Kasim Nišić-Problemi u Finansiranju Malih i Srednjih Preduzeća

7/25/2019 Kasim Nii-Problemi u Finansiranju Malih i Srednjih Preduzea

1/23

UNIVERZITET U TUZLIFAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Kasim NiiPrvi ciklus studijaElktr!t"#ika i sistmi k!#vr$ij #r%ij

PRO&LE'I U FINAN(IRA)U 'ALIH I(RE*N)IH PRE*UZE+A U &iH

(mi#arski rad

Tu$la, -./0 %!d1


2/23

SEMINARSKI RAD:PROBLEMI FINANSIRANJA MALIH I SREDNJIHPREDUZEA U BiH

(A2ETAK

Uloga malih i srednjih preduzea u ukupnoj ekonomiji veine tranzicijskih zemalja,pa tako i Bosne i Hercegovine u posljednja dva desetljea postala je vrlo izraena.Uruavanje ranije ekonomske strukture, kao produkta pripadnosti tih zemaljasocijalistikoj/komunistikoj geopolitikoj s!eri, te gu"itak enormnog "roja radnihmjesta, prouzroilo je osnivanje "rojnih novih #$%a, preteito u privatnomvlasnitvu. &"og niza drutvenoekonomskih !aktora, vlasniki kapital je u veini#$%a manji od slinih konkurenata iz razvijenih zapadnih zemalja i openitoispod optimalnog. 'omercijalne "anke tako(er ne pokazuju spremnost zadugorono )nansiranje #$%a i to u velikom "roju sluajeva dovodi donaruavanja strukture "ilansi tih preduzea, kao odraza ugroene )nansijskesta"ilnosti. U ovom radu istrait emo ta su to mala i srednja

preduzea,pro"leme u )nanciranju #$%a, s naglaskom na dugorone izvore)nanciranja, na primjeru uzorka malih i srednjih poduzea u *ederaciji Bosne iHercegovine.

+


3/23


POPI( TA&ELA

a"ela - azvrstavanje preduzea prema de)niciji 0vropske komisije od1-.1-.+112. god.....................................................................................................3

a"ela + azvrstavanje preduzea prema de)niciji $vjetske "anke......................4a"ela 5. $truktura poduzea u uzorku s o"zirom na djelatnost...........................-2a"ela 6. 'oe)cijent likvidnosti u odnosu na djelatnost za +1--. godinu zapoduzea iz uzorka...............................................................................................-7

POPI( (LIKA

$lika -. ezultati implementacije 0vropske povelje o #$%u za zemlje &apadnogBalkana................................................................................................................ -1$lika +. ezultati BiH u ispunjavanju deset o"lasti 0vropske povelje....................-+$lika 5. %ore(enje provo(enje 0vropske povelje BiH i ostalih zemalja &apadnogBalkana................................................................................................................ -5

5


4/23


(A*R2A)

$8908'................................................................................................................. +

%:%;$ 8B0


5/23


/1UVO*

#alim i srednjim preduzeima pripada znaajna uloga u gospodarstvuBosne i Hercegovine, ali i cijele 0urope.U 0urostatovom izvjetaju za+1--. godinu u 0uropi posluje preko +1 miliona malih i srednjihpreduzea.0videntna je sve vea zastupljenost malih i srednjih preduzeaprema registriranom "roju poduzetnika,pa se moe rei da ista u veojmjeri pridonose razvitku i gospodarskom "oljitku zemlje.#ala i srednjapreduzea potiu dinaminost i raznolikost gospodarstva u cijelom svijetu.?jihova prilagodljivost potre"ama kupaca i zahtjevima trita smatra sevrlo vanom za sta"ilnost ekonomskog i drutvenog razvitkagospodarstva,te im stoga tre"a osigurati poticajno poslovnookruenje.Uloga #$%a u gospodarskom razvoju *ederacije Bosne iHercegovine u posljednjih dvadesetak godina,a oso"ito od poetkaprocesa privatizacije,sve je izraenija.anija, neodgovarajua ekonomskastruktura, temeljena na velikim privrednim sustavima, nuno je nalagalaproces njihovog restrukturiranja u manje,trino prilagodljivijejedinice.:sim toga, izuzetno dinamini procesi tranzicije rezultirali suoslo"a(anjem poduzetnikih potencijala, to je uvjetovalo "rz razvojsektora #$%a.%oslovno okruenje me(utim,nije stimulativno za razvojpoduzetnitva,te se do"iva dojam da drava ne vodi rauna o interesimapoduzetnika.$vrha i ciljevi istraivanja jesu istraiti znaajke )nansiranja i)nansijskog poloaja preduzea.;straivanje se zasniva na analizi)nansijske ravnotee, prvenstveno imajui u vidu ronu strukturu "ilansestanja.U !okusu istraivanja su dugoroni izvori )nansiranja te njihovutjecaj na solventnost, likvidnost, )nancijsku sta"ilnost,kao i odnosdugoronih o"veza i vlasnikog kapitala s ciljem dokazivanja vanostiznanstveno utemeljenog upravljanja dugoronim izvorima )nanciranjamalih i srednjih preduzea.Uskla(enost dugoronih izvora i dugoroneimovine vana je pretpostavka odravanja solventnosti preduzea.%ritomje oso"ito vano da je povrat na dugorono ulaganje vei od amortizacije

dugorone imovine.?ajvaniju ulogu u identi)kaciji krize poslovanja imajusljedei indikatori pad "roja zaposlenih, pad prihoda, pad pro)ta i pojavagu"itaka, niska produktivnost, prezaduenost, nelikvidnost itd.;straujuikrizu poduzea u BiH F$o!ti, Dizmi i Crnki, +1-5G dolo se donajznaajnijih pokazatelja koji ukazuju na sloenost krize, a u radunavodimo samo neke od njih

