospremačovjekuidruštvenimodnosima.Operativniciljpreduzetničkogučenja:Učenik/ca:

naosnovuuslovanatržištudetektujeprilikezapreduzetništvoiprimjenjujeinovativnarješenja.

III

NASTAVAJEZIKA

1.3. Učenik/carazvijavještinučitanja,razumijevanjaianalizestručnihipublicističkihtekstovaisposobnostsamostalnogpisanjasličnih:–rasprava;impresija;paralela;prikaza;komentara;intervjua.Operativniciljpreduzetničkogučenja:Učenik/ca:

procjenjujeizvodljivostpreduzetničkeideje; upoznajekonceptalternativnemogućnostii

komparativneprednostikakobiobjasnio/lazaštoseodvijarazmjenaizmeđupojedinaca,regijainacija.


40


5.Učenik/caavangardnuknjiževnostprvepolovineXXvijekapovezujespojavomvišeknjiževnihpokretaipravaca.Osposobljavaseda:–klasifikujeknjiževnepojaveXXvijeka(avangarda,kasnimodernizam,postmodernizam).Operativniciljpreduzetničkogučenja:Učenik/ca:

analizirarazličiteformepreduzetništva; razvijasopstvenupreduzetničkuideju; upoznajepojamsocijalnoodgovornogpoduhvatau

lokalnomiglobalnomkontekstu.

IV

NASTAVAJEZIKA

1.2. Učenik/carazumijepojamisvrhumedijaiosposobljavaseda:–prepoznajeiupoređujetipporuke/informacijekojumoženaćiupojedinojvrstimedija;–razlikujejednosmjerneiinteraktvnemedije;–uočirazlikuizmeđuzbivanjauempirijskomsvijetuinačinapredstavljanjatihzbivanjaumedijima,tj.dasusvimedijskitekstovikonstrukti;–uočinačinenakojemedijskitekstovidjelujunarecipijente;–razumijenakojinačinrazumijevanjeporukezavisiodkarakteristikarecipijenta.1.3.Učenik/castičevještinučitanja,razumijevanjaianalizenaučnihipublicističkihtekstovaisposobnostsamostalnogpisanjasličnihtekstova(naprimjervizuelneumjetnosti,pojedinacugrupi,filozofije...)i:–dnevnika;–prijavenakonkurs.Operativniciljevipreduzetničkogučenja:Učenik/ca:

analizirarazličiteformepreduzetništva; detektujeprilikezapreduzetništvoiprimjenjuje

inovativnarješenja; artikulišesvojupreduzetničkuidejuiprocjenjujenjenu

izvodljivost; efikasnokomuniciraipregovaraoidejamasadrugima; ocjenjujeličnepotencijale,koristisekomparativnim

prednostima; konsultujeirazmjenjujemišljenja,organizujesastankei

predstavljagrupi; razvijasopstvenupreduzetničkuideju.


41

Zasveostalenastavnepredmetejemogućeuvesticiljevepreduzetničkogučenjanasličannačin.U nastavku je, ilustracije radi, prikazan okvirni prijedlog tema zapojedine nastavne predmete kroz koje je moguće realizovati ciljevepreduzetničkogučenja.Matematika(I–IVrazred)I razred – Skupovi i operacije sa skupovima; Skupovi brojeva;Preslikavanje i vrste preslikavanja; Linearna funkcija; Geometrija uravni.IIrazred–Kvadratnajednačinaikvadratnafunkcija;Eksponencijalnailogaritamskafunkcija;Trigonometrijskefunkcije;Vektori.III razred – Trigonometrija; Stereometrija; Metod matematičkeindukcije;Aritmetičkaigeometrijskaprogresija.IV razred – Elementi diferencijalnoga računa; Elementi integralnogaračuna;Kombinatorika,vjerovatnoća.Fizičko vaspitanje (I–IV razred) Kroz nastavu fizičkog vaspitanjamogućejerealizovaticiljevepreduzetničkogučenjadirektnoiindirektnokrozvećinuciljevanastavnogpredmeta.


10.Učenik/učenicapostmodernizam razumijekaoknjiževnostosobeneiprepoznatljivepoetike.Osposobljavaseda:–razumijeulogumedija,globalizaciju,informatičkudjelatnost,informacionetehnologije,industrijskopotrošačkodruštvoukreiranjupostmodernističkogpogledanasvijet.Operativniciljevipreduzetničkogučenja:Učenik/ca:

analizirarazličiteformepreduzetništva; detektujeprilikezapreduzetništvoiprimjenjuje

inovativnarješenja; artikulišesvojupreduzetničkuidejuiprocjenjujenjenu

izvodljivost; efikasnokomuniciraipregovaraoidejamasadrugima; ocjenjujeličnepotencijale,koristisekomparativnim

prednostima; konsultujeirazmjenjujemišljenja,organizujesastankei

predstavljagrupi; upoznajepojamsocijalnoodgovornogpoduhvatau

lokalnomiglobalnomkontekstu.


42

Engleskijezik(I–IVrazred)–Teme:Porodica,domiokruženje;Odnosiuporodiciidruštvu;Slobodnovrijemeirazonoda;Obrazovanje;Ishrana;Zdravlje;Kupovina;Putovanja;Uslužnedjelatnosti;Aktuelnazbivanja.Istorija(I–IVrazred)Irazred–Praistorija;Ranecivilizacije;AntičkaGrčka;AntičkiRim.IIrazred–Rani irazvijenisrednjivijek;DolazakpredakaCrnogoraca iJužnihSlovenanaBalkan;Evropaupoznomsrednjemvijeku(XII–XVv.);Zeta/CrnaGoraodsredineXIVdokrajaXVIIvijeka.IIIrazred –Novi vijek; CrnaGoraod1698.do1851. godine; Svijet odkrajaXVIIIdopočetkaXXvijeka;CrnaGoraod1852.do1914.godine.IVrazred –SvijetodpočetkaPrvogdopočetkaDrugogsvjetskograta;CrnaGora i jugoslovenskezemljeodpočetkaPrvogdopočetkaDrugogsvjetskog rata; Drugi svjetski rat i savremeni svijet; Crna Gora iJugoslavija u Drugom svjetskom ratu; CrnaGora u Jugoslaviji i obnovanezavisneCrneGore.Geografija(I–IVrazred)I razred – Teme: Planeta Zemlja u kosmosu; Građa Zemlje i geološkirazvoj Zemljine kore; Litosfera; Hidrosfera; Pedosfera; Atmosfera,Biosfera;Prirodaičovjek;Stanovništvoinaselja;Privreda;Saobraćaj.II razred – Teme: Crna Gora – položaj, veličina, granice, državnouređenjeiznamenje;PrirodneodlikeCrneGore;Društveno‐ekonomskeodlikeCrneGore;ZemljezapadnogBalkana;Osnovegeografijesvijeta.Biologija(I–IIIrazred)II razred – Teme: Osnovni pojmovi iz ekologije; Ekološki nivoiorganizacije;Glavniekološkiproblemiinjihovorješavanje.Hemija(I–IIIrazred)Irazred–Teme:Redoksreakcije–Energetskepromjeneprihemijskimreakcijama.IIrazred–Kiseline,bazeisoli,Nemetali,Metali,Prelaznielementi.IIIrazred –Teme:Najznačajniji prirodniproizvodi –Građaproteina –Lipidi–Ugljenihidrati–Polimeri.FilozofijaIVrazred–Štamoguznati;Štatrebadačinim...izborneteme


