Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Sveučilište u Mostaru
Fakultet zdravstvenih studija
Sveučilišni preddiplomski studij sestrinstva
Ivana Galić
Profesionalno zadovoljstvo medicinskih sestara u ambulanti obiteljske medicine
Završni rad
Mostar, rujan 2019.
Sveučilište u Mostaru
Fakultet zdravstvenih studija
Sveučilišni preddiplomski studij sestrinstva
Ivana Galić
Profesionalno zadovoljstvo medicinskih sestara u ambulanti obiteljske medicine
Završni rad
Mostar, rujan 2019.
Mjesto studije: Dom zdravlja Kupres, Dom zdravlja Mostar,
uključujući pojedine ambulante obiteljske medicine
Mentorica rada: Prof.dr.sc. Edita Černy Obrdalj dr.med.
Zahvala
Hvala mentorici prof.dr.sc. Editi Černy Obrdalj dr.med. na savjetima i pomoći tijekom
pisanja završnog rada.
Veliko hvala liječnicima i medicinskim sestrama Doma zdravlja Kupres, koji su imali
razumijevanja, volje i vremena pomoći mi kroz cijeli period obrazovanja.
Najveće hvala Bogu, mojim roditeljima i svim članovima obitelji na bezuvjetnoj ljubavi,
potpori i usmjerenju na pravi put.
1.UVOD ............................................................................................................................ 1
1.1. Primarna zdravstvena zaštita ................................................................................. 2
1.2. Djelokrug rada medicinskih sestara/tehničara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ... 3
2.CILJ ISTRAŽIVANJA .................................................................................................. 5
3.MATERIJALI I METODE ............................................................................................ 6
3.1.Ustroj studije .......................................................................................................... 6
3.2.Ispitanici ................................................................................................................. 6
3.3.Metode .................................................................................................................... 6
4.REZULTATI ................................................................................................................. 8
5.RASPRAVA ................................................................................................................ 21
6.ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 28
7.SAŽETAK ................................................................................................................... 30
8.SUMMARY ................................................................................................................ 31
9.LITERATURA ............................................................................................................ 32
10.ŽIVOTOPIS .............................................................................................................. 34
11.PRILOG ..................................................................................................................... 35
11.1.Popis grafikona ................................................................................................... 35
11.2.Popis tablica ........................................................................................................ 35
11.3.Anketni upitnik ................................................................................................... 36
1
1. UVOD
Pod pojmom sestrinstvo i djelokrug rada koje obuhvaća sestrinska struka, mnogi
uglavnom pomisle na bolnički centar, te zdravstvenu njegu bolesnika u bolničkom
krevetu. Međutim, medicinske sestre kao jedini i odgovorni nositelji zdravstvene njege
(1), svoj posao mogu obavljati i u domovima zdravlja, patronažnim službama, hitnoj
medicinskoj službi ili u privatnoj praksi. Upravo iz toga razloga, uloga i rad
medicinskih sestara u ambulantama obiteljske medicine, u zdravstvenim literaturama,
na našim područjima, slabije je zastupljena. Svjetske zdravstvene organizacije, časopisi,
portali i stručna literatura ipak su nešto više usmjereni i ovome obliku rada medicinskih
sestara, iako opet slabije u odnosu na rad medicinskog osoblja na bolničkim odjelima.
Medicinska sestra/tehničar i liječnik, članovi su istog tima, ali im je djelokrug
rada različit (1). Medicinske sestre i tehničari u timu s liječnicima obiteljske medicine
možemo definirati kao funkcionalnu skupinu zdravstvenih stručnjaka koji su usmjereni
individualnim potrebama bolesnika (2).
Medicinske sestre i tehničari u ambulantama obiteljske medicine, pored
sestrinskih intervencija, vode i administrativne poslove. Evidencije iz oblasti zdravstva,
u ovome slučaju sestrinske, služe kao izvor podataka za statistička istraživanja, ali i za
praćenje i proučavanje zdravstvenog stanja, planiranje i provođenje zdravstvene zaštite.
Profesionalna stručnost medicinskih sestara i tehničara tako je u ovome slučaju jako
bitna. Zbog sve češće informatizacije, medicinske sestre i tehničari moraju poznavati
informacijske sustave, programe i rad na računalima. Na temelju razgovora provedenog
s pojedinim medicinskim sestrama, vidljivo je da ponekad upravo zbog usluga
nevezanih za njegu bolesnika, ali i administrativnih poslova, tzv. „papirologije“, imaju
problema s vremenom. Bez obzira na to, medicinske sestru su dužne navesti sve
postupke u sestrinsku dokumentaciju koja je dio profesionalne, medicinske
dokumentacije koju zdravstvena ustanova mora imati.
Važna činjenica u ambulantnom radu medicinskih sestara/tehničara jeste u tome
da su upravo oni prvi kontakt prilikom dolaska pacijenta. U procesima komunikacije u
zdravstvenim ustanovama jedna od osnovnih barijera u komunikaciji medicinskog
2
osoblja s pacijentima je nedostatak vremena (3). Iz toga razloga, od izrazitog je značaja
dobro razvijena komunikacija i suradnja, kako s pacijentima, tako i s liječnikom
obiteljske medicine. Svaka medicinska sestra ili tehničar koji su u radnom odnosu
trebali bi se kontinuirano i trajno usavršavati, pridržavati se svih etičkih i moralnih
načela koja nalaže sestrinska struka,a sve s ciljem što kvalitetnije i sigurnije zdravstvene
njege, te unaprjeđenja zdravlja svake osobe.
1.1. Primarna zdravstvena zaštita
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Hercegbosanske županije, zdravstvenu
zaštitu u okviru zdravstvenih ustanova, pružaju zdravstveni djelatnici i zdravstveni
suradnici, primjenom suvremenih medicinskih postupaka, tehnologija i praćenjem
postignuća u razvoju medicinske znanosti (4). Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu
zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najviše moguće razine zdravlja (5). Na primarnoj
razini zdravstvene zaštite može se organizirati i provoditi nastavna i
znanstvenoistraživačka djelatnost, što može imati izrazito koristan učinak za
unaprjeđenje struke sestrinstva i usavršavanja dodatnih, suvremenih načina rada. Proces
rada u obiteljskoj medicini se zasniva na principu timskog rada, što utječe na djelokrug
rada zdravstvenih djelatnika te ustanove (6).
Primarna zdravstvena zaštita obuhvaća: djelatnost obiteljskog liječnika
medicine, djelatnost opće medicine, školsku medicinu, higijensko - epidemiološku
zaštitu, zubno - zdravstvenu zaštitu,hitnu medicinsku pomoć, medicina rada,
specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnika, zaštitu žena i djece, dijagnostičku,
ljekarničku djelatnost i patronažna zdravstvena zaštita (4).
Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite obuhvaćaju: domove
zdravlja (koji pokrivaju određeno područje), ambulante obiteljske medicine (mogu biti
dio doma zdravlja ili privatne prakse), centre za mentalno zdravlje u zajednici, centre za
fizikalnu rehabilitaciju, ustanove za hitnu medicinsku pomoć, ustanove za zdravstvenu
njegu u kući, ljekarne, ustanove za palijativnu njegu, te zdravstvenu zaštitu u
ustanovama socijalne skrbi.
3
Kao važna karika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, bez koje ova oblast zapravo
ne bi mogla niti postojati, su medicinske sestre, članovi profesionalnog tima zajedno s
liječnicima obiteljske medicine. Upravo iz toga razloga, na području Bosne i
Hercegovine projekt jačanja sestrinstva „ProSeS“, ima opći cilj unaprjeđenja sestrinske
struke, a posebno su bazirani na nivo primarne zdravstvene zaštite. Posebne
komponente ovog projekta odnose se na priznavanje sestrinske profesije, razvoj
sestrinstva u zajednici, te formalno visoko obrazovanje medicinskih sestara i tehničara
(7) koje će zasigurno imati veliki značaj za primarnu zdravstvenu zaštitu, ali i na ostale
segmente zdravstva u koje su uključene medicinske sestre i tehničari.
