of 45/45
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU Ivana Lučića 5, HR – 10 000 Zagreb Politehnički specijalistički diplomski stručni studij Specijalizacija informatika E-obrazovanje

učenje na daljinu

  • View
    661

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of učenje na daljinu

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBUIvana Luia 5, HR 10 000 Zagreb

Politehniki specijalistiki diplomski struni studij Specijalizacija informatika

E-obrazovanje

student:

Alen imec, dipl. in.

Zagreb, 5. sijeanj 2008.

2

SADRAJ1 E-OBRAZOVANJE------------------------------------------------------------------------------------4 1.1 TO JE E-OBRAZOVANJE?..........................................................................................4 1.2 KOJE NOVE MOGUNOSTI DONOSI E-obrazovanje?...............................................6 1.3 E-OBRAZOVANJE U PRIMJENI...................................................................................7 2 KOMUNIKACIJA I METODIKA U E-OBRAZOVANJU---------------------------------------8 2.1 CILJEVI I RESURSI U E-OBRAZOVANJU..................................................................8 2.2 VANOST METODIKE U E-OBRAZOVANJU............................................................9 2.3 METODIKA...................................................................................................................10 2.4 ODNOS METODIKE I TEHNOLOGIJE U E-OBRAZOVANJU................................13 2.5 OBRAZOVANJE KAO KOMUNIKACIJSKA INTERAKCIJA..................................14 2.6 POVEZANOST KOMUNIKACIJE I TEHNOLOGIJE U E-OBRAZOVANJU...........15 3 TEHNOLOGIJA I SIGURNOST-------------------------------------------------------------------- 17 3.1 TEHNOLOGIJA.............................................................................................................17 3.2 VIZUALIZACIJA...........................................................................................................20 3.3 SIGURNOST..................................................................................................................22 4 DINAMIKA OKRUENJA E-OBRAZOVANJA------------------------------------------------25 4.1 ARHITEKTURE ZA POVEZIVANJE I PROTOKOLI................................................25 5 KONCEPTI E-OBRAZOVANJA-------------------------------------------------------------------27 5.1 UTJECAJ OBRAZOVANJA NA DALJINU.................................................................27 5.2 TRENDOVI....................................................................................................................28 6 ZAKLJUAK------------------------------------------------------------------------------------------29 7 LITERATURA-----------------------------------------------------------------------------------------31

3

1 E-OBRAZOVANJE 1.1 TO JE E-OBRAZOVANJE?E-obrazovanje je vrlo irok pojam koji podrazumijeva razliite oblike koritenja informacijsko komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Obrazovanjem moemo nazivati objavljivanje nekih obrazovnih materijala na Internetu ili intranetu ustanove iji polaznici dolaze redovito na nastavu u uionicu, ali i programe koji se u potpunosti odvijaju putem Interneta i iji se polaznici i nastavnici nikad nee sresti. U zemljama s dugom i bogatom tradicijom obrazovanja na daljinu e-obrazovanje se razvilo kao njegova trea i etvrta generacija. Poelo je to u vrijeme kad su informacijske i komunikacijske tehnologije zamijenile potu i tisak, pa i sve ostale medije i tehnologije dotad koritene za distribuciju obrazovnih materijala i za komunikaciju izmeu polaznika i nastavnika. Da bismo mogli bolje razumjeti mjesto koje danas zauzima e-obrazovanje u svjetskim obrazovnim sustavima, podsjetit emo se da je obrazovanje na daljinu zapoelo jo u 18. stoljeu. Tada su to bili dopisni studiji u Sjedinjenim Amerikim Dravama namijenjeni stanovnitvu iz ruralnih podruja koje nije bilo u mogunosti pohaati predavanja. Tijekom 19. stoljea takav nain obrazovanja proirio se i na Europu. Detaljniji povijesni pregled obrazovanja na daljinu pokazuje na velik utjecaj tehnologija, a posebno su u povijesti e-obrazovanja bili vani raunalni i komunikacijski mediji. Osim obrazovnih radioemisija i dvosmjernog radija, u obrazovanju na daljinu koriteni su filmski medij, javna televizija, kabelska i satelitska televizija te sustavi plati po gledanju (eng. pay-per-view) i video na zahtjev (eng. video on demand). Takoer su koriteni trajni zapisi obrazovnih materijala na medijima kao to su gramofonske ploe, audiokasete i videokasete. Raunalna tehnologija omoguila je interaktivno pouavanje u obrazovanju na daljinu koje je voeno posebno dizajniranim obrazovnim softverom (eng. courseware), a prvi takvi sustavi pojavili su se priblino 1960. godine. Za navedene oblike pouavanja ve vie od trideset godina u uporabi su pojmovi kao to su

4

raunalom podrano uenje (eng. computer assisted learning, CAL), kao i na raunalu zasnovano poduavanje (eng. computer based instruction, CBI), a pojavljuju se i drugi slini pojmovi i skraenice za primjenu raunalne tehnologije u obrazovanju. Poseban napredak u koritenju raunala za obrazovanje omoguila je tehnologija multimedijalnog CD-ROM-a, a svojevrsna tehnoloka i pedagoka revolucija u obrazovanju na daljinu nastupila je s razvojem World Wide Weba. U drugoj polovici 20. stoljea, razvojem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija otvaraju se nove mogunosti obrazovanja na daljinu. Krajem stoljea, uslijed sve ire upotrebe Interneta obrazovanje na daljinu poprima nove oblike te postaje e-obrazovanje. Poinju se razvijati LMS-ovi (Learning Management System) koji obrazovanju nude nove naine komunikacije te dostavljanja obrazovnih materijala.