Broj preduzea sa gu"icima u poslovanju se kretao od 4.124 u +117.godini do E.5+E F5+,23G u +1--. godini. 37-

U reduzeima sa gu"itkom "roj zaposlenih u +1--. godini je-4+.431, to ini 55,+E od ukupnog "roja zaposlenih

2


6/23


U rujnu +1-+. godine evidentirano je oko 63.111 "lokiranih raunapreduzea kod poslovnih "anaka.

#e(utim, to nisu i jedini indikatori. @edna od posljedica krize,koju je dostatee kvanti)cirati, jest otean pristup vanjskim izvorima )nansiranja.:ni

pak, imaju znaajnu ulogu u razvitku sektora #$%a.%ro"lemi s kojima sesusreu #$%a u prikupljanju )nansijskih sredstava izravno utjeu narazlike u strukturi )nansiranja #$%a i velikih preduzea, kako u *BiH, takoi u svijetu.azlikujemo unutarnje i vanjske izvore )nansiranja.Udiounutarnjih izvora predstavlja postotak novih investicija koje se )nansirajuiz unutarnjih izvora ili zadrane do"iti dok se pod vanjskim izvorima)nansiranja smatra sve ostalo.'ljuni izazov predstavlja iz"or Inaj"oljeJstrategije )nansiranja.U *BiH udio vanjskih izvora )nansiranja je iznimnovisok u odnosu na unutarnje izvore )nansiranja.Banke su jedan od glavnihposlovnih partnera gotovo svakog malog preduzea.#e(utim,rizikprekomjernog oslanjanja na kratkorone "ankovne kredite namijenjeneo"rtnom kapitalu lei u tome to ta sredstva mogu "iti povuena u vrlokratkom razdo"lju, a to moe dovesti do nelikvidnosti pojedinanogpreduzea kao i ekonomije jedne drave u cjelini.

-1'ALA I (RE*N)A PRE*UZE+A 3 *EFINI4I)A

I ZNA5A);ako se o malim i srednjim preduzeima F#$%G intenzivnije govori tek odkraja prolog vijeka, saznanja o postojanju nekih primitivnijih o"lika malih isrednjih preduzea seu u daleku prolost. %rvi poznati zapisi o malompreduzeu pojavili su se prije 6111 godina. #oemo rei da je malopreduzee postojalo u gotovo svim kulturama starih naroda.=eina njih,kao to su 8rapi, Ba"ilonci, 0gipani, 9idovi, Krci, *eniani i imljani suneprestalno razvijali mala preduzea. %roizvodi i usluge tadanjihpoduzetnika veoma esto su "ili loeg kvaliteta, pa su oni na takav nainpotkradali i zavaravali svoje kupce. Upravo z"og toga je "a"ilonski kraljHamura"ije +-11. godine p.n.e. izdao zakonik sa oko 511 zakona, koji

zatiuju potroae i male preduzetnike, oso"ito od prijevare. : ulozi,znaaju i !unkcioniranju malih i srednjih preduzea u naoj naunojekonomskoj literaturi, intenzivnije poinje da se pie tek osamdesetihgodina prolog vijeka.

U 0vropskoj Uniji od ukupno +5 miliona preduzea i oko -11 milionazaposlenih, ak EE su mala i srednja preduzea. :na doprinose ukupnom"ruto drutvenom proizvodu 0U sa 71 i o"ez"je(ivala su,uoi primanjanajnovijih lanica,preko 41 miliona radnih mjesta.o konkretno znai da jeu sektoru malih i srednjih preduzea zaposleno dvije treine zaposlenih od

ukupnog "roja zaposlenih u privatnom sektoru u 0U.; u proirenoj

7


7/23


0vropskoj Uniji,male )rme e i dalje "iti klju za ostvarenje rasta,konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta.

%rilikom iz"ora kriterijuma za klasi)kaciju #$%a, najee se polazi od-. statikog,+. !unkcionalnog i5. institucionalnog Fsvojinskog G kriterijuma.

Unutar 0vropske Unije, prva zvanina de)nicija malih i srednjih preduzeadonesena je 15. aprila -EE7. godine.U martu +111.godine, tokom $amitae!ova vlada 0vropske Unije u


8/23


(rd#ja preduzea se de)niu kao )rme koje imaju preko 6E, amanje od +21 zaposlenih radnika, iji je ukupni prihod manji od 21miliona eura ili iji je ukupni "ilans manji od 65 miliona eura.

Tabela 1: Razvrstavanje preduzea prema defniciji Evropske komisije od

01.01.2005. od.

%ored de)nicije 0vropske Unije, postoji i de)nicija $vjetske "anke, kojapreduzea dijeli na nain dat u ta"eli +.

