Josip Broz.doc

7/28/2019 Josip Broz.doc

1/16

JOSIP BROZ TITO

Josip Broz je roen 7. svibnja 1892. u Kumrovcu u Hrvatskom Zagorju. Uraznim su se dokumentima pojavljivali razni datumi roenja, pa se u jednomdokumentu iz vremena kada je sluio austrijsku vojsku navodi kao datumroenja 25. svibnja 1892. Taj se datum ve za vrijeme rata poeo slaviti kaoTitov roendan, pa je i Hitler naredio desant na Drvar na taj dan 1944. g. Poslijerata, nastavilo se na taj dan slaviti Titov roendan i tzv. Dan mladosti.

Otac mu je bio teak Franjo Broz a majka Marija, roena Javorek, bila je

Slovenka. Preci Brozovih u Zagorju mogu se pratiti sve do prve polovice XVI.stoljea. Josip je bio sedmi od petnaestoro djece. Godine 1901.-1905. uKumrovcu je zavrio etverogodinju puku kolu. U slijedee dvije godine radikao teak na imanju svojeg ujaka u Podsredi.

Dolazi u Sisak1907. s namjerom da ui zanat konobara, ali ubrzo odluujepostati mehaniar. Godine 1907.-1910. ui bravarski zanat i pohaa egrtskukolu. Tijekom 1910., u Sisku se ilegalno osnivaju sindikati, a u rujnu JosipBroz zavrava zanat i postaje bravarski pomonik. Odlazi u Zagreb, gdje se nadva mjeseca zaposlio u bravarskoj radionici kod Haramine u Ilici. Upisuje se uSavez kovinarskih radnika, i time takoer postaje i lan Socijaldemokratskestranke Hrvatske i Slavonije.

Traei posao, odlazi u Ljubljanu, Trst, pa ponovno u Zagreb, gdje je usavriozanat kod poznatog majstora Augusta Knausa. U svibnju i lipnju 1911. sudjelujeu trajku bravarskih radnika, koji je potrajao est tjedana. Zatim se zapoljava utvornici metalne robe u Kamniku u Sloveniji. Tu je, kao dobar gimnastiar,

postao lan "Sokola". Zatim radi u enkovu u ekoj, pa u Plzenju u tvornicikoda, pa putuje Njemakom i povremeno radi.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kumrovechttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatsko_Zagorje&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dan_mladostihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slovencihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sisakhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamnik&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sokolska_dru%C5%A1tva&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Plzenj&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kumrovechttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatsko_Zagorje&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dan_mladostihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slovencihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sisakhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamnik&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sokolska_dru%C5%A1tva&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Plzenj&action=edit


2/16

U listopadu 1912. dolazi u Be, a zatim u Beko Novo Mesto, saznavi da mutamo ivi stariji brat Martin (r. 1884.). Zapoljava se u u tvornici automobila"Daimler", u kojoj je radio i Martin, te postaje probni voza automobila.

Vojska, rat, revolucija (1913.-1920.)

Rujna 1913. Broz stupa na odsluenje vojnog roka, prvo u Beu, a zatim navlastitu molbu u 25. domobranskom puku u Zagrebu. Krajem 1913. upuen je udoasniku kolu i postao najmlai vodnik u puku. Svibnja 1914. u Budimpeti

je osvojio srebnu medalju na prvenstvu Austro-Ugarske vojske u maevanju.Bio je i dobar skija.

Nakon izbijanja rata protiv Srbije, borio se na srpskoj bojinici od kolovoza doprosinca 1914. Sijenja 1915. njegov je puk prebaen na Karpate, na bojite

protiv Rusa. Zbog jedne akcije predloen je za odlikovanje, koje poslije nijemogao uzeti jer je bio u zarobljenitvu. Kada je Tito 1967. posjetio Be, eljelisu mu uruiti to odlikovanje, ali je on odbio.

Na sam Uskrs, 25. oujka 1915., biva teko ranjen kopljem jednog erkeza.Zarobljen je i punih 13 mjeseci lei u bolnici u Svijasku, malom mjestu blizuKazana. Dobio je i upalu plua i jedva preivio. Ui ruski i ita mnoga djelaruskih klasika, naroito romane Tolstoja, Turgenjeva, Kuprina i drugih. Kad seoporavio, upuen je na rad kao mehaniar. Zatim je upuen na prisilni rad u

uralski gradi Kungur, gdje ga zarobljenici biraju za zarobljenikogzapovjednika logora.

U veljai 1917. radnici su provalili u tamnicu i oslobodili zatvorenike.Pridruuje se jednoj boljevikoj skupini. Ubrzo opet biva uhien, pa bjei. UPetrogradu 16-17. srpnja sudjeluje u velikim demonstracijama protivPrivremene vlade, koje su organizirali boljevici. Pokuava pobjei u Poljsku,ali ga ulove i zatvore u Petropavlovsku tvravu.

Ponovo je protjeran u Kungur, ali bjei u Sibir. Pridruuje se Internacionalnoj

crvenoj gardi u Omsku, gdje je bio vie mjeseci, ali bez borbe. Vjenao se sruskinjom Pelagijom (Pelkom) Belousovom, od koje e se razvesti 1936. Srpnja1918. Omsk osvaja eka legija. Meunarodna brigada je razbijena, a Broz je

pobjegao u stepu i zaposlio se kao mehaniar u selu nedaleko Omska, gdje jeostao dulje od godinu dana. Ujesen 1919. komunisti su ponovo osvojili Omsk iokolicu. Broz poetkom sijenja 1920. zajedno sa suprugom kree na tegoban

put do kue, kamo konano stie u rujnu.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kazanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kungurhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Petrogradhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Internacionalna_crvena_garda&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Internacionalna_crvena_garda&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%8Ce%C5%A1ka_legija&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kazanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kungurhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Petrogradhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Internacionalna_crvena_garda&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Internacionalna_crvena_garda&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%8Ce%C5%A1ka_legija&action=edit


3/16

Radnik, ilegalac, sindikalac (1920-1928)

Broz se zaposlio u Zagrebu kao mehaniar i odmah se upisao u KPJ. Naizborima u studenom 1920. komunisti su osvojili 59 mandata i postali trea

stranka po snazi u Kraljevini SHS. Kraljev reim to nije htio tolerirati;proglaena je tzv. Obznana, kojom je KPJ stavljena van zakona.

