Kad voće bira, okus briljira. - HMU · 2018-11-12 · lovran, hotel excelsior 7. – 10. studenoga 2018. 7 – 10 november 2018. ratsi simpozij mljekarskih stručnjaka 43 2 IMPRESSUM

Kad voće bira, okus briljira.

ZA NORMALNU FUNKCIJU IMUNITETA

Nova neodoljiva kombinacijaRazbudite svoje tijelo i osjećajte se vitalno uz novi okus b.Aktiv smoothieja sa žitaricama.

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjakas međunarodnim sudjelovanjem

croatian

dairyexpertssymposiumwith international participation

lovran, hotel excelsior7. – 10. studenoga 2018.7 – 10 november 2018.

hrvatski

simpozij mljekarskihstručnjaka

43

2

IMPRESSUM

znanstveni odbor / scientific committee members Irena Barukčić, Nina Bilandžić, Dorota Cais-Sokolińska, Vesna Gantner, Mirela Iličić, Ante Ivanković, Samir Kalit, Blaženka Kos, Katarina Lisak Jakopović, Mirela Lučan, Bojan Matijević, Pero Mijić, Boro Mioč, Jelena Miočinović, Tülay Özcan, Milna Tudor Kalit, Nevijo Zdolec

predsjednica znanstvenog odbora / chairman of the scientific committee Rajka Božanić

organizacijski odbor / organising committee members Zdravko Barać, Zoran Bašić, Zoran Grgić, Inga Kesner-Koren, Krunoslav Ladić, Duško Lapac, Antun Milić, Nada Vahčić, Ivan Volarić

predsjednica organizacijskog odbora / chairman of the organising committee Vera Volarić

kontakt adresa / contact address Hrvatska mljekarska udruga Prolaz Fadila Hadžića 2, 10000 Zagreb tel 00385 1 4833 349 fax 00385 1 4875 848 e-mail [email protected] www.hmu.hr

grafičko oblikovanje i prijelom / design and layout kuna zlatica

lektura / proofreading Jadranka Vrbnjak-Ferenčak Irena Barukčić tisak / print Tiskara HLAD

pokrovitelji / patrons Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske / Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske / Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia

glavni sponzor / general sponsor Dukat d.d.

sponzori Vindija d.d., Belje d.d., Alltech Hrvatska d.o.o.

izlagači / exhibitors Ru-Ve d.o.o., Delaval, Atera d.o.o., Bio Pharm Vet Digital d.o.o., Labena d.o.o., GEA Westfalia Separator, Noack d.o.o., VWR International

uz potporu / supported by Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske / Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske / Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia

43croatian

dairyexperts

symposium

3

Poštovani kolege,

u suradnji sa znanstvenim institucijama i mljekarama, Hrvatska mljekarska udruga organizator je 43. hrvatskog simpozija mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem. Nastavak je to naših tradicionalnih susreta koje već dugi niz godina održavamo u Lovranu, a prema broju prijavljenih sudionika i velikom zanimanju koje vlada za ovaj skup imamo razloga vjerovati da će i ove godine biti iznimno dobro posjećen.

Iznoseći nove spoznaje i dostignuća u mljekarstvu, Hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka pobuđuje veliko zanimanje domaćih i stranih stručnjaka, mljekarskih institucija te ostalih sudionika kojima je mljekarstvo u fokusu njihova zanimanja. Kao organizatori, zadovoljni smo i ponosni na hrvatske mljekarske znanstvenike i stručnjake koji će zajedno sa svojim inozemnim kolegama izložiti radove prema zadanim temama i tematskim cjelinama, održavajući pritom visoku razinu ovoga znanstveno-stručnog skupa. U dvodnevnom izlaganju bit će prezentirano dvanaest plenarnih te devetnaest usmenih izlaganja, ali i bogata poster sekcija s trideset jednim posterom koja obuhvaća sve zadane teme Simpozija.

Posebno nas veseli što nam se svaki put pridružuje sve veći broj mladih znanstvenika i stručnjaka, željnih znanja i razmjene iskustava, stječući tako nove poslovne kontakte i poznanstva, a mi ulažemo puno truda kako bismo svakom sudioniku simpozija omogućili da se osjeća ugodno i korisno te profesionalno ispunjeno.

I ove godine naš mljekarski simpozij bit će programski obogaćen predstavljanjem knjige - sveučilišnog udžbenika “Vrste mlijeka”, skupine autora s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u izdanju Hrvatske mljekarske udruge. Stoga smo odlučili da svaki sudionik sa simpozijskim materijalima dobije ovu vrijednu knjigu na dar.

Hrvatske mljekare, prepoznajući važnost mljekarskog simpozija, aktivno su uključene u njegov rad predstavljajući nam svoja stručna postignuća, ali i materijalnu podršku koja nam pruža mogućnost zajedničkog druženja i izvan službenog programa simpozija, što značajno pridonosi uspješnosti i po mnogo čemu posebnosti ovoga skupa.

Poštovani kolege, dragi gosti i prijatelji, u ime organizatora - Hrvatske mljekarske udruge i Znanstvenog odbora Simpozija želimo svima vama da se i ovaj put ugodno osjećate u ovome prelijepom dijelu našeg Jadrana i neka vam boravak na ovogodišnjem simpoziju bude ispunjen lijepim i korisnim dojmovima, oplemenjenim novim poznanstvima, koja će vam zasigurno koristiti, kako za profesionalne, tako i za buduće osobne kontakte. A mi ćemo se truditi i ubuduće vam biti dobri domaćin.

Predsjednica PredsjednicaZnanstvenog odbora Simpozija Hrvatske mljekarske udruge prof.dr.sc. rajka bozanić vera volarić, dipl.ing.agr.

43hrvatski


4

14:00 Smještaj u hotel Hotel accommodation

08:00 – 09:30

09:30 – 10:00

8.11.2018.četvrtak

―thursday

Registracija sudionika i postavljanje postera

Otvaranje 43. hrvatskog simpozija mljekarskih stručnjaka

Registration and Posters placing

Opening of the 43rd Croatian Dairy Experts Symposium

7.11.2018.srijeda

―wednesday

PROGRAM / PROGRAMME

43croatian

dairyexperts

symposium

programme

5

Plenarna predavanja/Plenary lecturesModeratori / ModeratorsBoro Mioč, Antun Milić, Krunoslav Ladić

zoran grgić

antun kostelić, josip leto, danijel mulc, zoran grgić, boro mioč

zvonimir prpić, ivan vnučec, miljenko konjačić, nikolina kelava ugarković, roko bošnjak

jasna šoštarić

Željko cvetnić

zdravko barać, dubravka Živoder

10:00 – 10:20

10:20 – 10:40

10:40 – 11:00

11:00 – 11:20

11:20 – 11:40

11:40 – 12:00

12:00 – 12:30

12:30 – 14:00

15:30 – 16:30

Hrvatsko mljekarstvo - negdje između svega i ničega

Potencijal Hrvatske u proizvodnji ovčjega i kozjeg mlijeka

Suvremene metode smanjenja emisije stakleničkih plinova mliječnih preživača

Voda u proizvodnji mlijeka - od polja do potrošača

Kako su muzačke kvržice spasile čovječanstvo?

Promotivne kampanje domaćih proizvoda Ministarstva poljopri-vrede i Hrvatske poljoprivredne agencije

Rasprava

Ručak

Poster sekcija (uz nazočnost autora)

Koktel

The Croatian dairy sector - somewhere between everything and nothing

The potential of sheep and goat milk production in Croatia

Novel techniques for mitigating greenhouse gases emissions from dairy ruminants

Water in the milk production - from the field to a consumer

How did the milker’s nodules save a mankind?

Promotional campaigns of domestic products of the Ministry of Agriculture and Croatian Agricultural Agency

Paper discussion

Lunch

Poster session (with presence of author(s))

Cocktail

43hrvatski


program

6

Usmena izlaganja / Oral presentationsModeratori / Moderators Miljenko Konjačić, Pero Mijić, Miroslav Benić

Ante IvAnkovIć, MArIjA ŠpehAr, jelenA rAMljAk, Zdenko IvkIć, nInA kArApAndžA, MIljenko konjAčIć

MAto čAčIć, ZorAn GrGIć, MArIjA ŠpehAr, Ante IvAnkovIć, ZdrAvko BArAć, IvAnA čAčIć

toMIslAv MIkuŠ, MArIo ostovIć, krIstInA MAtkovIć, MAnuelA ZAdrAvec, MArIo MItAk, željko pAvIčIć

IvAnA huBAk, nIkolInA kelAvA uGArkovIć, Ante IvAnkovIć, neven AntunAc, MIljenko konjAčIć

GorAn kIŠ, Bruno BrAčun

MAjA stojAnovIć, ledA slIŠkovIć, tAMArA jurInA, AnA jurInjAk tuŠek, jAsenkA GAjdoŠ kljusurIć, MAjA BenkovIć, dAvor vAlInGer

nevIjo Zdolec, deAn jAnkuloskI, vesnA doBrAnIć, nAtAŠA MIkulec

željkA MesIć, MArInA toMIć, MArIjA cerjAk

16:30 – 16:40

16:40 – 16:50

16:50 – 17:00

17:00 – 17:10

17:10 – 17:20

17:20 – 17:30

17:30 – 17:40

17:40 – 17:50

Povezanost koncentracije uree s udjelom i odnosom mliječne masti i proteina u mlijeku holstein krava

Utjecaj pasminske strukture na laktacijsku dobit mliječnih krava

Utjecaj spola teladi na razinu stresa pri ranom odbiću

Utvrđivanje koncentracije imunoglobulina u kravljem kolostrumu na OPG-u Hubak

Hranidbene strategije u smanjenju emisije stakleničkih plinova mliječnih krava

Primjena blisko-infracrvene spektroskopije (NIR) u detekciji kvalitete i sigurnosti mlijeka

Molekularna detekcija bakterije L. monocytogenes u sirovom mlijeku iz mljekomata i PFGE tipizacija izolata

Hrvatsko tržište mlijeka i mliječnih proizvoda

Association of urea concentration with the ratio of fat and protein content in the milk of Holstein cows

The effect of breed structure on lactation gain of dairy cows

The influence of calf gender on the stress level at early weaning

Determination of immunoglobulin concentration in cows’ colostrum on the family farm Hubak

Nutritional strategies for reducing green-house gas emissions from dairy cows

The application of near infrared spectroscopy (NIRs) in milk-quality and security detection

Molecular detection of L. monocytogenes in raw milk from vending machines and PFGE typing of isolates