1.2. Djelokrug rada medicinskih sestara/tehničara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Osnovna djelatnost medicinskih sestara sve do osamdesetih godina nazivala se
„njegom bolesnika“. Tom teorijom obuhvaćalo se sedam zadaća medicinskih sestara, a
to su: održavanje osobne higijene, promatranje bolesnika, prehrana bolesnika, primjena
terapije, sudjelovanje i/ili izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata, prepoznavanje
alarmantnih stanja i pružanje prve stručne pomoći, te zdravstveni odgoj. Medicinske
sestre danas se smatraju odgovornim i stručno osposobljenim za obavljanje zadaća
vezanih za njegu bolesnika, ali i zaštitu zdravih osoba (1).
Sestrinska djelatnost čini integralni dio cjelokupne zdravstvene djelatnosti.
Organizacija rada u sestrinskoj djelatnosti mora biti fleksibilna, dinamična i
stimulativna za razvoj suvremenih tendencija u zdravstvenoj njezi (1). Zajednička svrha
medicine i zdravstvene njege je unaprjeđenje, očuvanje i ponovno uspostavljanje
zdravlja. Oni se nadopunjuju, ali njihov je doprinos u ostvarivanje određene svrhe
različit. Medicinska sestra je jedini profil zdravstvenih djelatnika osposobljen za
provođenje zdravstvene njege. Samostalan je član zdravstvenog tima, ima svoje
područje rada, ali surađuje i s ostalim članovima zdravstvenog tima (1). Na globalnom
nivou medicinske sestre čine najveći dio zdravstvenih radnika sa najviše učešća u
pružanju pomoći pacijentima (8).
4
Prema Zakonu o sestrinstvu i primaljstvu Federacije Bosne i Hercegovine,
medicinske sestre su zdravstvene djelatnice koje su obrazovanje stekle na fakultetu
zdravstvenih studija, visokim zdravstvenim školama, višim i srednjim školama
zdravstvenog usmjerenja. Djelatnost sestrinstva je provođenje zdravstvene/sestrinske
njege, a ona obuhvaća autonomnu i skupnu njegu pojedinaca u svakoj životnoj dobi,
obitelji i skupina unutar zajednice; oboljelih ili zdravih pojedinaca u bilo kojem
okruženju. Podrazumijeva promociju zdravlja, prevenciju bolesti i njegu/brigu bolesnih
osoba, nemoćnih i umirućih osoba, kao i osoba s invaliditetom, te zagovaranje,
promociju sigurne okoline, istraživanja i sudjelovanje u oblikovanju zdravstvenih
politika i sustava obrazovanja zdravstvenih djelatnika. U Federaciji BiH, voditelj tima
zdravstvene njege je diplomirana medicinska sestra ili viša medicinska sestra (9), a na
području Republike Hrvatske to može biti medicinska sestra koja je završila najmanje
preddiplomski studij sestrinstva, upisana u registar medicinskih sestara, te koja ima
odobrenje za samostalan rad , u skladu s kompetencijama stečenim obrazovanjem (1).
Medicinska sestra obvezna je evidentirati sve provedene postupke u sestrinskoj
dokumentaciji koja je dio medicinske dokumentacije, za svakog pojedinačnog pacijenta
na svim razinama zdravstvene zaštite, a sukladno propisima o evidencijama u oblasti
zdravstva. Dokumentacija predstavlja skup podataka kojima se prati provedena
zdravstvena, kao i kontrola kvalitete planirane i provedene njege.
Sestrinska dokumentacija sastoji se od:
a) kartona zdravstvene njege,
b) kartona polivalentne patronažne zdravstvene njege,
c) drugih dokumenata koje prikupi i sačini izvršitelj zdravstvene njege (9).
5
2. CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj provedenog istraživanja je:
• Prikazati opseg poslova medicinskih sestara u ambulantama obiteljske medicine
i Domu zdravlja,
• Prikazati opseg sestrinskih intervencija,
• Procijeniti zadovoljstvo medicinskih sestara uvjetima rada i trenutnom
situacijom u ustanovama u kojima rade,
• Procijeniti odnos i suradnju medicinskih sestara timom s kojim rade i
pacijentima kojim pružaju stručnu pomoć.
6
3. MATERIJALI I METODE
3.1. Ustroj studije
Istraživanje je provedeno kao presječna studija. Obuhvaćalo je prikupljanje
informacija i podataka kroz vremenski period od 15.ožujka do 10. svibanja 2019.
godine.
3.2. Ispitanici
Podatci su prikupljeni u vremenskom periodu od 15. ožujka do 10. svibanja
2019. godine. Istraživanje je provedeno na 33 medicinske sestre/tehničara u Domu
zdravlja Kupres, te Domu zdravlja Mostar, koji obuhvaća pojedine ambulante obiteljske
medicine u gradu Mostaru. Medicinske sestre i tehničari su bili upućeni u svrhu
anketiranja i dobrovoljno su pristali na ispunjavanje anketnog upitnika. Uzorak ispitanih
medicinskih sestara/tehničara u Domu zdravlja Mostar bio je slučajan, dok su
medicinske sestre u Domu zdravlja Kupres odabrane kao ciljani uzorak provedenog
ispitivanja.
3.3. Metode
Podaci su prikupljeni putem anonimnog anketnog upitnika koji se sastojao od 14
pitanja.
Anketa je sadržavala pitanja vezana za dob, spol, završen stupanj obrazovanja, te
ukupni radni staž. U upitniku su sadržana pitanja vezana za kućnu njegu, pitanja koja se
odnose na prosječan broj dnevno obavljenih kućnih posjeta, te pitanja vezana za
poznavanje vještina za obavljanje zdravstvene njege u kući. Postavljena su pitanja koja
su se odnosila na radno opterećenje brojem pacijenata, odnosom medicinskih
7
sestara/tehničara prema pacijentima, suradnja i komunikacija sa zdravstvenim timom,
ali i bolesnikom i njegovom obitelji, je li potrebna dodatna edukacija obitelji koja bi se
odnosila na zbrinjavanje oboljelog člana obitelji i koliko zapravo u svome poslu
medicinske sestre/tehničari susreću pacijente koji žive sami, bez mogućnosti obiteljske
skrbi. Na kraju, posljednja dva pitanja odnosila su se na zadovoljstvo uvjetima u kojima
medicinske sestre/tehničari rade, ali i zadovoljstvo trenutnim poslom kojeg osoblje
obavlja.
Anketni upitnik proveden je u potpunosti anonimno i koristio se samo u svrhu
pisanja završnog rada, te su medicinske sestre i tehničari prije ispunjavanja bili upoznati
s navedenim.
Dodatni podaci vezani za ukupan broj pacijenata, sestrinske intervencije, te
kućne posjete i hitne intervencije, prikupljeni su iz protokola bolesnika Doma zdravlja
Kupres, a vrijedile su za period od 08. veljače 2018. do 30. studenog 2018.
8
4. REZULTATI
Prema podatcima iz protokola bolesnika Doma zdravlja Kupres, u vremenskom
periodu od 08. veljače do 30. studenog 2018. godine, stručnu zdravstvenu pomoć, u čije
pružanje su bile uključene i medicinske sestre, zatražila je 2251 osoba, od kojih je
muškaraca bilo 1124 (49,9 %), a žena 1127 (50,1 %), što je prikazano u Grafikonu 1.
Grafikon 1. Prikaz broja pacijenata kroz mjesece.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
Broj
pac
ijena
ta
Muškarci
Žene
9
Najčešće intervencije koje su medicinske sestre obavljale unutar ambulante
obiteljske medicine bile su primjene lijekova, od čega najviše intramuskularno (46%) i
intravenozno (24,5%). Ostali oblici primjene lijekova zastupljeni su u dosta manjem
postotku. Intervencije previjanja uglavnom su se odnosile na toaletu rane, te uklanjanje
šavova kod kojih su medicinske sestre asistirale liječnicima. Dodatne asistencije
medicinske sestre su obavljale kroz intraarterijsku primjenu lijekova, punkcije tjelesnih
tekućina, ispiranje želuca, oka i uha, te kod intervencija koje su zahtijevale uklanjanje
krpelja iz tijela. Mjerenje srčanog potencijala, elektrokardiografija, jedan je od
svakodnevnih postupaka koji se provodi unutar ambulante, ali kao takav nije zabilježen
u protokol intervencija. Dobiveni rezultati prilažu se u pacijentovu dokumentaciju ili
zdravstveni karton kojeg pacijent posjeduje u određenoj ustanovi.