43

Fizika(I–IIIrazred)Irazred–Kinematika;Dinamika.II razred – Teme: Zakoni održanja u mehanici, termodinamika;Elektrostatičkainterakcija.III razred – Magnetne interakcije; Mehaničke oscilacije i talasi;Elektromagnetnopolje;Jezgroatoma.Psihologija (II razred) – Teme: Emocija; Motivacija; Frustracije ikonflikti;Ličnostipsihičkozdravlje;Stavovi,predrasude,vrijednosti.Sociologija (IV razred) – Teme: Čovjek i društvo; Pojam kulture;Pluralizam kultura i subkultura; Socijalizacija; Devijantno ponašanje idruštveni nadzor; Društvena slojevitost; Društvena nejednakost isocijalne razlike; Društvena moć; Rad i društvo; Tehnika i društvo;Teritorijalne grupe; Porodica; Nacija; Država; Društvene promjene irazvoj.RealizacijaprogramapreduzetničkogučenjauškoliPoznati psiholog Bruner, Dž. na jednommjestu kaže, najvažniji školskipredmet je sama škola, želeći da istakne značaj školske organizacije,onogaštoučenici/cečine,doživljavajuikakoživeuškoli.PoukakojasemožeizvestiizBrunerovihriječijestedanijedovoljnoučenicima/camauškolipričatiopreduzetništvu,potrebnoimjestvoritiuslove,datiprilike,podstaći ih da i sami djelovuju preduzetnički, jer jedno je govoriti opreduzetništvuadrugoježivjetiidjelovatipreduzetnički.Pitanjekojeseovdje postavlja jeste koje svemogućnosti u školi postoje za realizacijuciljevapreduzetničkogučenja.Štasveškolamožeučinitiuciljurazvojapreduzetničkihkompetencijamladih?Školatrebadastvoriokruženjekojeohrabrujeučenike/cedapostavljajupitanja i tragajuzanovimpristupima.Trebadapodstičuučenike/cenakreativnost, samosvjesnost i dovitljivost. Škola treba da omogućiučenicima/camausvajanjaznanjakojasuimneophodnazapotkrijepljenodabir buduće karijere. Ovo su kvaliteti i stavovi koji će im dobroposlužitiiubudućemsvijeturadai,uopšte,udruštvu.


44

InicijalnapripremaškoleOsnovni preduslovi za uspješno sprovođenje preduzetničkogobrazovanjauškolisu:

uključivanjepreduzetničkogučenjauplanradaškole; uvođenje preduzetničkog učenja kroz kompletan školski

kurikulum; uključivanjeusavršavanjanastavnika/caiostalogosoblja; planiranje razvijanja preduzetničke inicijative u svim ključnim

oblastima učenja, s posebnim osvrtom na međupredmetneoblasti;

uključivanje šire zajednice kako bi se razvila preduzetničkakulturauškoli;

povećano razumijevanje i saradnja između škola, preduzetnika ilokalnezajednice;

podizanje svijesti lokalne zajednice o ulozi škole i pružanjupodrškeunjenomdaljemradu;

podizanjesvijestiučenika/caokarijeriiposlovanju; unaprijeđenorazumijevanjekarijerneorijentacijemeđu

učenicima/cama; angažovanje šire zajednice kroz partnerstva i projekte

(najuspješniji modeli implementacije preduzetničkog učenja sezasnivaju na jakim vezama između škola, preduzeća i lokalnihzajednica).

Prije nego što ispitamo mogućnosti koje postoje u našim školamaposlužićemosestudijomslučajaVillijersškoleizLondona.StudijaslučajaVillijersškoleizLondona4CARDS Projekat je organizovao i realizovao u junu 2008. godinestudijsku posjetu Ujedinjenom Kraljevstvu, kako bi omogućio grupinastavnika/ca iz Crne Gore da direktno vide pristupe koji se koriste upojedinimškolamauUKurealizacijiciljevapreduzetnikogučenja.PoredostalihposjećenajeVillijersškoleizLondonaokojojdonosimoizvještajucjelosti,onakokakojenapisan. 4 CARDS Projekat: Izvještaj o Studijskoj posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu, Tim projekta Podgorica,

avgust 2008. str. 5 i 6.


45

Svrhaposjete:SaznatikakosepreduzetničkoučenjesprovodiupraksijedneškoleuUK,irazumjetipristupeškolerazvijanjupreduzetničkogponašanjameđudjecomuškoli.Zapažanja: ŠkolasenalaziuetničkiraznolikomkrajuLondona;ima1200učenika/cakoji

predstavljaju 57 nacionalnosti i govore 45 različitih jezika; kao rezultatovoga,vjerovatnoćazarasneproblemeilošuspjehjeznačajna.

Pristuppreduzetničkomučenju jeprisutanu svimaspektima života škole, iznačajannaglasak je stavljenna potrebuda se ‘uči kako se uči’ –direktorškolejekoautorpriručnikananacionalnomnivounaovutemu–aznačajannaglasakjenarazvijanjuinicijativekrozpodsticajučešćaučenika/cauživotuškole.

U školi se preduzetničko obrazovanje predaje na nedidaktički način putemvelikog broja različitih ‘tradicionalnih’ predmeta i pruža podršku starijimučenicima/camadaučestvujuuprojektubiznispreduzećeukojem,radećiugrupama, učenici/ce razviju biznis plan, pozajmljuju novac (obično odroditelja) i započnu mali biznis koji proizvodi i prodaje proizvode preko‘Sajma trgovine’ koji organizuje škola – evaluacija je otkrila da je većinabiznisaimalaprofitivratilazajmove(prezentacijastudijskojgrupiodstranegrupe koja je pravila/prodavala privjeske za ključeve po mjeri je jasnopokazala koliko su učenici/ce naučili o pristupima u biznisu i koliko susigurnostiimaliusvomznanju).

Učenici/ce subiliohrabrenidaučestvujuugotovo svimaspektima životauškoli i aspektima administracije kroz pokret inspirisan školom poznat podimenom ‘Glas učenika/ca’ – učenici/ce su birali predstavnike iz svojihodjeljenjazamjestouVijećuučenika/ca(2predstavnikaizsvakogodjeljenjasu učestvovala u diskusijama Vijeća vezanim za obrazovni program idisciplinarna pitanja); Učenici/ce medijatori su pomagalinastavnicima/camaurješavanjuproblema/konflikata;„Ambasadoriškole“supredstavljali školu na nacionalnom/međunarodnom nivou; a „Vodećegdječaka/djevojčicu“subiraliučenici/ce.

Interesantanelementovoga jebioodabiručenika/caposmatračakojimabibilodozvoljeno,nakonodgovarajućeobuke,dasjedeudrugimodjeljenjimaidajunastavnicima/camapovratne informacijeosvojimmišljenjimakakosučasovivođeni–primjerškolekojajespremnadapreuzmerizikidapodstaknepristupeukojimaćenjihoviučenici/ceučestvovati;

Jošjedanprimjerukojemješkolarizikovalajebiopionirskipristuprealizacijifizike bez nastavnika/ce – učenici/ce su počinjali da savladavaju ovajpredmet samo putem kompjutera a nastavnik/ca je imao ulogu više kao‘tehničar’ nego kao nastavnik/ca – djelom kao odgovor na probleme koje


46

UjedinjenoKraljevstvoimauprivlačenjukvalitetnihnastavnika/caprirodnihnauka,alitakođe ikaopriznanjedadanašnjimladi ljudi imajuraznovrsnijeizvore informacija koji su imna raspolaganjuu odnosuna ranije vrijeme idobrosesnalazesakompjuterskomtehnologijom,alijetakodeurađenoikaoprimjerdaljegpodsticanjasamostalnostiiinicijative.