The Croatian market of milk and dairy products

43croatian

dairyexperts

symposium

programme

7

17:50 – 18:20

20:30

Rasprava

Večera uz Dukat i birano društvo najfinijih sireva

Paper discussion

Dinner accompanied by Dukat and the finest cheese selection

9.11.2016.petak

―friday

Plenarna predavanja/ Plenary lecturesModeratori / Moderators Jagoda Šušković, Ivanka Kukec, Darija Bendelja Ljoljić

katarina lisak jakopović, irena barukčić, rajka boŽanić

iva dolenčić špehar

blaŽenka kos, jagoda šušković, jasna novak, andreja leboš pavunc, ksenija uroić, katarina zorić, martina banić, nada oršolić, saša kazazić, snjeŽana kazazić, slobodanka radović, simone scalabrin, paola cesutti, barbara bellich

samir kalit

mario ščetar

inga kesner koren

09:30 – 09:50

09:50 – 10:10

10:10 – 10:30

10:30 – 10:50

10:50 – 11:10

11:10 – 11:30

11:30 – 12:00

12:00 – 12:30

12:30 – 14:00

15:30 – 16:30

Bioaktivne komponente mlijeka

Tehnološki problemi u proizvodnji vrhnja za tučenje

Tradicionalno proizvedeni fermentirani mliječni proizvodi kao bogat izvor korisnih bakterija s pozitivnim utjecajem na zdravlje čovjeka

Izvornost tradicijskih sireva i njihov tržni potencijal

Trendovi u pakiranju mlijeka i mliječnih proizvoda

Novija regulativa EU-a i regije - izazov za mljekarsku industriju

Rasprava

Ručak

Poster sekcija (uz nazočnost autora)

Koktel

Bioactive components in milk

Technological problems in the production of whipping cream

Traditionally produced fermented dairy products as a rich source of beneficial bacteria with positive impact on human health

Originality of traditional cheeses and its market potential

Packaging trends of milk and dairy products

New EU and regional regulation - the challenge for the dairy industry

Paper discussion

Lunch

Poster session (with presence of author(s))

Cocktail

Predstavljanje knjige - sveučilišnog udžbenika “Vrste mlijeka”, autorice: Rajka Božanić, Katarina Lisak Jakopović, Irena Barukčić

43hrvatski


program

8

maja repajić, anamarija grudenić, sanja lončarić, branka levaj

irena barukčić, katarina lisak jakopović, maja repajić, katarina lovrić, rajka boŽanić

saša vukelić, danko kosanović, edita juraga

bojana bogovič matijašić, petra mohar lorbeg, vita rozman, marko kete, blaŽ lokar, maja zupančič justin

mirela iličić, spasenija milanović, marijana carić, katarina kanurić, vladimir vukić, dajana vukić, maja bjekić

ante rako, milna tudor kalit, martina levak, samir kalit

16:30 – 16:40

16:40 – 16:50

16:50 – 17:00

17:00 – 17:10

17:10 – 17:20

17:20 – 17:30

Kvaliteta i senzorska svojstva sirnog namaza obogaćenog maslinama ovisno o tipu i udjelu masline

Utjecaj dodatka ekstrakta cvijeta bazge i majčine dušice na trajnost i svojstva svježega kravljeg sira od sirovog mlijeka

It’s What’s Inside - kratak pregled DuPont Nutrition & Health proizvoda za sireve, jogurte i ostale mljekarske proizvode

Kisela sirutka kao izvor laktoferina i drugih bioaktivnih proteina - projekt LIFE for Acid Whey

Poboljšanje kvalitete kombuča fermentiranih mliječnih proizvoda primjenom transglutaminaze

Utjecaj trajanja zagrijavanja sirutke na teksturu i iskoristivost proteina i masti u proizvodnji bračke skute

Quality and sensory properties of spreadable cheese fortified with olives upon olive type and content

Effect of elderberry flower and thyme extract addition on shelf life and characteristics of fresh cheese from raw cow milk

It’s What’s Inside - a glance at DuPont Nutrition & Health products for cheese, yogurt and other dairy products

Acid whey as a source of lactoferrin and other bioactive proteins - LIFE for Acid Whey project

Quality improvement of kombucha fermented dairy products by transglutaminase application

The impact of whey heating time on the texture and recovery of protein and milk fat in the production of Bračka skuta

Usmena izlaganja / Oral presentationsModeratori / Moderators Nada Vahčić, Mirela Lučan, Zlatan Sarić

43croatian

dairyexperts

symposium

programme

9

aneta solitrovska šalamon, evgen benedik, tanja obermajer, katarina košmelj, irena rogelj

tulay ozcan, lutfiye yilmaz-ersan, arzu akpinar-bayizit

arzu akpinar-bayizit, lutfiye yilmaz-ersan, tulay ozcan, murat bayizit

lutfiye yilmaz-ersan, tulay ozcan, arzu akpinar-bayizit, saliha sahin

17:30 – 17:40

17:40 – 17:50

17:50 – 18:00

18:00 – 18:10

18:10 – 18:20

20:30

Utjecaj konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda u trudnoći na zdravlje kostiju u novorođenčadi

Procjena potreba potošača za mliječnim proizvodima sa smanjenim udjelom šećera i proizvodima bez laktoze

Proizvodnja lipida pomoću plijesni Rhizopus stolonifer uzgojene na otpadu mljekarske industrije

Antioksidacijski kapacitet, sadržaj fenola i vitamina E u kefiru od kozjeg mlijeka proizvedenom dodatkom komercijalne starter culture

Rasprava Zatvaranje Simpozija

“Cheese party” u organizaciji Vindije d.d.

Milk and Dairy foods in pregnancy with regard to the newborn’s bone health

Assessment of consumer demand for reduced-sugar and lactose-free dairy products

Lipid production by Rhizopus stolonifer cultivated on dairy wastes

Antioxidant capacity, phenolic and vitamin E contents of goat milk kefir produced with commercial starter culture

Paper discussion Closing ceremony

“Cheese party” organized by Vindija d.d.

43hrvatski


10

posteri01. zvonko antunović, Željka klir, suzana

ćavar, krunoslav zmaić, josip novoselec Elementi u tragovima u mlijeku i krvi ovaca i njihove janjadi/Trace elements in milk and blood of ewes and their lambs

02. irena barukčić, katarina lisak jakopović, sven karlović, marija sedak, marta keškić, edita juraga, rajka boŽanić Utjecaj odabrane starter kulture na proces proizvodnje i svojstva svježega kravljeg sira/Influence of the selected starter culture on the production process and characteristics of fresh cow cheese

03. darija bendelja ljoljić, tomislav mašek, zvonimir prpić, neven antunac Povezanost koncentracije uree i svojstava zgrušavanja kozjeg mlijeka/Relationship between urea concentration and coagulation properties of goat’s milk

04. miroslav benić, Željko cvetnić, luka cvetnić, marko samardŽija, antonela bagarić, gordan kompes, boris habrun Rezistencija prema antibioticima streptokoka i stafilokoka izdvojenih iz sekreta vimena krava u Hrvatskoj/Antimicrobial resistance in streptococal and staphylococcal bovine mastitis pathogens in Croatia

05. nina bilandŽić, sanin tanković, vedrana jelušić, marija sedak, bruno čalopek, maja đokić, jasmin ferizbegović Usporedba makroelemenata i mikroelemenata mlijeka koza iz ekstenzivnoga i intenzivnog uzgoja/Comparison of macro- and microelements of goat’s milk from extensive and intensive breeding

06. nina bilandŽić, liridone fejzuli, boŽica solomun kolanović, ivana varenina, ines varga, đurđica boŽić luburić, blaŽenka kos, jagoda šušković Ostaci aminoglikozida u sirovom mlijeku/Aminoglycoside residues in raw milk

07. marijana blaŽić, elizabeta kralj, sven karlović, edita juraga Utjecaj temperature skladištenja sirila na teksturu i senzorska svojstva polutvrdog sira/The influence of the rennet storage temperature on the texture and the sensory properties of semi-hard cheese

08. ahmed busuladŽić, zlatan sarić Kvantitativna detekcija aflatoksina M1 u sirovom mlijeku s područja srednje i sjeveroistočne Bosne/The detection of Aflatoxin M1 quantity in raw milk from Middle and South-east Bosnia

09. luka cvetnić, marko samardŽija, sanja duvnjak, irena reil, antonela bagarić, vesna jaki tkalec, ivan folnoŽić, darko majnarić, gordan kompes, boris habrun, miroslav benić Meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus u etiologiji mastitisa krava u Republici Hrvatskoj/Role of meticillin-resistant Staphylococcus aureus in aetiology of bovine mastitis in the Republic of Croatia

10. draŽen čuklić, tatjana jelen, zdravko bihar, marija meštrović, maja čuklić Aflatoksini u stočnoj hrani i mlijeku u Republici Hrvatskoj od 2011. do 2017./Aflatoxins in animal feed and milk in the Republic of Croatia from 2011 to 2017

11. ljerka gregurek, katarina tonković, Željka kršev šurić Mljekarske starter kulture i njihov doprinos zdravstvenoj i nutritivnoj vrijednosti fermentiranih mliječnih proizvoda/Dairy starter cultures and their contribution to therapeutic and nutritive value of fermented milk products

12. vesna jaki tkalec, sanja furmeg, maja kiš, darko majnarić, jadranka sokolović Prisutnost bakterijske vrste Yersinia enterocolitica u mlijeku i mliječnim proizvodima/The presence of bacterial species Yersinia enterocolitica in milk and dairy products

POSTERI / POSTERS

43croatian

dairyexperts

symposium

11

posters

13. sneŽana jovanović, tanja vučić, dragana duvnjak Primjena ultrazvučnog tretmana na fermentaciju kozjeg mlijeka u proizvodnji čvrstog jogurta/Application of ultrasound treatment for goat milk fermentation in the production of set-type yoghurt

14. marija jukić-grbavac, leona puljić, jozo grbavac Tehnološki postupak proizvodnje kajmaka iz mišine/Technological procedure of producing kajmak in lambskin sack

15. tanja keskic, miladin gavrić, stevo trikić, bojana joksimović, aneta kneŽević Kontaminacija aflatoksinom M1 u različitim vrstama sireva u Srbiji/Aflatoxin M1 contaminations in different types of cheese in Serbia

16. ana končurat, lidija kozačinski, maja popović, miroslav benić, Željka cvrtila, tomislav sukalić Relativna zastupljenost CD45+ limfoidnih stanica u kobiljem mlijeku/The percentage of CD45+ lymphoid cells in mare milk