4


9/23


Tabela 2: Razvrstavanje preduzea prema defniciji !vjetske banke

61PRE*NO(TI I NE*O(TA4I 'ALIH I

(RE*N)IH PRE*UZE+A

%rednosti, odnosno nedostaci malih i srednjih preduzea naj"olje seuoavaju ako ih poredimo s velikim preduzeima. $matra se da su mala isrednja preduzea atraktivnija, inovativnija, Lesi"ilnija i kreativnija odvelikih preduzea.:snovne prednosti malih i srednjih preduzea u odnosu na velikeindustrijske sisteme su sljedee

#ala i srednja preduzea su dostupna svim pretendentima, zato too"ez"je(uju iste polazne mogunosti svima koji se odlue za mali

"iznis i to su relativno dostupna svim slojevima drutva io"razovnim strukturama "ez o"zira na pol, starosnu strukturu,imovinske razlike, stepen o"razovanja i sl.

#$% imaju znatno veu prilagodljivost tritu i odre(enim trinimkretanjima u odnosu na velika preduzea.

#$% stvaraju i najvei "roj novih radnih mjesta, poto velike )rmesvoju konkurentsku prednost grade na poveanoj automatizaciji iro"otizaciji proizvodnih i drugih pogona, to umanjuje uaeradnika u proizvodnih procesima.

#otivacija poznato je da mali "iznis zapoinju ljudi koji imaju veliki

entuzijazam, koji se odlikuje velikom motivacijom, a koja se izraava

E


10/23


u injenici da rade dugo naporno kreativno, a to prenosi na "linje isve zaposlene.

%ut od ideje do realizacije novih proizvoda je znatno krai kod malihpreduzea, to utie na nastanak novih i kvalitetnijih proizvoda.

%oto zapoljavaju relativno mali "roj ljudi Fprosjek u 0vropskoj Unijije -EG, #$% ne mogu izazvati velike drutvene poremeaje u sluajupropadanja, a veoma esto su to porodine )rme, koje sunajsta"ilniji dio svake privrede.

U malim i srednjim preduzeima najee je vlasnik ujedno i direktor)rme, to predstavlja o"jedinjenost vlasnitva i upravljake !unkcije,potie racionalno i savjesno koritenje kapitala, te predstavljadodatnu motivaciju za uspjeh.

#ali sistemi su, z"og jednostavnijih tehnolokih procesa, koji se unjima o"avljaju,ekoloki prihvatljiviji od velikih sistema, koji su,najee, glavni zaga(ivai okoline.

#ala preduzea, svojim ueem u ukupnom "roju preduzea,znaajno utiu na elastinost privrednog sistema jedne drutvenezajednice, poto svojom prilagodljivou lake naputaju svojudotadanju domenu i zapoinju proizvodnju novih proizvoda.

%ored nespornih navedenih prednosti, mala i srednja preduzea imaju iodre(ene nedostatke, kao posljedicu ogranienosti i speci)nosti, kojeproizlaze upravo iz veliine preduzea. #e(u glavne nedostatke malih isrednjih preduzea u"rajamo #ogunost "reg propadanja u odnosu na velika preduzea.

$tatistiki je dokazano da 51M61 malih )rmi prestaje s radom urazdo"lju od tri godine nakon osnivanja, a ak 71 u razdo"lju odosam do deset godina. azlozi propadanja mogu "iti su"jektivne io"jektivne prirode.

#ali preduzetnici imaju lo novani tok, pa z"og preuzetih o"avezaprema do"avljaima i nenaplaenih potraivanja, esto dolaze upoziciju nelikvidnosti,odnosno nemogunost izvravanja preuzetiho"aveza u ugovorenim i zakonskim rokovima.

&"og niskog stepena podjele rada, produktivnost u malim )rmama jerelativno niska,poto jedna oso"a o"avlja vie razliitih operacija iposlova, ime se smanjuje mogunost usavravanja i ue

specijalizacije. %late u malim preduzeima su, uglavnom, manje, naroito ako se

uzmu u o"zir i svi dodaci koje radnici do"ijaju u velikim sistemima,gdje su im prava zatiena kolektivnim ugovorima i gdje ih titisindikat.

#ala preduzea nisu konkurentna na me(unarodnom tritu, ukolikone nastupaju udrueno ili pod platom velikih preduzea Ftzv.Nekonomija o"imaIG.

&"og svega navedenog, mala i srednja preduzea predstavljaju vrlo

osjetljiv segment privrednog poslovanja, kojem je, z"og svega to se pred

-1


11/23


njih stavlja, potre"na intenzivna i neprekinuta institucionalna pomo ipodrka.