5

1.2 KOJE NOVE MOGUNOSTI DONOSI E-obrazovanje?Fleksibilnost vremena i mjesta: nije nuno da su svi sudionici obrazovanja na istom mjestu i u isto vrijeme. Razlikujemo nekoliko vrsta izvoenja nastave s obzirom na vrijeme i mjesto: isto vrijeme, isto mjesto (klasine uionice, kompjuterske prezentacije) isto vrijeme, razliita mjesta (videokonferencije, sobe za avrljanje - chat rooms) razliita vremena, isto mjesto (radne stanice, oglasne ploe - eng. bulletin boards) razliita vremena, razliita mjesta (elektronika pota, glasovna pota, mreni forumi, raunalne konferencije, shared baze podataka, osobna mrena mjesta za uenje) E-obrazovanje omoguuje kvalitetan nain komunikacije polaznik - polaznik; polaznik - nastavnik; polaznici - nastavnik. Da bi e-obrazovanje bilo uspjeno, moramo si omoguiti nekoliko naina komunikacije: elektronika pota - osobno obraanje audio/video - poeljno (ali ne i nuno) zbog stvaranja prvog kontakta s polaznicima trenutna razmjena poruka - eng. instant messanger mreni forumi - razvijanje voenih diskusija. Prednosti su mu te da nema 'glasnijih' i 'tiih' sudionika, budui da svatko ima mogunost doprinijeti diskusiji, nema ishitrenih odgovora i sve se poruke uvaju. Svatko od sudionika moe u bilo kojem trenutku pogledati tijek diskusije. Nastavnik moe pratiti razvoj miljenja, usvajanja informacija i vjetina te nain komuniciranja svakog pojedinog polaznika. Takoer omoguuje grupni rad na nekom zajednikom cilju.

6

1.3 E-OBRAZOVANJE U PRIMJENIE-obrazovanje 'dolazi' u raznim oblicima tako da ukljuuje i mijeani oblik izvoenja nastave na sveuilitima (dijelom predavanja u uionici, dijelom online) a sve veu primjenu nalazi u gospodarstvu gdje se 'imperativ znanja' pokazao kao nuan uvjet gospodarskog razvoja pojedine zemlje. Stalno struno usavravanje zaposlenika danas je nezaobilazan segment uprave svake tvrtke koja eli ostati konkurentna na tritu rada. E-obrazovanje omoguuje upravi pojedine tvrtke da tono zna: to e zaposlenici uiti koliko je vremena potrebno za svladavanje odreenog edukacijskog programa. Nove mogunosti komunikacije meu polaznicima razvijaju timski rad i 'sraz mozgova' (unutar iste tvrtke ili unutar tvrtki-partnera). Sve je vei broj sveuilita u svijetu koja imaju pojedine on-line kolegije ili teajeve, pa i cijele on-line preddiplomske i poslijediplomske studije, kao i specijalizacije za zaposlenike u poslovnim organizacijama zasnovane na sustavima za e-obrazovanje. U zapadnim zemljama mogue je pohaati stotine sveuilinih studija i tisue kolegija koristei internetsku vezu, bez potrebe da se svakodnevno dolazi na fakultet i prisustvuje nastavi u uionici (primjer; najvei web katalog za eobrazovanje). Suvremene korporacije i dravne institucije u razvijenim zemljama takoer su preuzele e-obrazovanje kao nain da u kratkom roku i uz manji utroak razliitih resursa obrazuju vee skupine zaposlenika. U mnogim zemljama zaposlenici suvremenih tvrtki e barem 60-80% razliitih teajeva za struno usavravanje pohaati i zavriti on-line, bez potrebe za putovanjem i odgaanjem hitnih ili prioritetnih poslova. Na primjer, u Hrvatskoj je e-obrazovanje prisutno u tvrtki Ericsson Nikola Tesla.

7

2 KOMUNIKACIJA I METODIKA U E-OBRAZOVANJU 2.1 CILJEVI I RESURSI U E-OBRAZOVANJUBudui da postavljanje web-sustava za e-obrazovanje zahtijeva znatno vrijeme te raunalne i druge resurse, potrebno je u fazi pripreme napraviti procjenu ciljeva i eljenih uinaka on-line obrazovnog sustava. Ukoliko se veina nastave izvodi na klasian nain u predavaonici ili laboratoriju, a koritenje materijala na webu je samo dopuna takvoj nastavi, u pravilu nije potrebno kreirati kompleksan sustav za on-line edukaciju jer se veina obrazovnih sadraja dobiva tijekom klasine nastave i iz tiskane literature, a savjetovanje s nastavnikom mogue je u osobnom kontaktu, tj. licem u lice. Meutim, ako polaznici najveim dijelom pristupaju obrazovnim sadrajima on-line te su vrlo rijetko u neposrednom kontaktu licem u lice s nastavnikom, obino je potrebno uloiti vrlo mnogo truda i sredstava u oblikovanje sustava koji e biti jednostavan za koritenje i barem donekle ispuniti potrebu korisnika za socijalnim kontaktom s predavaem/instruktorom i drugim polaznicima.

8

2.2 VANOST METODIKE U E-OBRAZOVANJURije "metodika" potjee od izraza metoda (latinski methodus, grki mthodos; sustavan put). Pojam metoda ima nekoliko znaenja: (a) procedura ili tehnika kojom se neto moe uiniti; (b) sustavan i logian postupak pouavanja, istraivanja ili prikazivanja; (c) sustavno ustrojstvo ili slijed. Za djelotvorno obrazovanje na daljinu putem Interneta nije dovoljno samo postaviti obrazovne sadraje i testove na web te o tome obavijestiti polaznike nekog nastavnog predmeta, kolegija ili teaja. Takoer je potrebno oblikovati i koristiti odgovarajue pedagoke metode, kao i primjerene naine prezentiranja sadraja i pouavanja specifinih nastavnih predmeta. Potrebno je istaknuti da se pedagoke metode razvijaju ve vie od dva tisuljea, a njihovo koritenje u e-obrazovanju mnogo je djelotvorniji pristup od koritenja metode pokuaja i pogreke. Na vanost primjene pedagokih metoda i iskustava strunjaka u obrazovanju putem Interneta pokazuje vie desetaka naslova udbenika i prirunika koji su iz podruja on-line obrazovanja izdani u posljednjih nekoliko godina. E-obrazovanje obino zahtijeva znatna ulaganja u izradu kvalitetnih obrazovnih sadraja, a znatni su i trokovi postavljanja raunala posluitelja te izrade i odravanja softvera za upravljanje on-line obrazovnim sustavom (tzv. courseware alata). Tomu treba pribrojati vrijeme i eventualne trokove korisnika obrazovnog sustava. Nabrojani resursi bit e uinkovitije iskoriteni i uz vee zadovoljstvo polaznika ako su prilikom izbora sadraja i oblikovanja sustava za obrazovanje na daljinu primijenjena odgovarajue pedagoka i metodika naela.