17. mirela lučan, jasmina lukinac-čačić, marko jukić, vedran slačanac Kiselinsko-toplinska koagulacija mlijeka pomoću različitih organskih kiselina/Heat-acid coagulation of milk using different organic acids

18. lara manojlović, bojan matijević, mirela mabić Internetske informacije o mlijeku i mliječnim proizvodima: stavovi potrošača/Internet information about milk and dairy products: consumer attitudes

19. kristina matković, srećko matković, Željko pavičić, mario ostović Učinci obogaćenog okoliša na ponašanje i dobrobit mliječnih krava/Effects of environmental enrichment on dairy cow behaviour and welfare

20. ljubiša mihajlović, nikola lazarević, vedran tomić, boŽidar milošević, zorica radulović, jelena miočinović, slavča hristov Kvaliteta sirovog mlijeka na farmama različitog kapaciteta u središnjoj i južnoj Srbiji/Raw milk quality on different capacity farms in central and south Serbia

21. pero mijić, tina bobić, matija domaćinović, vesna gantner, ante bagarić, tomislav koturić, mirna habuda stanić Nitrati u govedarskoj proizvodnji/Nitrates in cattle production

22. nataša mikulec, šimun zamberlin, jasminka špoljarić, mirjana maletić, iva horvat kesić, biljana radeljević, dijana plavljanić, mateja krga, neven antunac Utvrđivanje ispravnosti označavanja mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu Republike Hrvatske/Control of milk and dairy products labelling on the Croatian market

23. jelena miočinović, zorana miloradović, marina josipović, predrag puđa Utjecaj različitih termičkih tretmana kozjeg mlijeka na reološka i teksturalna svojstva kiseloga gela i jogurta/The influence of different goat milk heat treatment on the rheological and textural properties of acid gels and set type yoghurt

43hrvatski


12

posteri

24. milica mirković, nemanja mirković, dušanka paunović, marina ivanović, jelena roglić, ana matić, zorica radulović Antimikrobna aktivnost proteinskih ekstrakata sirutke i mlijeka fermentiranih autohtonim bakterijama mliječne kiseline/Antimicrobial activity of protein extracts of fermented whey and milk by autochthonous lactic acid bacteria

25. murat olcay ozcan, tulay ozcan, lutfiye yilmaz-ersan, arzu akpinar-bayizit Computer vision and image analysis techniques for evaluation of cheese characteristics/Tehnike računalnog vida i analize slike u procjeni karakteristika sira

26. valerij paŽin, vesna meŽnarić, nenad martinec, anamarija čiŽmak, nevijo zdolec Nalaz policikličkih aromatskih ugljikovodika i kemijski sastav dimljenih i nedimljenih kuhanih sireva iz kućanstva/Polycyclic aromatic hydrocarbons content and chemical composition of home-made (non)smoked cooked cheeses

27. nikola raguŽ, boris lukić Genetska raznolikost populacije slavonsko-srijemskog podolca/Genetic diversity of Slavonian Syrmian Podolian cattle

28. sabahudin tahmaz Utjecaj sustava mužnje na higijensku ispravnost i klasiranje sirovoga kravljeg mlijeka/Influence of milking system on hygiene correctness and classing of raw cow’s milk

29. primoŽ treven, borut kolenc, angela cividini, mojca simčič, andreja čanŽek majhenič, petra mohar lorbeg Utvrđivanje koagulacijskih svojstava kozjeg mlijeka u cilju uspostave uzgojnih ciljeva za povećanje prinosa sira/Assessment of goat’s milk coagulation properties in order to establish breeding goals for increasing yields in cheese production

30. manuela zadravec, vesna jaki tkalec, sanja furmeg, mario mitak, tomislav mikuš Molekularna identifikacija kvasaca izoliranih iz mliječnih proizvoda/Molecular identification of yeasts isolated from dairy products

31. katarina zorić, martina banić, tina vidulin, katarina tonković, andreja leboš pavunc, jasna novak, ksenija uroić, saša kazazić, snjeŽana kazazić, slobodanka radović, simone scalabrin, paola cesutti, barbara bellich, ljerka gregurek, jagoda šušković, blaŽenka kos Odabir autohtonih starter kultura sa specifičnim metabolizamskim svojstvima za proizvodnju dimljenog sira/Selection of autochthonous starter cultures with specific metabolic properties for the production of fresh smoked cheese

četvrtak8.11.2018.plenarna i usmena

izlaganja

thursday8.11.2018.

plenary and oral

presentations

hrvatski


43

14

četvrtakplenarna i usmena izlaganja

ZORAn GRGIć

> Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Hrvatsko mljekarstvo - negdje između svega i ničega

Hrvatsko je mljekarstvo već dugo u stanju koje nije dugoročno održivo ni za jednu od strana izravno uključenu u ovaj sektor - od proizvođača mlijeka, preko otkupljivača i prerađivača do trgovine. U pomoći mljekarstvu ne uspijevamo istaknuti naše posebnosti i prilagoditi ih općoj agrarnoj politici EU-a, a politika EU-a ne ravna se po pojedinim članicama, nego problematiku ruralnog razvoja i poljoprivrede gleda globalno. U tim uvjetima, potpore su prilagođenije većim proizvođačima mlijeka u nas i oni u pravilu danas s ekonomskog stajališta nemaju previše razloga za nezadovoljstvo svojim položajem. Međutim, njihova je proizvodnja jedva nešto veća od polovice naših potreba za sirovinom pa svoje tržište punimo prerađevinama drugih članica EU-a i polako ali sigurno zatvaramo mogućnosti rasta domaće proizvodnje. Razvoj mljekarstva tako je usmjeren na područje grupiranja većih isporučitelja mlijeka, vjerojatno u okvirima sadašnjih proizvodnji, ali na taj način onemogućujemo egzistenciju malih proizvođača i obiteljskih gospodarstava na selu te dodatno praznimo ruralni prostor Hrvatske. Danas svako u ovom “lancu” subjekata mljekarskog sektora pokušava pronaći što bolje mjesto za trenutne uvjete i ostati u što boljem stanju da se prilagodi promjenama, ma kakve one bile i u kojem se smjeru kretale. Pritom samo manji dio proizvođača mlijeka koristi, i to samo uski obujam, mjera za zadržavanje gospodarskog položaja ili neko njegovo, najčešće malo unapređenje. Svi se pozitivni pomaci nalaze na pojedinačnim razinama, a u pravilu ne znače unapređenje sektora. Posljedica je to najčešćeg prepuštanja samih proizvođača širokom izboru ponuđenih mjera, umjesto sustavne podrške. Ono što sa stajališta stručne analize možemo sažeto reći jest da ne znamo i teško možemo predvidjeti kamo ide hrvatsko mljekarstvo, ali vidimo da je već predugo na čekanju na nekoj sporednoj cesti hrvatskoga gospodarstva da bi se uopće moglo značajnije pomaknuti. Za ozbiljnije pomake moramo se jasno odrediti prema svim kategorijama isporučitelja mlijeka, sadašnjih i očekivanih, definirati jasne mjere za ciljani porast ukupne proizvodnje mlijeka u isto tako jasno određenom srednjoročnom razdoblju, te osigurati uvjete stručne pomoći, organiziranja proizvođača i osiguranja prihvatljivog kapitala.

The Croatian dairy sector - somewhere between everything and nothing

The Croatian dairy sector is currently in a state that is not long-term sustainable for any of the subjects directly involved in it - from milk producers, through processors to retail. While trying to support the dairy sector, we fail in emphasizing our specialties and adjusting them to the general EU agricultural policy. On the other hand, the EU policy is rather focused on global actions than addressed to individual member states. Under such conditions, the grants are more adjusted to biger producers in Croatia, and from an economic standpoint, they don`t have too many reasons for dissatisfaction with their position. However, their production is barely over the half of our needs, so our supply

ključne riječi mljekarski

sektor, agrarna politika,

ruralni razvoj, proizvođači

mlijeka

key words dairy sector

agricultural policy, rural development,

milk producers

43croatian

dairyexperts

symposium

15

thursday plenary and oral

presentations

market is oriented to importing from other EU members and slowly, but, without any doubt we are closing opportunities for the growth of the domestic production. Thus, the development of dairy farming is focused to grouping of larger dairy suppliers, probably within the framework of the present production. However, that way we prevent the existence of small producers and family farms in the rural area of Croatia. Nowadays all participants of this “chain” of the dairy sector are trying to find the best place under current conditions, to stay in the best shape and to adapt to the changes, whatever which and in what direction they are. Only a small part of the milk producers use a limited set of measures to maintain the economic position or some of it, most often just a little improvement. Almost all positive moves are at individual levels, and generally do not contribute to improving the entire sector. This is the consequence of system that allows the producers themselves to choose among the wide variety of measures offered instead of offering a systematic support. What we can say from the standpoint of the expert analysis is that we do not know and it is difficult to predict where the Croatian dairy sector is going, but we see that it has been waiting for too long at a side-road of the Croatian economy to be able to move on significantly. For more serious development and growth we need to clearly identify all the categories of milk suppliers, current and expected, to define clear measures for a targeted increase in total milk production in the same clearly defined medium term period and to provide the conditions for professional assistance, producer organizations and the provision of eligible capital.