U Zagrebu je ve 31. prosinca 1920. organiziran opi trajk, u emu je i Brozsudjelovao. Meutim, njihov je otpor brzo slomljen. U kolovozu 1921. mandatisvih komunistikih poslanika bili su poniteni. Broz je odluio nastavitidjelovati u ilegali. Poetkom 1921. naseljava se u Velikom Trojstvu kodBjelovara i radi kao strojar. Oujka 1923. Broz i skupina drugova iz VelikogTrojstva uspostavljaju kontakt s komunistikom organizacijom u Bjelovaru.Poetkom 1924. izabran je za lana Okrunog komiteta u Krievcima.

Sredinom 1925. Broz seli u Kraljevicu, gdje se zapoljava u brodogradilitu.Izabran je za sindikalnog povjerenika, ime se bavi sljedeih godinu dana. Uljeto 1926. Broz je na elu trajka u brodogradilitu, ali 2. listopada dobivaotkaz.

Odlazi u Beograd i zapoljava se u tvornici vagona u Smederevskoj Palanci.Izabran je za radnikog povjerenika, ali ve u oujku 1927. dobiva otkaz. Ubrzonakon toga vraa se u Zagreb i odlukom Mjesnog komiteta KPJ postaje tajnik

Oblasnog odbora Saveza metalaca za Hrvatsku - njegova prva partijska funkcija.Odsjedio je mjesec i pol u Ogulinu zbog komunistike agitacije.

Broz se vraa u Zagreb i preuzima svoju sindikalnu dunost, te uz to i dunosttajnika Saveza koarskih i preraivakih radnika. U unutarpartijskim borbamanalazi sve vie pristaa, prvenstveno meu radnicima. Na konferenciji Mjesnogkomiteta KPJ Zagreba 25. veljae 1928. izabran je novi komitet na elu sBrozom kao generalnim sekretarom.

Ustanik, optuenik, robija (1928.-1934.)

Nakon ubojstva Stjepana Radia, KPJ preko Nezavisnih sindikata, letkom kojipotpisuje Josip Broz, poziva na masovne prosvjede. Broz je prisiljen prijei uilegalu, ali ostaje u Zagrebu i obavlja razne poslove za partiju i sindikate. Bivauhien 4. kolovoza 1928. ispred stana u kojem je pronaeno nekoliko bomba, poemu je suenje Brozu i drugovima, odrano 6.-14. studenoga 1928., dobilonaziv Bombaki proces.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_Srba%2C_Hrvata_i_Slovenacahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Obznanahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Veliko_Trojstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevicahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Smederevska_Palanka&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Komunisti%C4%8Dka_partija_Jugoslavijehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_Radi%C4%87http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bomba%C5%A1ki_proces&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_Srba%2C_Hrvata_i_Slovenacahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Obznanahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Veliko_Trojstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevicahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Smederevska_Palanka&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Komunisti%C4%8Dka_partija_Jugoslavijehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_Radi%C4%87http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bomba%C5%A1ki_proces&action=edit


4/16

Kaznu slui u kaznionicama u Lepoglavi i u Mariboru, a zatim odsluuje jo 3,5mjeseca ranije kazne u Ogulinu. Broz u kaznionici dobiva posao majstora uelektrinoj centrali i povremeno se kriomice sastajao s komunistima iz Zagreba.Za njegova pomonika u centrali postavljen je Moa Pijade, s kojim je

organizirao partijsku eliju. Poetkom 1931., zbog straha od bijega, Broza supremjestili u kaznionicu u Mariboru. Nakon trajka glau, politiki zatvorenicisu izborili za sebe neke olakice, tako da su organizirali partijski komitet i tjednesastanke.

Za Brozova boravka u tamnici, kralj Aleksandar 6. sijenja 1929. provodidravni udar i uvodi estojanuarsku diktaturu. Pod udarima reima partija je bilagotovo unitena. Osim toga, 1929. izbila je velika gospodarska kriza i bitno

pogorala uvjete ivota, to su iskoristili marksisti. U Europi openito jaajudiktature.

Profesionalni revolucionar (1934.-1941.)

Oujka 1934., Broz izlazi iz zatvora u kuni pritvor u Kumrovcu, ali ubrzoodlazi i poinje ivjeti s lanim dokumentima i promijenjenim izgledom -

postaje "profesionalni revolucionar". U partijskom radu poinje koristiti imeTito (kako kae, to je esto ime u Zagorju i nema neko posebno znaenje).Kasnije, za rada u Kominterni, bit e poznat kao Walter.

Ubrzo po izlasku iz zatvora izabran je za lana Pokrajinskog komiteta KPJ zaHrvatsku. Partija, koja je akcijama reima 1928-1932. bila gotovo unitena, u tose vrijeme poela oporavljati. Centralni komitet KPJ od 1929. nalazio se u Beu,kamo Broz ide u srpnju 1934., te je kooptiran za lana Politbiroa CK KPJ.

U Ljubljani je 25. prosinca 1934. odrana IV. partijska konferencija za cijeluJugoslaviju. Iako je sudjelovalo samo 11 delegata, izabran je novi CK, a Broz jeizabran za lana Politbiroa. U sijenju 1935. odlazi u Moskvu. Tamo postajelan Balkanskog sekretarijata Kominterne (BLS) i referent za Jugoslaviju, teupoznaje Edvarda Kardelja, koji e do kraja ivota biti njegov najblii suradnik.