9

2.3 METODIKAMnoge poetne primjene Interneta i weba u e-obrazovanju sastojale su se samo u tome da su se nastavni materijali uinili dostupnima on-line. Pritom u pravilu nisu bile u dovoljnoj mjeri koritene prikladne pedagoke metode u e-obrazovanju te komunikacijske i multimedijalne mogunosti Interneta i weba. Prije oblikovanja sustava za e-obrazovanje iz nekog predmeta ili teaja, potrebno je detaljno definirati obrazovne uvjete i ciljeve. Obrazovni uvjeti postavljaju odreena ogranienja i pruaju mogunosti, a definiraju ih sljedea pitanja na koja prilikom pripreme za izvoenje on-line nastave treba odgovoriti: Tko su polaznici i kakve su njihove karakteristike? to se on-line obrazovanjem eli postii kod polaznika? Koje su tehnoloke, organizacijske i druge mogunosti i ogranienja?

Polaznici su u sreditu interesa kod oblikovanja on-line obrazovnog sustava te je potrebno pronai odgovore na sljedea pitanja: Kakva je razina strunih predznanja i vjetina polaznika? Koja su oekivanja i kakva je motivacija polaznika? Koliko se polaznici slue informatikom tehnologijom? Koja znanja, vjetine i druge sposobnosti polaznici trebaju usvojiti? Kako e biti mjereno znanje polaznika i koji su kriteriji njihove uspjenosti? Treba li izraditi kurikulum i koji e predmeti/teajevi biti u kurikulumu?

10

Tehnoloke mogunosti u oblikovanju on-line obrazovnog sustava povezane su s dostupnim nainima prezentiranja obrazovnih sadraja i komunikacije s polaznicima, kao i izmeu polaznika, te s brzinom internetske veze kojom polaznici raspolau. Organizacijske mogunosti odnose se na nain i kvalitetu izrade obrazovnih materijala, kao i na broj i osposobljenost predavaa, instruktora, trenera koji e sudjelovati u obrazovanju na daljinu. Tehnoloke i organizacijske mogunosti, u kombinaciji s obrazovnim uvjetima i ciljevima, odreuju i naine izvoenja obrazovanja na daljinu u odnosu na klasinu nastavu: dominira klasina nastava, a on-line obrazovanje je samo povremeno dopunjuje; klasina nastava i on-line obrazovanje izvode se u priblino podjednakom opsegu; dominira on-line obrazovanje, a klasina nastava je samo povremena i manjeg opsega; nastava se gotovo potpuno izvodi on-line, s rijetkim susretima uivo; nastava se potpuno izvodi on-line bez susreta uivo s polaznicima.

Hibridno uenje je pristup kod kojeg se kombiniraju klasina nastava i online obrazovanje. Hibridno uenje je najpovoljniji izbor kad polaznici nisu dovoljno samostalni i motivirani za koritenje sustava za obrazovanje na daljinu, kad ih treba prethodno osposobiti i pripremiti za on-line obrazovanje, kao i u sluajevima kad nezaobilaznu ili obveznu nastavu ili teaj uivo (u uionici, laboratoriju, trening centru i sl.) treba nadopuniti suvremenijim izvorima i metodama stjecanja znanja. Idealni polaznici on-line obrazovanja su samostalni i iskusni u koritenju LMS sustava, motivirani su i imaju potrebu za stjecanjem znanja, disciplinirani su i organizirani, vole rjeavati probleme on-line, osposobljeni su za koritenje raunalne tehnologije i Interneta, kompetentni su u raunalom posredovanoj komunikaciji, posjeduju odgovarajue predznanje za sudjelovanje u nastavi/teaju te imaju

11

dovoljno vremena za on-line obrazovanje itd. Idealni polaznici e lako svladavati zahtjeve nastave ili teaja koji se izvodi iskljuivo on-line. Naravno, idealni polaznici su vrlo rijetki pa obrazovne metode treba prilagoditi stvarnim polaznicima i prema potrebama u odgovarajuem opsegu koristiti hibridno uenje. Brojni su pozitivni uinci ako su prikladno primijenjene suvremene tehnologije i pedagoke metode u on-line obrazovanju: vea aktivnost polaznika, potpunija obrazovna iskustva, razvijanje kritikog miljenja i rjeavanja problema, mogunost bolje pripreme odgovora polaznika zbog asinkronog rada, poticanje na usvajanje znanja u suradnji s drugima, usmjeravanje polaznika na samostalno traenje izvora informacija.

Postoji nekoliko mogunosti za voenje polaznika u svladavanju obrazovnih sadraja i upravljanje obrazovnim procesom. U nekim sluajevima predava/instruktor u velikoj mjeri upravlja radom polaznika te zadaje obrazovne teme, sadraje i zadatke, odreuje rokove i raspored rada, pomae i usmjerava polaznike te ih ocjenjuje i s njima intenzivno komunicira. U drugim sluajevima polaznici su vie samostalni i preputeni sebi u radu s LMS sustavom te sami odreuju tempo rada, redoslijed obrazovnih sadraja koje usvajaju i intenzitet komunikacije s instruktorom/mentorom. Pedagoke metode u e-obrazovanju vezane su uz razliite vrste

individualnog i grupnog rada polaznika. Kod izbora metoda usvajanja obrazovnih sadraja treba imati u vidu broj i osobine polaznika, dostupnu tehnologiju i obrazovne ciljeve.