71TRET'AN 'ALIH I (RE*N)IH PRE*UZE+AU &iH

Bosna i Hercegovina je jedna od etrdesetetiri zemlje koje su usvojileEvropsku povelju o malim i srednjim preduzeima,koja predstavlja osnovnidokument zaimplementaciju politike #$%a.%ovelja podrava #$%,tako tounapre(uje zakonodavni iadministrativni okvir za njih, te od drava traida poduzmu aktivnosti u deset kljunih o"lasti,odnosno dimenzija."ndeks

politike o #!$%u za 200&. odinu ' "zvje(taj o implementaciji Evropskepovelje o malim preduzeima na )apadnom *alkanu+ Evropske komisije i,ranizacije za ekonomsku saradnju i razvoj -,E/+ ,ranization orEconomic ooperation and /evelopment,pokazuje da je Bosna iHercegovina posljednja u implementaciji %ovelje u regionu.#ala i srednjapreduzea u BiH imaju slinu ulogu u "uduem ekonomskom razvoju

zemlje,kao to je imaju #$% u zemljama 0vropske Unije,odnosno,onamoraju postati kljuni pokreta ekonomskog rasta.=ie od 71.111preduzea u BiH su mala i srednja preduzea,te je,uz preveliku stopunezaposlenosti,potre"a za "rim podsticajem razvoja privatnog sektoraneupitna.azvoj preduzea osigurava ekonomski razvoj,stvaranje radnihmjesta i novi priliv prihoda za dravu.*inancijska sredstva javnogsektora,namjenjena za rashode,kao to su plate i penzije, u sutini zaviseod razvojaprivatnog sektora,ukoliko se ele iz"jei neodrivi javni de)citi,aglavni izvor takvog razvoja moraju "iti domaa #$%.>rugim rijeima,usadanjoj ekonomiji slo"odnog trita,izvor plata svih "udetskih korisnikamogu "iti samo poreski doprinosi od zaposlenika i preduzea,ukoliko se

eli iz"jei neprihvatljivi nivo javnog duga.$hodno tome, odgovornevlastiu BiH tre"aju o"ratiti vie panje na do"ro"it i razvoj irokog sektora #$%a,s ciljem da se na djelotvoran nain stimulie ekonomija.;pak,u Bosni iHercegovini je prisutannedostatak politika na dravnom nivou,a ostvarenje i veoma mali napredak po pitanjima usvajanja nacrta $trategije #$%a,nacrta zakona i drugih predloenih inicijativa.BiH je posljednja od svihzemalja &apadnog Balkana u primjeni 0vropske povelje o #$%u, to sevidiiz dijagrama datog na slici -.

--


12/23


Slika 1. Rezultati i!lee"ta#i$e E%&'!(ke !'%el$e ' MSP)u zazel$e Za!a*"'+ Balka"a

71/1FE*ERA4I)A &iHokom +115. godine je u *ederaciji BiH,normirano na hiljadustanovnika,"ilo -E malih i srednjih preduzea,pri emu se je,pod pojmomNmalo i srednjeI preduzee,smatralo preduzee koje je imalo do +1

zaposlenih radnika.ada je sektor malih i srednjih preduzea u *ederacijiBiH uestvovao sa 63,4 u ukupnom "roju zaposlenih.%rema tome,+115.godine je u *ederaciji BiH postojalo preko 21.111 malih i srednjihpreduzea.%repreke za razvoj #$%a u *ederaciji BiH su trenutno stanjeregionalne i lokalne in!rastrukture,neadekvatan o"razovni sistem,sporost udonoenju stimulativnih propisa i njihova primjena,nepristupanostizvorima )nansiranja,proces registracije privrednih su"jekata,poreska i)nancijsko kreditna politika,kao i relativno mali "roj registrovanihprivrednih su"jekata na -1.111 stanovnika.:ko E1 su"jekata tzv.maleprivrede je u privatnom sektoru.>ominantna djelatnost male privrede je

trgovina i ugostiteljstvo u odnosu na proizvodnju.:d ukupnog "rojasu"jekata male privrede E5ME6 ine su"jekti koji zapoljavaju do -1radnika,2M7 ine su"jekti koji zapoljavaju od --M6E radnika,a tek -ine su"jekti koji zapoljavaju 21M-11 radnika.

'ada je u pitanju "roj zaposlenih u sektoru #$%a u *BiH, prema procjeni*ederalnog ministarstva razvoja, poduzetnitva i o"rta, trenutno stanje jesljedee

aG Ukupno u privredi *BiH je zaposleno -E3.356 radnika ili 6E,+3 odukupnog "roja zaposlenih F61-.+2EG u *ederaciji BiH, od ega-2+.615 ili 33,13 na neodre(eno vrijeme,te 62.55- ili ++,E5 na

odre(eno vrijeme. %rema procjenama resornog ministarstva, u

-+


13/23


sektoru #$%a je zaposleno oko 33.111 radnika F5,16 radnika popreduzeuG.

"G "roj zaposlenih u registrovanim o"rtima je 7-.+-2 Fna "azi procjene-,5 radnika po registrovanom o"rtuG,odnosno, ukupan "rojzaposlenih u #$%u i o"rtu iznosi -54.+-2.

Ukoliko se prihvate i realiziraju predloene mjere i zakljuci, oekuje segodinji rast zaposlenosti u sektoru malih i srednjih preduzea od+,2.*ederacija BiH je, posredstvom resornog *ederalnog ministarstvarazvoja,poduzetnitva i o"rta,ukljuena u proces implementacije 0vropskepovelje o #$%u za BiH,ija implementacija predstavlja strateki zadatakBosne i Hercegovine na putu pridruivanju 0vropskoj Uniji.%roved"om srednjoronog razvoja #$%a,osigurala "i se stopa rasta od+,2 godinje u narednom srednjoronom razdo"lju,a "roj pravnih oso"aporastao "i za 6.51-,to "i osiguralo zapoljavanje novih 3.EE6