U srpnju i kolovozu 1935. u Moskvi je odran Sedmi kongres Kominterne, nakojem je Broz bio delegat. Krajem 1936. dolazi u Jugoslaviju, gdje su se vrilamasovna uhienja komunista. Meu rijetkima koji su ostali na slobodi bio jeMilovan ilas, isprva jedan od Brozovih najbliih suradnika, a zatim jedan odnajslavnijih komunistikih disidenata u svijetu. U Beogradu su tada na slobodi iAleksandar Rankovi i Ivo Lola Ribar, koji e se ubrzo zbliiti s Brozom.

Komunistika partija Hrvatske osnovana je u blizini Samobora 1-2. kolovoza1937. U razdoblju 1936-1940. Broz vie puta putuje u Moskvu, Be, Pariz. Josip
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mo%C5%A1a_Pijade&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0estojanuarska_diktaturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Marksizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kominternahttp://hr.wikipedia.org/wiki/KPJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Edvard_Kardeljhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Edvard_Kardeljhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kominternahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milovan_%C4%90ilas&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Disident&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aleksandar_Rankovi%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Lola_Ribarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Komunisti%C4%8Dka_partija_Hrvatskehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mo%C5%A1a_Pijade&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0estojanuarska_diktaturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Marksizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kominternahttp://hr.wikipedia.org/wiki/KPJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Edvard_Kardeljhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kominternahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milovan_%C4%90ilas&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Disident&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aleksandar_Rankovi%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Lola_Ribarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Komunisti%C4%8Dka_partija_Hrvatske


5/16

Broz e u to doba sve vie biti poznat pod imenom 'Tito, a u krugovimaneposrednih suradnika, koji su 15-20 godina mlai, zovu ga "Stari". Tijekom1937. Broz nekoliko puta putuje izmeu Jugoslavije i Pariza, gdje radi na

prebacivanju dobrovoljaca u panjolsku.

Godine 1937. generalni sekretarKPJMilan Gorki biva uhien i ubrzolikvidiran. Broz preuzima odgovornost za KPJ, ali i protiv njega se 1938. vodedvije istrage. Uspijeva se opravdati i tek 5. sijenja 1939. Kominterna gaslubeno imenuje generalnim sekretarom KPJ. (Vidi o tome opirniji lanakTitoi staljinizam.)

Broz je po povratku u zemlju proveo jo snaniju boljevizaciju KPJ,inzistirajui na ideolokoj monolitnosti i vojno-partijskoj stezi, uz obraun s"revizionistima" oko Miroslava Krlee. Takoer je smijenio vodstvo KPH jer je

na izborima 1938. podralo listu HSS-a i Vlatka Maeka. Na V. zemaljskojkonferenciji KPJ u Zagrebu u listopadu 1940. sastavlja novo vodstvo KPJ iizlae strategiju komunistikog djelovanja, temeljenu na oruanom ustanku kaonainu osvajanja vlasti i sovjetskom tipu federacije kao modelu organizacijedrave.

Drugi svjetski rat

Josip Broz Tito - Zima 1942.

Nakon napada Njemake na Jugoslaviju osniva u Zagrebu 10. travnja1941.Vojni komitet za pruanje otpora osovinskim silama. Na njegov je poticaj

Politbiro KPJ 4. srpnja1941. u Beogradu donio odluku o dizanju oruanogaustanka (hrvatski su komunisti neto prije, 22. lipnja, osnovali Sisaki
http://hr.wikipedia.org/wiki/KPJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Gorki%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/KPJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kominternahttp://hr.wikipedia.org/wiki/KPJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tito_i_staljinizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tito_i_staljinizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_Krle%C5%BEahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vlatko_Ma%C4%8Dekhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1940http://hr.wikipedia.org/wiki/10._travnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1941http://hr.wikipedia.org/wiki/Sile_osovinehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Politbiro&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/4._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1941http://hr.wikipedia.org/wiki/22._lipnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:200px-Tito.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:200px-Tito.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/KPJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Gorki%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/KPJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kominternahttp://hr.wikipedia.org/wiki/KPJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tito_i_staljinizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tito_i_staljinizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_Krle%C5%BEahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vlatko_Ma%C4%8Dekhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1940http://hr.wikipedia.org/wiki/10._travnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1941http://hr.wikipedia.org/wiki/Sile_osovinehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Politbiro&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/4._srpnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1941http://hr.wikipedia.org/wiki/22._lipnja


6/16

partizanski odred, to je nadnevak slubenoga praznika antifaistike borbe uRepublici Hrvatskoj). U Drugom svjetskom ratu Tito je nesporni voakomunistikoga partizanskoga pokreta otpora i glavni organizator strategije itaktikepartizanskoga tipa ratovanja, kao i politikih odluka koje e oblikovati

buduu Jugoslaviju na razvalinama unitenih osovinskih saveznika i sprijeitiobnovu monarhistike karaorevievske Jugoslavije. Detalji tijeka Drugogasvjetskoga rata na podruju Jugoslavije (s naglaskom naNDH), dani su navanjskoj poveznici koja je saetak rada hrvatskoga povjesnika DuanaBilandia. Ovdje je dovoljno napomenuti nekoliko najvanijih stvari:

ustanak protiv njemakog i talijanskoga okupatora izbio je svom silom1941. na podruju Srbije i Crne Gore. U njemu su sudjelovali jonedovoljno razlueni pristae komunistikih partizana i srpskihrojalistikih etnika pod vodstvom pukovnika Drae Mihajlovia. Taj jeustanak slomljen snanom njemako-talijanskom ofenzivom nakon kojesu uslijedile teke represalije, kao i rat izmeu partizana i etnika, skupinas nepomirljivim politikim ciljevima. Otada, sve do 1944., Srbija i veidio Crne Gore su ostali pod kontrolom etnika i pripadnika kvislinkihreima (Nedi, Dimitrije Ljoti).