Na primjeru škole Villijers moguće je izdvojiti sljedeće pristupe urealizacijiciljevapreduzetničkogučenja.PreduzetničkoučenjeuškoliVillijersrealizujese: krozsveaspekteživotaškole(prihvaćenjestavdaseo

preduzetništvunetrebasamogovoriti,preduzetništvotrebaživjetiipraktikovatinarazličitenačineuškoli);

krozprimjenuaktivnihiinteraktivnihmetodanastave/učenja(uviđaseznačajmetodaioblikaučenja,posebnoaktivnihmetodagdjeučenik/canijepasivniprimalacznanjaiinformacija);

krozaktivnoučešćeučenika/cauorganizacijiškole(prihvaćenjestavdaučenici/cemorajuimatiaktivnuuloguuživotuškole,daimajuinicijativuidaučestvujuuorganizacijiživotauškoli);

krozsvenastavnesadržaje–predmete(usvimprilikamakadajetomoguće,krozsvepredmete,učenici/ceučesadržajekojisukorisniusmislurazvijanjapreduzetničkekompetentnosti);

organizovanjemnamjenskihprojektata:„Biznispreduzeće“i„Sajamtrgovine“uškoli(učenici/ceimajuprilikudavećuškolipraktikuju,isprobajusvojebiznisideje);

krozučeničkeorganizacijenpr.„Vijećeučenika/ca“(gdjeučenici/cebiloneposrednobiloprekosvojihpredstavnikadonoseodlukeonekimškolskimpitanjima);

aktivnimuključivanjemučenika/caurješavanjeaktuelnihškolskihproblemaipitanjanpr.„učenicimedijatori“kojiseaktivnouključujuurješavanješkolskihproblema;„učeniciambasadori–predstavniciškole“isl.

aktivnimuključivanjemučenika/cau organizaciju i realizacijunastavnih aktivnosti (učenicima/cama se pruža mogućnost da narazličite načine aktivno učestvuju u realizaciji nastavnog procesa,npr: učenik/ca saradnik u nastavi; učenik/ca evaluator i savjetniknastavniku/ci;učenici/cesamostalnoorganizujusvojeučenje)!

PrimjerVilijersškolepokazujekoliko jezapravobogatstvoraznovrsnihmogućnosti iprilikauškolizarealizacijuciljevapreduzetničkogučenja.


47

Pitanjekojesedaljepostavljajeste,štajeodovogamogućeprimijenitiunašimuslovima,unašojškolskojorganizaciji.Kojemogućnostipostojeunašimškolamakadajeupitanjurealizacijaciljevapreduzetničkogučenja?Sagledavajućinašu školskuorganizaciji imogućnostikojeonapružazarealizaciju ciljeva preduzetničkog učenja mogu se izdvojiti sljedećipristupi. Ciljeve preduzetničkog učenja u našoj školskoj organizaciji, ugimnaziji,mogućejerealizovatikroz: obaveznepredmete, izbornepredmete, obavezneizbornesadržaje, učeničkeorganizacije, učešćemuorganizacijiškole, aktivnimuključivanjemulokalnojzajednici.1. ObaveznipredmetiPreduzetničke kompetencije se najbolje razvijaju kroz aktivnosti kojekombinuju proces nastave/učenja kroz različite nastavne predmete iligrupe predmeta. Kao što je prethodno rečeno, integrativni pristup uobrazovanjujejednaodnajvažnijihpretpostavkiuimplementacijiciljevai ishoda preduzetničkog učenja. Samo takav pristup objedinjujeintegraciju znanja, vještina i stavova koji će mogućiti ekonomskusposobnostrazvojaipravednodruštvozasve.Ishodiučenjakoji suugrađeniumeđupredmetnuoblastPreduzetničkoučenjegovoredaobrazovanjenijejednostavnosticanjeznanjaivještinaveć cjelokupanpristupkoji pružamotivaciju i predanost za akcije kojevodekapoboljšanjuuključivanjauekonomskuisocijalnusferudruštva,kaoiusavršavanjestečenihkompetencijanakonzavršetkaškolovanjauprocesu cjeloživotnog učenja. Ovakav vid učenja omogućavanastavnicima/cama da se sadržaji uče koristeći lokalna relevantnapitanja, da proces nastave/učenja prilagode prilikama u školama, kodkuće i u široj zajednici. U poglavlju Položaj programa preduzetničkogučenja detaljno je objašnjeno na koji način je moguće implementirati


48

ciljeve i ishode učenja međupredmetne oblasti Preduzetničko učenjekrozobaveznidioprograma.Već je istaknuto da sva znanja i umijeća koja su predviđena školskimprogramima i koja se uče u školi npr. iz fizike, hemije, biologije, ili izgeografije, istorijeipsihologije,kaoi izmatematike, jezika, informatike,suvažnazapreduzetničkodjelovanje.Nekiodprogramskihsadržajasubliži,imoglobiserećineposrednijepovezaniuzpreduzetništvo,alitoneznači da su druga znanja koja se uče u školi, kada je u pitanjupreduzetništvo, nepotrebna ili manje važna. Na koje sve načine jemoguće kroz obavezne predmete u školi razvijati preduzetničkekompetencijemladih.Metodeučenja(aktivno,interaktivnoipraktičnoučenje)Jedan od najznačajnijih resursa za realizaciju preduzetničkekompetentnostimladihsumetodeiobliciučenjauškoli.Većjeistaknuto,ako želimo da učenici/ce usvoje kvalitetna znanja, da razvijupreduzetničke vještine i sposobnosti, kao i osobine ličnosti i poglednasvijet,unastavisunampotrebniaktivno,interaktivnoipraktičnoučenje.To je nastava u kojoj su učenici/ce misaono aktivni, gdje međusobnosarađuju, raspravljaju, dopunjavaju se i gdje već tokom učenja koristevještine preduzetničkog ponašanja: samostalnost, inicijativnost,kreativnost,saradnju,otvorenostitd.IntegracijomciljevapreduzetničkogučenjauobaveznidioprogramaNekisadržajipreduzetničkogučenjamoguserealizovatikrozobaveznepredmetetakoštoćeseintegrisatiuprogrameobaveznihpredmeta.Npr.ciljpreduzetničkogučenjadaučenici/ceusvojeznanjaizpodručjasvijetarada i vođenja posla direktno i neposredno ne pripada ni jednom odpredmetakojiseučeuškoli,aliga jemogućeuspješnorealizovatikrozsvepredmete. Integracijom ciljeva preduzetničkog učenja u dijelu programa kojiplaniraju škola i nastavnici/ce u saradnji sa lokalnom zajednicom(učenicima/camairoditeljima)Jedandioobaveznihprograma,oko15do20%planirasenanivouškoleu saradnji sa učenicima/cama (lokalnom zajednicom) i predstavlja


49

značajanresurszarealizacijuciljevapreduzetničkogučenja.Naprimjer:cilj preduzetničkog učenja da učenici/ce upoznaju resurse i raspoloživemogućnostiusvojojsredininijemogućeuključitiuprogramenaopštem,nacionalnom nivou, ali ovaj cilj se može uspješno realizovati krozotvoreni dio programa. Npr. program geografije u svakoj sredinimožebiti dopunjen specifičnim sadržajima koji se tiču zajednice u kojoj seškolanalazi.2. IzbornipredmetiStrukturu nastavnog plana opšte gimnazije čine obavezni predmeti, tj.opšteobrazovno jezgro jednako za sve učenike/ce, i izborni predmeti,kroz koje svaki/a učenik/ca opredjeljuje smjer svog školovanja. Brojizbornih predmeta koje učenik/ca obavezno pohađa progresivno rasteod3časatokomIiIIrazreda,6časovatokomIIIrazredai8časovauIVrazredu gimnazije. Na ovaj način svakom učeniku/ci je omogućenopostepeno usmjeravanje u skladu sa svojim sklonostima, pokazaniminteresovanjem i namjerama nastavka školovanja. Većina izbornihpredmeta je u funkciji razvoja preduzetničkih kompetencija mladih, anekiodnjihsuineposrednonamijenjeniovojsvrsi.Preduzetništvo,izbornipredmetzaIiliIIrazredgimnazijeOstaliizbornipredmeti(posebno:Komunikologija,Medijskapismenost,Debata,Građanskoobrazovanje,Računarskeivebprezentacije,Poslovnainformatika,Privrednaifinansijskamatematikaitd)3. ObavezniizbornisadržajiObavezni izborni sadržaji zastupljeni su sa 2 časa sedmično u prvom,drugom i trećem razredu, odnosno sa 1 časom sedmično u četvrtomrazredu. Obavezni izborni sadržaji mogu biti: kulturno‐umjetničkisadržaji, sportskeaktivnosti, istraživački rad i dr. Škola jeobaveznadaorganizuje obavezne izborne sadržaje i oni čine sastavni dio godišnjegplanaradaškole,s timdaneulazeurasporedčasova ineocjenjujuse.Mogu biti organizovani u školi, ili van nje. Analizom predviđenihobaveznihizbornihsadržajaugimnazijamamoguseizdvojitinekikojisuneposrednovezanizarazvojpreduzetničkihkompetencijamladihnpr:


50

– Debatniklub,– Preduzetničkiilibiznisklubovi,– Posjetaodređenimustanovamailimanifestacijama,npr.sajmuautomobilauBudvi,

– Finansijskamatematika.Primjeridobreprakse:PreduzetničkiklubGimnazijeKotorPreduzetnički klub Gimnazije Kotor predstavlja implementacijupreduzetničkogučenjauškoli.Uokvirupreduzetničkogkluba,učenici/cesvoje ideje sprovode u djela, druže se i zabavljaju uz mentorski radprofesora. Ručno izrađuju proizvode i njihovom prodajom stvarajuprofit. Sva zarada će biti usmjerena na potrebe učenika/ca, mladepreduzetnike koji će taj novac iskoristiti za odlazak na izlete, posjeteseminarimaisajmovimaitakounapređivatisvojaznanja.4. ŠkolskeorganizacijePredstavničke đačke organizacije npr. đački parlament, gdje učenici/cebiraju svoje predstavnike i raspravljaju i odlučuju o nekimpitanjima uškoli posebno su važne za razvoj inicijative i preduzetničkihkompetencijamladih.Primjeridobreprakse:IzvodizStatutaJUSrednjastručnaškola„IvanUskoković“PodgoricaUčeničkiparlamentjeovlašćenda:

– učestvujeupripremiuputstvaopravimaiobavezamaučenika/ca;– iskažemišljenjeoradunastavnika/caistručnihsaradnikaiproslijedigaupraviškole;

– podnosiprigovoruvezisaobrazovno‐vaspitnimradomuškoli;– učestvujeuoblikovanjusadržajaekskurzijaidrugihoblikavaspitno‐obrazovnograda;

– učestvujeuodržavanjuiuređivanjuškolskesredineestetskogihigijenskoguređenja;

– učestvujeuorganizovanjuipripremiškolskihsvečanostiipriredbi;


51

– učestvujeuakcijamasolidarnosti,sakupljanjasekundarnihsirovinaiuređenjaokoline.

5. ŠkolskaorganizacijaPored đačkog parlamenta, i drugih učeničkih organizacija npr.odjeljenske zajednice, koje učenicima/cama pružaju mogućnost da seneposrednouključeuživotškole,uškolijemogućeiskoristiisvedrugeprilike npr. manifestacije koje škola organizuje, za ispoljavanjeinicijative,organizacijskihipreduzetničkihkompetencijamladih.Brojnesu mogućnosti u školskoj organizaciji da se učenicima/cama damogućnost da ispolje svoju inicijativu npr. da nešto predlažu; ili dapreuzmuodgovornostnpr.daonečemuodlučuju; ilida isprobajusvojeorganizacione i realizatorske sposobnosti. U ovom smislu važne susljedećeaktivnostiučenika/ca:

– konsultovanjenjihovihmišljenja,prijedlogaiideja,– donošenjeodluka,– učešćeuorganizacijipojedinihškolskihaktivnosti,– učešćeusprovođenjuškolskihmanifestacija,događajaisl.

6. LokalnazajednicainjeniresursiNa isti način kao što je to promovisano u školi, učenike/ce trebapodsticatidaaktivnoučestvujuuživotusvojelokalnezajednice.

– učešćeulokalnimdogađajima(aktivizam),– posjete(radnojorganizaciji,manifestaciji).


52

REALIZACIJAPROGRAMAPREDUZETNIČKOGUČENJAKROZOBAVEZNEPREDMETEUREDOVNOJNASTAVI–PRIMJERIPRIPREMAZANASTAVU

Nastavnipredmet:Fizika(IIrazredgimnazije)Nastavnik:GoranBabovićJUGimnazija„PantoMališić“,BeraneNastavnatema:PrincipradaienergetskibilanstoplotnihuređajaOperativniciljevi:Učenik/catrebada:

razumijekadasekružnimtermodinamičkimprocesimadobijarad,akadajepotrebnouložitirad;

razumijeosnovniprincipradatoplotnihmotorairashladnihmašinainaučikakoseizračunavajukarakterističneveličinezateuređaje;

osposobljavasezaprimjenustečenihznanjaizobrađenenastavneteme;

razvijapreduzetničkevještineiosobinekojećemu/jojomogućitidaidejepretvoriudjela;

razvijasvijestoočuvanjuživotnesredine,kaoipreduzetničkiodnosiinteresovanjezanjenoočuvanje.

Trajanje:jedanškolskičasKorelacija:matematika(grafikfunkcije),hemija(hemijskielementi),biologija(životnasredina)Nastavnemetodeioblicirada:usmenoizlaganje,metodarazgovora,PowerPointprezentacija(slike),samostalniradučenika/ca,frontalnirad,raduparuiindividualniradNastavnasredstva:tabla,kreda,pripremljenizadaci,pptprezentacija


53

Aktivnostiučenika/caTokčasa:Na početku časa se kroz razgovor sa učenicima/cama napravi kratkopodsjećanje o promjeni unutrašnje energije (ΔU) i Prvom zakonutermodinamike. Učenici/ce se dodatno motivišu tako što se razgovara oprimjenitoplotnihuređajaupraksi.U drugom dijelu časa neophodno je objasniti kako se izračunava rad gasa ukružnom termodinamičkom procesu i kada je taj rad pozitivan, a kadanegativan. Ovdje se takođe opisuje osnovni princip rada toplotnog motora,objašnjava energetski bilans toplotnog motora i definiše i izvodi stepenkorisnogdejstva.Učenici/ceuparovimačitajuzadatidioteksta–principradamašinazahlađenjeistepenkorisnogdejstva(efikasnostuređajazahlađenje).Nakontoganekolikoparova prezentuje princip rada mašina za hlađenje i izvode izraz za stepenkorisnog dejstva η. Nastavnik/ca po potrebi dopunjava izlaganja učenika/ca.Učenici/ce komentarišu uticaj motora sa unutrašnjim sagorijevanjem naživotnu sredinu, kao i uređaja za hlađenje na globalno zagrijavanje. Dokdiskutuju i komentarišu o upotrebi rashladnih uređaja i uticaju na životnusredinu,predlažualternativnarješenjaimjerezaštite.U završnom dijelu časa učenici/ce, pojedinačno ili u parovima, dobijajumogućnostdarazmisleotomeštajenastavnisadržajnačasudoniosvakomodnjih.Izpovratneinformacijesejošjednomsagledajučasirezultatidokojihsedošlo.Evaluacija:Prezentacijarezultatarada izaključakaugrupama iliparovima;odgovorikojisu nastali kao rezultat grupne diskusije ili pojedinačni odgovori, odgovori sarelevantniminteresovanjimaiprijedlozimaučenika/ca.Napomena:Posebanakcenatprirealizacijiovenastavnetemetrebastavitinarazvijanjesvijestiučenika/caoočuvanjuživotnesredine,kaoinanjenounapređivanje,kakonalokalnomtakoinaglobalnomnivou.Osvrtnarealizaciju:Učenici/cesubilimotivisani/eiaktivni/esvevrijeme.


54

Nastavnipredmet:Fizika(IIIrazredgimnazije)Nastavnica:AnaVujačićJUGimnazija„StojanCerović”,NikšićNastavnatema:JezgroatomaOperativniciljevi: Učenik/catrebada:

seinformišeonajčešćimprimjenamaradioaktivnihizotopaiprimijenistečenaznanjanakonkretnimprimjerima;

kritičkirazmatrairazgovaraoradioaktivnimizotopimaidajeargumentacijuzaiprotivnjegoveprimjeneumedicini,industrijiipoljoprivredi;

naosnovuuslovanatržištudetektujeprilikezapreduzetništvoiprimjenjujeinovativnarješenja;

upoznaznačajeksternalijaiodrživogplaniranja(thinkgreen)zapreduzetničkuaktivnost;

upoznainovativnostutrenutnimproizvodimaistrategijama; uviđaprilikeidajekvalitetneprijedlogezapoboljšanježivotnog

okruženja; upoznaznačajupravljanjavremenom; preuzimaodgovornostkakobiizvršio/lazadatakiobavezei

ispoštovao/larok; pokazujeodgovornostzaokruženjeijavnodobro; promovišeinovativnostipromjenu.