radnika,odnosno +,-6 od ukupnog "roja trenutno nezaposlenih 535.2-7.$rednjoroni ciljevi razvoja o"rtnitva su prosjean godinji porast "rojao"rtnikih radnji za -1.Uzimajui u o"zir poticajne mjere koje e sepoduzimati u cilju "reg razvoja ovog privrednog sektora,oekuje se da edo kraja +1-1. godine u *ederaciji Bosne i Hercegovine poslovati 23.+53o"rtnika,koji e zapoljavati 36.613 radnika.o "i znailo poveanje "rojazaposlenih od -5.-E+ radnika u sektoru o"rtnitva.:d ukupnog "roja535.2-7 trenutno nezaposlenih moglo "i se zaposliti 5,25 samo u o"rtu.#ala i srednja preduzea,koja imaju sta"ilan rast i razvojno preduzetnitvotre"a da osigurajuzapoljavanje +/5 od ukupnog "roja zaposlenih u

privredi,uestvuju u ukupnom prometu sa 71,te doprinose 21 ukupnogB>% a.O

71-1REPU&LIKA (RP(KA

U epu"lici $rpskoj preduzea se, prema veliini, razvrstavaju na mala isrednja, uzavisnosti od

prosjenog "roja zaposlenih, ukupnog prihoda od prodaje i z"ira "ilansne aktive.

U skladu s tim, mala preduzea se de)niu kao pravna lica, koja zapoljavaju prosjeno godinje od -1 do 6E radnika, ostvaruju ukupni godinji prihod od prodaje do -1 miliona '#, ili

imaju z"ir "ilansne aktive u vrijednosti do -1 miliona '#

U okviru malih preduzea, ovdje se razlikuju i mikro preduzea, kojagodinje zapoljavaju prosjeno do -1 radnika.

$rednja preduzea su pravna lica, koja godinje zapoljavaju od 21 do +6E radnika,

-5


14/23


ostvaruju ukupni godinji prihod od prodaje do 21 miliona '#, iliimaju "ir "ilansne aktive u vrijednosti do 65 miliona '#.

Slika ,. Rezultati BiH u i(!u"$a%a"$u *e(et '-la(ti E%&'!(ke!'%el$e

Slika . P'&e/e"$e !&'%'/e"$e E%&'!(ke !'%el$e BiH i '(tali0

zeal$a Za!a*"'+ Balka"a

-6


15/23


81PO)A' I VR(TE FINAN(IRAN)A:dluke o )nancijskim resursima spadaju u skupinu iznimno vanih odluka)nansijskih managera.%rilikom na"avljanja sredstava na tritu iz"orsredstava ovisit e o raspoloivosti sredstava i njihove cijene,trenutne

)nansijske pozicije i kredi"ilnosti,stava menadera prema riziku i iza"rane)nansijske strategije.*inansijska strategija odnosi se na odluke o tomekoliko )nansijskih sredstava je potre"no,kada,na koji rok,gdje ih pri"aviti tekako upravljati tim procesom.;zvori )nansiranja mogu se podijeli prema roku raspoloivosti, premavlasnitvu te prema porijeklu.

%rema roku raspoloivosti izvora, )nansiranje se dijeli na 'ratkorono )nansiranje izvori kratko traju i raspoloivi su u

vremenu do jedne godine. 'oristi se za )nansiranje ulaganja ukratkotrajnu imovinu Fo"rtna sredstvaG.

>ugorono )nansiranje izvori dugo traju i raspoloivi su vie odjedne godina.

%rema vlasnitvu izvori )nansiranja mogu "iti =lastiti izvori Fdioniki kapital, partnerski uloziG kod kojih ne postoji

o"veza vraanja te nemaju rok dospijea. 'oriste se za ulaganjesredstva u poslovanje privrednog su"jekta na neodreneno vrijeme.

u(i izvori Fsve vrste kratkoronih i dugoronih o"veza, dugoviG kojise moraju vratiti krediteru u odre(enom roku,a koriste se za)nansiranje kratkoronih i dugoronih ulaganja.

%rema porijeklu izvori )nanciranja se dijele na Unutarnje FinterneG izvore koje je stvorilo samo poduzee

Famortizacija, zadrani do"itak, priuveG. =anjske FeksterneG izvore koje )nancijski menadment priskr"ljuje

izvana,emisijom kratkoronih i dugoronih vrijednosnih papira,uzimanjem kratkoronih i dugoronih kredita itd.

01PRO&LE'I U FINAN(IRA)U '(P9a U &iH

#ala i srednja poduzea suoavaju se s jaim ogranienjima rasta negovelika poduzea. anjivija su i osjetljivija na lou regulaciju i drugepotekoe s institucionalnim okrujem. $uoavaju se i s veim kamatnimstopama te uim iz"orom mogunosti )nanciranja nego vee tvrtkeFBartlett i Bukvi, +11-G.

%itanje dostupnosti )nancijskih sredstava je naroito vano za poduzetnikekoji planiraju pokretanje novog poduzea. U K0# BiH izvjetaju za +1--.