Kateterizacija je sestrinska intervencija koja se uglavnom primjenjivala kod
kućnih posjeta, međutim tijekom ovoga perioda zabilježeno je 30 (1,4%) plasiranja
katetera unutra Doma zdravlja. Navedeni podatci prikazani su u Grafikonu 2.
*označava intervencije u kojima su medicinske sestre/tehničari asistirali liječniku.
Grafikon 2. Prikaz sestrinskih intervencija.
1026
545
9 36 18 7
196
30
316
8 6 26 1 4 0
200
400
600
800
1000
1200
Sestrinske intervencije u DZ
10
Kroz anketni upitnik obrađeno je 33 ispitanika, medicinskih sestara/tehničara.
Od ukupnog broja, njih 24 (72,7%) su bile žene, a ostalih 9 (27,3%) bili su muškarci.
Prema raspodjeli postotka vidljiva je veća prisutnost ženskog spola. Prosječna dob kod
ispitivanih medicinskih sestara bila je 39,2 godine, dok je kod medicinskih tehničara
prosjek godina bio 36,8. Najmlađa medicinska sestra koja je ispunila anketni upitnik
imala je 24, a medicinskih tehničar 22 godine. Najveća života dob zabilježena je kod
muških ispitanika, točnije kod medicinskih tehničara i iznosila je 65 godina, dok je kod
medicinskih sestara bila 59 godina.
Grafikon 3. Brojčani odnos ispitanih medicinskih sestara i tehničara.
Muškarci ŽeneSeries1 9 24
0
5
10
15
20
25
30
Broj
ispi
tani
h
11
Prema završenom stupnju obrazovanja, 16 (49%) ispitanika navelo je srednju
školu. Njih 9 (27%) ima završen preddiplomski stručni studij, dok se 8 (24%) ispitanika
izjasnilo da imaju završen diplomski, magistarski studij sestrinstva.
Grafikon 4. Stupanj obrazovanja ispitanika.
49%
27%
24% Srednja škola
Preddiplomski studij
Diplomski studij
12
Radni staž, prema prosjeku, za 33 ispitanika iznosio je 13,6 godina. No,
podjelom ispitanika prema stupnju obrazovanja dobiveni su rezultati prosječnog radnog
staža ovisno o kvalifikaciji osoblja, a ono vrijedi: srednja škola 16,8 godina,
preddiplomski studij 12,7 godina, diplomski studij 9,7 godina.
Grafikon 5. Prikaz radnog staža prema stupnju obrazovanja ispitanika.
Srednja škola Preddiplomskistudij
Diplomskistudij Ukupno
Series1 16,8 12,7 9,7 13,6
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
God
ine
radn
og st
aža
13
Prosječan broj dnevno obavljenih kućnih posjeta iznosio je 4. Najviše ispitanika
navelo je kako obavi 1 kućnu posjetu dnevno, što je i najmanja vrijednost koja se
pojavljuje u odgovorima, dok je najveći broj dnevno obavljenih kućnih posjeta bio 17.
Na postavljeno pitanje vezano za opterećenje brojem pacijenata, 19 (57,6%)
ispitanika odgovorilo je da im broj pacijenata predstavlja radno opterećenje, te su naveli
da im opterećenje najviše utječe na kvalitetu pružanja usluga zdravstvene njege
(52,6%), aktivnost praćenja i unaprjeđenja struke i vlastito zdravlje (36,9%), te na
obitelj i prijatelje (31,5%). Ostalih 14 (42,4,%) ispitanika izjasnilo se kako im broj
pacijenata ne predstavlja radno opterećenje.
Tablica 1. Prikaz odgovora na pitanja iz anketnog upitnika.
*zbroj udjela odstupa od 100% zbog mogućnosti zaokruživanja jedne ili više tvrdnji.
Pitanje: Odgovor: N %
Predstavlja li Vam
broj pacijenata
radno opterećenje?
NE 14 42,4
DA 19 57,6
Opterećenje brojem
pacijenata utječe na:
Aktivnost praćenja i
unaprjeđenja struke 7 36,9
Kvalitetu pružanja
usluga zdravstvene
njege
10 52,6
Zdravlje 7 36,9
Obitelj i prijatelje 6 31,5
14
Od ukupnog broja ispitanika, 21 (63,6%) medicinska sestra/tehničar smatraju da
imaju znanje i vještine potrebne za zdravstvenu njegu, ali u skladu s radnim iskustvom.
Samo 1 (3,1%) ispitanik naveo je kako su znanje i vještine koje ima prilično
nedovoljne za obavljanje zdravstvene njege.
Grafikon 6. Rezultati raspodijele odgovora na pitanje: „Smatrate li da imate dovoljno
znanja i vještina potrebnih za obavljanje zdravstvene njege?“
Da, upotpunosti
Da, u skladu saradnim
iskustvomNe baš dovoljno Prilično
nedovoljno
Series1 7 21 4 1
0
5
10
15
20
25
Broj
ispi
tani
ka
15
Prije početka rada, 18 (54,5%) ispitanika odgovorilo je da su ih druge kolege i
kolegice uputile u vještine i specifičnosti vezane za zdravstvenu njegu u kući. Njih 15
(45,5%) navodi kako su sami proučavali literaturu, a 7 (21,2%) ispitanika pomoć
vezanu za zdravstvenu njegu u kući pronašli su preko tečaja i programa usavršavanja.
Grafikon 7. Rezultati raspodijele odgovora na pitanje: „Tko Vas je uputio u vještine i
specifičnosti zdravstvene njege u kući, prije nego što ste započeli s radom?“
*zbroj udjela odstupa od 100% zbog mogućnosti zaokruživanja jedne ili više tvrdnji.
Preko tečajai programa
usavršavanja
Sam/a sampruočavao/la literaturu
Drugekolege/koleg
iceNitko Ostalo
Series1 7 15 18 2 0
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
Broj
ispi
tani
ka
16
Ono što pacijent nije razumio, 15 (45,5%) ispitanika uvijek će mu to objasniti, a
njih 16 (48,5%) to čine često. Po 1 (3%) ispitanik, na ovo pitanje, odgovorio je da
ponekad, to jest, nikada ne objasni pacijentu ono što nije razumio.
Kroz radno vrijeme, 1 (3%) medicinska sestra/tehničar, odgovorila je kako
uvijek u svome poslu susreće bolesnike koji žive sami. 25 (75,7%) medicinskih
sestara/tehničara navelo je kako često susreću bolesnike koji sami žive. Njih 7 (21,3%)
navodi kako ponekad u poslu kojeg obavljaju susretnu takve bolesnike.
Tablica 2. Prikaz odgovora na pitanja iz anketnog upitnika.
Pitanje: Odgovor: N %
Koliko često
objasnite pacijentu
stvari koje nije
razumio?
Nikada 1 3
Ponekad 1 3
Često 16 48,5
Uvijek 15 45,5
Ukupno: 33 100%
Koliko često u
svome poslu
susrećete bolesnike
koji sami žive?
Nikada 0 0
Ponekad 7 21,3
Često 25 75,7
Uvijek 1 3
Ukupno: 33 100%
17
Na pitanje vezano za suradnju i komunikaciju, ispitanici su imali ponuđene
odgovore koji su se odnosili na bolesnika i članove obitelji, te na članove tima s kojim
rade.
15 (46%) ispitanika odnos s bolesnikom i članovima obitelji je ocijenilo dobrim,
11 (33%) vrlo dobrim, 4 (12%) zadovoljavajućim, 3 (9%) ispitanika izvrsnim, a niti
jedan ispitanik nije zaokružio ponuđeni odgovor loše.
Grafikon 8. Suradnja i komunikacija s bolesnikom i članovima obitelji.
9%
33%
46%
12% 0%
Bolesnici i članovi obitelji
izvrsno (5)
vrlo dobro (4)
dobro (3)
zadovoljavajuće (2)
loše (1)
18
Suradnju sa zdravstvenim timom, 12 (38%) medicinskih sestara/tehničara
ocijenilo je vrlo dobrim, izvrsnim je ocijenilo 9 (28%) ispitanika, zadovoljavajuće 6
(19%), 3 (9%) dobrim, dok su 2 (6%) ispitanika suradnju i komunikaciju s timom
ocijenili lošim.