borba se prenijela na podruje NDH, gdje su se od 1942. do 1943. vodilepresudne borbe koje su odredile budunost Jugoslavije u sljedeimdesetljeima. Glavni je obraun bio izmeu partizana i Mihajlovievih

etnika, dok su kvislinki reimi i vojne postrojbe - ustae, nedievci,ljotievci, lokalni etnici poput uriievih i Peanevih,balisti, raznelokalne milicije - ionako bili osueni na poraz zajedno sa silama osovine.Poraz etnika ubitci na Neretvi (svibanj 1943.) ih je izbacio s povijesne

pozornice kao mogue gospodare u buduoj Jugoslaviji.

politiki, najvanije odluke su doneene 30. studenog1943. na zasjedanjuAVNOJ-a u bosanskom gradiu Jajcu. Zakljuena je zabrana povratkakralju Petru Karaoreviu u Jugoslaviju, osnovana je privremene vlada,

Tito proglaen za marala i predsjednika nacionalnog komitetaosloboenja Jugoslavije (NKOJ), te zacrtana budunost Jugoslavije kaodrave sastavljene od federalnih republika.

vjetom politikom, Tito je uvukao dio predstavnika graanskih stranaka usvoj pokret (stvarajui time fasadu nadideoloke naravi svoga esencijalnokomunistiko-totalitarnog pokreta); pridobio povjerenje Britanaca iAmerikanaca (kao i potovanje Sovjetskoga Saveza), koji su uskratili

pomo etnicima i slomili otpor izbjeglike rojalistike vlade u Londonu,prisilivi ju na nevoljku suradnju (zapravo podinjavanje) Titovom

pokretu; te iscrtao granice buduih republika u kasnijoj Jugoslaviji -
http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gerilski_rat&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_Jugoslavijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nezavisna_Dr%C5%BEava_Hrvatskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Srbija_i_Crna_Gorahttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cetnicihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dra%C5%BEa_Mihajlovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/1944http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Miladin_Nedi%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dimitrije_Ljoti%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/1942http://hr.wikipedia.org/wiki/1943http://hr.wikipedia.org/wiki/Usta%C5%A1ehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pavle_%C4%90uri%C5%A1i%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Balista&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_na_Neretvi_(bitka)http://hr.wikipedia.org/wiki/1943http://hr.wikipedia.org/wiki/30._studenoghttp://hr.wikipedia.org/wiki/1943http://hr.wikipedia.org/wiki/AVNOJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jajcehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kralj_Petar_Kara%C4%91or%C4%91evi%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Londonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gerilski_rat&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_Jugoslavijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nezavisna_Dr%C5%BEava_Hrvatskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Srbija_i_Crna_Gorahttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cetnicihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dra%C5%BEa_Mihajlovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/1944http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Miladin_Nedi%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dimitrije_Ljoti%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/1942http://hr.wikipedia.org/wiki/1943http://hr.wikipedia.org/wiki/Usta%C5%A1ehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pavle_%C4%90uri%C5%A1i%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Balista&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_na_Neretvi_(bitka)http://hr.wikipedia.org/wiki/1943http://hr.wikipedia.org/wiki/30._studenoghttp://hr.wikipedia.org/wiki/1943http://hr.wikipedia.org/wiki/AVNOJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jajcehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kralj_Petar_Kara%C4%91or%C4%91evi%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/London


7/16

granice koje su postale meudravnim granicama nakon raspadaJugoslavije u 90-im godinama 20. stoljea.

tijekom 2. svjetskoga rata Jugoslavija je imala velike gubitke, velikim

dijelom kao posljedica meunacionalnih i ideolokih obrauna izmeu"jugoslavenskih dravljana". Budui se tim brojkama uvelikemanipuliralo u cilju ostvarenja dnevnopolitikih probitaka, a i irihstratekih zamisli (u emu je prednjaila srpska strana), smatramo kako jekorisno navesti najprihvaenije procjene o nacionalnoj pripadnosti

poginulih (ubijenih, umrlih od gladi ili zaraznih bolesti u Jugoslaviji ilideportiranih u inozemstvo) koje je dao ing. Vladimir erjavi. Ti su

podatci obraeni u dvije knjige, od kojih je jedna, u engleskom prijevodu,dostupna kao vanjska poveznica. Ukratko: u bivoj Jugoslaviji je poginulooko milijun ljudi tijekom Drugog svjetskog rata - od toga oko 500.000Srba, oko 200.000 Hrvata, oko 100.000 Muslimana ili Bonjaka, a ostatakrtava pripada Slovencima, idovima, Romima, Makedoncima i drugima.Titovi su komunistiki egzekutori u razdobljima neposredno prije i poslijesvretka rata poubijali oko 50.000 Hrvata, te oko 5.000 Srba i Crnogoracai priblino isti broj Slovenaca. Postoje i drugaije procjene, znatno vie,no u nedostatku kritike provjere, erjavieve brojke, koje su identine

brojkama srpskog emigrantskog demografa Koovia, ostaju do sadaneoborene.

Gospodar Nove Jugoslavije

Josip Broz Tito je iz rata izaao kao priznati dravnik, voa u antifaistikomratu. Za Hrvatsku, zasluan ne samo to su vraeni dijelovi Dalmacije koje jePaveli ustupio Italiji, nego i za to to su u sastav Hrvatske uli Istra, Rijeka ikvarnerski otoci (u lemu su veliku pomo pruili i tamnjih katolikisveenici), te proirenje Slovenije. Po zavretku rata zauzima kljune dravne i

politike poloaje: predsjednik privremene vlade Demokratske FederativneJugoslavije, vrhovni zapovjednik Jugoslavenske armije i ministar obrane,

genralni sekretar KPJ.Vladao je Jugoslavijom 35 godina balansirajui meu protimbama koje je ee

potiskivao, a katkad im doputao vei razmah, poglavito u razdobljima veeliberalizacije reima: komunistiki centralizam i proklamirana nacionalnaravnopravnost, neovisnost Jugoslavije i uklopljenost u hladnoratovski poredak,

jednopartijski totalitarizam i poputanje stege zbog sve vee ekonomskeovisnosti Jugoslavije o zapadu, te postupnu liberalizaciju zbog rastue

populacije gastarbajtera ili radnika na privremenom radu u zemljamazapadne Europe.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_%C5%BDerjavi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Istrahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rijekahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hladni_rathttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Totalitarizam&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_%C5%BDerjavi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Istrahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rijekahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hladni_rathttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Totalitarizam&action=edit