-2


16/23


godinu prezentirano je da su vlastiti izvori sredstava za pokretanje novihpoduzea smanjeni, ali i da postoji dovoljno kreditnih izvora raspoloivihnovim i rastuim poduzeima. %rema istom istraivanju u BiH u +1--.godini vlastiti izvori sredstava raspoloivih za nova i rastua poduzea

"iljee pad od +2,5-. :granienost vlastitih izvora, kao i visoka cijenakapitala predstavljaju "arijere daljnjeg nastajanja novih i razvoja rastuihpoduzea. ;z prakse je poznato da upravo nedostupnost ili nepovoljnadostupnost )nancijskih sredstava usporavaju razvoj i tekue poslovanjemalih i srednjih poduzetnika z"og njihove niske razine jamstvenog kapitalai drugih uvjeta koje trae komercijalne )nancijske institucije. Bankovnisustav kredite odo"rava u okviru svojih interesa, a to su maksimiziranjepro)ta i irenje "aze klijenata, pri emu je vana sigurnost naplate, a tajuvjet, me(u ostalima, esto diskvali)cira male poduzetnike.

U ovom dijelu seminarskog rada !okusirat emo se na pro"lem)nansiranja #$%a u BiH,koristei istraivaki rad koji je izvrio analizu na-2E malih i srednjih poduzea koja su podnijela svoje )nancijske izvjetajeza +1--. godinu.

Uzorak je sluajan, a njegova struktura s o"zirom na granu djelatnostinalazi se u a"lici 5.

-7


17/23


Tabela . !truktura poduzea u uzorku s obzirom na djelatnost

%oduzea su analizirana s o"zirom na veliinu,a klasi)kacija prema veliiniprovedena je prema &akonu o raunovodstvu i reviziji u *ederaciji Bosne iHercegovine FI$lu"eni glasnik BiHJ, "roj 6+/16G.%rema ovom zakonupravna lica razvrstavaju se u ovisnosti od prosjenog "rojazaposlenih,ukupnog godinjeg prihoda i vrijednosti imovine utvr(ene nadan sastavljanja )nancijskih izvjetaja u poslovnoj godini.%oslovni su"jekti

moraju zadovoljiti minimalno dva od tri navedena kriterija u ovisnosti odzakonski propisanih pragova.

U ovom istraivanju je izvrena analiza dugorone zaduenostipoduzea,analiza povezanosti dugoronih izvora )nanciranja i dugoroneimovine, te sinteza i analiza do"ivenih rezultata istraivanja radisagledavanja utjecaja dugoronog )nanciranja na solventnost, likvidnost i)nancijsku sta"ilnost poduzea.

U radu se polazi od pretpostavke da e)kasno upravljanje dugoronim)nanciranjem pretpostavlja odre(ivanje optimalne strukture kratkoronog idugoronog )nanciranja.

:cjena )nansijskog poloaja preduea zasniva se na analizi )nansijskeravnotee, prvenstveno imajui u vidu ronu strukturu "ilanse stanja.&apreduzea koja uspijevaju osigurati )nansijsku ravnoteu koja osiguravalikvidnost na dugi rok kaemo da su do"ra preduzea.?edostatak spoznajai neodgovarajui oda"ir dugoronih izvora )nansiranja izravno implicirajunegativne posljedice na solventnost, pro)ta"ilnost i poslovnu uspjenostpreduzea.U radu se polazi od pretpostavke da je optimalan oda"ir izvora)nansiranja nuan, ali ne i dovoljan uvjet za dugorono uspjeno

poslovanje preduzea.

-3


18/23


'ada se govori o strukturi )nansiranja promatraju se kratkoroni idugoroni izvori )nansiranja.'ratkoroni izvori )nansiranja za promatranapreduzea u prosjeku iznose +.114.175 '#, a dugoroni izvori 5.224.7-4'# u +1--. godini.re"a napomenuti da u kratkorone o"veze spada ikratkoroni dio dugoronih o"veza.:mjer dugoronih i kratkoronih)nansijskih o"veza moe se promatrati kao jedan od pokazateljaspremnosti )nansijskih institucija da )nansiraju #$%a.:d poetkakrize,tanije od posljednjeg kvartala +11E.godine, primjetna je tendencijasve teeg odo"ravanja dugoronih kredita,a i u sluaju odo"renja rokoviotplate su krai nego ranije.$ druge strane, i teorija i praksa pokazuju daako poduzee ima adekvatne izvore )nansiranja u tom sluaju u strukturi)nansiranja prevladavaju dugorona sredstva.

%remda ne postoje ope usvojene razine )nansijskih pokazatelja kojepromatramo,smatra se da koefcijent likvidnosti manji od -,2,a po nekimautorima ak i +,1 F=idui, +117G implicira mogunost da poduzeeostane "ez sredstava za podmirenje kratkoronih o"veza.

Tabela 3. 4oefcijent likvidnosti u odnosu na djelatnost za 2011. odinu zapoduzea iz uzorka

U naem uzorku,23 preduzea iz prera(ivake industrije ima koe)cijentlikvidnosti izme(u 1,2 i -.:ko -5 trgovakih preduzea i ++ preduzea

-4


19/23


koja se "ave poslovanjem nekretninama imaju odlian koe)cijentlikvidnosti, iznad +.