Grafikon 9. Suradnja i komunikacija s članovima tima.
28%
38%
9%
19%
6%
Članovi tima
izvrsno (5)
vrlo dobro (4)
dobro (3)
zadovoljavajuće (2)
loše (1)
19
Na pitanje koje se odnosilo na dodatnu edukaciju obitelji, koja bi bila usmjerena
zbrinjavanju oboljelog člana obitelji, samo je 1 (1%) ispitanik odgovorio kako takva
edukacija nije potrebna. Ostali ispitanici, točnije njih 32 (97%) odgovorili su kako je
edukacija obitelji potrebna.
Tablica 3. Prikaz odgovora na pitanje iz anketnog upitnika.
Pitanje: Odgovor: N %
Smatrate li da obitelj treba proći kroz dodatnu edukaciju o
zbrinjavanju člana obitelji?
DA 32 97
NE 1 3
Ukupno: 33 100%
Posljednja dva anketna pitanja odnosila su se na zadovoljstvo medicinskih
sestara/tehničara uvjetima na radnom mjestu, ali i zadovoljstvo poslom kojeg trenutno
obavljaju.
Potpuno zadovoljstvo uvjetima na radnom mjestu zaokružilo je 2 (6%)
ispitanika. Zadovoljno je 18 (55%) ispitanika, 10 (30%) ih je nezadovoljno, a 3 (9%)
ispitanika su izrazila potpuno nezadovoljstvo uvjetima na radom mjestu.
Poslom kojeg trenutno obavljaju, potpuno zadovoljstvo iskazalo je 8 (24%)
ispitanika. 22 (67%) medicinske sestre/tehničari zadovoljne su, ali smatraju da bi dosta
toga trebalo promijeniti. Od ukupnog broja ispitanika, njih 3 (9%) navelo je da nisu
zadovoljni trenutnim poslom kojeg obavljaju.
20
Grafikon 10. Prikaz zadovoljstava uvjetima na radnom mjestu.
Grafikon 11. Prikaz zadovoljstva sestrinskim poslom.
6%
55%
30%
9%
potpuno zadovoljan/na
zadovoljan/na
nezadovoljan/na
potpuno nezadovoljan/na
24%
67%
9%
Da, u potpunosti samzadovoljan/na
Da, ali trebalo bi dostatoga promijeniti
Ne, nisam zadovoljan/na
21
5. RASPRAVA
Cilj reforme unutar zdravstva Federacije BiH jest poboljšanje dostupnosti
primarne zdravstvene zaštite svim stanovnicima. Prema obrađenim podatcima unutar
2017. godine uspostavljen je rast broja ambulanti, a iz podataka redovne zdravstvene
statistike unutar primarne zdravstvene zaštite, zaposleno je više od jedne petine
medicinskih sestara/tehničara. U periodu 2014. godine, unutar primarne zdravstvene
zaštite, na 100 000 stanovnika, raspoređeno je 127 medicinskih sestara (10), dok je na
isti broj stanovnika u 2017. godini taj broj medicinskih sestara porastao na 140 (11).
Primarna zaštita unutar zdravstva predstavlja važnu kariku za daljnju obradu pacijenata,
no i kao takva malo se pažnje usmjerava njoj. Izrazito mali broj znanstvenih radova u
okvirima sestrinstva usmjeren je medicinskim sestrama i tehničarima u ovome području
rada.
U provedenoj studiji korišten je samostalno konstruiran anonimni anketni
upitnik. Anketni upitnik se sastojao od 14 pitanja. Ispitivanje je provedeno na 33
medicinske sestre/tehničara koji svoj rad obavljaju unutar doma zdravlja, točnije u
ambulantama obiteljske medicine. Od ukupnog broja ispitanih, ženska populacija je
činila udio od 72,7%, dok je muška populacija zauzela udio od 27,3%. Iz priloženih
podataka vidljiva je nadmoć ženske populacije, no broj muškaraca u sestrinstvu danas
se sve više povećava. U Federaciji Bosne i Hercegovine danas ne možemo pronaći
relevantne podatke o broju zaposlenih medicinskih sestara, a samim time nemamo pravi
uvid niti u položaj i postotak zaposlenih muškaraca u službi sestrinske profesije. U
SAD-u je 2008. godine, prema podacima američkog Ministarstva zdravstva i socijalne
skrbi, bilo oko 9,6% muškaraca unutar sestrinske struke. Britanska komora medicinskih
sestara i primalja u svojem je Registru 2008. godine imala 10,6 % muškaraca. Iz
navedenih podataka možemo pretpostaviti da je broj medicinskih tehničara na našim
prostorima približno sličnog postotka (12).
Starosna dob ispitanih medicinskih sestara bila je 39,2 godine, dok je kod
medicinskih tehničara ta dob bila 36,8 godina, a podatci su prikazani u Grafikonu 3.
Prema dobivenim podatcima koji se odnose na završen stupanj obrazovanja, završenu
srednju školu navelo je 49% ispitanika. Preddiplomski studij, točnije prvostupništvo
22
sestrinstva, završilo je 27% ispitanih, dok diplomski studij, to jest magisterijsko
obrazovanje iz područja sestrinstva ima završeno 24% ispitanih. Prema podatcima
Zavoda za javno zdravstvo, posljednjih godina je registriran porast broja zaposlenih sa
završenim fakultetom zdravstvenih studija, sa učešćem od 3,6% u ukupno zaposlenim u
zdravstvu u 2017. godini. Završenu dodatnu edukaciju iz oblasti obiteljske medicine je
imalo 90,3% medicinskih sestara/tehničara od ukupno 1.329 medicinskih sestara koje su
radile u službama obiteljske medicine. Prema podacima redovne zdravstvene statistika
za 2017. godinu blizu polovine medicinskih sestara/tehničara (43,3%) zaposlenih u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH je radilo u službama obiteljske medicine
(11). Od ukupnog radnog staža, prema prosjeku, najviše u radnom odnosu čine
zaposleni zdravstveni djelatnici sa srednjom školom, kod kojih radni staž iznosi 16,8
godina. Najmanji radni staž imaju medicinske sestre/tehničari sa završenim diplomskim
studijem, koji iznosi 9,7 godina, što potvrđuje činjenica dužeg perioda obrazovanja.
Generalno gledano na radni staž ispitanika, on je prema prosjeku iznosio 13,6 godina.
Podatci prikazani u Grafikonu 5.
U sklopu primarne zdravstvene zaštitu, važnu uloga ima Hitna medicinska
pomoć. Prema protokolu bolesnika Doma zdravlja Kupres, u periodu od 08. veljače do
30. studenog 2018., zabilježena je 51 hitna medicinska intervencija. U većini slučajeva
radilo se prometnim nesrećama, gdje su sudionici imale lakše tjelesne ozljede koje je
trebalo sanirati, međutim zabilježeni su slučajevi u kojima je zbog težine ozljeda bila
potreba pratnja ozlijeđenim do Županijske bolnice Livno, na daljnju kliničku obradu.
Unutar doma zdravlja, pa tako i unutar ambulante obiteljske medicine
organizirana je i služba kućne medicinske njege. U navedenom periodu, medicinske
sestre iz Doma zdravlja Kupres imale su 129 kućnih posjeta. Prema prosječnom
izračunu, dnevno su obavljale 2 do 3 kućne posjete, što odgovara i podatcima
dobivenim istraživanjem. Naime, ispitanici koji su ispunjavali anketni upitnik,
odgovorili su i na pitanje vezano za dnevni broj kućnih posjeta, koji je prema prosjeku
iznosio 4. Iz podataka Zavoda za javno zdravstvo, broj kućnih posjeta u periodu od
2010. do 2014. naglo je padao (10), no u 2017. godini registriran je izrazit porast broja
kućnih posjeta medicinskih sestara/tehničara (11). Najčešće provedene sestrinske
intervencije bile su intravenozne primjene lijekova koje su činile 43,5% od ukupnih
23
intervencija. Nakon toga, prema učestalosti, bile su intramuskularne primjene lijekova,
38,8%. Previjanja su činila 9,3% od svih intervencija, te su se odnosila uglavnom na
toaletu i obradu kirurških rana, a plasiranje katetera bilo zastupljeno 7%. Ono što je
bitno kod kućnog liječenja je svakodnevna evidencija i pomno vođenje potrebne
dokumentacije, kontrola, evaluacija postupaka, te praćenje nuspojava koje se mogu
pojaviti prilikom primjene lijekova (13).