12

2.4 ODNOS METODIKE I TEHNOLOGIJE U EOBRAZOVANJUPrimjena odreenih metoda u e-obrazovanju u vrlo velikoj mjeri ovisi o raspoloivoj tehnologiji. Na primjer, ako polaznici mogu koristiti brze irokopojasne internetske veze od 100 kbita ili vie u sekundi (eng. broadband), a predava/instruktor moe snimiti predavanja te ima na raspolaganju posluitelj odgovarajueg memorijskog kapaciteta i brzine pristupa Internetu, obrazovne je sadraje mogue pohraniti u obliku videozapisa predavanja. S druge strane, ako korisnici pristupaju obrazovnim sadrajima putem sporijih modemskih veza ili ako je posluitelj kojim raspolae predava/instruktor ograniene memorije uz slab kapacitet veze prema Internetu, veinu je obrazovnog sadraja vjerojatno najbolje pripremiti u obliku pisanog teksta i statinih vizualnih ilustracija koje ne zauzimaju mnogo memorijskog prostora. Posebno je korisno razmotriti razliita alternativna rjeenja za kompleksne sustave za upravljanje obrazovnim procesom/sadrajem (eng. learning management system - LMS; learning content management system - LCMS). Takvi sustavi obino integriraju postavljanje sadraja na web, testiranje, forume i komunikaciju s korisnicima. Meutim, ukoliko je predavau/instruktoru potrebno samo postaviti vjebe ili testove na web i odravati forum na webu, korisno je razmotriti alternativna rjeenja. Primjerice, za forume i diskusijske grupe mogue je koristiti servise popularnih portala kao to je Yahoo, a za izradu on-line vjebi ili testova na raspolaganju je besplatan softver kao to je Hot Potatoes.

13

2.5 OBRAZOVANJE KAO KOMUNIKACIJSKA INTERAKCIJAZa uspjenost predavaa/mentora u tradicionalnom i e-obrazovanju vrlo su vane sljedee komunikacijske aktivnosti s polaznicima: motiviranje polaznika; uvjeravanje; objanjavanje; davanje uputa o nainu rada; prilagoavanje naina izlaganja informacija interesu i mogunostima polaznika; postavljanje pitanja te sluanje i razumijevanje odgovora polaznika; davanje povratnih informacija o ispravnosti naina uenja i o napredovanju u svladavanju znanja i vjetina; primanje razliitih pitanja, komentara, zapaanja i osobnih zakljuaka polaznika; poticanje i organiziranje skupnih oblika rada meu polaznicima; voenje, praenje i komentiranje rada skupina u svladavanju odreenog nastavnog gradiva; ispitivanje znanja pred skupinom te komentiranje i nadopunjavanje odgovora polaznika itd. Kod komunikacije licem u lice predavai/instruktori mogu na mnogo prilagodljiviji i neposredniji nain primijeniti prethodno nabrojane vrste interakcije s polaznicima. Zato kod uporabe sustava za on-line obrazovanje treba primijeniti odgovarajue komunikacijske vjetine i na to bolji nain kompenzirati nedostatke u komunikaciji s polaznicima koji proizlaze iz karakteristika medija. Drugim rijeima, eobrazovanje se ne sastoji samo od prezentacije sadraja i provjere u kojoj su mjeri polaznici svladali odreena znanja i vjetine, ve i od interakcije s polaznicima koritenjem odgovarajuih alata za komunikaciju to kod polaznika potie veu motivaciju, prihvaanje i svladavanje obrazovnih sustava i tehnologija, interes za obrazovni sadraj, doivljavanje meusobnog kontakta s instruktorom/mentorom, kao i osjeaj socijalne pripadnosti nekoj obrazovnoj skupini. Kao i kod tradicionalne nastave, za uspjenost u e-obrazovanju dobro je procijeniti osobne komunikacijske vjetine i planirati komunikaciju s polaznicima na nain koji pospjeuje prijenos znanja, meusobne odnose i motivaciju za svladavanje nastavnih sadraja.

14

2.6 POVEZANOST KOMUNIKACIJE I TEHNOLOGIJE U EOBRAZOVANJUTehnologija u obrazovanju na daljinu prua osnovicu za raznovrsne oblike komunikacije. Suvremena komunikacijska tehnologija u obrazovanju na daljinu treba podrati sljedee oblike interakcije: pisano i audio-vizualno prezentiranje sadraja i komunikaciju izmeu pojedinaca i grupa; pisanu i audio-vizualnu socijalnu podrku i povratne informacije pojedincima i skupini; komunikaciju, suradnju i funkcioniranje tzv. socijalne mree unutar skupine polaznika. Mnogi sustavi za upravljanje uenjem (Learning Management System - LMS) imaju ugraene razliite mogunosti za komunikaciju, poput distribucijskih lista (engl. mailing list), trenutnog slanja poruka (engl. instant messaging), diskusijskih skupina (engl. bulletin boards, newsgroups) i foruma, brbljaonica (engl. chat room) i sl. Dok je za pisanu komunikaciju dovoljno koritenje tekstualnih naina komunikacije poput elektronike pote, brbljaonica i/ili diskusijskih grupa/foruma, za potpuniju audio-vizualnu komunikaciju potrebno je koristiti audio i videokanale u komunikaciji, na sinkroni ili asinkroni nain. Treba istaknuti da je za intenzivnije koritenje zvuka i videozapisa potrebna dovoljno brza internetska veza. Sinkrone audio/videotelekonferencije u pravilu su oteane ili nisu mogue prilikom uporabe spore modemske veze. Emitiranje na webu (engl. webcasting) takoer zahtijeva brzu internetsku vezu i odgovarajuu opremu. Zanimljivo je da sa sve irom uporabom brzih internetskih veza raste i broj obrazovnih sadraja koji su dostupni on-line u formi video na zahtjev (engl. Video on demand).

15

Brz beini pristup raunalnoj mrei i Internetu (engl. wireless lan ili Wi Fi), kao i brze UMTS veze nove generacije beine telefonije, omoguit e emitiranje na webu i dvosmjernu audio/videokomunikaciju s praktiki bilo koje lokacije u bilo koje vrijeme, to e bitno unaprijediti modalitete predavanja i dvosmjernu interakcije izmeu predavaa/instruktora i polaznika, kao i izmeu samih polaznika on-line obrazovanja. Prilikom planiranja on-line sustava za obrazovanje treba razmotriti

mogunost koritenja vie odvojenih kanala komuniciranja, i to iz sljedeih razloga: pojedini polaznici mogu preferirati ili izbjegavati odreeni

komunikacijski kanal, npr. neki pojedinci radije koriste privatnu elektroniku potu nego javnu komunikaciju u forumu na webu; ponekad polaznici trebaju hitnu informaciju ili pomo, npr. ako neto ne mogu uiniti ili razumjeti u vezi s koritenjem on-line sustava za obrazovanje na daljinu, dobivenih zadataka i sl.; neke je poruke teko prenijeti ili na prikladan nain razumjeti bez koritenja komunikacije licem u lice, odnosno koritenja videokonferencije ili videozapisa osobnog izlaganja predavaa. Posebno je vano omoguiti polaznicima koji imaju hitne upite brzi odgovor nastavnika alternativnim komunikacijskim kanalima, kao to su istovremene poruke, mobilna telefonija i sl., a mnogo doprinosi i mogunost videotelekonferencijske veze, npr. pomou programa NetMeeting.