8/16

U poetnim godinama Titova se vladavina odlikovala doktrinarnom rigidnou,radikalnou (koja je ponekad nadmaivala i sovjetsku) i uklanjanjem ostatakagraanskoga drutva koje je smatrao zaprijekom ostvarenju potpune samovlasti.U tom sklopu treba gledati na sukob s Katolikom crkvom, proces nadbiskupu

Alojziju Stepincu, marginalizaciju graanskih politiara poput Ivana ubaia iliMilana Grola, te suenje i likvidiranje vojno-politikoga protivnika, etnikogazapovjednika Dragoljuba-Drae Mihajlovia. No, svojim je samosvjesnimnastupom i osobnim politikim projektima (potpora grkim komunistikim

partizanima, inicijativa o stvaranju "balkanske federacije" Jugoslavije iBugarske, uz moebitni pristup Albanije i Grke), te posebice inzistiranjem nadravnoj samostalnosti Jugoslavije - koju Staljin bijae nakanio, poput zemaljaistone Europe u kojima je instalirao komunistike poslunike, pretvoriti uobinu sovjetsku guberniju - izazvao odijum i bijes kremaljskoga vlastodrca.

Poetkom 1948. dolazi do objave Rezolucije Informbiroa (nasljednika u raturasputene Kominterne) u kojoj je, rjenikom poznatim iz doba moskovskih

procesa i masovnih istki u 30-im godinama, Tito i njegovo najue vodstvoproglaeno za bandu demonskih urotnika, pijuna i ideolokih heretika. U tim jetrenutcima Tito pokazao zavidnu hrabrost (naroito ako se zna kako u trenutkuraskida nije mogao raunati na potporu zapada i Sjedinjenih Amerikih Drava)i odlunost, ne dozvoljavajujui biti upleten u ideoloke sporove i inzistirajuina dravnoj samostalnosti kao naelu odnosa meu suverenim zemljama. No,raskid je bio praen masovnim progonima stvarnih i imaginarnih

"informbiroovaca", kao i politikim obraunima koji su smjerali potisnutisamostalnost republika (primjer je umorstvo hrvatskoga komunistikoga

politiara Andrije Hebranga), poglavito u "morskom Sibiru", Golom otoku.Smatra se da je preko 40.000 stvarnih i navodnih staljinista te sluajnih rtava

podvrgnuto represalijama u razdoblju od 1948. do ranih 50-ih.

Na planu unutarnje politike Tito 1950. zapoinje uvoenje radnikogasamoupravljanja kao pokuaj sprjeavanja daljnje birokratizacije

jednopartijskoga sustava

Lipanj 1950: govor u Narodnoj skuptini. Uvoenje radnikog samoupravljanja,uvedeno trite roba, rasputene seljake radne zadruge. Decentralizacija,

poveanje ovlasti republika, smanjenje represije, demokratizacija drutvenog ipolitikog ivota.

Kasnije, u 60-ima, uvodi niz gospodarskih i politikih reformi koje su za svrhuimale reduciranje nasilja dravnoga aparata nad seljacima i inteligencijom,

jaanje prava republika naspram dravnoga centralizma, te uvedbu elemenatatrinoga gospodarstva. U sijenju 1953. izabran je za predsjednika Republike.

U tom je razdoblju Jugoslavija poela dobijati i vojnu i ekonomsku pomozapada, kao ohrabrjenje reimu nastaviti ulogu zaprjeke daljnjem irenju
http://hr.wikipedia.org/wiki/Katoli%C4%8Dka_crkvahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Alojzije_Stepinachttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_%C5%A0uba%C5%A1i%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Grol&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bugarskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Albanijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Staljinhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1948http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rezolucija_Informbiroa&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEavehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Andrija_Hebranghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sibirhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Goli_otokhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1950http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Samoupravljanje&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/1953http://hr.wikipedia.org/wiki/Katoli%C4%8Dka_crkvahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Alojzije_Stepinachttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_%C5%A0uba%C5%A1i%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Grol&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bugarskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Albanijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Staljinhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1948http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rezolucija_Informbiroa&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEavehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Andrija_Hebranghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sibirhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Goli_otokhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1950http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Samoupravljanje&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/1953


9/16

sovjetskoga utjecaja. Godine 1955., nakon Staljinove smrti i mlake sovjetskeliberalizacije pod Hruevom, Tito normalizira odnose sa SSSR-om.

Razvijanje dozvoljenih prostora slobode u zemlji odvijalo se u ciklusima

stezanja i poputanja. Prva reakcija na raskid sa sSSr-om bio je rast represije, saokrutnim reimom Golog otoka, ubojstvom Andrije Hebranga, prisilnomkolektivizacijom na selu.

Postepeno se reim ublauje; priznaje se promaaj kolektivizacije i usvajafleksibilnija politika prema selu. Dozvoljava se vie osobnih slobodda. Ponovnostezanje oznaeno je uhienjem Milovana ilasa 1954, pa onda opet proirenjesmjenjivanjem Aleksandra Rankovia 1966, pa stezanje obraunima sa"liberalima", "tehnomenaderima" i "nacionalistima" 1970-1972.

Nesvrstana vanjska politika

Najznaajniji preokret se dogodio u vanjskoj politici: potaknut putovanjima ivezama s voama novoosloboenih zemalja poput Indije i Egipta, Tito postaje

jednim od osnivaa i najutjecajnim dravnikom pokreta nesvrstanosti - skupomizvanblokovskih zemalja koje su politikom aktivne miroljubive koegzistencijedjelovale (bar djelomice) kao imbenik smanjenja napetosti izmeu zemalja

NATO-a i Varavskoga ugovora. Ideju meunarodne politike nazvane aktivnamiroljubiva koegzistencija razvijao je od 1954.