AnTUn KOSTElIć1*, JOSIP lETO1, DAnIJEl MUlc2, ZORAn GRGIć1, BORO MIOč1

1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska2 Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, 10000 Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Potencijal Hrvatske u proizvodnji ovčjega i kozjeg mlijeka

Posljednjih desetak godina, naročito nakon ulaska u Europsku uniju, u hrvatskom govedarstvu bilježimo stalan pad, a osobito u proizvodnji mlijeka. Iako je riječ o značajno manjoj proizvodnji u odnosu na proizvodnju kravljeg mlijeka, jedino povećanje proizvodnje bilježi se u ovčarstvu i kozarstvu. U Hrvatskoj se godišnje, s tendencijom povećanja, proizvede (otkupi) više od četiri milijuna kilograma ovčjeg i tri milijuna kilograma kozjeg mlijeka. Najveći dio prerađuje se u mljekarama, a manji na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Temeljni je razlog stalno povećanje otkupne cijene sirovog mlijeka i sve veći interes potrošača za sir, skutu i kozje mlijeko. Danas otkupna cijena svježega sirovog mlijeka koza iznosi više od 5 kuna, dok je litra ovčjeg mlijeka u rasponu od 9 do 13 kuna. Otkupna cijena ovčjeg mlijeka, naročito na otoku Pagu, među najvišima je u svijetu. Doprinos tome dao je velik interes potrošača za paškim sirom, što je dovelo do povećanja otkupne cijene svježeg mlijeka. Razvoj proizvodnje ovčjeg, a osobito kozjeg mlijeka rezultat je provedbe sustavne kontrole proizvodnosti, ponajviše mliječnosti, što je unaprijedilo uzgojno-selekcijski rad. U ovčarstvu se najveći dio proizvodnje mlijeka temelji na korištenju izvornih pasmina kao što su paška i istarska ovca. Neovisno o

ključne riječi ovčarstvo, kozarstvo, mlijeko, sir, Hrvatska

hrvatski


43

16


navedenom, nije dovoljno iskorišten potencijal u proizvodnji, preradi i plasmanu mlijeka i mliječnih proizvoda. Hrvatska kao mediteranska zemlja, koja velik dio prihoda temelji na turizmu, ima velike mogućnosti za plasman proizvoda kao što su ovčji sir i kozji sir, jer je većinom riječ o tradicijskim (izvornim) proizvodima specifičnima za ovo područje. Uzevši u obzir troškove proizvodnje i otkupnu cijenu, danas je isplativije proizvoditi ovčje i kozje mlijeko nego kravlje. Tehnologija proizvodnje ovčjega i kozjeg mlijeka znatno je jeftinija od proizvodnje kravljeg mlijeka, jer ne uključuje skupe objekte, proizvodnju silaže i sjenaže, a jedna je od velikih prednosti i sezonalnost proizvodnje. Poznato je da hranidba čini gotovo 70 % troškova proizvodnje mlijeka. Zbog klimatskih promjena, postavlja se pitanja budućnosti isplativosti proizvodnje kravljeg mlijeka zbog sve manjih prinosa po hektaru obradive površine, naročito kada je riječ o voluminoznim krmivima kao što su sjenaža i silaža. Hranidba ovaca i koza temelji se na kvalitetnim voluminoznim krmivima, ponajprije sijenu. S obzirom na to da je velik dio proizvođača mlijeka u sustavu PDV-a, danas je isplativije u hranidbi koristiti gotove krmne smjese nego proizvoditi vlastite. Time se štedi na troškovima hranidbe i vremenu potrebnom za proizvodnju pojedinih krmiva, a sastav krmne smjese prilagođen je hranidbenim i proizvodnim potrebama mliječnih grla. U Hrvatskoj nisu iskorištene sve mogućnosti u proizvodnji ovčjega i kozjeg mlijeka, iako sve više raste interes za takvom proizvodnjom. Dok su se s jedne strane godinama bezuspješno ulagale velike svote novca u proizvodnju kravljeg mlijeka, mliječno su ovčarstvo i kozarstvo zapostavljani. Stoga je važno istaknuti kako su pašnjačke površine značajno isplativije ako se istovremeno koriste za proizvodnju mlijeka i mesa, i to je upravo prednost ovčarske i kozarske proizvodnje. Uz mlijeko, značajan izvor prihoda, naročito uzgajivačima ovaca, čini prodaja janjadi za meso. Danas u Hrvatskoj ne postoji jasan plan za razvoj i unapređenje proizvodnje ovčjega i kozjeg mlijeka. U budućnosti bi svakako trebalo na nacionalnoj razini napraviti primjenjiv plan razvoja, koji bi omogućio povećanje proizvodnje ovčjega i kozjeg mlijeka, te pridonio očuvanju i razvoju ruralnih područja i tradicijskih proizvoda.

The potential of sheep and goat milk production in Croatia

Over the past 10 years in Croatia, especially after joining the European Union, cattle production has been in a constant decline, particularly considering the milk production. Although the overall amount of the produced milk is significantly less than in cow milk production, the only increase in production is seen in goat and sheep milk. Croatia produces over 4 million kilograms of sheep milk and 3 million kilograms of goat milk annually, with a tendency for increase. The majority is processed in dairies and less so on family farms. The main reason is a constant raise in redemption prices for unprocessed milk and an increase in cheese, curd and goat milk consumption. Today the redemption price for unprocessed goat milk is over 5 HRK, whereas a litre of sheep milk is between 9 and 13 HRK. The redemption price for sheep milk, especially on the Island Pag, is at the moment the highest worldwide. High consumer interest in Paški cheese contributed to the increase of raw milk redemption prices. Sheep breeding development, increased milk production, particularly goat milk, is a result of implementing production control systems which has improved selective breeding. In sheep breeding the majority of production is based on using indigenous breeds such as the Pag sheep and the Istrian sheep. Despite the above, the potential in production, processing and placement of milk and milk products is not being used. As a Mediterranean country which bases a lot of its income on tourism, Croatia has a big potential in sheep and goat cheese product placement; even more so because

key words sheep breeding,

goat breeding, milk, cheese, Croatia

43croatian

dairyexperts

symposium

17


presentations

of the traditional products specific for this region. Considering the production cost and redemption prices it is more lucrative to produce sheep and goat milk than cow milk. The technology used in production is considerably cheaper because it does not require expensive facilities, silage and haylage production, and one of the biggest advantages is seasonality of production. It is a well-known fact that nutrition takes up to 70 % of milk production costs. Due to climate changes, the question of cow milk production is raised as fewer yields are gained per hectare, particularly when it comes to voluminous animal feeds such as silage and haylage. Goat and sheep nutrition is based on quality voluminous animal feeds, specifically on hay. Since the majority of milk producers are in the VAT system today, it is more cost effective to use completely concentrated feed than to produce it. By doing so, they save on feeding costs, the time needed to produce certain animal feed, and the complete concentrated feed is adapted to the nutrition and production needs of milk producing animals. While large financial means have been unsuccessfully invested in cow milk production, the sheep and goat milk production has been neglected. Grazing pastures are much more lucrative if used for milk and meat production simultaneously, and not just for keeping meat breeds. Along with milk, lamb meat production is a significant source of income for sheep breeders. Today in Croatia there is no clear plan for the development and improvement of sheep and goat milk production. By all means, an applicable development plan should be made in the future on a national level, thus enabling increase in sheep and goat milk production and contributing to preservation and development of rural areas and traditional products.

ZvOnIMIR PRPIć1*, IvAn vnUčEc1, MIlJEnKO KOnJAčIć1, nIKOlInA KElAvA UGARKOvIć1, ROKO BOšnJAK2

1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska2 Selska cesta 1, 10340 Strmec, Hrvatska

* [email protected]

Suvremene metode smanjenja emisije stakleničkih plinova mliječnih preživača

Poljoprivredna proizvodnja bilježi sve veći negativan učinak na okoliš usporedno s povećanom globalnom potražnjom za hranom animalnog podrijetla. Stočarska proizvodnja, osobito proizvodnja mlijeka, negativno utječe na okoliš, prvenstveno na povećanje globalnog zatopljenja emisijom velikih količina stakleničkih plinova (metan i didušikov oksid) s većim potencijalom globalnog zagrijavanja i višom perzistencijom u atmosferi nego je to u slučaju ugljičnog dioksida. U cilju smanjenja negativnog učinka, u posljednjih desetak godina provedena su mnoga znanstvena istraživanja koja su rezultirala uvođenjem novih hranidbenih, biotehnoloških, mikrobioloških strategija, kao i strategija upravljanja farmom te gospodarenja otpadnim tvarima na mliječnim farmama. U nastojanjima da se smanji emisija stakleničkih plinova, najviše obećavaju metode povezane s hranidbom životinja i korištenjem dodataka stočnoj hrani jer su manje invazivne, jednostavnije u provedbi te prihvatljivije potrošačima nego kemijske ili biotehnološke metode. Povećanje proizvodnosti životinja opće je prihvaćena metoda koja rezultira boljim iskorištenjem

ključne riječi klimatske promjene, metan, didušikov oksid, proizvodnja mlijeka

hrvatski


43

18


hrane i većim prirastima te, posljedično, manjim količinama stakleničkih plinova po jedinici proizvoda. Međutim, u pogledu dodataka stočnoj hrani potrebno je provesti još mnoga istraživanja, jer su dosadašnji rezultati primarno rezultat in vitro pokusa. Najčešća je hranidbena strategija za ublažavanje emisija stakleničkih plinova korištenje krme s nižim sadržajem sirovih vlakana i višim sadržajem topljivih ugljikohidrata ili konzumacijom manje zrele paše. Uz preporuke za propisno skladištenje gnoja kako bi se izbjegnula dodatna emisija plinova, najčešće se preporučuje korištenje bioplina (metana) kao održive i čiste sirovine za proizvodnju električne energije. Osim toga, emisije metana iz gnoja mogu se učinkovito kontrolirati skraćenjem trajanja skladištenja i osiguranjem aerobnih uvjeta. Pri odabiru strategije smanjenja emisija stakleničkih plinova treba uzeti u obzir činjenicu da postoje interakcije između različitih metoda zbog njihove složene prirode. Primjerice, primjenom jedne metode može se uspješno smanjiti količina nastalog metana u probavnom sustavu životinja, ali i povećati emisija metana iz uskladištenoga gnoja ili dostupnost dušika s povećanom emisijom didušikovog oksida putem gnojidbe tla. S druge strane, neke metode djeluju sinergistički što znači da istovremeno smanjuju emisiju stakleničkih plinova iz probavnog sustava i uskladištenoga gnoja. Kako bi se uspješno odgovorilo na povećanu globalnu potražnju za sirovim mlijekom i mliječnim proizvodima, mljekarska industrija morat će ublažiti buduće negativne utjecaje na okoliš mijenjajući postojeće proizvodne sustave i istodobno održavajući visoku kvalitetu gotovih proizvoda cjenovno prihvatljivih potrošačima.