4oefcijent fnancijske stabilnosti preduzea raunamo na nain da ume(uodnos stavljamo dugorone izvore )nansiranja i dugorona sredstva

Fstalna sredstva/kapital P dugorone o"vezeG. 8nalizirajui preduzea uuzorku dolazimo do zakljuka da 65 njih ima koe)cijent )nansijskesta"ilnosti manji od -,to znai da je preduzee adekvatno )nansiralodugoronu imovinu i dio kratkoronih sredstava.'od ostalih preduzeanasluuje se opasnost evidentiranih ili skrivenih gu"itaka,usmjeravanjadijela kratkoronih sredstava u dugoronu, nelikvidnu imovinu Fnajee seradi o pogrenom koritenju kratkoronih "ankarskih kreditaG,nedostatnukapitaliziranostFvlastiti kapital manji od potre"nogG,nespremnost)nansijskih institucijaFprvenstveno "anakaG na odo"ravanje kredita saduim rokovima otplate i sl.

'ratkoroni izvori izazivaju kamatne i "rojne druge trokove kojipoveavaju rashode, smanjuju )nansijski uinak i pro)ta"ilnost.>a "i sesmanjilo trokove kratkoronog )nansiranja tre"a realno utvrditi potre"nukoliinu kratkorone imovine, identi)cirati tzv. trajna o"rtna sredstva i)nansirati ih iz dugoronih izvora, oda"rati "eskamatne ili najje!tinijekratkorone izvore )nanciranja Fdo"avljaiG,te razmotriti i drugemogunosti )nansiranja.

'ratkorono je )nansiranje vana pretpostavka likvidnosti i pro)ta"ilnostipreduzea,ali za dugorono uspjeno,odrivo poslovanje,u vidu stalno tre"aimati solventnost.:ptimalna likvidnost podrazumijeva sposo"nost

podmirenja svih dospjelih o"veza u roku dospijea,uz minimalan rizikinsolventnosti i minimalno smanjenje pro)ta"ilnosti z"og dranjaminimalne priuve likvidnosti.adi postizanja optimalne solventnostipreduzea tre"a kratkorone izvore )nansiranja koristiti samo za)nansiranje povremene kratkorone imovine.'oritenje kratkoronih izvora)nansiranja za )nansiranje stalne kratkorone imovine i dugoroneimovine nije prihvatljivo s aspekta odravanja solventnosti,te je stalnukratkoronu i dugoronu imovinu potre"no )nansirati iz dugoronihizvora.ako(er,koritenje kratkoronih izvora )nansiranja za )nansiranjetekueg poslovanja uzrokuje trokove )nansiranja koji utjeu napro)ta"ilnost preduzea.%ri donoenju odluke o koritenju kratkoronihizvora )nansiranja potre"no je da razdo"lje koritenja kratkoronih kreditaodgovara razdo"lju pomanjkanja novca kako se ne "i plaale kamate duenego to je potre"no i time se ugrozila pro)ta"ilnost preduzea.8kopreduzea ostvaruje negativni novani tok,tada manjak novca moeuzrokovati insolventnost i potre"u za dodatnim kratkoronimzaduivanjem,to poveava trokove )nansiranja i dodatno smanjujepro)ta"ilnost preduzea.

%ri istraivanju strukture )nanciranja #$%a u o"zir se mora uzeti i

okruenje u kojem preduzea posluje.:no prije svega utjee na razlike ustupnjukoritenja vanjskih, pose"ice ne"ankarskih izvora )nansiranja #$%

-E


20/23


me(u zemljama F#arkovi, +113G.%ovoljno i stimulativno okruenjepozitivno djeluje na koritenje ne"ankarskih izvora )nansiranja.o se prijesvega odnosi na dostupnost in!ormacija relevantnih za kreditore iinvestitore, stupanj pravne zatite, "rzinu i uinkovitost provo(enjaugovora i konkurenciju unutar )nansijskog sustava FCaprio i Honohan,+11-G.

,dnos duoroni6 vanjski6 obveza i vlasniko kapitala kao mjeriloper!ormansi slui za ocjenu rizinosti previsokog )nansiranja iz dugoronihtu(ih izvora.U literaturi se rijetko govori o kontrolnoj mjeri ovog odnosa.Uizraunu kontrolne mjere ovog pokazatelja polazi se od toga da vlasnikikapital tre"a iznositi minimalno +1 imovine, iako mala preduzea uveini sluajeva nemaju traenih +1 vlastitog kapitala u odnosu naimovinu, to znai da posluju s velikim rizikom u smislu mogunostiservisiranja svojih o"veza FBelak, +1-5G.&a potre"e ovog rada uzet emoda poduzea koja imaju dugorone )nancijske o"veze manje od vlastitogkapitala ne koriste u potpunosti svoj potencijal zaduivanja u svrhu razvojaposlovanja. 8nalizirajui preduzea iz uzorka,od promatranih -2Epoduzea njih ak 32,6 nedovoljno ili uope ne koristi dugorone vanjskeizvore )nanciranja.azlozi za to mogu "iti viestruki nemogunostispunjavanja strogih uvjeta koje pred #$%a postavljaju "anke i druge)nansijske institucije,nedostatna ili neadekvatna ponuda dugoronih izvoravanjskog kapitala, visoka cijena vanjskog kapitala,sla"a in!ormiranost inesnalaenje poduzetnika Foso"ito poetnikaG i "rojni drugi.