Prva je konferencija efova drava i vlada nesvrstanih zemalja odrana 1961. uBeogradu, a Broz je sudjelovao kao najvaniji oblikovatelj globalne politike

pokreta nesvrstanosti (koji je ukljuivao velik broj drava Azije, Afrike iLatinske Amerike) na svim kasnijim konferencijama. Politikom mira imeunarodne suradnje stekao je svjetski ugled i svrstao se meu kljune linostisvjetske politike.

Trezven, realistian nain razmatranja meunarodnih odnosa, zahvaljujuikojem je postao jedan od najuglednijih svjetskih dravnika, vidljiv je u intervjuukoji je 1973. dao Dari Janekovi, govorei o tada (a dobrim djelom i danas)aktualnim svjetskim krizama i dogaanjima: rat u Vijetnamu i Kambodi,izraelsko-arapski sukob, pripremanje Konferencije o europskoj sigurnosti isuradnji, djelatnost nesvrstanih zemalja, rat Indije i Pakistana, uspon Kine itd. [1]

Vodio je jugoslavensku dravnu delegaciju na Konferenciji o europskojsigurnosti i suradnji u Helsinkiju1975., te je sudjelovao na Konferenciji

nesvrstanih u Havani1979., na kojoj mu je posebnom poveljom odano priznanjekao glavnom protagonistu pokreta nesvrstanih. Umro je u bolnici u Ljubljani, a
http://hr.wikipedia.org/wiki/1955http://hr.wikipedia.org/wiki/Nikita_Hru%C5%A1%C4%8Dovhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Goli_Otok&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Andrija_Hebranghttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milovan_%C4%90ilas&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aleksandar_Ranovi%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Indijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Egipathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pokret_nestvrstanostihttp://hr.wikipedia.org/wiki/NATOhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Var%C5%A1avski_ugovorhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aktivna_miroljubiva_koegzistencija&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aktivna_miroljubiva_koegzistencija&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/1961http://hr.wikipedia.org/wiki/Azijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Afrikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ju%C5%BEna_Amerikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dara_Janekovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Konferencija_o_europskoj_sigurnosti_i_suradnji&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Konferencija_o_europskoj_sigurnosti_i_suradnji&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-0%23_note-0http://hr.wikipedia.org/wiki/Helsinkihttp://hr.wikipedia.org/wiki/1975http://hr.wikipedia.org/wiki/Havanahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1979http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubljanahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1955http://hr.wikipedia.org/wiki/Nikita_Hru%C5%A1%C4%8Dovhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Goli_Otok&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Andrija_Hebranghttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milovan_%C4%90ilas&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aleksandar_Ranovi%C4%87&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Indijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Egipathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pokret_nestvrstanostihttp://hr.wikipedia.org/wiki/NATOhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Var%C5%A1avski_ugovorhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aktivna_miroljubiva_koegzistencija&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aktivna_miroljubiva_koegzistencija&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/1961http://hr.wikipedia.org/wiki/Azijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Afrikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ju%C5%BEna_Amerikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dara_Janekovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Konferencija_o_europskoj_sigurnosti_i_suradnji&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Konferencija_o_europskoj_sigurnosti_i_suradnji&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-0%23_note-0http://hr.wikipedia.org/wiki/Helsinkihttp://hr.wikipedia.org/wiki/1975http://hr.wikipedia.org/wiki/Havanahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1979http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubljana


10/16

njegovu je sprovodu 8. svibnja1980. u Beogradu nazoilo 209 delegacija iz 127zemalja s najistaknutijim svjetskim dravnicima.

SirWinston Churchill i Tito

Poetkom 1970-ih, u doba obrauna sa Hrvatskim proljeem (1971) i"liberalima" u Srbiji (1972) Tito je jo bio krepak i lucidan. U kasnijimgodinama, po biolokoj nunosti, sve manje kontrolira dogaaje. Na "dvoru"oko njega rasplamsava se bitka za nasljedstvo.

Dara Janekovi, koja je s njim nainila tri znaajna intervjua 1972, 1973. i 1976.godine, navodi kako je tijekom 1970-ih godina Tito imao sve manje utjecaja nazbivanja. Ljudi oko njega izolirali su ga, nije vie dobivao pouzdane informacijeniti je mogao uinkovito vladati. Navodi da je 1972. jo bio optimistian, ali jenakon toga postajao sve vie rezigniran, pa joj je u proljee 1977. rekao: Ako jeistina sve to to ti govori o stanju u naem drutvu, u zemlji i u Savezu

komunista, onda sam ja zabadava utroio svoj ivot. Rekao je da se boji da enajprije neto izbiti na Kosovu i u Hrvatskoj. [2]

Miroslav Krlea je 1979. izrazio tadanje zebnje koji su mnogi osjeali: Dok jeTito iv, strane vojske nee gaziti po naem tlu, a kasnije e sve to ovisiti onama samima, o onima koji ostanu, ili koji preuzmu vlast. (Janekovi, str.307) Kola su, izgleda, krenula nizbrdo. I to poodavno. Tito je star, ali ipak sveto jo nekako dri na okupu snagom svoje linosti. A to e biti kada on zatvorioi? Kud koji, mili moji! Mogue je da se sve strasti ponovno razbuktaju na

ovoj balkanskoj plemenskoj vjetrometini, i da opet izazovu uzajamne makljae,jer u biti nita se ovdje nije promijenilo u posljednjih dvije stotine godina. Strasti
http://hr.wikipedia.org/wiki/8._svibnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1980http://hr.wikipedia.org/wiki/Winston_Churchillhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatsko_prolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dara_Janekovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-1%23_note-1http://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_Krle%C5%BEahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Churchilltito.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Churchilltito.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/8._svibnjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1980http://hr.wikipedia.org/wiki/Winston_Churchillhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatsko_prolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dara_Janekovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-1%23_note-1http://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_Krle%C5%BEa