Trajanje:jedanškolskičasKorelacija:biologija,geografija,građanskoobrazovanjeNastavnasredstva:tabla,kreda,pripremljenizadaciNastavnemetodeioblicirada:prezentacija,diskusijaugrupi,debataAktivnostiučenika/caTokčasa:Tokom prethodnog časa, učenici/ce su učili o radioaktivnim izotopima. Nakrajujenastavnik/cadaozadatakučenicima/camadanjih6(trigrupesapo2člana), koji su dobri u debati, pripreme argumentaciju za i protiv primjene


55

radioaktivnihizotopa;jednagrupaumedicini,drugagrupauindustrijiitrećaupoljoprivredi. Jedan član grupe mora da bude za, a drugi protiv njihoveprimjene.Napočetkučasanastavnik/caobjašnjavacilj iplaniranemetoderada ipozivaprvu grupu da istupi. Nakon prezentacije ostatak razreda postavlja pitanjaprezenteru. Planirana je i diskusija nakon svake prezentacije. Zatim drugagrupa predstavlja svoj zadatak, a treća to isto učini na kraju. Nastavnik/caposlijesvakeprezentacijerezimiranovaznanja.Na kraju nastavnik/ca pita učenike/ce da, na osnovu novog znanja, dizanjemrukeglasajuzailiprotivprimjeneradioaktivnihizotopaumedicini,industrijiipoljoprivredi.Evaluacija:Prezentacijarezultataradaizaključakaugrupama;odgovorikojisunastalikaorezultatgrupnediskusije,odgovorisarelevantniminteresovanjimaučenika/ca.Osvrtnarealizaciju:Učenici/cesubiliveomamotivisani/edaučestvuju.


56

Nastavnipredmet:Matematika(IIIrazredgimnazije)Nastavnica:AnaĐokovićJUGimnazija„StojanCerović”,NikšićNastavnatema:StereometrijaCiljčasa:primjenomusvojenihznanjaizstereometrijenakonkretnomprimjeruučenici/ceprocjenjujuizvodljivostpreduzetničkeideje.Trajanje:jedanškolskičasNastavnemetodeioblicirada:frontalni,grupniradNastavnasredstva:tabla,kreda,nastavnilistićiAktivnostiUvodnidiočasa:

– nastavnik/ca dijeliučenike/ce upettimova, usvakomtimusuučenici/cesarazličitimnivoimapostignuća;

– nastavnik/caobjasnisvimučenicima/camaproblemskusituaciju(zadatak“Lampe”glavnidiočasa);

– predstavnicimatimovanastavnik/cadajeuputstvazaradunutartima,formulacijuzadatkaiskiculampečijetroškoveproizvodnjetrebaračunati.

Glavnidiočasa:

Zadatak“Lampe”preduzetnikMarkoželidapokrenesopstvenibiznis.Većdugorazmišljaoproizvodnjistonihlampi.Angažovaojekonsultanteizoblastiekonomijekakobiutrdiozakojiobliklampejeproizvodnjanajisplativija.Strukturalampe:donjidioseproizvodiodprohromačijajecijena35€/ gornjidio(abažur)seproizvodiodmikadačijajecijena45€/ Fiksnitroškovizaelektričneradoveidržačeabažurasu4pokomadu.Markozapočetakželidaproizvede100komadalampi.Cijenajednelampenatržištuje55.Zadatak:UtvrdititroškoveproizvodnjeidobitpreduzetnikaMarka.


57

TimA:površinadonjegdijela

–površinaabažura4000 0,4 4200 0,42

Zaproizvodnjudonjegdijelapotrebnoje:0,4 ∗ 35€ 14€Zaproizvodnjuabažurapotrebnoje:0,42 ∗ 45€ 18,9€Zaproizvodnjujednelampedatogoblikapotrebnoje:14€ 18,9€ 4€ 36,9€Dobitpreduzetnika:5500€ 3690€ 1810€TimB:

4000 0,4 2355 0,24

Zaproizvodnjudonjegdijelapotrebnoje:0,4 ∗ 35€ 14€Zaproizvodnjuabažurapotrebnoje:0,24 ∗ 45€ 10,8€Zaproivodnjujednelampedatogoblikapotrebnoje:14€ 10,8€ 4€ 28,8€Dobitpreduzetnika:5500€ 2880€ 2620€TimC:

2875 0,29 6280 0,63

Zaproizvodnjudonjegdijelapotrebnoje:0,29 ∗ 35€ 10,15€Zaproizvodnjuabažurapotrebnoje:0,63 ∗ 45€ 28,35€Zaproizvodnjujednelampedatogoblikapotrebnoje:10,15€ 28,35€ 4€ 42,5€Dobitpreduzetnika:5500€4250€ 1250€TimD:

2433,5 0,24 3485,4 0,35

Zaproizvodnjudonjegdijela


58

potrebnoje:0,24 ∗ 35€ 8,4€Zaproizvodnjuabažurapotrebnoje:0,35 ∗ 45€ 15,75€Zaproizvodnjujednelampedatogoblikapotrebnoje:8,4€ 15,75€ 4€ 28,15€Dobitpreduzetnika:5500€ 2815€ 2685€TimЕ:

2512 0,25 3000 0,3

Zaproizvodnjudonjegdijelapotrebnoje:0,25 ∗ 35€8,75€Zaproizvodnjuabažurapotrebnoje:0,3 ∗ 45€13,5€Zaproizvodnjujednelampedatogoblikapotrebnoje:8,75€ 13,5€ 4€ 26,25€Dobitpreduzetnika:5500€ 2625€ 2875€

Završnidiočasa:

predstavnicitimovaprezentujuoblikelampiisvojarješenja,zajednosanastavnikom/comučenici/cedolazedozaključkakojiobliklampejenajisplativijeproizvoditi.


59

Nastavnipredmet:Matematika(IVrazredgimnazije)Nastavnik:JankoVujovićJUGimnazija„PetarIPetrovićNjegoš“,DanilovgradTema:Elementidiferencijalnogračuna

Operativniciljevi:

Učenik/catrebada: primijenidiferencijalniračunuoptimizacijirješenjakonkretizovanih

problema; upoznajeglavneresursezaproizvodnjurobaiusluga; razumijesvrhujavnogdobra; razumijeznačajeksternalijaiodrživogplaniranjazapreduzetničku

aktivnost; podižesvijestookoliniijavnimdobrima.

Nastavnemetodeioblicirada:metodausmenogizlaganja,dijaloška,grupna,frontalni,individualni,grupnirad.Nastavna sredstva: računarska oprema sa projektorom, tabla, hamer papir,flomasteri,geometrijskipribor,radnilistoviUvodnidiočasa (10min.)Obnoviti:Određivanje potrebnog (neophodnog) uslova za određivanje minimalne imaksimalnevrijednostifunkcijenaskupuargumenata(realnihbrojeva).Odgovor:određenojeuslovomdaprviizvodtefunkcijeudatomargumentux0morabitijednak0

0)(' 0 xf

UčeniciobnavljajuivježbajurješavanjeIizvoda:Naćiizvodfunkcije:

30

20012500

80)(

2xxxxf

)2200(200125002

1

30

1

80

1)'

30

20012500

80()('

2

2

xxx

xxxxf

Određivanjestacionarnihtačakafunkcije–tačkimogućihekstremumafunkcije


60

0)2200(20075002

1

30

1

80

1

0)('

2

xxx

xf

)2200(20075002

1

30

1

80

12

xxx

)100(2007500

1

3

1

8

12

xxx

)100(820075003 2 xxx

77.79

...