Novel techniques for mitigating greenhouse gases emissions from dairy ruminants

Agricultural pressure on the environment is expected to rise along with the increased global demand for food of animal origin. Current livestock production, especially dairy production, has a huge negative impact on the environment with an emphasis on enhancing global warming by emitting large quantities of greenhouse gases (methane and nitrous oxide) with higher global warming potential and higher persistence in the atmosphere than carbon dioxide. In order to diminish this negative effect, many scientific trials have been undertaken during the past decade resulting in implementation of novel nutritional, biotechnological, microbiological, animal management, and manure management strategies on dairy farms. The most promising methods for mitigation of greenhouse gasses emissions are those related to animal nutrition and usage of feed additives because they are less invasive, simpler to conduct, and are also more acceptable by consumers than chemical or biotechnological methods. Enhancing an animal’s productivity is also a widely accepted method which results in better utilization of feed and higher yields, and consequently lower amounts of greenhouse gases emitted per product unit. However, with respect to feed additives, a lot of research is still needed because currently available data is primarily from in vitro experiments. The most common nutritional strategy for mitigating greenhouse gases emissions is using forages with lower fiber and higher soluble carbohydrates content or grazing less mature pastures. With all the recommendations on how to properly storage the manure to avoid additional emission of gases, the most noted recommendation is the use of biogas (methane) as a sustainable and clean raw material in electricity production. Besides that, methane emissions from manure can be effectively controlled by shortening the storage duration and ensuring aerobic conditions. The important factor to observe when choosing the

key words climate change,

methane, nitrous oxide,

milk production, cheese, Croatia

43croatian

dairyexperts

symposium

19


presentations

mitigating strategy is interaction between two or more chosen strategies due to their complex nature. For instance, one practice may successfully mitigate enteric methane production, but increase methane emission from stored manure or nitrogen availability for increased nitrous oxide emission from land application of manure; while other mitigation practices are synergistic and are expected to decrease both, the enteric and the manure greenhouse gases emissions. In order to successfully respond to the increasing global demand for raw milk and milk products, the dairy industry will have to mitigate future negative impacts on the environment by modifying the current production systems, and by maintaining at the same time high quality of final products at an economic price acceptable to the consumers.

JASnA šOšTARIć

> Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Ul. Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska

* [email protected]

Voda u proizvodnji mlijeka - od polja do potrošača

Poznata je važnost vode za život ljudi, biljaka i životinja. Oko 70 % površine našeg planeta pokriveno je vodom, ali tek 3 % čine slatke vode. Nažalost, čovjeku je na raspolaganju tek 1 % ukupnih zaliha slatke vode. Čovjekova aktivnost u gospodarenju vodama sastoji se od: zaštite od štetnog djelovanja voda (poplava, bujica), zaštite voda (od onečišćenja) i u korištenju voda. Na globalnoj razini raspodjela sveukupne potrošnje vode iznosi: kućanstva troše oko 8 %, industrija oko 22 %, a poljoprivreda oko 70 % slatke vode. Najveći su potrošači vode u poljoprivredi primjena navodnjavanja i stočarstvo. Voda ima veliku ulogu i važnost u proizvodnji mlijeka, počevši od polja, preko govedarskih farmi do završnoga tehnološkog procesa proizvodnje i prerade mlijeka u mljekarama. Na poljoprivrednim se površinama, u pravilu, travnjaci i pašnjaci zasnivaju na najlošijim tlima, gdje nisu uvjeti za ratarsku proizvodnju. Obično su to teška, vlažna tla s visokom razinom podzemnih voda. Zbog toga su potrebne melioracije prirodnih travnjaka. Za rješenje problema visokih podzemnih voda preporučuje se izvođenje krtične drenaže. Krtičenje je mjera kojom se plugom krtičnjakom u tlu na određenoj dubini izvode “krtičnjaci” (holovi), koji imaju istu funkciju kao i cijevna drenaža. U odnosu na klasičnu cijevnu drenažu, krtična je drenaža isplativija. Travnjaci i pašnjaci ne obrađuju se često i nema čestih prohoda teške mehanizacije, što povoljno djeluje na dulji vijek funkcioniranja krtične drenaže, za razliku od ratarskih kultura. Nažalost, u Hrvatskoj se navodnjavanje ne primjenjuje koliko bi trebalo, iako za to postoje uvjeti (pogodno tlo i izvori vode), tako da se navodnjavanje livada, pašnjaka i krmnih kultura gotovo i ne primjenjuje. S obzirom na sve veću učestalost sušnih godina, navodnjavanje je mjera kojom se mogu ostvariti i dobar prinos i dobra kvaliteta krmnih usjeva kao odgovor na klimatske promjene. Osim kvalitetne hranidbe mliječnih krava i tovnih goveda, potrebno je osigurati i dostatne količine kvalitetne svježe vode za napajanje goveda, koja pritom treba biti dostupna tijekom cijelog dana. Najbolji je slobodan pristup vodi i napajanje prema volji. Kvalitetu vode za napajanje pritom treba kontrolirati na prisutnost soli, minerala i mikrobiološku aktivnost. Ukupne količine vode

ključne riječi voda, mlijeko, farma, krmne kulture, mljekara

hrvatski


43

20


koje treba osigurati ovise o produktivnosti, veličini životinje, dobi, aktivnosti, okolišu, klimatskim uvjetima. Na količinu dnevne potrošnje vode utječu dnevna količina mlijeka koju daje krava, vrsta i količina hrane i temperatura okoline. Tako je za visokoproduktivne krave u laktaciji potrebno osigurati 70-100 litara vode/dan, a u vrućim ljetnim mjesecima i do 150 litara vode/dan. Osim za napajanje, velike količine vode troše se i na čišćenje i održavanje opreme i objekata. Mliječne su fame veliki potrošači, ali i veliki potencijalni (točkasti) onečiščivaći okoliša (ispiranjem nitrata iz stajskoga gnoja u blizini farmi). Prema načelima dobre poljoprivredne prakse, potrebno je provoditi mjere i postupke dobroga gospodarenja stajskim gnojem, a odnose se na sprečavanje onečišćenja i očuvanja hranjivih vrijednosti stajskoga gnoja. I u preradi mlijeka troše se velike količine tople i hladne, tehnološke, demineralizirane vode te vodena para, što za proizvođače i prerađivače mlijeka i mliječnih proizvoda, osim osiguranja značajne količine kvalitetne vode, predstavlja i značajan financijski trošak.

Water in the milk production - from the field to a consumer

The importance of water for the life of a human, plants and animals is well-known. Approximately 70 % of surfaces of our planet are covered with water, but fresh waters make only 3 % thereof. Unfortunately, merely 1 % of the overall fresh water resources are at human disposal. A human activity in relation to water management is comprised of the following: protection from a detrimental effect of waters (floods, torrents), protection of waters (to protect the water from pollution), and water usage. Globally, an overall water consumption distribution is as follows: households consume approximately 8 %, industry consumes approximately 22 %, and agriculture consumes approximately 70 % of fresh waters. The largest water consumers in agriculture are the implementation of irrigation and cattle breeding. Water has a major role and significance in milk production, from the fields and cattle raising farms to final technological processes in dairies. Grasslands and pasture grounds of agricultural areas are usually located on the worst soils with no conditions for a tilling production. Those are usually heavy, moist soils with a high level of subterranean water. Therefore, meliorations of natural grasslands are necessary. An implementation of mole drainage is recommended to resolve the problem of high subterranean waters on heavy, argillaceous, and moist soils - the soils suitable for grasslands. Mole drainage is a measure by which the “molehills” (halls) are made by a mole plow in a soil, in certain depth, having the same function as pipe drainage. Mole drainage is more profitable in comparison to classical pipe drainage. Grasslands and pasture grounds are not cultivated frequently and there are now frequent heavy mechanization passages, which exerts a favourable impact on a longer mole drainage function lifecycle, differentiated from the tilling cultures. Unfortunately, irrigation is not implemented in Croatia as much as it should be, although the necessary conditions are present (suitable soil and water source), so the irrigation of meadows, pasture grounds, and forage cultures is almost unimplemented. With regard to an increased participation of droughty years, irrigation is a measure that may produce a good yield and a good forage crop quality, as a response to climatic changes. In addition to high-quality nutrition, in dairy cow fattening it is also necessary to provide sufficient quantities of high-quality fresh water for bovine cattle watering, which should be available during the whole day. The best solution is a free water access and watering at will. The watering quality should be controlled concerning the presence of salts, minerals, and microbiological activity. The

key words water, milk, farm,

forage cultures, dairy plant

43croatian

dairyexperts

symposium

21


presentations

overall water quantities to be provided depend on productivity, animal size, age, activity, environment and climatic conditions. The daily milk quantity provided by a cow, a type and the quantity of fodder, and the environmental temperature influence the quantity of daily water consumption. The high-productive lactation cows need 70 to 100 litres of water per day, and up to 150 litres of water per day are needed in the hot aestival months. Next to the watering, significant water quantities are used for the equipment and facility cleaning and maintenance. Dairy farms are the large-sized consumers, as well as the large-sized potential (dotted) environment polluters (while flushing the manure nitrates in the farms’ vicinity). According to the principles of the good agricultural practice, it is necessary to implement the measures and procedures of a good manure management, that relate to the prevention of contamination and preservation of manure’s nutritive values. Milk processing consumes large quantities of warm and cold, technological, demineralized water and vapour.

ŽElJKO cvETnIć

> Hrvatski veterinarski institut, Savska cesta 143, 10000 Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Kako su muzačke kvržice spasile čovječanstvo?

Velike boginje su teška generalizirana zarazna bolest ljudi, poznata i opisana još od davnina. Epidemije velikih boginja samo tijekom XX. stoljeća prouzročile su smrt između 300 i 500 milijuna ljudi. Dr. Edward Jenner je u Velikoj Britaniji 1796. godine uveo cijepljenje upotrijebivši virus kravljih boginja za zaštitu ljudi od velikih boginja. Nakon toga cijepljenje se počelo primjenjivati diljem svijeta. To je u XIX. stoljeću dovelo do znatnog smanjenja smrtnosti, osobito djece, te velikoga demografskog oporavka. Kravlje boginje rijetka su bolest, od kojih može oboljeti velik broj krava. Promjene se očituju pustulama na vimenu mliječnih krava, što znatno utječe na zdravlje krava i proizvodnju mlijeka. Takve su rane vrlo infektivne, a osobe koje muzu krave vrlo se lako mogu zaraziti (muzačke kvržice). Velike boginje suzbijene su 1980. godine, a za suzbijanje se koristilo cjepivo proizvedeno na govedima. Za proizvodnju cjepiva korišteni su sojevi podrijetlom iz goveda (vakcinija virus) koji su imunološki slični s variola virusom te stvaraju zaštitu u ljudi. Nakon iskorjenjivanja velikih boginja, ostali su zoonotski poksvirusi poput vakcinija virusa i virusa kravljih boginja. Vakcinija virus proširen je u goveda u Brazilu i uzrokuje goleme gubitke u proizvodnji mlijeka te infekcije u ljudi. Uzročnik je pronađen u mlijeku i siru te predstavlja rizik za javno zdravstvo. Proširen je u okolišu, a rezervoar su miševi, štakori, oposumi i psi. Virus kravljih boginja danas inficira velik broj različitih vrsta životinja u zapadnoj Euroaziji. Najčešće su izvor virusa mačke i različite vrste životinja u zoološkim vrtovima. Dokazan je i u štakora koji žive u prirodi, zatim u uzgajalištu štakora koji se koriste kao kućni ljubimci. Utvrđen je prijenos sa štakora na majmune, slonove i ljude. Bolest u ljudi prouzročena virusom kravljih boginja opisana je u mnogim zemljama. Nekada su najčešće obolijevali ljudi koji su radili s kravama, a danas se ljudi najčešće zaraze u dodiru s kućnim ljubimcima. Boginje su se pojavile i u deva, a u njih uzrokuju gubitak težine i smanjenu mliječnost i visoku smrtnost u mladih životinja. Nakon što se pojavila u čuvara i vodiča deva, bolest je

ključne riječi boginje, muzačke kvržice, virus kravljih boginja, vaccinia virus, rezervoari

hrvatski


43

22


poprimila i javnozdravstveno značenje. Sve je veća osjetljivost populacije ljudi na zoonotske poksviruse, prouzročena prestankom cijepljenja protiv velikih boginja, povećana je i vjerojatnost pojave novih rekombiniranih virusa, potencijalno opasnih za ljude. U tu skupinu spadaju virus kravljih boginja i vakcinija virus. Pojava velikih boginja u drevnom obliku po svemu sudeći nije više moguća, ali su i dalje moguće infekcije zoonotskim virusim poput virusa kravljih boginja i vakcinija virusa, jer su njihovi rezervoari ostali i dalje u prirodi.