16

3 TEHNOLOGIJA I SIGURNOST 3.1 TEHNOLOGIJAU dananje vrijeme obrazovanje na daljinu teko se moe zamisliti bez znaajne primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Meutim, veliki broj razliite programske opreme moe stvoriti negativne poetne stavove prema obrazovanju na daljinu na obje strane, kako kod potencijalnih predavaa/instruktora, tako i kod polaznika on-line nastave. Nastavnik treba biti dobro upoznat sa svim vrstama programske opreme (softvera) koju e koristiti u nastavi. Za uspjenu primjenu odreenih nastavnih metoda u obrazovanju na daljinu pomou odgovarajue tehnologije potrebno je da nastavnik za svaku programsku opremu ima na raspolaganju upute za koritenje. Preporuuje se i da barem jednom, a po mogunosti i vie puta, obavi trening za praktinu uporabu svih vrsta programske opreme potrebnih za izvoenje elemenata u on-line nastavi koji su predvieni u scenariju odreenog obrazovnog procesa. Sljedeu vanu komponentu predstavlja kvalitetna tehnika podrka (potreban hardver, softver, pomono osoblje) koja e predavau/instruktoru omoguiti postavljanje obrazovnih sadraja on-line (npr. snimanje audio/videozapisa, digitalizacija podataka, konverzija u izabrani format i sl.), kao i prilagoavanje konfiguracije odgovarajue programske opreme, otklanjanje tehnikih probleme imajui u vidu koritenu sklopovsku (hardver, raunalna mrea) i programsku opremu. Tehniku podrku treba organizirati i za polaznike kako bi se bez potekoa mogli ukljuiti u razliite vrste tehnoloki podranih aktivnosti u obrazovanju na daljinu. Polaznike treba uputiti u nain instalacije i uporabe njima namijenjenih tehnologija koje im omoguuju on-line koritenje obrazovnih materijala i razliite komunikacijske aktivnosti.

17

Uspjeno funkcioniranje tehnike podrke temelji se na definiranom planu djelovanja. Taj plan djelovanja treba sadravati odgovore na pitanja kao to su: Kako e polaznici pribaviti i instalirati programsku opremu koja je potrebna za kolegij? Tko treba davati odgovore korisnicima na postavljena pitanja u vezi s tehnikom podrkom? Kako polaznici mogu prepoznati pojedine probleme i kako mogu djelovati u skladu s pojedinim problemom? Koji je telefonski broj tehnike podrke u sluaju potrebe za hitnom pomoi u rjeavanju problema korisnika? Koje je oekivano vrijeme od prijave problema do njegova rjeavanja ili primitka informacije o alternativnom postupku? Koritenje pojedinog LMS-a omoguuje se nakon postavljenih zahtjeva za raunalnom i programskom opremom koja je potrebna za rad predavaa/instruktora i polaznika kao korisnika sustava, nakon ega slijedi podeavanja njihovih postavki kako bi imali pristup odgovarajuim resursima LMS-a. Svi sudionici trebaju biti upoznati s minimalnim zahtjevima za osnovnu raunalnu konfiguraciju koja im omoguuje korektno koritenje LMS-a (veza s Internetom; tehnike karakteristike njihovog raunala: procesor, radna memorija, diskovni prostor, monitor itd.) i potrebnu audiovizualnu opremu (zvunici, zvuna kartica, kamera i mikrofon za videokonferencije i sl.). Kod potrebne programske opreme radi se o instaliranom operacijskom sustavu (Windows, Linux i sl.), pregledniku (proizvod, verzija, razni umetci - plugins), programu za rad s elektronikom potom, programu za rad s mrenim novostima i ostaloj specifinoj programskoj opremi. Namjetanje postavki posebno je vano jer krivo upisane vrijednosti mogu onemoguiti koritenje pojedinog dijela opreme ili, pak, LMS sustav u cjelini. Osnovni dio postavki odnosi se na veliinu ekrana (npr. 800*600 ili 1024*768), dubinu boja, veliinu fontova i sl. Sljedei dio postavki odnosi se na preglednik kojima se doputa izvravanje Java programa (applet), izvravanje ActiveX kontrola, upisivanje lokalnih

18

podataka - kolaia (cookies), pristup izvan lokalne mree (sigurnosna stijena firewall, proxy) i sl. Paljivo pripremljene upute za instalaciju dodatne programske podrke potrebne za obrazovanje na daljinu olakat e taj postupak tehnike pripreme za korisnike s manje vjetina u radu s informatikom tehnologijom. Vano je da upute za instalaciju sadravaju izgled korisnikog ekrana s naglaavanjem upisnih podataka/parametara, i to za svaki provedeni korak. Za uspjeno koritenje predvienih pedagokih elemenata i metoda rada s polaznicima u obrazovanju na daljinu vano je da je korisnicima u prvom planu obrazovni sadraj, a ne potekoe koje imaju s tehnologijom. Odgovarajua tehnika opremljenost i informatika pismenost bitni su preduvjeti korisnika za uspjeno sudjelovanje u obrazovanju na daljinu. Osim osiguravanja potrebnih oblika tehnike podrke za korisnike, preporuuje se procjena njihove tehnike opremljenosti i poznavanja informacijskih tehnologija prije poetka on-line obrazovanja te osiguranje dodatnog tehnikog osposobljavanja ili uputa polaznicima koji bi mogli imati potekoe u svladavanju i koritenju obrazovnih tehnologija.