)100(64)20012500(9 22

x

xxx

Glavnidiočasa (25min.)Podijeliti učenike/ce po radnim grupama, podijeliti radni materijal (hamer,flomastere, geometrijski pribor) i radne listove sa zadatkom. Naglasiti da usamomrješenjuzadatkatrebakoristitirješenjazadatakaizuvodnogdijelačasa.Zadatak:OdredititačkuBnakojojtrebapostavitimarinutakodaseodmjestaAdomjestaostrvaCdolazizanajkraćevrijemeuzimajućiuobzirdaje:

najkraćerastojanjeodostrvaCdomjestanakopnuC'iznosi50km rastojanjeizmeđumjestaAimjestaC'iznosi100km prosječnabrzinakretanjakamionana(prvolinijskomautoputuod

mjestaAdomjestaB) hkm80

prosječnabrzinakretanjaplovila hkm30

problemzadatslikom:

(vrijemerada15min.)

B(marina)А

C(ostrvo)

C’

CC’=50

AC’=100

x=


61

CC’=50

B(marina)А

C(ostrvo)

C’ xАB BC’=100‐x

Učenici/ce po radnim grupama analiziraju zadatak, izvode zaključke omogućemrješenju,praveskice… Grupakojajenapreciznijeizvršilaanalizuprezentujerješenje,dokostalegrupepostavljaju pitanja nastavniku/ci i samom prezentatoru – dijaloška metodarada.U slučaju da grupe nijesu došle do rješenja ni posle izlaganja učenika/canastavnik/caizlažerješenje.

(vrijemetrajanja10min.)Rješenje zadatka (nakon završene analize i rješavanja zadatka učenika/ca pogrupama).Dopunitipočetnuslikuuvođenjemnepoznatogargumentaxčijajevrijednostirješenjezadatka:

xAB

xBC 100' ,

Funkcijabrzine: t

sv Funkcijavremenakretanja:

v

st

1t ‐vrijemekretanjaodmjestaAdomarineBčijupozicijutražimo

Mjere pređenog puta (s) za funkciju vremena (t)


62

hkmx

t80

1

2t ‐vrijemeplovidbeodmarineBdoostrvaC

hkm

xx

hkmx

hkmBC

t30

2007500

30

50)100(

30

222

2

2t ‐ukupnovrijemeplovidbeodmarineBdoostrvaC

30

20012500

80)(

2

21

xxxttxt

Najkraćevrijemekretanjadobijaseustacionarnojtačkifunkcijevremenattj.kadaje: 0)(' xt Prepoznati traženi izvod funkcijevremenasa riješenim i izvodomuuvodnomdijelučasa:

)2200(20075002

1

30

1

80

1)'

30

2007500

80()('

2

2

xxx

xxxxt

Prepoznatirješavanjestacionarnihtačakafunkcijevremena(t(x))sariješenimstacionarnimtačkamafunkcijeizuvodnogdijelačasa

0)2200(20075002

1

30

1

80

1

0)('

2

xxx

xt

)2200(20075002

1

30

1

80

12

xxx

)100(2007500

1

3

1

8

12

xxx

)100(820075003 2 xxx

77.79

...

)100(64)20012500(9 22

x

xxx

kmAB 77.79


63

Završnidiočasa (10min.)Riješitizadatkeanalizirajućisamuproblematikuzadatka(radpogrupama:svakojgrupipojedanzadatak).Grupa1Izračunativrijemedolaskadoostrvaakojemaršutakretanjabilaodređenamjestima:A–B–CGrupa2IzračunativrijemedolaskadoostrvaakobisemarinaBnapravilanamjestuC’Grupa3IzračunativrijemedolaskadoostrvaakobisemarinaBnapravilanamjestuD

kmAD 50 Grupa4Odreditipozicijumarineakobibrzinekretanjakamionaibrodabilejednake.Rješenje:MarinabibilanamjestuAinebiimalopotrebezakorišćenjemautoputa.Ostaviti za razmišljanjekakoodrediti tačkuBakosuzadatomzadatkudodatitroškoviputa(korišćenjaautoputaodmjestaAdoBiplovidbeodBdoC).Osvrtnarealizaciju:Učenici/cesubiliveomamotivisani/edadođudorješenjazadataka.


64

Nastavnipredmet:Crnogorski‐srpski,bosanski,hrvatskijezikiknjiževnost(IIrazredgimnazije)Nastavnica:LjerkaPetkovićJUGimnazija„PantoMališić“,BeraneOperativniciljevi:Učenik/carazvijavještinučitanja,razumijevanjaianalizenaučnihipublicističkihtekstovaisposobnostsamostalnogpisanjasličnih.Osposobljavaseda:

– prepoznanamjenuitemuteksta;– uočiiizdvojiključnepojmoveivažnepodatkeizteksta;– odredidalijetekstpisanstandardnimjezikom,dalijeumjetničkiili

neumjetnički;– izradiplanizlaganja;– tekstovekritičkiprocijeni;– usvojibazičnaznanjaizpodručjasvijetarada(pisanjeCV‐ja);– prilagodisenovimsituacijamaiidejama;– težiinovativnimikreativnimrješenjima;– budeotvoren/azanoveidejeimogućnosti;– razvijasamopouzdanjeisigurnostuvlastitesposobnosti;– razvijaupornostisamokritičnost.

Pojmovi–sadržaji:Biografija,CVTrajanje:jedanškolskičasNastavnemetodeioblicirada:monološka,dijaloška,samostalniradučenika/ca,demonstrativnametoda,tehnika„brainstorming“,frontalnirad,individualnirad,raduparuNastavna sredstva:osnovna nastavna sredstva, radni listovi (biografija, CV),stikeriAktivnostiučenika/caUvodnidiočasa:

Učenici /ce obnavljaju znanje iz književnosti koje se odnosi na biografije,hagiografijeižitija.Komentarišuiobjašnjavajukriterijumepokojimaseiznoseinformacijeunavedenimtekstovima,navoderazlike isličnostimeđunjima.Uzpomoć „brainstorming“ tehnike na stikerima ispisuju svoje najznačajnije


65

osobine i vještine, lijepe ih na tablu i zajedno sa nastavnikom/comkomentarišu,vezujućiihzapisanjebiografija.Glavnidiočasa:

Nastavnik/caupoznajeučenike/cesaosnovnimpodacimakojejednabiografijatreba da sadrži, ukazujući na razlike između umjetničke i biografije koja udanašnje vrijeme ima praktičnu upotrebu prilikom zapošljavanja iliprijavljivanjananekikonkurs.Učenici/ceseupoznajusaformomkojuobičnoimaCV(curicculumvitae–»si–vi«),inačinomnakojisepiše–isticanjesposobnosti,znanjaumijećaiiskustva,odnosnokvalitetakojisekonkursomtraže.ZatimdobijajuuputstvazapisanjedobrogCV‐ja–struktura,sažetost,logičanslijed,rasporedinformacija,vrstaiveličinafonta(10–12),pravopisnaigramatičkapravilnostitd.Nastavnik/ca prezentuje evropski formular za pisanje CV‐ja i dijeli gaučenicima/cama zajedno sa biografijom neke uspješne poslovne ličnosti.Učenici/ce radeuparu, a imaju zadatakdapodatke izdeskriptivnebiografijepretočeudobijeniCVobrazac.Nakontogačitajuikomentarišu–kojepodatkesadržiCV,štajeuuprvomplanu,kakosuraspoređeneinformacije.Završnidiočasa:

Nastavnik/caupoznajeučenike/cedaseuzCVšaljeipropratnoilimotivacionopismosaciljemdazainteresujeposlodavca idamubližepredstavikandidata.Motivacionopismosenepišepošablonu,većposjedujeličnipečatonogakogapiše, sa aktivnostima i karakteristikama koje treba damu daju prednost nadostalimkandidatima.Pišeseuoblikuformalnogpisma.Učenici/ce imaju zadatak da napišu plan motivacionog pisma (konkurs zanastavakškolovanjauinostranstvu),povezujućigasasvojimdobrimstranamakojesunapočetkučasazapisalinastikerima.Krozdiskusijuobrazlažuzaštosuseopredijelilizanekeodosobinaivještina,azaštosunekeizostavili.Dobijajudomaćizadatak–danaosnovunapisanogplanasastavemotivacionopismood250riječi.Evaluacija:Nakon realizovanih nastavnih aktivnosti ishodi učenja mogu se procijenitiputem nivoa učeničkog znanja o ulozi i namjeni CV‐ja, zatim putem stečenevještine prezentovanja vlastitih vrijednosti (pisanje CV‐ja), kao i putemsposobnostiprocjenevlastitih i kompetencijadrugih, anaplanustavovakrozvišinivosamosvijestiisamopouzdanja.