11/16

su samo zapretene porazom nacional-faistikih snaga u Drugom svjetskomratu. [3]

Sedamdesetih godina, uz Tita je stalno izvjesna "fizioterapeutkinja" D.G, vitka

mlada plavua u trapericama; zbog nje se, navodno, zavadio s Jovankom. Onaga je pratila i na svim putovanjima po inozemstvu, pa su mlai novinari pravilina njen raun svakojake ale. [4]

1979.godine odrzana je konferencija nesvrstanih u Havani,u kojoj je Titouestvovao i odano mu je priznanje kao glavnom partagonistu pokretanesvrstanih

Ocjena

Ocjena lika i djela Josipa Broza Tita ne moe biti jednoznana (osim kodzagrienih pristaa i protivnika) jer se njegova djelatnost protegla u preko polastoljea i bitno je obiljeila sudbinu, prolost i sadanjost, a posredno i

budunost naroda koji su tvorili bivu SFRJ. Ne radi se toliko o estonaglaavanoj povijesnoj distanci koliko o mitovima koji su se ispleli, s raznimmotivima, oko Brozove linosti, njegovih nakana i ostvaraja, a to je sveintenzivirano polarizacijom i ratovima koji su razruili komunistikuJugoslaviju. Svjesni da nemamo prostora ni vremena za ulaenje u nijanse, kao iinjenice da je povijesna prosudba Titova lika bitno odreena time to je pisana

za potrebe hrvatske wikipedije (tj. pisana je iz hrvatskoga motrita), pokuatemo u nekoliko toaka prikazati to mislimo da karakterizira ulogu JosipaBroza u povijesti- a i osvrnuti se na kontroverze, poglavito osobno - traerskenaravi, koje su se namnoile poslije njegove smrti.

Osoba

Pogleda li se pozornije ivotna putanja Josipa Broza, nekima se teko otetidojmu da se radi o vitalnoj, spretnoj i odlunoj osobi, soja renesansnihkondotjera, koja je, prihvativi komunistiki svjetonazor i posao profesionalnogarevolucionara, nala nain da izbjegne monotoniji i skuenosti ivotanamijenjenoga pripadnicima njegova drutvenog stalea. Time ne mislimodovesti u pitanje iskrenost Brozovoga ideolokoga creda. Samo, oito je da nije

pripadao vrsti asketskih fanatiziranih ideologa ni kabinetskih dogmata. Snanahedonistika crta u karakteru supostojala je s izdrljivou i odlunou,djelujui humanizirajue-posebno u poznijoj ivotnoj dobi.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-2%23_note-2http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-3%23_note-3http://hr.wikipedia.org/wiki/SFRJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kondotjerhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-2%23_note-2http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-3%23_note-3http://hr.wikipedia.org/wiki/SFRJhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kondotjer


12/16

Drugi ipak smatraju da se jednog dvadesetostoljegnog revolucionara ne moeusporeivati sa profesionalnim vojnikom koji se bori za onoga, koji ga bolje

plaa (to je znaenje rijei kondotjer). Josip Broz ostao je vjeran ideji za kojuse borio i onda, kada se to nije nikako plaalo, pa i onda kada je zbog toga teko

trpio.Time ne mislimo dovesti u pitanje evidentnu crtu hedonizma, koja je u njemu

postojala, i elje da se osobno uzdigne iznad skuenog naina ivota seljaka iradnika. O tim eljama i sam svjedoi iznosei uspomene iz rane mladosti (vidigore, ivotopis) o enji za lijepim odijelima i provodom u bekim kavanama.On meutim ne bira put osobnog snalaenja (kako to radi "najamnik"), nego

prihvata uvjerenje da jedino komunistika revolucija moe poboljati ivot svihljudi njegove klase, i tom cilju posveuje svoj ivot.

Ako se ve eli Tita usporeivati sa osobama iz daleke prolosti, loginija bi bilausporedba sa voama seljakih akerija XIV-XVI stoljea, meu kojima je iSeljaka buna 1573, kojoj je na elu bio Matija Gubec. Sjeanje na tu bunu,kako smo gore napomenuli (Djetinjstvo i rana mladost (1892-1913)), bilo je inakon vie od tri stoljea ivo u Brozovom zaviaju.

Tito kao voa i netipini komunist

O snazi Brozove linosti, njegovim kvalitetama kao voe i o snanom utisku

koji je ostavljao svjedoi zapis Fitzroya Macleana, britanskog brigadira koji jeujesen 1943. padobranom ubaen na podruje pod kontrolom partizana, kaosavezniki asnik za vezu kod Vrhovnog taba NOVJ. Ovaj konzervativni

politiar, dobro govorio ruski i pomalo hrvatski, boravio je kao diplomat prijerata u Moskvi i imao je iskustva s komunistima koje je tamo sretao.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kondotjerhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDakerija&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Selja%C4%8Dka_buna_1573&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Matija_Gubechttp://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Djetinjstvo_i_rana_mladost_.281892-1913.29http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Fitzroy_Maclean&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:599px-Tito-gadafi.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:599px-Tito-gadafi.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kondotjerhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDakerija&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Selja%C4%8Dka_buna_1573&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/Matija_Gubechttp://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Djetinjstvo_i_rana_mladost_.281892-1913.29http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Fitzroy_Maclean&action=edit


13/16

Tito s Gadafijem

Pitao sam se kakav e utisak ostaviti na mene taj ovjek kad ga usporedim skomunistima kje sam susretao u Rusiji? Od lanova Politbiroa pa sve dolje do

bira NKVD-a, to su me posvuda pratili, svi su imali zajedniku crtu: strah ododgovornosti, odbijanje da misle valstitom glavom, slijepo pokoravanje linijiPartije koju odreuju vie vlasti, stranu atmosferu straha i sumnjienja koja je

proela posve njihov ivot. Je li Tito takav tip komunista? [5]