19

3.2 VIZUALIZACIJAS pojavom grafikog suelja u koritenju Interneta i uporabom weba u on-line obrazovanju postaju vani brojni novi elementi o kojima treba voditi brigu prilikom razvoja programske opreme. U korisnikim sueljima kod on-line obrazovanja kompozicija sadraja na ekranu moe ovisiti o koritenom LMS-u te mogunostima parametrizacije i personalizacije ekranskih prikaza. Hipermedijske i multimedijske mogunosti web tehnologija doputaju razne kreativne aktivnosti predavaa/instruktora i dizajnera u prikazu obrazovnih i drugih sadraja, od jednostavnih tablinih prikaza, slika, animacija i simulacija, do uporabe videozapisa. Tekstualni sadraj u obrazovanju na daljinu mogue je vrlo kreativno obogatiti spomenutim multimedijskim elementima, ali postoji opasnost da se pretjeranim ukljuivanjem multimedijalnih elemenata izgubi iz vida osnovna smisao vizualizacije, a to je obrazovanje. Vrlo je vano da vizualizacija ne postanu sama sebi cilj, tj. da se ne koristi samo za postizanje efekata, ve je mnogo vanije da se vizualizirani elementi skladno uklope u obrazovni proces, ne odvlaei pozornost od drugih obrazovnih sadraja te pomaui korisniku da lake i kvalitetnije svlada gradivo. Nastavnik treba biti svjestan ogranienja koja mu postavlja LMS kada sastavlja materijale i priprema njihovu on-line prezentaciju. Svaki LMS koristi dio prostora u prikazu na ekranu za vlastitu prezentaciju/promociju (obino unutar zaglavlja). U lijevom dijelu ekrana obino se postavlja izbornik za akcije koje stoje korisniku na raspolaganju i sline potrebe. LMS omoguuje predavau/instruktoru da sredinji dio prostora na ekranu koristi za prikaz sadraja lekcija, testove, forume i sl. Taj dio moemo zvati radnom plohom korisnika, za iji je dizajn odgovoran nastavnik. Navigacijska podrka treba omoguiti lak pristup do eljenog sadraja, bez da uporabe nepotrebnih koraka. Taj proces rjeava se primjerenom informacijskom strukturom kao to je slijed, hijerarhija ili pauina. U pojedinim dijelovima bit e pogodan slijedni prolazak po sadraju (stranicama), u nekim drugim

20

temeljit e se na izboru elementa odreene razine (hijerarhije) i postupnom ulazu u dubinu sadraja novim izborima. Konano, najsloeniji oblik dobije se kada postoji sloeni skup veza ("pauina") izmeu dokumenata (stranica) tako da ne postoji poetni ni zavrni dokument. Konzistentnost vizualnog prikaza stranice i njenih elemenata vaan je initelj uspjene vizualizacije jer njome se korisniku daje sigurnost da e se jednostavnije i bez potekoa snai u svim dijelovima LMS-a. Loim izborom dimenzije stranice (npr. ako je preiroka pa treba horizontalno kliziti pokazivaem mia i pogledom da bi se vidio sav sadraj stranice) moe se postii negativan stav prema koritenju prikazanih obrazovnih sadraja. Praksa pokazuje da je tablini oblik najdjelotvorniji i najei nain postavljanja izgleda stranice. Korisno je izraditi standarde ili preporuke za dizajn stranice, to ukljuuje definiranje duljine linije, margine, broj stupaca i njihove razmake, obrube, boju pozadine, boju teksta, smjetaj, razmak i poravnanje slika i ostalih multimedijskih elemenata, izbor izmeu fiksnog i fleksibilnog prikaza itd.

21

3.3 SIGURNOSTGotovo svi korisnici Interneta upoznati su barem djelomino s opasnostima koje prijete korisnicima Interneta. Virusi, crvi, trojanski konji i sl. poznati su izrazi koji oznaavaju maliciozne programe koji stvaraju razne probleme nezatienim individualnim korisnicima Interneta, brojnim poslovnim organizacijama i obrazovnim ustanovama koje su povezane s Internetom, administratorima sustava, kao i tvrtkama koje pruaju usluge pristupa Internetu. Apsolutnu sigurnost od takvih tvorevina mogue je postii jedino kad je raunalo ugaeno! Izuzetno je vano osigurati osjeaj sigurnosti korisnika u koritenju LMS-a i programske podrke za komunikaciju u obrazovanju na daljinu jer e korisnici koji se boje za integritet svojeg raunala i osobnih podataka te strepe zbog mogueg naruavanja njihove privatnosti u sluaju sigurnosnih propusta biti demotivirani imajui u vidu koritenje njima "sumnjivih" datoteka i programske podrke, kao i suzdrani u koritenju dostupnih komunikacijskih tehnologija. Prvi element vezan uz sigurnost o kojem treba voditi brigu je operacijski sustav, njegova verzija i mogui sigurnosti propusti koji se rjeavaju instalacijom odgovarajuih zakrpa ili servisnih paketa (engl. patch, service pack) i/ili namjetanjem odreenih postavki na raunalnoj opremi. Brigu o pravodobnom auriranju sigurnosnih elemenata mogue je podijeliti na posluiteljsku i korisniku stranu. Na posluiteljskoj strani administrator sustava (iz tehnike podrke) vodi brigu o zatiti svih segmenata sustava na kojem je instaliran LMS i ostali dijelovi programske opreme. Tehnika podrka moe pripremati interne obavijesti za korisnike sustava s ciljem da ih informira o novim vrstama ugroavanja sigurnosti i aktivnostima koje treba provesti da bi se izbjegle neeljene posljedice. Na korisnikoj strani svaki je predava/instruktor i polaznik on-line obrazovanja zaduen za provoenje mjera zatite od raznih vrsta ugroavanja raunala koje korisnici koriste. To znai da korisnici trebaju pratiti i potovati interne obavijesti i preporuke administratora sustava, kao i proizvoaa operacijskog sustava koji je instaliran na raunalu.