66

Nastavnipredmet:Engleskijezik(Irazredgimnazije)Nastavnica:AndrijanaMijuškovićJUGimnazija“StojanCerović”,NikšićNastavnatema:ReklamiranjeimarketingOperativniciljevi:Učenik/catrebada:

usvajaiprimjenjujenovivokabular; podižesvijestookoliniijavnimdobrima; razvijakreativneidejezarješenjeproblema; upoznajeznačajinovativnostiutrenutnimproizvodimaistrategijama; razumijepreduzetničkuidejuinjenuizvodljivost; razumijeznačajefikasnogkomuniciranjaipregovaranja; razvijasposobnostdaradisamostalnoidabudeproaktivančlangrupe; shvataznačajpoštovanjaipomaganjadrugima.

Trajanje:jedanškolskičasKorelacija:crnogorski‐srpski,bosanski,hrvatskijezikiknjiževnost,drugistranijezikiinformatikaNastavnasredstva:tabla,kreda,prezentacijeučenika/caNastavnemetodeioblicirada:prezentacija,grupnirad,igranjeuloga,diskusije,povratneinformacijenastavnika,opservacija(posmatranje)učenika/caAktivnostiučenika/ca:Učenici/cediskutujunatemumarketingaiadvertajzinga(reklamiranja),učeoulozireklamaukontekstupreduzetništvaiprodaje.Tokom prethodnog časa, učenici/ce su stekli znanje o reklamama i ulozireklamiranjamarketinškeprodaje, takoda imajuosnovnoznanjeoovoj temi.Nastavnik/cadijeliučenike/ceupetgrupa,gdjejesvakagrupadobilazadatakda dizajnira gadget (spravicu) i napravi reklamu prema prethodno stečenomznanjuuučionici.Časpočinjerazgovoromnatemureklamiranja,nastavnik/capodstičediskusijupostavljanjempitanjakaoštosu: „Štasmonaučilio reklamama?”, „Zašto ljudi


67

prave reklame?”. Zatim nastavnik/ca ukazuje na pravila za predstavljanjereklama za spravice i napominje da je zadatak svake grupe da proda svojproizvod;kupac jeuovomslučajunastavnik/ca.Učenici/cesuupoznatidaćenajboljareklama(tj.njeniautori)dobitinajvišuocjenu.Grupe prezentuju svoje reklame za svoje spravice. Učenici/ce koriste stečenivokabular i primjenjuju ga u pisanom i usmenom obliku. Osim toga koristepreduzetničke vještine i primjenjuju stečeni vokabular u stvarnim životnimsituacijama,uključujućiipreduzetničkesituacije.Po završetku prezentacije, nastavnik/ca daje povratnu informaciju, ističućisvaku reklamu pojedinačno, njene dobre strane i slabosti. Zatim učenici/ceglasaju za najbolju reklamu i nastavnik/ca na osnovu njegovog/njenogmišljenja kao i mišljenja učenika „kupuje” najbolje izreklamiranu spravicu inagrađujeteučenike/cesanajvećomocjenom.Evaluacija:Prezentacija; grupni rad gdje učenici/e imaju priliku da posmatraju svojevrsnjake i uče jedni od drugih kako pripremiti uspješnu prezentaciju i kakokoristiti preduzetničku terminologiju i vještine da bi predstavili kontekstpreduzetništva.Nastavnik/cadajeprimjedbekrozpovratnuinformaciju.Osvrtnarealizaciju:Učenici/ce su bili veoma motivisani/e da učestvuju. Obje vrste ciljeva,lingvističkih i preduzetničkih su u potpunosti ostvareni. Prezentacijeučenika/ca su bile kreativne i inventivne. Učenici/ce su koristili/e različitasredstva, kao što su: igranje uloga, pjevanje i ples, da bi temu predstavili nanajbolji mogući način. Pokazali su najviši nivo motivacije u aktivnostima načasu.


68

Nastavnipredmet:Sociologija(IVrazredgimnazije)Nastavnica:MarijaJovčić‐StankovićJUGimnazija„StojanCerović“,Nikšić

Nastavnatema:Porodica;EkonomskafunkcijatradicionalneisavremeneporodiceOperativniciljevi:Učenik/catrebada:

razumijespecifičnostitradicionalneisavremeneporodicekrozekonomskufunkciju;

razvijavještinuplaniranjaporodičnogbudžeta; upoznajekonceptoportunitetnogtroška; razvijaorganizacionesposobnosti.

Trajanje:jedanškolskičasKorelacija:građanskoobrazovanje,psihologijaNastavnasredstva:tabla,kreda,pripremljenizadaciNastavnemetode:prezentacija,diskusijaugrupi,debataAktivnostiučenika/ca:Uvodnidiočasa(5minuta)Postavljanjempitanjanastavnik/cauvodiučenike/ceunastavnujedinicu:

1. Štajeporodica?2. Kojesuosnovnefunkcijeporodice?3. Štapodrazumijevatepodekonomskomfunkcijom?4. Štaobuhvataporodičnibudžet?

Glavnidiočasa(35minuta)Učenici/ce sedijeleu četiri grupe i birajupredstavnikaodnosno lidera grupekojiizvlačiponuđenezadatke.


69

Ponuđenizadaciobuhvatajuopiserazličitihporodicapričemuučenici/cetrebada:

1. pronađunačinzazaradudodatnognovcakojijepotreban;2. pronađunačindaredukujutroškove;3. kritičkianalizirajunačinusmjeravanjanovčanogfonda;4. odredekakoigdjeusmjeritibudžetskivišak.

Nastavnik/canatablizapisujezadatkekojeučenici/cerješavajuuokvirugrupe.Učenici/ce razmjenjuju mišljenja i aktivno učestvuju u analizi potrebnoj zarješenje zadataka, ukoliko je potrebno nastavnik/ca pomaže oko pojedinihpitanjaučenika/ca.Po završetku aktivnosti predstavnici, odnosno lideri grupa izvještavaju, jedanpo jedan, pri čemu nastavnik/ca i ostale grupe slušaju izlaganje, potomdiskutuju.Nastavnik/capažljivoslušaizvještavanjepredstavnika,odnosnolideragrupa,apotom diskutuje o rezultatima do kojih je grupa došla. Ukazuje na to šta jegrupadobrouradila,aštanijeiukolikojepotrebnodajedodatnaobjašnjenja.Završnidiočasa(5minuta)Zajedno sa učenicima/cama nastavnik/ca kratko analizira porodični budžetkrozprizmutradicionalneimoderneporodice.Svevrijemepodstičeučenike/cena razgovor kako bi stekao/la uvid u usvojeno znanje o specifičnostimatradicionalneisavremeneporodice,kaoiekonomskojfunkcijiporodice.Učenici/ce dobiju domaći zadatak u vidu eseja: „Analiza budžeta mojeporodice“.Osvrtnarealizaciju:Učenici/cenijesuimalimnogoznanjaorazličitimtroškovimausvakodnevnomživotu,štojeuticalonanjihovuanalizubudžetazadatihporodica.Takođesubiliveomamotivisaniiučestvovaliusvimaktivnostima.