How did the milker’s nodules save a mankind?

Smallpox is a severe generalized contagious human disease, known and described since ancient times. In the 20th century the epidemics of smallpox caused death of 300 to 500 million people. In 1796, Dr Edward Jenner introduced a vaccination using the cowpox virus to protect people from smallpox. Thereafter, vaccination has been applied all over the world. In the 19th century, the vaccination has led to a significant reduction in mortality, especially in children, and a major demographic recovery. Cowpox is a rare disease, which can cause illness in a large number of cows. Changes are reflected in pustules on dairy cows, which significantly affect cows’ health and milk production. Such pustules are very infectious, and people who perform milking can easily get infected (milker’s nodules). Smallpox was eradicated in 1980, and the vaccine produced on cattle was used for eradication. Vaccine strains from cow (vaccinia virus), which are immunologically similar to the variola virus, are used to produce the vaccine and provide protection for humans. After the eradication of smallpox, other zoonotic poxviruses such as vaccinia virus and cowpox virus have been found in environment. The virus spread among cattle in Brazil and caused huge losses in milk production, but infection in humans as well. The virus is found in milk and cheese and represents a risk to public health. It is widespread in the environment, and the reservoir consists of mice, rats, opossums and dogs. The cowpox virus infects a large number of different species of animals in Western Eurasia. The most common sources of viruses are cats and various animal species in zoos. The occurrence of cowpox virus is also proven in free living rats as well as in a breeding of rats that is used as pets. The disease caused by the cowpox virus in humans is described in many countries. In the past, people working with cows were the most commonly affected, and today people are usually infected by pets. The poxvirus also appeared in camels, causing weight loss, decreased milk production and high mortality in young camels. After the appearance of the disease was recorded in guards and guides of the camel, it also gained the public health significance. There is an increasing sensitivity of the human population to zoonotic poxviruses caused by the cessation of vaccination against smallpox. There is increased the likelihood of new recombinant viruses that are potentially dangerous to humans. This group includes the cow virus and vaccinia viruses. The appearance of smallpox in ancient form is by all odds not possible, but infections with zoonotic viruses such as cowpox virus and vaccinia virus are still possible because their reservoirs are present in the environment.

key words smallpox,

milker’s nodules, cowpox virus, vaccinia virus,

reservoirs

43croatian

dairyexperts

symposium

23


presentations

Zdravko Barać*, duBravka Živoder

> Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, 10000 Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Promotivne kampanje domaćih proizvoda Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne agencije

Hrvatska poljoprivredna agencija uz potporu Ministarstva poljoprivrede provodi neobvezne sustave označavanja mlijeka, mesa, meda, jaja, brašna i pekarskih proizvoda. Cilj je sustava informiranje potrošača o podrijetlu proizvoda radi zaštite i jačanja domaće poljoprivredne proizvodnje. Putem označavanja domaćih poljoprivredno prehrambenih proizvoda radimo na očuvanju domaće poljoprivredne proizvodnje, ali i na jačanju tržišne pozicije svih sudionika u lancu od primarnih poljoprivrednih proizvođača, prehrambene industrije do potrošača. Hrvatska poljoprivredna agencija do danas u provedbi ima šest zaštićenih znakova: Mlijeko hrvatskih farmi - za označavanje mlijeka i mliječnih proizvoda, Meso hrvatskih farmi - za kategoriju svježega svinjskoga, svježega junećega i svježega janjećega i jarećeg mesa te mesa peradi, Jaja hrvatskih farmi, Med hrvatskih pčelinjaka, Brašno i Kruh hrvatskih polja. Kako bi se potrošače motiviralo na kupnju domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda označenih znakom, treba ih informirati o važnosti znaka. Podizanje razine svijesti o podrijetlu hrane i važnosti proizvodnje domaće hrane dodatno povećava zanimanje potrošača za domaće proizvode i njihovu kupnju. Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska poljoprivredna agencija tijekom posljednjih dviju godina provode kontinuirane promotivne kampanje (Doručak s hrvatskih farmi, Naše domaće sada i ubuduće, Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka) sa ciljem informiranja potrošača porukom da kupuju domaće proizvode, proizvode dokazane sljedivosti, podrijetla i kvalitete koji su proizvedeni na hrvatskim farmama, poljima i u pčelinjacima. Također, promotivnim kampanjama što više primarnih proizvođača želimo uključiti u sustave označavanja zaštićenim oznakama Hrvatske poljoprivredne agencije i na taj način povećati broj i količinu označenih proizvoda u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Promotional campaigns of domestic products of the Ministry of Agriculture and Croatian Agricultural Agency

The Croatian Agricultural Agency, supported by the Ministry of Agriculture, carries out voluntary labelling systems of milk, meat, honey, eggs, flour and bakery products. The main goal of labelling systems is to inform consumers about the origin of products in order to protect and strengthen domestic agricultural production. By labelling domestic agricultural food products, we encourage preservation of the Croatian agricultural production, and strengthen position of all participants in the production chain, from agricultural producers, food industry to consumers. The Croatian Agricultural Agency has established six protected labels so far: Milk from Croatian farms - for labelling milk and dairy products, Meat from Croatian farms - for labelling fresh pork, beef, lamb, goat meat and poultry meat, Eggs from Croatian farms, Honey from Croatian apiaries, Flour and Bread from Croatian fields. In order to motivate consumers to buy labelled domestic agricultural food products, it is important to inform them about the significance of these labels. Raising the consumer’s

ključne riječi hrana, promocija, poljoprivredni proizvođači, prehrambena industrija, proizvodi, znakovi

key words food, promotion, agricultural producers, food industry, products, labels

hrvatski


43

24


awareness about the origin of food and the importance of domestic food production increases their interest in purchasing and consuming such domestic products. Throughout the past two years, the Ministry of Agriculture and the Croatian Agricultural Agency has organised a promotional campaign (Breakfast from Croatian farms, Our domestic, now and in the future, Honey breakfast from Croatian apiaries) in order to encourage the consumers to buy domestic products of proven traceability, origin and quality, which are produced on the Croatian farms, fields and apiaries. Through promotional campaigns we also want to include as many agricultural producers as possible into voluntary labelling systems, carried out by Croatian Agricultural Agency, in order to increase the number and the quantity of labelled products in the agricultural food sector.

AnTE IvAnKOvIć1*, MARIJA šPEhAR2, JElEnA RAMlJAK1, ZDEnKO IvKIć2, nInA KARAPAnDŽA2, MIlJEnKO KOnJAčIć1

1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska 2 Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, 10000 Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Povezanost koncentracije uree s udjelom i odnosom mliječne masti i proteina u mlijeku holstein krava

Koncentracija uree u mlijeku važan je pokazatelj opskrbljenosti organizma krave u laktaciji proteinima i energijom te njihovom uravnoteženošću. U kombinaciji s udjelom proteina u mlijeku koristi se kao alat u balansiranju energije i proteina u hranidbi mliječnih krava. Odnos udjela mliječne masti i proteina u mlijeku također je i indikator hranidbenog statusa krava, uravnoteženosti obroka energijom i proteinima, ali i procjene rizika od metaboličkih poremećaja. Cilj provedenog istraživanja bio je utvrđivanje povezanosti navedenih indikatora hranidbenog statusa mliječnih krava, koncentracije uree te odnosa udjela mliječne masti i proteina u mlijeku krava. Istraživanje je povedeno na 772.000 zapisa kontrole mliječnosti pohranjenih u središnju bazu Hrvatske poljoprivredne agencije, a koji se odnose na mliječne krave holstein pasmine. Prosječna dnevna proizvodnja mlijeka krava u kontroli iznosila je 24,98±8,76 kg s prosječnim udjelom mliječne masti od 3,83±0,64 % i proteina u mlijeku od 3,29±0,35 %. Prosječan odnos mliječne masti/proteina u mlijeku iznosio je 1,169±0,202. Prosječna koncentracija uree u mlijeku iznosila je 22,63±9,51 mg/dL. Utvrđena je negativna veza između koncentracije uree i odnosa udjela mliječne masti/proteina u mlijeku (-0,069; p

43croatian

dairyexperts

symposium

25


presentations

content in milk, it is used for balancing energy and proteins in feeding dairy cows. The ratio between milk fat and protein content in milk serves as indicator of the cow’s nutritional status, energy and protein balance in diet, and as an indicator for risk assessment of metabolic disorders. The aim of this study was to determine the correlation between the indications of nutritional status of dairy cows, urea concentrations and the ratio of milk fat and protein content in milk. The research was carried out on 772,000 test-day records of Holstein cows taken from the central database of the Croatian Agricultural Agency. The average daily milk yield was 24.98±8.76 kg with an average milk fat content of 3.83±0.64 % and milk protein of 3.29±0.35 %. The average ratio of milk fat/protein was 1.169±0.202. The average urea concentration in milk was 22.63±9.51 mg/dL. A negative correlation between urea concentration and ratio of milk fat/protein content (-0.069, p

hrvatski


43

26


The effect of breed structure on lactation gain of dairy cows

The effect of breed structure of dairy herds on the lactation income was analysed on three farm types: only Holstein cows (HOL), only Simmental cows (SIM) and farms with both breeds (HOL/SIM). Milk production characteristics of 386.916 standard lactations (305 days) originated from data base of the Croatian Agricultural Agency and were analysed. Holstein cows in HOL farms had higher milk production (936.2 kg), milk fat and proteins, the same protein content, but lower milk fat content, compared to Holstein cows in HOL/SIM farms. Consequently, Holstein cows in HOL farms achieved a higher average income for 1.772,75 HRK compared to Holstein cows in two-breed farms. The largest difference of 2.628,39 HRK was determined by comparing farms with 41-50 cows. Simmental cows in SIM farms produced lower amount of milk (474.7 kg), milk fat and protein, but they also had lower contents of milk fat and protein compared to Simmental cows in HOL/SIM farms. Simmental cows in two-breed herds achieved larger average lactation income of 1.055,31 HRK in comparison to Simmental cows in SIM farms. The result shows that Holstein cows have better, and Simmental cows have worse characteristics of milk production in one breed farms, and consequently Holstein cows achieve higher and Simmental lower lactation income in one breed herds. Possible explanations are different producing needs by a breed and a higher grade of technology and management on specialized dairy farms.