22

Kod koritenja raunala tijekom kojeg se izvravaju razni neautorizirani programi postoji opasnost da je neki program zaraen virusom ili drugom vrstom malicioznog koda, kao i da e svoje djelovanje takvi maliciozni programi nastaviti ugroavajui podatke na raunalu korisnika. Posebno je opasno izvravanje programa koji su preuzeti (download) s posluitelja na Internetu za koji ne postoji digitalni potpis ili certifikat koji daje garanciju da program ne sadri opasne dijelove koji mogu ugroziti podatke korisnika i njegov rad na raunalu. Autorizirani LMS-i obino ne ugroavaju sigurnost svojih korisnika. Mogui izvori ugroavanja sigurnosti korisnika su dopunski alati/programska oprema kojom se eli postii dodatna funkcionalnost koja ne postoji unutar odreenog LMSa, ili kojom se pokuava nadomjestiti uporaba LMS-a kad zbog trokova ili nedostatne tehnike podrke LMS nije dostupno i/ili isplativo rjeenje za obrazovanje na daljinu. Komuniciranje elektronikom potom takoer moe ugroziti sigurnost podataka korisnika jer poruka elektronike pote moe sadravati prikriveni program unutar privitka (engl. attachment) koji se aktivira kad korisnik eli pogledati sadraj ili izvriti programski kod koji je dobio u privitku. Takvi maliciozni programi unutar privitka elektronike pote najee generiraju veliki broj novih poruka elektronike pote koje se alju na adrese osoba koje se nalaze u adresaru ili drugdje na raunalu korisnika. Osim mogunosti da ugroze integritet i privatnost podataka na raunalu korisnika, najei negativni efekti tih programa su zaepljenje komunikacijskog kanala zbog slanja velikog broja poruka. Tehnika podrka treba preporuiti svim korisnicima da instaliraju

programsku opremu (tzv. antivirusnu zatita) koja titi raunalo od svih vrsta nepoeljnih i malicioznih programa. Takvi programi svakodnevno auriraju svoju evidenciju uzoraka koda i ponaanja novih virusa i sl. tako da, ako su aurirani, u veini sluajeva osiguravaju kvalitetnu i pravovremenu zatitu. Tehnika podrka treba brinuti o sigurnosti posluitelja i podataka koji se odnose na on-line predmete/teajeve u obrazovanju na daljinu. Procedura sigurnosnog pohranjivanja podataka (backup) mora imati propisane aktivnosti na dnevnoj, tjednoj i mjesenoj bazi.

23

Privatnost korisnika usko je povezana sa sigurnou. Naruavanje privatnosti korisnika mogue je u obliku sakupljanja podataka o povijesti rada (npr. koje je Internet stranice pregledao u posljednje vrijeme) i kontaktima korisnika (npr. s kojih je adresa primao i na koje je adrese elektronike pote slao poruke), napisanim dokumentima koji se nalaze na vrstom disku korisnikog raunala, instaliranim programima itd., kao i slanjem neovlateno prikupljenih podataka odreenom posluitelju s ciljem analize rada korisnika i sl. U tu skupinu ulazi i mogue slanje podataka o korisnicima LMS sustava (bez njihovog znanja i odobrenja) tvrtkama koje se bave srodnim djelatnostima, tj. proizvode ili prodaju srodne obrazovne proizvode.

24

4 DINAMIKA OKRUENJA E-OBRAZOVANJA 4.1 ARHITEKTURE ZA POVEZIVANJE I PROTOKOLISvaki sudionik u mrei obrazovanja na daljinu mora biti povezan sa bilo kojim drugim sudionikom (eng. shake hands). Da bi to bilo mogue, svako raunalo mora govoriti istim jezikom, to znai, mora postojati arhitektura koja e ih povezati, a sastoji se od sljedeih komponenata: OSI - open systems interconnection TCP/IP - transmission control protocol/internet program SNMP - simple network managment protocol SNA - systems network arhitecture

OSI je razvijen od strane International Standard Organisation i jedini je meunarodno prihvaeni standard za komunikaciju izmeu dva sistema. Cilj je stvaranje mrenog okruenja za otvorene sisteme, gdje svako raunalo moe slobodno razmjenjivati podatke sa nekim drugim raunalom na toj, ili nekoj drugoj povezanoj mrei. OSI je skup protokola, tj. komunikacijskih pravila. Svaki od sedam OSI slojeva je zaduen za provoenje niza komunikacijskih zadataka. 7 OSI slojeva (eng. layer): Physical layer- zaduen za osnove razmjene podataka, za fizike specifikacije veze, te za uspostavu veze Data link layer- zaduen za procedure i protokole koje omoguuju povezivanje podataka na mrei, detektira bilo kakve pogreke i ispravlja ih Network layer- odreuje nain prijenosa podataka meu raunalima tako to identificira mrene adrese i krajnje toke (eng. endpoint), bira izmeu odreenih mrenih servisa kada je potrebno, nadzire detekciju

25

i ispravljanje pogreaka, zaduen za kontrolu protoka podataka i zaguenja Transport layer- definira pravila razmjene podataka izmeu niih i viih slojeva, izabire funkcije koje se koriste kod razmjene podataka, sprjeava blokiranje konekcije, obavjetava o uspostavi ili prekidu veze Session layer- zaduen za uspostavu i odravanje izmjene operacija izmeu subjekata, sinkronizaciju i prevoenje mrenih adresa Presentation layer- omoguuje komunikacijske servise time to prepoznaje razliite formate podataka (npr. kontrolira podatke i odabir sintakse, provodi sigurnosnu enkripciju) Application layer- sadri funkcije odreenih aplikacijskih servisa, kao to su, prijenos datoteka, pristup udaljenim datotekama i virtualnim terminalima, uspostavlja sinkronizira rad aplikacija Prednosti OSI-a (Newton, 1991): poveana sinkronizacija manji trokovi mrenih ureaja vea kompatibilnost razliitih ureaja konkurentnije trite interoperabilnih mrenih ureaja mehanizme komunikacijske privatnosti,

26

5 KONCEPTI E-OBRAZOVANJA 5.1 UTJECAJ OBRAZOVANJA NA DALJINUObrazovanje na daljinu je jedan od najvie rastuih aspekata uenja ili obuke danas u svijetu. Potencijalna uloga e-obrazovanja u bilo kojem obliku edukacije, uvelike je naglaena razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije, to je omoguilo nastavnicima da vie nisu usko vezani uz vrijeme i prostor. Tijekom protekla dva desetljea, u svijetu je zabiljeen rast u obrazovanju. No, u svijetu postoje i razne nejednakosti, kako globalno tako i unutar drava. U mnogim zemljama djeca i mladi ljudi imaju ogranien pristup obrazovanju, a u isto vrijeme te se zemlje moraju posvetiti i starijim generacijama. Loa kvaliteta i nedovoljno pridavanje vanosti obrazovanju je problem u mnogim zemljama. Korijen veine tih problema je financijska nemogunost ulaganja u obrazovanje.