Prema protokolu bolesnika Doma zdravlja Kupres, u vremenskom periodu od
08. veljače do 30. studenog 2018. godine upisano je 2251 pacijent, od čega 49,9%
muškaraca i 50,1% žena, koji su zatražili stručnu pomoć. 42,4% od svih ispitanih
medicinskih sestara/tehničara odgovorilo je kako im broj pacijenata ne predstavlja radno
opterećenje. Nešto veći postotak ispitanika, točnije 57,6%, navodi kako im određeni
broj pacijenata predstavlja opterećenje. Prema podatcima dobivenim od Zavoda za
javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, primarnu zdravstvenu zaštitu je na
100.000 stanovnika osiguravalo 140 medicinskih sestara/tehničara, a na jednog liječnika
medicine su u prosjeku radile dvije medicinske sestre/tehničara (1,9). U usporedbi sa
2016. godinom broj medicinskih sestara/tehničara je povećan za 6,8% (11). Informacije
dobivene kroz razgovor s medicinskim sestrama/tehničarima upućuju na dodatna
opterećenja nevezana za broj pacijenata. Naime, mnoge medicinske sestre/tehničari
ističu problem opterećenja djelatnostima koje nisu vezane za pacijente i skrb o
pacijentima. Veliki broj ispitanika istakao je nedostatak vremena i ograničenost zbog
administrativnih poslova, ispunjavanja dokumentacije, tzv. “papirologije“, te
nedovoljnu edukaciju i upućenost u noviji informatički sustav, što može rezultirati
velikim gubitcima vremena i padom kvalitete usluga sestrinstva u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti. Najviše ispitanika, 52,6%, označili su da opterećenje brojem
pacijenata utječe na kvalitetu pružanja usluge zdravstvene njege. Podjednak postotak od
36,9% izjasnio se kako opterećenje utječe na aktivnosti praćenja i unaprjeđenja struke,
te ne zdravlje. Utjecaj na zdravlje od velikog je značaja, zbog sve češćih oboljenja
medicinskih djelatnika, uglavnom zbog izloženosti stresu i opterećenja poslom, što u
konačnici može rezultirati upravo različitim oblicima oboljenja, fizičkim, psihičkim,
socijalnim problemima u privatnom životu zdravstvenih djelatnika, što se u dosta
velikoj mjeri odražava upravo na kvalitetu posla kojeg obavljaju. Najmanje zastupljen
odgovor, ali i ne manje važan, je utjecaj na obitelj i prijatelje, što je navelo 31,5%
24
ispitanika. Kako bi se osigurala što bolja kvaliteta zdravstvene njege važno je aktivnosti
i programe sestrinstva mijenjati kako bi se osigurala ili poboljšala kvaliteta zdravstvene
njege u definiranom medicinskom okruženju. U pojedinim situacijama medicinske
sestre/tehničari navode i manjak sestrinskog kadra koji bi bio pravilno raspoređen s
obzirom na broj stanovnika u određenom mjestu. Kroz neformalni razgovor ispitanici
su navodili kako nisu baš u mogućnosti pratiti inovacije i promjene, s ciljem poboljšanja
kvalitete usluga, te kako rijetko, a skoro i nikako nemaju priliku sudjelovati na stručnim
seminarima, simpozijima i edukacijama. Medicinske sestre imaju pravo i obvezu
stručnog usavršavanja stalnim obnavljanjem stečenih znanja i usvajanjem novih znanja i
vještina, u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja sestrinstva.
Trajno stručno usavršavanje može se provoditi kroz stručne seminare, tečajeva i stručne
skupove (14), no, međutim, to se ne može potvrditi prema činjenicama koje su iznijele
ispitane medicinske sestre. Od ukupnog broja sestrinskih intervencija (2228) u
prikazanom periodu, najviše intervencija bilo je usmjereno primjeni lijekova. Tako su
najveću učestalost imale intervencije intramuskulanog (46%) i intravenskog (24,5%)
oblika primjene lijekova. Ostali oblici primjene lijekova zastupljeni su u dosta manjem
postotku. Previjanja su činila 14,2% od ukupnog broja intervencija, a uglavnom se u
ovome slučaju radilo o povredama, toaleti rana i opeklina. Osim navedenih zabilježene
su i amputacije prstiju, namještanja i postavljanje longeta, ispiranje uha, oka, te vađenje
stranog tijela kod kojih su medicinske sestre/tehničari asistirali liječniku.
Obradom podataka dobivenih na pitanje vezano za posjedovanje odgovarajućeg
znanja i vještina vezanih za zdravstvenu njegu, 63,6% ispitanika odgovorilo je da imaju
odgovarajuće znanje i vještine, ali u skladu s radnim iskustvom. 21,2% ispitanih smatra
da u potpunosti ima znanja i vještina za zdravstvenu njegu. Ne baš dovoljno znanja
odgovorilo je 12,1%, dok njih 3,1% smatra da je znanje koje posjeduju prilično
nedovoljno za obavljanje zdravstvene njege. Poveznica za ovaj problem može se
pronaći u samome programu obrazovanja kako kroz srednje škole, tako i tijekom
fakultetskog obrazovanja medicinskih sestara/tehničara. Naime, potrebno bi bilo
poseban naglasak staviti na praktični dio nastave koji će zasigurno imati velikog
utjecaja na izlazak iz obrazovanja sa puno većim i važnijim znanjem, koje se steklo
praktičnim vještinama, to jest vježbama. Teorijski dio nastave definitivno ima svoju
ulogu tijekom obrazovanja, no naglasak bi trebao biti na kliničkim vježbama koje će
25
budućim medicinskim sestrama/tehničarima osigurati bolje i brže uključivanje u okolinu
u kojoj počinju s radom. Stupanj kvalitete znanja medicinskih sestara/tehničara
najvažniji je čimbenik za provođenje sigurne i učinkovite zdravstvene njege. Međutim,
proces implementacije usvojenog teorijskog znanja medicinskih sestara/tehničara u
uporabi svakodnevnih praktičnih vještina nailazi na teškoće, kako tijekom obrazovanja,
tako i nakon njegova završetka (15). Program obrazovanja može imati utjecaj na
novoizgrađene medicinske sestre i tehničare koji počinju s radom, no kod medicinskih
sestara/tehničara s nešto većim iskustvom, problem predstavljaju noviji, suvremeniji
načini pristupa bolesniku, što su kroz razgovor i naveli kao problem (modernizacija
informatičkog sustava, nemogućnost sudjelovanja na stručnim simpozijima, seminarima
i edukacijama).
Nakon izasla iz obrazovnog sustava, medicinske sestre/tehničari ulaze u
područje gdje moraju pokazati svoje znanje stečeno tijekom školovanja. U tome
trenutku mnogi mogu naići na prepreke prilagodbe i usavršavanja sestrinskih tehnika
koje su bitne u području u kojem počinju s radom. Na anketno pitanje u kojem se tražilo
da ispitanici navedu tko ih je uputio u specifičnosti vezane za kućnu njegu, 54,5% ih
odgovorilo kako su to bile druge kolege i kolegice, što opisiva timski rad u koji se
uključuje novi zdravstveni djelatnik. Samim time možemo reći da je u sestrinskom timu
izrazito važan profesionalni odnos, nadopunjavanje i integracija. Kroz cijeli period
profesionalnog rada, medicinske sestre i tehničari dužni su nadograđivati i usavršavati
svoje zvanje, pa je tako 45,5% ispitanih, pored pomoći drugih kolega i kolegica s više
radnog iskustva, dodalo kako su samostalno proučavali stručnu literaturu vezanu za
zdravstvenu njegu u kući. 21,2% ispitanika navelo je kako su u ovaj oblik zdravstvene
njege bili upućeni preko tečaja u dodatnih programa usavršavanja.