,dnos pokria kamata kao pokazatelj per!ormanse solventnosti je mjerakoja pokazuje koliko se preduzeamoe maksimalno zaduiti u tekuemvremenu iz vanjskih izvora )nansiranja :n pokazuje koliko se puta o"rnukamate u z"roju neto do"iti, porezu na do"it i rashodima kamata,akontrolna mjera je u rasponu od 6 do 7.?a primjeru analiziranih poduzeau *BiH visoke odnose pokria kamata,odnosno da je prekoraena kontrolnamjera od 7,"iljei +4 od -2E promatranih poduzea.Kledajui u odnosu nadjelatnost najvie takvih poduzea posluje u trgovini, zatim slijediprera(ivaka industrija i poslovanje nekretninama. ako(er tre"aspomenuti da negativan pokazatelj "iljei ak 51 poduzea, to znai danisu u mogunosti servisirati ak ni kamate, a samo 7,+4 poduzea imaizraunati pokazatelj u okviru kontrolnih mjera. ;z svega navedenog slijedida poduzea u najveem "roju sluajeva ili nedovoljno koriste svojpotencijal zaduivanja ili su ve prezaduena, a da vrlo mali "roj imaFteoretskiG optimalnu zaduenost.

+1


21/23


ZAKL)U5AK

$va preduzea tre"aju sta"ilne izvore )nansiranja.>ok velika preduzea

imaju gotovo "eskonane mogunosti oda"ira izvora i vrste )nansiranja,zamala i novoosnovana preduzea to ne vrijedi.?akon to iscrpe vlastiteizvore )nansiranja #$%a se susreu s mnogo"rojnim pro"lemima daljnjeg)nansiranja poslovanja.8nalizirajui )nansijske pokazatelje preduzea izuzorka dolo se do sljedeih zakljuaka

62 promatranih preduzea nikako ne koriste dugorone vanjskeizvore )nansiranjaQ

76 promatranih preduzea nema zadovoljavajui koe)cijentlikvidnostiQ

23 promatranih preduzea nije adekvatno )nansiralo dugoronu

imovinu, promatrano koe)cijentom )nansijske sta"ilnostiQ-

:dnos pokria kamata kao pokazatelja per!ormanse solventnosti u okviruje kontrolnih mjera za samo 7,+4 poduzea, dakle ostali ili nedovoljnokoriste svoj potencijal ili su prezadueni.

U radu se ne postavlja pitanje tre"aju li se preduzea zaduivati ili ne,nego na koji nain i s kojom namjenom.#enadment preduzea donosiodluku o de)niranju strukture kapitala preduzea, pri emu je neophodnokoritenje znanstveno utemeljenih metoda kako "i se iz"jegle zamkeneadekvatne strukture izvora )nansiranja i omoguio dugorono sta"ilan iodriv rast i razvoj preduzea.

+-


22/23


;straivanje potvr(uje da preduzea mogu osigurati uspjeno poslovanjeprimjenom znanstvenih spoznaja u upravljanju dugoronim izvorima)nansiranja i optimalnim oda"irom dugoronih izvora )nansiranja koji neeugroziti solventnost, likvidnost i )nansijsku sta"ilnost preduzea.:vakvopromiljanje preduzeima omoguuje postizanje 6armonije ronosti.

jeavanje pro"lema )nansiranja s kojima su suoeni poduzetnici moeznaajno utjecati na otklanjanje ogranienja rasta malih i srednjihpreduzea.?a tragu rjeavanja ovog pro"lema predlau se sljedee mjere

%oveanje vlastitog kapitala kroz jointventure projekte, razvijanjetrita kapitala i poveanje dostupnosti ne"ankarskog vanjskogkapitalaQ

Banke tre"aju preuzeti vei rizik i odo"ravati vie dugoronihplasmana kada je to potre"noQ

B*BiH i dravne agencije i institucije tre"aju odo"ravati povoljnijedugorone kredite i grant sredstva, oso"ito startup preduzeima ipreduzeima u razvojuQ

$manjenjem trokova, procedura i vremena potre"nog za registracijupreduzea izravno "i se pridonijelo po"oljanju poslovnog okruenja ikonkurentnosti "osanskohercegovakog gospodarstvaQ

>rava i njene institucije tre"aju poduzeti mjere za stvaranjepoticajnog okruenja za razvoj poduzetnitva.

:vim istraivanjem dotaknuli smo se samo malog dijela pro"lema s kojima

se susreu mala i srednja preduzea.U svezi s time, naredna istraivanjatre"a usmjeriti na promatranje istih preduzea kroz jedan odre(eni period,te upotre"om metoda analize varijanse za ponovljena mjerenja FKirden,-EE+G, istraiti postoji li statistiki znaajna razlika u oekivanjimaoda"ranih )nansijskih pokazatelja kroz godine.

?a putu rjeavanja ovog pro"lema nuno je na dravnoj razini kontinuiranoistraivati i pratiti kvalitetu )nancijskih pokazatelja preduzea,oso"itomalih i srednjih, trendove i dinamiku kretanja, kako "i se pravodo"noidenti)cirali pro"lemi i sistemski pokuala nai adekvatna rjeenja.@edinona taj nain mogue je uspjeno implementirati mjere ekonomske politike

koje nee "iti mrtvo slovo na papiru nego dati konkretne rezultate ipotaknuti odrivi razvoj ekonomije u cjelini.

++


23/23


LITERATURA

0A8 ;?0?8C;:?8

Documents

Kasim Nišić-Problemi u Finansiranju Malih i Srednjih Preduzeća