TOMISlAv MIKUš1*, MARIO OSTOvIć2, KRISTInA MATKOvIć2, MAnUElA ZADRAvEc3, MARIO MITAK3, ŽElJKO PAvIčIć2

1 Hrvatski veterinarski institut, Ured za dobrobit životinja, Savska 143, 10000 Zagreb, Hrvatska2 Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja,

Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska

3 Hrvatski veterinarski institut, Laboratorij za mikrobiologiju hrane za životinje, Savska 143, 10000 Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Utjecaj spola teladi na razinu stresa pri ranom odbiću

Rano odbiće jedan je od važnih problema dobrobiti životinja u mljekarskoj industriji, pri čemu se telad, u svrhu veće proizvodnje mlijeka, odvaja od majke odmah ili u prvim satima nakon teljenja. Stres uzrokovan ranim odbićem može rezultirati smanjenom imunošću i povećanim rizikom od bolesti, kao i poremećajima u ponašanju životinja koji se mogu očitovati tijekom cijelog života. Cilj istraživanja bio je utvrditi postoje li razlike u odgovoru na stres pri ranom odbiću između muške i ženske teladi. Istraživanje je provedeno na 15 muške i 15 ženske teladi u komercijalnim uvjetima proizvodnje, koja je bila odbijena nakon prvog sisanja kolostruma. Sva telad držana je u istim uvjetima, u pojedinačnim odjeljcima nasteljenima slamom, te prvih pet dana hranjena kolostrumom (svakih 12 sati). Razina stresa procijenjena je odmah nakon odbića (0. sat) te 10., 25. i 50. sata po odbiću, i to na temelju ponašanja te koncentracije kortizola u slini. Ponašanje teladi, glasanje, promjene tjelesnih položaja i njuškanje praćeni su tijekom jednog sata. Rezultati istraživanja pokazali su da se učestalost istraživanih oblika ponašanja nije značajno razlikovala ovisno o spolu.

key words dairy farm,

breed structure, milking properties,

lactation gain

ključne riječi telad, mliječna goveda,

rano odbiće, stres, dobrobit životinja

43croatian

dairyexperts

symposium

27


presentations

Također, nisu utvrđene ni značajne razlike u koncentraciji kortizola između spolova prema satima uzorkovanja. No, prosječna koncentracija kortizola u slini tijekom cjelokupnog razdoblja istraživanja bila je značajno veća (p

hrvatski


43

28


IvAnA hUBAK1, nIKOlInA KElAvA UGARKOvIć2, AnTE IvAnKOvIć2, nEvEn AnTUnAc3, MIlJEnKO KOnJAčIć2*

1 OPG Ivan Hubak, Okešinec, Česmanska 73, 10315 Novoselec, Hrvatska2 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za specijalno stočarstvo, Svetošimunska cesta

25, 10000 Zagreb, Hrvatska

3 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Utvrđivanje koncentracije imunoglobulina u kravljem kolostrumu na OPG-u Hubak

Cilj rada bio je utvrditi koncentraciju imunoglobulina u kolostrumu pri prvoj mužnji nakon teljenja, te utjecaj dobi, redoslijeda laktacije, sezone i pasmine na koncentraciju imunoglobulina mjerenu dvama uređajima (kolostrum denzimetrom i refraktometrom) na OPG-u Hubak. Prosječna koncentracija imunoglobulina mjerena denzimetrom iznosila je 68,9 mg/mL, odnosno 56,3 mg/mL mjerena refraktometrom. Najviša koncentracija imunoglobulina u kolostrumu utvrđena je u krava u dobi od 4 do 5 godina (74,62±6,13 mg/mL denzimetar; 68,93±9,43 mg/mL refraktometar). Denzimetrom je utvrđena najviša koncentracija imunoglobulina u kolostrumu krava s pet i više laktacija (75,80±7,24 mg/mL), dok je refraktometrom najviša koncentracija imunoglobulina utvrđena u kolostrumu krava treće laktacije (59,00±9,60 mg/mL). Tijekom zimskog razdoblja u kolostrumu je utvrđena najviša koncentracija imunoglobulina (72,06±5,47 mg/mL denzimetar; 64,06±8,63 mg/mL refraktometar). Kolostrum krava simentalske pasmine sadržavao je najvišu koncentraciju imunoglobulina (70,66±4,08 mg/mL denzimetar, 60,13±6,49 mg/mL refraktometar). Najniže koncentracije imunoglobulina u kolostrumu utvrđene su u mladih krava, krava holstein pasmine, te tijekom proljetnog razdoblja. Visoka pozitivna korelacija (r2=0,80; p

43croatian

dairyexperts

symposium

29


presentations

mg/mL densimeter; 64.06±8.63 mg/mL refractometer) during the winter. Colostrum of Simmental cows had the highest immunoglobulin concentration (70.66±4.08 mg/mL densimeter, 60.13±6.49 mg/mL refractometer). The lowest immunoglobulin concentration was found in young cows, Holstein cows and during the spring period. A high positive correlation (r2=0.80; p Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za hranidbu životinja, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Hranidbene strategije u smanjenju emisije stakleničkih plinova mliječnih krava

Animalna proizvodnja predstavlja značajan izvor emisije stakleničkih plinova (GHG). Ovisno o pristupima izračunavanja i opsegu obuhvaćene emisije, doprinos domaćih životinja od ukupne, antropogene emisije GHG na Zemlji iznosi od 7 do 18 %. U sklopu hranidbene strategije za smanjenje emisije GHG najveća pažnja posvećena je emisiji metana (CH4). Stvaranje CH4 u buragu preživača prirodan je proces kojim mikroorganizmi nastanjeni u buragu u anaerobnim uvjetima razgrađuju stanične stijenke, te kao nusprodukt nastaje CH4. S obzirom na to da 90 % CH4 nastaje anaerobnom fermentacijom u buragu, većina istraživanja temelji se upravo na mehanizmima koji sprečavaju njegovu produkciju, a da zdravlje životinje, ekonomska učinkovitost i konačni proizvodi ostanu na postojećoj razini ili se unaprijede. Poboljšanje kvalitete voluminozne krme i ukupna učinkovitost iskorištavanja hranjivih tvari obroka učinkoviti su načini smanjenja emisije GHG. Nekoliko je dodataka hrani koji imaju potencijal i mogu smanjiti emisiju CH4 u preživača, iako su neki od njih i toksični ili možda nisu ekonomski isplativi u manje razvijenim gospodarstvima. Hranidbene strategije, prema korištenim dodacima, podijeljene su u devet skupina (defaunizacija i inhibicija arheja, bakteriocini, inhibitori metana i njihovi analozi, probiotici, saponini, tanini, ionofori, organske kiseline i lipidi). Sve su ove nove hranidbene strategije obećavajuće, ali je potrebno više istraživanja kako bi se svi ti pristupi valorizirali, te potvrdila njihova učinkovitost u stvarnim uvjetima proizvodnje.

Nutritional strategies for reducing greenhouse gas emissions from dairy cows

Animal production is a significant source of greenhouse gas (GHG) emissions. Depending on the approaches to their calculation and the scope of emissions covered, the contribution of domestic animals in the total, anthropogenic GHG emissions is between 7 and 18 percent. As part of a nutritional strategy to reduce GHG emission, methane (CH4) is devoted

ključne riječi hranidbene strategije, staklenički plinovi (GHG), metan, mliječne krave

key words nutritional strategies, greenhouse gasses (GHG), methane, dairy cows

hrvatski


43

30


to the greatest attention. The formation of CH4 in the rumen of the ruminant is a natural process by which the microorganisms inhabited in the rumen under anaerobic conditions perform the degradation of the cell wall and products methane as a byproduct. Considering that 90 % of CH4 is, produced by anaerobic fermentation in the rumen the most scientific researches are based on mechanisms that prevent its production, while animal health, economic efficiency and final products remain at an existing level or improved. Improving forage quality and the overall efficiency of dietary nutrient use is an effective way of decreasing GHG emissions. Several feed supplements have potential to reduce enteric CH4 emission from ruminants, though some are toxic or may not be economically feasible in developing countries. Nutritional strategies, using supplements, is divided into nine sections (Defaunation and inhibition of Archaea, Bacteriocins, Methane inhibitors and analogues, Probiotics, Saponins, Tannins, Ionophores, Organic acids, and Lipids). All of these nutritional strategies are promising, but more research is, needed to validate these approaches and to confirm their effectiveness in real production conditions.