Prema procjeni broja stanovništva u 2016. i 2017. godini na razini Federacije
Bosne i Hercegovine, uključujući sve županije, došlo je do promjene u dobnoj strukturi
stanovništva. Vidljive su promjene koje ukazuju na porast starijeg stanovništva, dok se
udio mlađe populacije smanjio (12). Iz vidljive trenutne situacije, može se zaključiti
kako sve više mladih osoba, uključujući ponajviše zdravstvene djelatnike sposobne za
rad, napušta naše prostore, te tako uglavnom ostaje starije stanovništvo koje više nije
radno, a sve češće niti životno aktivno. 75,7% ispitanih navodi kako često kroz
26
obavljanje sestrinskih djelatnosti nailaze upravo na osobe koje same žive, te se u
najvećem broju radi o osobama starije životne dobi. Nalazeći se u situaciji u kojoj
pacijenti sami žive, potreban je poseban pristup, jer uglavnom ne postoji pratnja obitelji,
preko koje bi mogli dati savjet ili uputu u dodatnu brigu vezanu za zdravlje ili bolest.
45,5% ispitanih medicinskih sestara/tehničara uvijek, a 48,5% često objasni pacijentu
ono što nije razumio. U ovome slučaju važno je imati strpljenja za takve osobe,
razgovijetno i jasno im reći najosnovnije informacije koje su za njih važne, te upute
napisati na papir, ukoliko bolesnik zna čitati. U situaciji kod koje bolesnik ipak ima
obiteljsku pratnju, važno je i njima također objasniti informacije koje su važne. Tijekom
razgovora o sličnim situacijama, mnogo ispitanika navodi problem tijekom
komunikacije s obitelji i mlađim bolesnicima koji dolaze bez pratnje, odnosno problem
koji se odnosi na internet, to jest pronalaženje dijagnoza i „najboljeg“ načina liječenja i
skrbi na internetu. Kroz anketiranje dobiven je i podatak o tome smatraju li medicinske
sestre/tehničari da obitelj treba proći dodatnu edukaciju vezanu za zbrinjavanje
oboljelog člana, na što su u 97% slučajeva odgovorili da je edukacija potrebna. Samim
time, medicinske sestre/tehničari pored uputa vezanih za osnovnu njegu i zbrinjavanje, i
s obzirom na sve svoje kompetencije, mogu provoditi programe edukacije obitelji.
Komunikacija i suradnja medicinske sestre/tehničara s bolesnikom i članovima
obitelji, ocijenjena je u najvećem postotku, 46%, ocjenom dobar. Kao što je već ranije
spomenuto, dosta problema predstavljaju pretraživanja interneta vezano za zdravstveno
stanje. Samim time dolazi do problema u suradnji, jer pacijent ili obitelj, smatraju da
imaju već dovoljno znanja koje im je potrebno, te tako ne žele surađivati sa
zdravstvenim timom. Bilo kako bilo, sposobnost komuniciranja vrlo je važna vještina i
vitalni je dio pružanja zdravstvene zaštite. Medicinska sestra/tehničar mora imati
profesionalni odnos s oboljelim i njegovim članovima obitelji. Kroz komunikaciju i
suradnju medicinske sestre i tehničari postaju bolji u svome poslu, harmoniziraju
odnose s drugim osobama, te tako smanjuju stres i nezadovoljstvo (14). Suradnja i
komunikacija s članovima tima, u 38% slučajeva, ocijenjena je vrlo dobrim, izvrsnim u
28%, dok su ostale ocjene zastupljene u nižim postotcima. Prema Zakonu o sestrinstvu
Republike Hrvatske, medicinska sestra mora surađivati sa svim članovima tima te cijeniti
vještine i doprinose kolegica. Prema njima se mora ponašati pravedno i bez diskriminacija. Medicinska sestra mora ostvariti djelotvornu komunikaciju i dijeliti svoje znanje i vještine s
27
ostalim članovima tima, što je i potrebno za dobrobit pacijenata (16). Što se tiče procesa
komunikacije unutar tima, model komuniciranja medicinska sestra – medicinska sestra
dvosmjeran je. No, međutim, hijerarhija sugerira da postoji i jednosmjerna komunikacija
(14).
Na samome kraju anketiranja, postavljena su pitanja vezana za uvjete rada i
zadovoljstvo poslom kojeg obavljaju. Iz vrlo šarolikog odnosa odgovora, 55% ispitanih
je zadovoljno, 30% nezadovoljno, dok ih 9% navodi kako su u potpunosti nezadovoljni
uvjetima rada. Uglavnom se u ovome slučaju radi o dosta niskim plaćama medicinskih
sestara/tehničara, ali i niskim plaćama unutar cijelog zdravstvenog sustava u Federaciji.
Naime, pored toga, navodi se i veliki broj noćnih smjena, što je vidljivo kod
medicinskih sestara/ tehničara u Hitnim medicinskim službama. Zbog prenatrpanosti
posla uzrokovanog uglavnom manjkom medicinski kompetentnog osoblja, medicinske
sestre/tehničari u sve većem broju napuštaju radna mjesta, te u potrazi za boljim, posao
traže u zapadnoeuropskim zemljama. Ispitanici navode i kako opterećenje poslom
utječe na zdravlje, ali i obitelj, te se u dosta slučajeva upravo zbog ovakvih ili sličnih
razloga, odlučuju ili razmišljaju otići. Unatoč svim preprekama na koje nailaze u
sestrinskom poslu, ispitanici (67%) su generalno gledano zadovoljni poslom kojeg
trenutno obavljaju, ali posebno naglašavaju kako postoji dosta toga što se treba
izmijeniti, počevši od obrazovanja, visine plaća, noćnog rada, prekovremenog rada,
kvote za zapošljavanje i slično. Kao nadu za nešto bolje, ulijeva projekt jačanja
sestrinstva u BiH, koji je identificirao mnoge izazove unutar sestrinstva koji negativno
utječu na razvoj sestrinske profesije.
28
6. ZAKLJUČAK
Sestrinska djelatnost čini integralni dio cjelokupne zdravstvene djelatnosti. S
toga, organizacija rada u sestrinskoj djelatnosti mora biti fleksibilna, dinamična i
stimulativna za razvoj suvremenih tendencija zdravstvene njege. Unutar primarne
zdravstvene zaštite, to jest u ovome slučaju Doma zdravlja i ambulanti Obiteljske
medicine koja može biti jedna od sastavnica te ustanove, medicinske sestre/tehničari u
suradnji s liječnicima obiteljske medicine čine zdravstveni tim. Zajednička svrha
zdravstvenog tima predstavlja tako unaprjeđenje, očuvanje ali i ponovno uspostavljanje
zdravlja pojedinca. Medicinske sestre/tehničari u ovome području rada, kao i u ostalim,
predstavljaju samostalnog člana tima i imaju svoje područje rada. Zadaće medicinske
sestre/tehničara obuhvaćaju postupke provođenja zdravstvene njege, no pored toga
obuhvaća autonomnu i skupnu njegu osoba u svakoj životnoj dobi i u bilo kojem
okruženju. Medicinske sestre/tehničari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti predstavljaju
prvu stepenicu pacijentu, kao ulazak u sustav zdravstva i kao takva čini prvi kontakt s
njim. Vrlo važna sposobnost medicinske sestre/tehničara u ovome obliku rada jest
upravo komunikacija s pacijentima, a posebno je važna i za rad zdravstvenog tima u
koji je uključena. Medicinska sestra/tehničar pored sestrinskih intervencija, vode i
administrativne poslove, evidencije, statističke obrade i proučavaju zdravstveno stanje
stanovništva.
Prema podatcima Doma zdravlja Kupres u periodu od 08. veljače do 30.
studenog 2018. godine obrađen je 2251 pacijent (Ž 50,1%; M 49,9%). Ukupan broj
sestrinskih intervencija u tome periodu iznosio je 2228. U najvećoj zastupljenosti bile su
primjene lijekova, od čega najčešće intamuskularni i intavenozni oblici. Sestrinske
intervencije uključivale su i ostale oblike primjene lijekova, previjanje, svakodnevno
mjerenje elektorkariodgrafije, te asistencije liječniku. Unutar Doma zdravlja može biti
organizirana i Hitna medicinska služba, ali i služba kućne njege. U prethodno
navedenom periodu zabilježena je 51 hitna medicinska intervencija. Unutar Doma
zdravlja, ali i ambulante Obiteljske medicine, organizirana je i služba kućne njege.
