Kardiovaskularni rizik pacijenata iznad 40 godina starosti u ambulanti porodične

medicine

Mohamed Abd El Gafar, dr.med.Benjamin Palić, dr.med.

Mostar, 2013.

NAUČNI SIMPOZIJUM POVODOM SVJETSKOG DANA SRCA 2013. U MOSTARU

“KARDIOVASKULARNE BOLESTI”

U V O DKardiovaskularne bolesti(KVB )su vodeći uzrok smrti u

svim razvijenim zemljama svijeta, sve veći javno zdravstveni problem i značajno ekonomsko opterećenje za

sve zdravstvene sisteme

Spol

Rasa

Pušački status

DM HTALipidni status

Pretilost

Stil života

Navike

Pozitivna obiteljska anamneza

Postupci za procjenu faktora rizika

Dob

Dosadašnje smjernice za određivanje ukupnog KV rizika prema score tablicama (zadnjim evropskim smjernicama)

uzima u obzir sljedeće parametre:

Dob

Spol

Pušački status

Sistolički tlak (mm/hg)

Koncentracija ukupnog serumskog kolesterola

Međutim, sada je prema novim smjernicama, osim opisanih parametra za procjenu ukupnog KV rizika , u upotrebi i HDL-kolesterol.

Kada procjenjujemo kardiovaskularni rizik?

Nove smjernice definiraju vrlo veliki rizik kod

osoba sa dokazanim

KVB, dijabetesom ili

kroničnim bubrežnim bolestima.

*Na zahtjev pacijenta*Ukoliko se pri konsultaciji utvrdi:

•da je osoba pušač srednje životne dobi•gojaznost, naročito abdominalna•da je povišen jedan ili više faktora rizika kao što su krvni pritisak, masnoća ili šećer.•postoji pozitivna porodična anamneza.•postojanje simptoma koji upućuju na KVB.•ukoliko se potvrde faktori rizika trebaju se procijeniti, ali upotreba score tablica nije neophodna jer je osoba već sa visokim rizikom.

Ciljevi istraživanja

Cilj istraživanja je napraviti procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika kod pacijenata u ambulanti obiteljske medicine, te ispitati razliku u kategoriji rizika ovisno o spolu.

HIPOTEZA

Pacijenti muškog spola imaju veći kardiovaskularni rizik u odnosu na ženski spol.

Ispitanici i postupci

Istraživanje je provedeno kao presječna studija u ambulanti porodične medicine u Domu zdravlja Mostar. Obuhvaćeno je 84 ispitanika koji su bili pacijenti pod nadležnošću porodične medicine.

Odabir pacijenata je vršen metodom slučajnog izbora uz uvjet zadovoljenja isključujućih kriterija. Podaci su dobiveni iz arhiva tj. liječničkih kartona pacijenata. Korišteni su parametri zadnjeg liječničkog pregleda. Od ulaznih parametara se koristilo: dob, spol, dijabetes, pušački status, razina kolesterola. Izlazni parametar je kategorija rizika.

Odabir pacijenata se vršio metodom slučajnog odabira. Isključujući kriterij je bila dob ispod 40 godina te iznad 80 godina.

REZULTATI

MUŠKARACA

43 (51,2%)

ŽENA

41 (48,8%)

DOB

PROSJEČNA DOB

58,9

NAJVIŠE ISPITANIKA IZMEĐU

50-60 GODINA (50%)

VRIJEDNOSTI KRVNOG

TLAKA

Najviše pacijenata imalo je uredne vrijednosti krvnog tlaka

(<140mmHg)

35 (41,7%)

VRIJEDNOST KOLESTEROL

A

PROSJEČNA VRIJEDNOST

6,24±1,47 mmol/L

Raspodjela SCORE rizika za pacijente je pokazala da se

čak 71,4% nalazi u skupini umjerenog

rizika što se pokazalo statistički značajnim

RASPODJELA MUŠKARCI

Raspodjela kategorije rizika u muškaraca je pokazala da se 61% nalazi u

skupini umjerenog rizika što se pokazalo

statički značajnim

RASPODJELA ŽENE

Raspodjela kategorija rizika u žena je pokazala

da se 81,4% nalazi u skupini

umjerenog rizika što se pokazalo

statistički značajnim

Cilj ovog istraživanja je bio napraviti evaluaciju kardiovaskularnog rizika kod pacijenata u ambulanti porodične medicine.

Od 84 pacijenta njih 60 spada u grupu umjereneog rizika tj. vjerovatnost nastanka fatalnog kardiovaskularnog ishoda u 10-godišnjem razdoblju iznosi 5-10%.

Pokazalo se da postoji razlika u distribuciji po kategorijama rizika ovisno o spolu.

Sveukupno posmatrajući najlakši i najučinkovitiji način smanjenja kardiovaskularnog rizika jeste rad sa pacijetnima u smjeru promjene stila životnih navika.

Naravno, da takav rad zahtijeva iscrpan psihološki pristup pacijentu, ali je najjeftiniji i najefektniji u smanjenju ukupnog kardiovaskularnog rizika.

RASPRAVA

Procjena kardiovaskularnog rizika predstavlja dobru osnovu za prepoznavanje

pacijenata sa rizikom razvoja

kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta.

Prepoznavanje pacijenata i

pravovremena prevencija može

spriječiti razvoj istih.

ZAKLJUČCI

Kardiovaskularni rizik je veći u ispitanika muškog spola

Većina ispitanika spada u kategoriju umjerenog rizika.

LITERATURA

1. Bergman Marković B, Kranjčević K, Reiner Ž, Milaković Blažeković S, Stojanović Špehar S. Drug therapy of cardiovascular risk factors: guidelines versus reality in Croatia. Croat Med J 2005;46:984-989.2.

2. Vrdoljak D, Bergman Marković B, Kranjcević K. Statin prescription by Croatian family doctors lack of systematic proactive approach to cardiovascular disease prevention. Coll Antropol. 2009;33:1369-74.3.

3. Kotseva K, Wood D, De Backer G, De Bacquer D, Pyorala K, Keil U. Cardiovascular prevention guidelines in daily practice: a comparison of EUROASPIRE I, II, and II I surveys in eight European countries. Lancet 2009;373:929–940.4.

4. Ghandehari H, Kamal-Bahl S, Wong ND. Prevalence and extent of dyslipidemia and recommended lipid levels in US adults with and without cardiovascular comorbidities: the National Health and Nutrition Examination Survey 2003–2004. Am Heart J 2008;156:112–119.

5.PerkJ,De Backer G,Gohlke H, Graham I, Reiner Z, Verschuren WMM, Albus C, Benlian P, Boysen G, Cifkova R, Deaton C, Ebrahim S,Fisher M,Germano G, Hobbs R, Hoes A, Karadeniz S, MezzaniA, Prescott E,Ryden L, Scherer M, Syvänne M, Scholte WJM, Reimer O, Vrints C, Wood D, Luis J, Zamorano JL, Sannad F.European Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice (version 2012). The Fifth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (constituted by representatives of nine societies and by invited experts). European Heart Journal (2012) 33, 1635–1701.

6.Reiner Ž, Catapano AL, De Backer G, Graham I, Taskinen MR, Wiklund O, Agewall S, Alegria E, Chapman MJ, Durrington P, Erdine S, Halcox J, Hobbs R, Kjekshus J, Filardi PP, Riccardi G, Storey RF, Wood D; ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: The Task Force for the management of dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and the European Atherosclerosis Society (EAS). Eur Heart J 2011;32:1769-1818.

MOHAMED ABD EL GAFAR, DR.MED.BENJAMIN PALIĆ, DR.MED