MAJA STOJAnOvIć, lEDA SlIšKOvIć, TAMARA JURInA, AnA JURInJAK TUšEK, JASEnKA GAJDOš KlJUSURIć*, MAJA BEnKOvIć, DAvOR vAlInGER

> Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Primjena blisko-infracrvene spektroskopije (NIR) u detekciji kvalitete i sigurnosti mlijeka

Potrošači su usredotočeni na standardnu kvalitetu preferiranih dnevnih proizvoda, gdje mlijeko i mliječni proizvodi zauzimaju važno mjesto. Kako bi se osigurala visoka kvaliteta mliječnih proizvoda, u kontroli kvalitete koriste se različite metode mjerenja s velikom preciznošću i točnošću. Jedna je od tih metoda blisko-infracrvena spektroskopija (tzv. NIRs) koja osigurava brzo kvantitativno i kvalitativno mjerenje. U ovom radu analizirano je pet različitih konzumnih uzoraka mlijeka, kao i jedan uzorak koji je patvoren (kozje mlijeko + kravlje). Analizirani su fizikalno-kemijski parametri i senzorska svojstva od strane skupine nezavisnih, educiranih senzoričara, za sve uzorke. Fizikalno-kemijski sastav određen je prvog dana, a senzorska procjena provedena je na uzorcima svježeg mlijeka, kao i na pohranjenim uzorcima (maksimalno tri dana: hladnjak i sobna temperatura). Za sve uzorke NIR mjerenja provedena su u triplikatu, izradivši matricu od 120 uzoraka sa 800 stupaca (stupci su sadržavali podatke o mlijeku i njihove apsorpcijske podatke kao i senzorske ocjene i fizikalno-kemijske parametre). Povezivanje NIR spektroskopije i kemometrije osigurava visoku točnost i preciznost, ali i visoku pouzdanost detekcije kvalitete i sigurnosti, posebno prehrambenih proizvoda. Analiza glavnih komponenata (tzv. PCA) i parcijalna regresija najmanjih kvadrata (tzv. PLS) primijenjeni su u kvalitativnom i kvantitativnom određivanju kvalitete mlijeka. Rezultati upućuju na prikladnost NIR spektroskopije kao metode za detekciju kvalitete mlijeka na temelju metode skladištenja (hladnjak ili sobna temperatura), kao i za predviđanje svježine, čime se osigurava visoka kvantitativna preciznost s RPD vrijednostima većim od 3.

ključne riječi NIR spektroskopija,

mlijeko, kvaliteta, patvorenje

43croatian

dairyexperts

symposium

31


presentations

The application of near infrared spectroscopy (NIRs) in milk-quality and security detection

Consumers are focused on the standard quality of their favourable daily products, among which the dairy products have an important place. In order to ensure the high quality of dairy products, different measuring methods with high precision and accuracy are used in quality control. One of these methods is Near Infrared Spectroscopy (NIRs) that assures rapid quantitative and qualitative measurements. In this study five commercially available milks of different types were analysed, as well as one adulterated sample (goat’s milk + cow’s). The physical-chemical data (nutritional facts) and sensory properties for all samples were analysed by a group of independent sensory-evaluators. The physical-chemical composition was detected on the first day, and the sensorial evaluation was conducted on the fresh milk samples, as well as on the stored samples (maximum three days: fridge and room temperature). For all samples NIR measurements were performed in triplicate, building a matrix of 120 samples with 800 columns (the columns contained the information about the milk vs. the absorbance data). Coupling of NIR spectroscopy and chemometrics ensures high accuracy and precision but also high reliability of quality and security detection. Principal Component Analysis (PCA) and Partial Least Squares (PLS) were applied in the qualitative and quantitative detection of milk quality. Based on the storage method (fridge or room temperature), the obtained results confirmed the suitability of NIR spectroscopy as a method in quality detection of milk, as well as for predicting freshness and ensuring high quantitative precision by RPD values higher than 3.

nEvIJO ZDOlEc1*, DEAn JAnKUlOSKI2, vESnA DOBRAnIć1, nATAšA MIKUlEc3

1 Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska

2 Sveučilište Sv. Ćirila i Metoda, Veterinarski fakultet Skopje, Blvd. Goce Delcev 9, 1000 Skopje, Makedonija

3 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Molekularna detekcija bakterije L. monocytogenes u sirovom mlijeku iz mljekomata i PFGE tipizacija izolata

U proizvodnji mlijeka i njegovu plasmanu na tržište mljekomatima iznimno je važno održavati visoku razinu higijenske prakse te zdravlje muzara. Ovim se radom prikazuju rezultati mikrobioloških analiza mlijeka iz mljekomata, s posebnim naglaskom na prisutnost bakterije L. monocytogenes. Pretraženo je 319 uzoraka mlijeka iz 36 mljekomata na području gradova Zagreba i Siska te Zagrebačke županije u razdoblju prosinac 2015.-siječanj 2017. godine. Pri detekciji L. monocytogenes korišten je postupak amplifikacije DNA i bioluminiscencije metodom Molecular Detection System te standardni postupak dokazivanja ISO 11290-1. Prisutnost L. monocytogenes potvrđena je molekularnim postupkom (Molecular Detection

key words NIR spectroscopy, milk, quality, adulteration

ključne riječi sirovo mlijeko, mljekomat, Listeria monocytogenes, molekularna detekcija, PFGE

hrvatski


43

32


Assay) u 14 uzoraka mlijeka četvero proizvođača. Izolati koji su izdvojeni referentnom metodom podvrgnuti su tipizaciji pomoću gel-elektroforeze u pulsirajućem polju (PFGE). Pulsotipovi izolata uspoređeni su s profilima L. monocytogenes prikupljenim iz sirovog mlijeka u prethodnim istraživanjima. Utvrđeno je da se isti pulsotip L. monocytogenes pojavljuje u mlijeku istog proizvođača prikupljenom na dva mljekomata tijekom četiriju uzorkovanja u travnju, lipnju, srpnju i rujnu 2016. Usporedbom tih pulsotipova s profilima prethodno prikupljenih izolata L. monocytogenes istog proizvođača (tijekom 2014. i 2015.) nisu utvrđene razlike, što upućuje na perzistentnost tog patogena.

Zahvala: istraživanje je financirano sredstvima Ministarstva poljoprivrede, Vijeća za istraživanja u poljoprivredi, projekt “Inovativna tehnologija u kontroli mljekomata u cilju povećanja kvalitete i konkurentnosti proizvođača mlijeka” (13. VIP, 2015.-2017.)

Molecular detection of L. monocytogenes in raw milk from vending machines and PFGE typing of isolates

The continuous hygienic practice and udder health management are primary prerequisites for high-quality and safe milk for human consumption. In this paper, we present results of microbiological survey of milk from vending machines with particular reference to the presence of Listeria monocytogenes. In total, 319 samples were collected from 36 vending machines from Zagreb area, Sisak and Zagreb County in the period from December 2015 to January 2017. Detection of L. monocytogenes in milk was performed by using DNA isothermal amplification coupled with bioluminescence by means of Molecular Detection System, as well as with standard ISO 11290-1 method. L. monocytogenes was detected by MDS in 14 milk samples from 4 producers. Isolates collected after the standard isolation procedure were identified by puls-field gel-electrophoresis (PFGE). Pulsotypes were compared with L. monocytogenes profiles collected from previous surveys. The identical pulsotype was noticed in milk samples of one particular farmer, collected from 2 vending machines during 4 sampling cycles in April, June, July and September 2016. When comparing these pulsotypes with profiles of previously collected isolates of the same producer (year 2014 and 2015), no differences were found. These findings indicate the persistence of L. monocytogenes in raw milk production and distribution.

Acknowledgement: This research was supported by Ministry of Agriculture, VIP (2015-2017) project “Innovative technologies in control of milk vending machines to improve quality and competitiveness of milk producers”

key words raw milk,

vending machines, Listeria

monocytogenes, molecular detection,

PFGE

43croatian

dairyexperts

symposium

33


presentations

ŽElJKA MESIć*, MARInA TOMIć, MARIJA cERJAK

> Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za marketing u poljoprivredi, Svetošimunska 25, Zagreb, Hrvatska

* [email protected]

Hrvatsko tržište mlijeka i mliječnih proizvoda

Neorganizirano tržište, veliki uvoz i niske otkupne cijene mlijeka samo su neki od problema s kojima se suočava hrvatski mljekarski sektor, i to već dulji niz godina. Cilj je rada analizirati stanje na hrvatskom tržištu svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda pomoću metode proizvodnopotrošnih bilanci u razdoblju od 2010. do 2016. godine. U promatranom razdoblju, broj proizvođača mlijeka smanjio se za čak 58 %, ukupna proizvodnja mlijeka za 14,7 %, a isporuke mlijeka mljekarama smanjene su za 22 %. Pozitivan trend zabilježen je kod prerade mlijeka na farmi koja je povećana za čak 81 %, te kod izravne prodaje mlijeka koja je povećana za 41 %. Uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u promatranom razdoblju povećan je za 126 %, dok izvoz bilježi rast od tek 12 %. Istovremeno, raste potrošnja svih mliječnih prerađevina, kao i potrošnja svježeg mlijeka na farmi. U analiziranom razdoblju, prosječna potrošnja svježih mliječnih proizvoda iznosila je 114 kg po stanovniku godišnje, sira i prerađenog sira 11,7 kg, maslaca i mliječnih namaza 2,7 kg, a ostalih mliječnih proizvoda 4,8 kg. Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje oko 80 % godišnjih potreba za mlijekom i mliječnim prerađevinama. Razvitak hrvatskog tržišta mlijeka moguć je većim ulaganjem u modele održive proizvodnje mlijeka, uključujući otvaranje novih malih mljekara, i poticanjem proizvodnje proizvoda više dodane vrijednosti. Male proizvođače treba poticati na udruživanje u veće proizvođačke organizacije. Nužna je suradnja svih dionika procesa opskrbe tržišta i proizvođača.

The Croatian market of milk and dairy products

An unorganized market, high imports and low milk prices are just some of the problems that the Croatian dairy sector has been facing for many years. The aim of the paper is to analyse the situation in the Croatian market of fresh milk and dairy products in the period from 2010 to 2016 using method of supply balance sheets. In the observed period, the number of milk producers has decreased by 58 %, the amount of milk produced decreased by 14.7 % and the quantities of milk that the farms delivered to dairies also decreased by 22 %. A positive trend was observed in the quantity of milk processed at farms which increased by 81 % while direct sale of milk increased by 41 %. Imports of milk and dairy products in the observed period increased by 126%, while exports increased by only 12 %. At the same time, the consumption of all dairy products is growing as well as the consumption of fresh milk on the farm. In the analysed period, the average consumption of fresh dairy products was 114 kg per inhabitant per year, cheese and processed cheese 11.7 kg, butter and dairy spreads 2.7 kg and other dairy products 4.8 kg. The domestic production of fresh milk and dairy products meets about 80 % of domestic needs. The development of the Croatian dairy market is possible by investing in models of sustainable milk production, including the opening of new small dairies and by encouraging the production of more value added products. Small producers must be encouraged to join larger producer’s organizations. There is a need for cooperation between all stakeholders in the dairy supply chains.

ključne riječi tržište, mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodno-potrošna bilanca, Hrvatska

key words market, milk and dairy products, supply balance sheets, Croatia

Documents

Kad voće bira, okus briljira. - HMU · 2018-11-12 · lovran, hotel excelsior 7. – 10. studenoga 2018. 7 – 10 november 2018. ratsi simpozij mljekarskih stručnjaka 43 2 IMPRESSUM