Ukupan broj kućnih posjeta iznosio je 129. Prema prosječnom izračunu, dnevno su
obavljanje 2 do 3, što odgovara i prosjeku dnevnih kućnih posjeta ispitanika kod kojih
je taj broj bio 4. Najčešće intervencija medicinskih sestara/tehničara u ovoj oblasti bile
29
su primjene lijekova: intravenozno (43,5%), intramuskularno (38,8%). Zabilježena su i
previjanja (9,3%) koja su se uglavnom odnosila na toaletu i njegu kirurških rada, te
planiranje katetera koje je bilo nešto manje zastupljeno (7%).
Kroz anketni upitnik obrađeno je 33 ispitanika, medicinskih sestara/tehničara.
Od ukupnog broja, njih 24 (72,7%) su bile žene, a ostalih 9 (27,3%) bili su muškarci.
Dobni raspon kreće se od 22 do 65 godina. Uvjetima rada u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti zadovoljno je 55% ispitanika. Značajan postotak je naveo kako su nezadovoljni
(30%), to jest potpuno nezadovoljni (9%) uvjetima u kojima rade. Generalno gledano na
ovaj problem možemo zaključiti kako postoje određeni problemi u radu, to jest
nezadovoljstvo je skoro polovično zastupljeno. Poveznicu ovoga pitanja možemo
pronaći u podatcima dobivenim vezano za zadovoljstvo trenutnim sestrinskim poslom.
Naime, 67% ispitanika navodi kako su zadovoljni svojim poslom, no posebno
naglašavaju kako ipak postoji dosta prepreka i negativnih elemenata koje treba
promijeniti. Najveća problematika zapravo leži u nezahvalnoj poziciji medicinskih
sestara i tehničara, što uključuje visinu plaće, sve veći broj pacijenata na koje dolazi
samo po jedna sestra, male kvote prilikom zapošljavanja, noćni i prekovremeni rad te
sustav obrazovanja medicinskih sestara/tehničara.
Komunikacija i suradnja s obitelji i bolesnikom ocijenjena je u najvećem
postotku (38%) ocjenom dobar, dok je ista unutar zdravstvenog tima ocjenjena vrlo
dobrim (38%). Kao glave prepreke u komunikaciji s obitelji i bolesnikom navedena su
internetska pretraživanja, koja se odnose na traženje informacija o dijagnozi, načinu
liječenja, skrbi i nuspojavama lijekova. U ovome slučaju dolazi do poteškoća i prilikom
suradnje s medicinskim sestrama/tehničarima, jer pacijenti smatraju da posjeduju
dovoljno znanja. Komunikacija sa zdravstvenim timom u nešto je boljoj poziciji. Svaki
član tima dužan je provoditi i održavati komunikaciju između kolega, što izuzetno
pogoduje napretku tima. Važno je surađivati, održavati profesionalni odnos, ali i ukazati
na postojeće probleme ukoliko se pojave. Razvoj komunikacije i suradnje u ovakvim
slučajevima pogodovati će dobrobiti tima, a još važnije dobrobiti pacijenata.
30
7. SAŽETAK
Cilj: Cilj istraživanja je rasvijetliti djelokrug rada i intervencije medicinskih
sestara/tehničara u ambulanti Obiteljske medicine i Doma zdravlja. Procijeniti
zadovoljstvo uvjetima rada, trenutnom situacijom u ustanovama u kojima rade, suradnju
i komunikaciju sa zdravstvenim timom i pacijentima.
Ispitanici i metode: U istraživanju su sudjelovale 33 medicinske sestre/tehničara, a
provedeno je od 15. ožujka do 10. svibnja 2019. godine. Pitanja u anketi su se odnosila
na dob, spol, završen stupanj obrazovanja,radni staž, zdravstvenu njegu u kući, znanje i
vještine, zadovoljstvo suradnjom i komunikacijom.
Rezultati: Od ukupnog broja ispitanih (N=33), 72,7% (N=24) bile su žene, a 27,3%
(N=9) muškarci. Prosječan broj godina ispitanika bio je 39,2. Prema stupnju
obrazovanja najviše ispitanih, 49%, ima završenu srednju školu. Prosječan radni staž
iznosio je 13,6 godina. Dnevni broj obavljenih kućnih posjeta iznosio je 4, a u
specifičnosti zdravstvene njege u kući u 54,5% uputile su druge kolege. 97%
medicinskih sestara/tehničara smatra da obitelj treba proći edukaciju o zbrinjavanju
oboljelog člana. 57,6% ispitanih smatra da im je određeni broj pacijenata radno
opterećenje, a to im najviše utječe na kvalitetu pružanja zdravstvene njege (52,6%).
63,6% ispitanih, navodi da ima znanje i vještine potrebne za zdravstvenu njegu, ali u
skladu s iskustvom. Odnos i komunikaciju s pacijentom i njegovom obitelji, 46%
ocijenilo je ocjenom dobar. Odnos i komunikacija zdravstvenog tima ocijenjena je vrlo
dobrim (38%). 55% ispitanih zadovoljno je uvjetima na radnom mjestu, a 67% navodi
kako su zadovoljni poslom kojeg trenutno rade, s tim da dosta toga treba promijeniti.
Zaključak: Medicinske sestre i tehničari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zadovoljni su
trenutnom situacijom, uz postojanje niza negativnih elemenata koje treba pod hitno
mijenjati.
Ključne riječi: Medicinska sestra, intervencije, komunikacija, zadovoljstvo, suradnja.
31
8. SUMMARY
Aim: The aim of the research is to shed light on the scope of work and interventions of
nurses / technicians in family medicine and the Health Center. Assess the satisfaction
of the conditions of work, the current situation in the institutions in which they work,
cooperation and communication with the health care team and patients.
Patients and Methods: The study involved 33 nurses / technicians, and was conducted
from 15 March to 10 May 2019. The questions in the survey were related to age,
gender, level of education completed, work experience, home health care, knowledge
and skills, satisfaction with the cooperation and communication.
Results: Of the total number of respondents (N = 33), 72,7% (N = 24) were women,
and 27,3% (N = 9) men. The average number of years of the respondents was
39,2. According to the level of education most respondents, 49% have secondary
education.. The average length of service was 13,6 years. The daily number of
performed home visits was 4, and the specifics of health care in the home to 54,5% sent
their other colleagues. 97% of nurses / technicians considered that the family should
receive education about the care of ill member. 57,6% of respondents thought that they
were a certain number of patients workload, and that they most affect the quality of
health care (52,6%). 63,6% of respondents stated that the knowledge and skills needed
for health care, but in line with experience. The relationship and communication with
the patient and his family, 46% rated it good. The relationship and communication of
health team evaluated very good (38%). 55% of respondents are satisfied with the
conditions at the workplace, and 67% say they are satisfied with the job you are
currently working, with a lot of things need to change.
Conclusion: The nurses/tehnicians in primary care are satisfied with the current
situation, with the existence of a number of negative elements that need to be changed.
Keywords: nurse, intervention, communication, satisfaction, cooperation.
32
9. LITERATURA
1. Prlić N. Opća načela zdravlja i njege. Zagreb: Školska knjiga; 2014.
2. Vrdoljak D, Bergman – Marković B, Cikeš S. Administrativni i medicinski
opseg rada tima obiteljske medicine. Hrčak. 2012; 42(1-2): 5-12.
3. Ćurguz B. Komunikacijske barijere medicinskih sestara u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti. Sestrinski žurnal – Nursing Journal. 2016; 3(1): 37-41.