70

Nastavnipredmet:Psihologija(IIrazredgimnazije)Nastavnica:DejanaRudovićJUGimnazijaCetinjeNastavnatema:Psihologijaličnostiinačinprocjeneličnosti

Operativniciljevi:

Učenik/catrebada: proširiznanjaometodamaitehnikamaistraživanjaupsihologijii

upoznatehnikeznačajnezaupoznavanjeličnosti; razumijespecifičnostpredmetapsihologijeličnosti; razumijeteorijskiipraktičniciljpsihologije, poznajeosnovneodlikepojmaličnost; poznajeosnovnemetodepsihologijeličnosti; upoznajeosnovnetehnikeprocjeneličnosti; upoznajeprofilpreduzetnika(poželjnepsihosocijalneosobine).

Trajanje:jedanškolskičasKorelacija:likovnaumjetnost,muzičkaumjetnost,crnogorski‐srpski,bosanski,hrvatskijezikiknjiževnostNastavne metode i oblici rada: monološka, dijaloška, samostalni radučenika/ca,demonstrativnametoda,metodekritičkogmišljenja,frontalnirad,individualnirad,grupniradNastavnasredstva:osnovnanastavnasredstva,radnilist(upitnik),flipčartpapir,flomasteriAktivnostiučenika/caUvodnidio:Učenici/ce se upoznaju sa temom časa i podstiču da iznose svojamišljenja idosadašnja znanja ometodama i tehnikamakoje se primjenjuju u psihologiji.Nakontoganastavnik/caihupoznajesaspecifičnimtehnikamakojesekoristeza procjenu ličnosti i prezentuje primjere pojedinih projektivnih testovaličnosti(TNR,Mahovercrtežljudskefigure).


71

Glavnidio:Nastavnik/cadijeliučenike/ceugrupeidajeimzadatakdasamostalnopopune upitnik za procjenu osobina preduzetnika i da na nivou gruparazmjenjujumišljenje. Učenici/cepopunjavajuupitnikzaprocjenuličnihkarakteristikapreduzetnikainanivougrupeanalizirajudobijenepodatke.Učenici/ceiznosesvojamišljenjaidosadašnje znanje ometodama i tehnikamakoje se primjenjuju u psihologiji.Uviđaju prednosti savremene metodologije ispitivanja ličnosti i razlikujupojedinetehnikeprocjenaimjerenja.Tokomčasa,nastavnik/camotivišeučenike/cenaaktivnoiznošenjesopstvenogmišljenja, podstiče slobodu komunikacije. Sve vrijeme ih podstiče narazmišljanjeiiznošenjesvojihdosadašnjihznanjaotemičasa.Završnidio:U nastavku, učenici/ce imaju zadatak da sumiraju zajedničkekarakteristikeinaflipčartpapirupredstaveprofilpsihosocijalnihosobinapreduzetnika, izdvajajući sve bitne osobine ličnosti. Predstavnik grupeprezentujedobijenerezultate.Udiskusijisačlanovimaostalihgrupaučenici/cepreispituju sopstvene stavove i kritički razmišljaju o stavovima drugihučenika/ca.Evaluacija:Analizompodatakaučenici/cesudošlidosaznanjakojepsihosocijalneosobinepreduzetniktrebadaposjeduje.


72

Nastavnipredmet:Hemija(IIIrazredgimnazije)

Nastavnica:JasminaBošković

JUGimnazija„StojanCerović”,Nikšić

Nastavnatema:Lipidi

Operativniciljevi:

Učenik/catrebada: upoznajepraktičnuprimjenualkalnehidrolizetriacilglicerola; razumiještasusapuni; upoznajeglavneresursezaproizvodnjurobailiusluga; upoznajeznačajeksternalijaiodrživogplaniranja(thinkgreen)za

preduzetničkuaktivnost; analizirameđuzavisnostodlukaoštednji,pozajmiciiinvesticiji; efikasnokomuniciraipregovaraoidejamasadrugima; upoznaznačajupravljanjavremenom; budeumogućnostidaradisamostalnoiugrupi; preuzimaodgovornostkakobiizvršio/lazadatakiobavezei

ispoštovao/larok; razvijasposobnostpreuzimanjainicijative.

Trajanje:jedanškolskičasKorelacija:matematika,biologijaNastavni materijal: pripremljeni radni listovi, papir i olovke, reagensi,laboratorijskimaterijaliioprema,tablaikredaNastavnemetodeioblicirada:radugrupiigrupnaprezentacija,demonstracija,diskusijaAktivnostiučenika/ca:Nastavnik/cadijeliučenike/ceučetirigrupe,objašnjavastrukturučasa idajejedanodradnihlistovasvakompredstavnikugrupe.


73

Prva i druga grupa imaju zadatak da urade i demonstriraju eksperimentsaponifikacije – proizvodnje sapuna, dobijaju zadatak u dva dijela – dobijuuputstvozaizvođenjeogledaitrebadauradeproračuneipripremesastojkezaeksperiment.Trećagrupa radimatematički proračun za proizvodnju sapuna sa travama idajenazivesapunimapremasopstvenojprocjeniafinitetapotrošačaračunajućicijeneimogućiprofit.Četvrtagrupaanalizirarazličitegeometrijskeoblikesapunairačunakojioblikjenajekonomičnijizaproizvođačaiobračunavatroškovepakovanja.Kada grupe završe sa radom, predstavnici grupadijele zaključke sa ostatkomrazredaiproračunzapisujunatabli.Nakrajunastavnik/cadajepovratnuinformacijuouspješnostiradaučenika/ca.Evaluacija:Prezentacijarezultataradaizaključakaugrupama.Odgovorikojisunastalikaorezultatgrupnediskusije,odgovorisarelevantniminteresovanjimaučenika/ca.Osvrtnarealizaciju:Čas je bio interesantan učenicima/cama, svi učenici/ce su bili motivisani daučestvuju.


74

LITERATURA: 1. EntrepreneurialLearning:AKeyCompetenceApproach‐ISCEDLevel1,SEECEL,

Zagreb,20142. EntrepreneurialLearning:AKeyCompetenceApproach‐ISCEDLevel2,SEECEL,

Zagreb2011.3. EntrepreneurialLearning:SchoolProfessionalToolkit‐ISCEDLevel24. EntrepreneurialLearning:AKeyCompetenceApproach‐ISCEDLevel3,SEECEL,

Zagreb2014.5. EntrepreneurshipEducation–AGuideforEducators(2013),6. EntrepreneurshipataGlance2014,OECD20147. ENTREPRENEURSHIP2020ACTIONPLANReignitingtheentrepreneurialspiritin

Europe,EUROPEANCOMMISSION,Brussels,20138. EU2020‐theGrowthStrategyhttp://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm9. New skills for new jobs

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=822&langId=en10. N. Čabrilo, N. Perić, D. Đilas, Naša škola, Neki aspekti savremenog kurikuluma,

Zavodzaškolstvo,Podgorica2014.11. OsloAgendaforEntrepreneurshipEducationinEurope(2006)

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/files/support_measures/training_education/doc/oslo_agenda_final_en.pdf

12. Preduzetničke kompetencije Priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola,CARDSProjekat;Reformatržištaradairazvojradnesnage,Podgorica,april2008.godine

13. Priručnikzaučenjeusmjerenonaučenika,CARDSProjekat,Reformatržištaradairazvojradnesnage,Podgorica,2008.

14. Rethinkingeducationhttp://ec.europa.eu/languages/policy/strategicframework/rethinking‐education_en.htm

15. SMEsPolicyIndex:http://www.oecd.org/investment/psd/smallandmediumsizedenterprisessmepolicyindex.

16. Strategijazacjeloživotnopreduzetničkoučenje2015‐2019,Podgorica2014.17. TheKeyCompetencesforLifelongLearning–AEuropeanFramework,European

Commission,Belgium,2007,https://erasmusplus.org.uk/file/272/download18. TheEnterprisingSchool,AguideforthedevelopmentofEnterpriseeducationin

schools,CurriculumCorporation,Australia2002

Documents

PREDUZETNIČKO UČENJE