27

5.2 TRENDOVITrendovi koji utjeu na obrazovanje u veini zemalja ukljuuju: strukturalnu reformu u obrazovanju i drutvu pomak prema ekonomiji koja se vie zasniva na znanju poveanje stupnja integracije meuzavisnost svjetske ekonomije

Vrlo brz razvoj informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija biti e primarni mehanizam koji e pokrenuti te nove promjene. Jednom kada tehnologija tj. uvjeti budu ve postojali, implementacija funkcionalne mree obrazovanja na daljinu koja se sastoji od nekoliko administrativnih i organizacijskih komponenti, e ukljuivati: objedinjenje programa, kurikuluma, poduke i strategije obrazovanja razvijena infrastruktura koja e omoguavati pristup svakom pojedincu na Internet i materijalima administraciju podataka i materijala putem Internet aplikacija, te samog sustava nastavnik i polaznik teajeva lake e pratiti korak s vremenom i bit e u toku sa tehnologijom. Obrazovanje vie nee biti samo za pojedince, ve svatko tko eli uiti moi e doi do materijala na bri, jednostavniji i jeftiniji nain ukljuivanje dodatnog osoblja i vanjskih suradnika ako bude potrebno za pripremu i administriranje materijala obrazovanja, te njihovo objavljivanje.

28

6 ZAKLJUAKKao zakljuak na temu e-obrazovanje donosim miljenja profesora s fakulteta elektrotehnike i raunarstva. Prof. dr. sc. Vedran Mornar to se tehnologije tie, FER je meu prvima prepoznao potrebu za eobrazovanjem i dugi niz godina radi na uspostavi svoje informacijske i mrene infrastrukture koja propusnou mree i performansama posluitelja moe, osim ostalih informacijskih potreba, zadovoljiti i potrebe e-obrazovanja. Odnedavno, nekoliko posluitelja ima iskljuivu namjenu posluivanja nastavnih sadraja i obavljanja nastavnih aktivnosti putem raznih sustava za upravljanje uenjem (LMS), a u procesu je uspostava podrke za njihovo uspjeno koritenje. Svi su sustavi integrirani s FER-ovim Web/intranet informacijskim portalom. Jedan od LMS-ova koji se sve vie koristi jest AHyCo, vlastiti FER-ov proizvod, razvijen uz potporu MZO-a. Ovaj sustav, uz to to posjeduje veinu funkcionalnosti poznatih srodnih sustava, kroz paradigmu adaptivnog uenja uvodi i osnovna naela konstruktivizma u procese uenja i izgradnje nastavnih jedinica (estica znanja). Studentov put kroz prostor znanja ovisi o njegovoj poetnoj i trenutnoj razini znanja, a sustav AHyCo predlae za njega optimalni put u svladavanju potrebnog znanja temeljem rezultata samotestiranja, integriranih u sustav. Na taj se nain metodika ispreplela s tehnologijom koja se trenutno koristi na FER-u. Na kraju, prilagodba nastave Bolonjskom modelu sigurno nee biti provediva bez uporabe e-obrazovanja. Mr. sc. Predrag Pale E- obrazovanje moe dati bolje rezultate obrazovanja, veu prilagoenost procesa uenja studentovim potrebama i sposobnostima, oslobaanje uitelja od rutinskih i administrativnih poslova te veu koncentraciju na obrazovne aktivnosti. No, e-obrazovanje nije samo tehnologija, ve je za njegov nastanak, primjenu i kvalitetne i korisne rezultate nuno da svi nastavnici dobro poznaju suvremenu teoriju uenja i

29

pouavanja te vladaju potrebnim nastavnikim vjetinama. Takoer su nuni pravni okvir te poticaji za stvaranje i odravanje kvalitetne nastave. Prof. dr. sc. Mario agar Kao nastavnik na FER-u elio bih rei da su domena mog odgovora kolegiji u ijoj nastavi moji suradnici i ja sudjelujemo i o kojima mogu dati relevantno miljenje (grupa predmeta Raunarski sustavi i procesi). U njihovoj realizaciji osjeam prednosti dobre mrene infrastrukture u Hrvatskoj, koja omoguuje kvalitetno uvoenje e-Learninga u nastavne procese. S druge strane, postojanje FER-ovog CMS-a te osobito WebCT-a kao specijaliziranog softvera za upravljanje uenjem koji trenutno koristimo, olakava meni i mojim asistentima stvaranje i distribuciju nastavnih sadraja, suradnju i komunikaciju sa studentima, testiranje i samotestiranje znanja. U kolegiju Distributed software development (DSD), koji se odrava u suradnji Sveuilita Malardalen iz vedske i FER-a, sinkrono izvoenje nastave u dvije udaljene uionice, kao i distribuirani razvoj programske podrke koji je sadraj ovog kolegija, ne bi bili mogui bez postojanja brze veze CARNeta s mreom Geant, FERovog TCR-a i CARNetovog sustava Polycom. Prilikom izrade online inaice tri kolegija (Raunala i procesi, Otvoreno raunarstvo, Odabrana poglavlja iz inenjerstva/Distributed Software Development) zajedno otkrivamo tajne instrukcijskog dizajna i metodike za online nastavu. Ovdje postoji potreba za kvalitetnim kolovanjem asistenata u e-Learning akademiji koja nam je, naalost, ovoga asa preskupa. Nedovoljno je i razumijevanje problematike usklaivanja ECTS bodova za iste kolegije meu hrvatskim i europskim visokim uilitima, to e se, nadam se, sazrijevanjem Bolonjskog procesa u Hrvatskoj uspjeno rijeiti u korist naih studenata.

30

7 LITERATURA1) DISTANCE LEARNING: THE ESSENTIAL GUIDE, Marcia L. Williams, 2) Kenneth Paprock, Barbara Covington; izdava: Sage Publications Inc. 3) Web portal Sredinjeg ureda za e-Hrvatska: http://www.e-hrvatska.hr 4) Web portal CARNet-a: http://www.carnet.hr 5) Web portal Fakulteta elektrotehnike i raunarstva: http://www.fer.hr

31