4. Zakon o zdravstvenoj zaštiti Hercegbosanske županije (preuzeto 08.05.2019.;
http://www.zzohbz.ba/wp-content/uploads/2013/04/Broj_11_2005.pdf)
5. Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine (preuzeto
08.05.2019.; http://www.zzohbz.ba/wp-
content/uploads/2013/04/ZAKON_o_zdravstvenoj_zastiti1.pdf)
6. Primarna zdravstvena zaštita, zavod za zdravstveno osiguranje Tuzlanskog
kantona Tuzla (preuzeto 08.05.2109.; http://www.zzotk.ba/zdravstvena-zastita-
4/ )
7. Projekt jačanja sestrinstva u Bosni i Hercegovini (preuzeto 08.05.2019.;
http://www.fmoh.gov.ba/index.php/preporucujemo/projekti/projekat-jacanja-
sestrinstva-u-bih-proses/346-projekat-jacanja-sestrinstva-u-bih-proses-faza-1)
8. Živanović S, Šupić V, Hadživuković N, Kulić V. Stres na poslu i radne
okolnosti medicinske sestre/tehničara u primarnoj zdravstvenoj zaštitit.
Sestrinski žurnal – Nursing Journal. 2017; 4 (1): 24-29.
9. Zakon o sestrinstvu i primaljstvu Federacije Bosne i Hercegovine (preuzeto
02.05.2019.; http://www.fmoh.gov.ba/index.php/zakoni-i-
strategije/zakoni/zakon-o-sestrinstvu-i-primaljstvu-sluzbene-novine-federacije-
bih-broj-43-13)
10. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i
Hercegovine, 2014.godina (preuzeto 03.05.2019.; https://www.zzjzfbih.ba/wp-
content/uploads/2019/02/2014.pdf)
11. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i
Hercegovine, 2017.godina (preuzeto 03.05.2019.; https://www.zzjzfbih.ba/wp-
content/uploads/2018/10/Zdravstveno-2017..pdf)
12. Lincul R. Sestrinstvo – ženska profesija?. JAHR. 2014; 5 (9): 189-192.
33
13. Šantić Ž, i sur. Medicinska gerontologija u kliničkoj praksi. Mostar: Sveučilište
u Mostaru, Medicinski fakultet; 2015.
14. Karabatić S. Upravljanje zdravljem i komunikacijom. 1.izadnje. Zagreb:
Udruga za pomoć oboljelim od raka pluća, Jedra; 2019.
15. Ljubičić M, Šare S. Povezanost teorije i prakse u zdravstvenoj njezi. Hrčak.
2015; 20: 254-6.
16. Zakon o sestrinstvu Republike Hrvatske (preuzeto 05.05.2019.; https://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_121_1710.html)
34
10. ŽIVOTOPIS
Ime i prezime: Ivana Galić
Datum rođenja: 23.lipnja 1997.
Mjesto rođenja: Ingolstadt, SR Njemačka
Adresa: Ante Brune Bušića 5, Kupres, BiH
E-mail: [email protected]
Broj telefona: 063/083-769
Obrazovanje:
• 2004. – 2012. Osnovna škola fra Miroslava Džaje, Kupres (Bosna i
Hercegovina)
• 2012. – 2016. Medicinska škola Osijek, Osijek (Republika Hrvatska), smjer
zdravstveno - laboratorijski tehničar/ka
• 2016. – 2019. Fakultet zdravstvenih studija Mostar, Mostar (Bosna i
Hercegovina), preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva
35
11. PRILOG
11.1. Popis grafikona
1. Grafikon 1. Prikaz broja pacijenata kroz mjesece.
2. Grafikon 2. Prikaz sestrinskih intervencija.
3. Grafikon 3. Brojčani odnos ispitanih medicinskih sestara i tehničara.
4. Grafikon 4. Stupanj obrazovanja ispitanika.
5. Grafikon 5. Prikaz radnog staža prema stupnju obrazovanja ispitanika.
6. Grafikon 6. Rezultati raspodijele odgovora na pitanje: „Smatrate li da imate
dovoljno znanja i vještina potrebnih za obavljanje zdravstvene njege?“.
7. Grafikon 7. Rezultati raspodijele odgovora na pitanje: „Tko Vas je uputio u
vještine i specifičnosti zdravstvene njege u kući, prije nešto što ste započeli s
radom?“.
8. Grafikon 8. Suradnja i komunikacija s bolesnikom i članovima obitelji.
9. Grafikon 9. Suradnja i komunikacija s članovima tima.
10. Grafikon 10. Prikaz zadovoljstva uvjetima na radnom mjestu.
11. Grafikon 11. Prikaz zadovoljstva sestrinskim poslom.
11.2. Popis tablica
1. Tablica 1. Prikaz odgovora na pitanja iz anketnog upitnika
2. Tablica 2. Prikaz odgovora na pitanja iz anketnog upitnika
3. Tablica 3. Prikaz odgovora na pitanje iz anketnog upitnika
36
11.3.Anketni upitnik
Sveučilište u Mostaru Fakultet zdravstvenih studija Mostar
Sveučilišni preddiplomski studij Sestrinstva
ANKETA
Molim Vas pažljivo pročitajte svako pitanje, te budite iskreni pri davanju odgovora . Zaokružite jednu ili više tvrdnji ili nadopunite gdje je potrebno. Anketa je u potpunosti anonimna i koristit će se samo u svrhu pisanja završnog rada studentice 3. godine preddiplomskog studija Sestrinstva. Hvala Vam !
1. Podaci o zdravstvenom djelatniku: Dob(godine): _______________ Spol(zaokružiti): M Ž
2. Završen stupanj obrazovanja? (Zaokružite jednu tvrdnju) a) Srednja škola b) Preddiplomski studij c) Diplomski studij d) Drugo: _______________
3. Ukupni radni staž? (Napišite mjeseci ili godine): _______________
4. Koliko u prosjeku dnevno obavite kućnih posjeta?
(Napišite broj) _______________
5. Predstavlja li Vam broj pacijenata radno opterećenje? (Ako je Vaš odgovor DA, odgovorite na sljedeće (6.)pitanje. Ako je Vaš odgovor NE, sljedeće (6.) pitanje preskočite)
a) NE b) DA
6. Opterećenje zbog određenog broja pacijenata, utječe na: (Zaokružite jednu
ili više tvrdnji) a) Aktivnost praćenja i unaprjeđenja struke b) Kvalitetu pružanja usluge zdravstvene njege c) Zdravlje d) Obitelj i prijatelji
37
7. Smatrate li da imate dovoljno znanja i vještina potrebnih za obavljanje zdravstvene njege? (Zaokružite jednu tvrdnju)
a) Da, u potpunosti b) Da, u skladu sa radnim iskustvom c) Ne baš dovoljno d) Prilično nedovoljno
8. Tko Vas je uputio u vještine i specifičnosti zdravstvene njege u kući, prije
nego što ste započeli s radom? (Zaokružite jednu ili više tvrdnji ili nadopunite) a) Preko tečaja i programa usavršavanja b) Sam/a sam proučavao/la literaturu c) Druge kolege/kolegice d) Nitko e) Ostalo: _______________
9. Koliko često objasnite pacijentu stvari koje nije razumio?(Zaokružite jednu
tvrdnju) a) Nikada b) Ponekad c) Često d) Uvijek
10. Koliko često u svome poslu susrećete bolesnike koji sami žive? (Zaokružite
jednu tvrdnju) a) Nikada b) Ponekad c) Često d) Uvijek
11. Kako biste ocijenili suradnju i komunikaciju s:
Bolesnikom i članovima obitelji:
a) Izvrsno b) Vrlo dobro c) Dobro d) Zadovoljavajuće e) Loše
Članovima tima s kojim radite:
a) Izvrsno b) Vrlo dobro c) Dobro d) Zadovoljavajuće e) Loše
38
12. Smatrate li da obitelj treba proći kroz dodatnu edukaciju o zbrinjavanju člana obitelji? (Zaokružite jednu tvrdnju)
a) DA b) NE
13. Jeste li zadovoljni uvjetima na svome radnom mjestu? (Zaokružite jednu
tvrdnju) a) Potpuno zadovoljan/na b) Zadovoljan/na c) Nezadovoljan/na d) Potpuno nezadovoljan/na
14. Jeste li zadovoljni svojim poslom kojeg trenutno radite? (Zaokružite jednu
tvrdnju) a) Da, u potpunosti sam zadovoljan/na b) Da, ali trebalo bi dosta toga promijeniti c) Ne, nisam zadovoljan/na