Tito meutim nije ispunio njegova oekivanja. Jedno mi je odmah palo u oi:spremnost Tita da svako pitanje ramotri sa svih strana i da odmah ako je

potrebno donese o tome odluku. inilo mi se da je posve siguran u sebe. Taj jeovjek starjeina, a ne podreeni. Za mene je bilo neto posve novo u jednomkomunistu otkriti toliku sigurnost i samostalnost. [6]

Kad je trebalo donijeti neku odluku, on bi je donio. Bile te odluke vojnike ilipolitike, Tito ih je donosio hladnokrvno i sabrano poto bi prije toga sasluaoargumente i za i protiv. () esto bi se dogaalo da se ne bismo sloili, ali biTito uvijek bio spreman da svaki problem razmotri sa svih strana kad god bi semogli pruiti dovoljno snani argumenti. [7]

Maclean opisuje neoekivane i proturjene osobine sloene Brozove linosti,koje drastino odudaraju od onog to je plekivao. Njegov opis moe nam dobro

objasniti utiske drugih, koji su upoznali samo jednu od strana njegove linosti izato ga pretjerano hvalili ili pretjerano kudili, to je naravno bitno ovisilo i opolitikim opredjeljenjima. Maclean se divio Titu kao vojnom voi i savezniku,ali je kao konzervativac bio svjestan da su politiki protivnici. I inae je Titoimao mnoge neoekivane karakteristike: neobinu irinu pogled, uvijek ivismisao za alu, neprikrivenu ljubav za sitne radosti to ih prua ivot, priroenustidljivost u odnosima s ljudima koja bi se kasnije pretvorila u uroenu

prijaznost, estoki temperament koji bi izbijao u nenadanim izljevima srdbe,obazrivost i plemenitost to bi stalno dolazilo do izraaja na mnogo naina,iznenaujuu spremnost da sve razmotri sa svih strana. Bile su to ovjeanskeosobine koje nikako nisu bile u skladu s uobiajenom predodom to je ovjekima o nekoj komunistikoj marioneti. One su omoguile da se meu namarazviju bolji odnosi nego to sam mogao i sanjati. Meutim, nisam ni asasmetnuo s uma injenicu da imam posla sa pvojekom iji su ciljevi, osimneposredno vojnikih, po svoj prilici dijametralno opreni ciljevima za kojima jateim. [8]

Deplasirane spekulacije da Tito nije bio Josip Broz

U zadnje vrijeme, ponajvie u srpskoj publicistici, gromoglasno su promoviranestare prie koje su kolale jo u doba 2. svjetskoga rata, da je Broz zapravo netko
http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-4%23_note-4http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-5%23_note-5http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-6%23_note-6http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-7%23_note-7http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-4%23_note-4http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-5%23_note-5http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-6%23_note-6http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#_note-7%23_note-7


14/16

drugi tko je preuzeo identitet zagorskoga vodnika poginuloga u 1. svj. ratu. Kaopotencijalni kandidati su isticani razni ruski aristokrati, maarski grofovi iidovski lutalice. Iznoene su netone injenice (o tobonjem Brozovu

poliglotstvu - govorio je zapravo njemaki i ruski koje je nauio u vojsci i

Kominterni; o pijanistikom umijeu koje nije posjedovao; o tobonjemneprepoznavanju lokalnih Kumrovana - dok ga je kumroveki upnik, s kojimje imao ideoloke sporove u 20 -ima odmah prepoznao poslije 2. svj. rata; oprazninama u njegovom ivotopisu - to je i logino za karijeru profesionalnogarevolucionara za koga je promjena identiteta i baratanje lanim ispravamasvakodnevna stvar). Postoji dovoljno dokaza da je Tito nitko do Josip Broz,metalski radnik i mariborski uznik koji je vjetim manevrima, osobnomkarizmom, te spojem hrabrosti i realistine procjene situacije izvojtio mjestogeneralnog sekretara KPJ i uspio kroz revolucionarni rat i poslijeratnu

barunastu diktaturu (barunastu ukoliko na tren zanemarimo Bleiburke pokoljei Goli otok) povezanu s mirnodopskim naglaeno mirotvornim aktivizmomdospijeti do svjetske afirmacije.

Vojni znaaj partizana

Titova uloga u 2. svjetskom ratu esto je protuslovno ocjenjivana. S vremenskedistance se moe rei da je bio jedan od istaknutih voa protuhitlerovske

koalicije, no da je vojna uloga njegovih partizana daleko prenaglaavana.Govorilo se da Titova vojska vee preko 20 njemakih divizija, dok je ustvarnosti vei dio rata na podruju cijele Jugoslavije bilo stacionirano najee4-5 divizija (uz preko 300.000 talijanskih vojnika i asnika). Takoer, njegova jevojska stalno bila u defenzivi, i sve vanije vojne operacije su se svodile na

bijeg partizana ili probijanje njemakih, talijanskih, ustakih ili etnikih obrua.Tako je bilo do 1944., kada su partizani odnijeli prevagu u dijelovima juneHrvatske i prodrli u Srbiju u kojoj su uz pomo Sovjetske vojske zauzeliBeograd. U sjevernoj Hrvatskoj je za vee vojne operacije bila nuna vatrena

mo sovjetskih divizija. Ofenziva kroz Slavoniju prema Zagrebu vodila se bezsudjelovanja sovjetskih divizija. Odreenu pomo dale su bugarske trupe, i odtoga su kasnije pokuali stvoriti famu, kao, "Bugari oslobodili Zagreb". No, akose i uzme u obzir da je vojno znaenje Titove vojske u 2. svjetskom ratu

predimenzionirano, to niukolikoj mjeri ne umanjuje povijesni znaaj njegovapokreta: ve samom borbom, postojanjem i rtvama, partizani su se nametnulikao budui gospodari Jugoslavije - u najmanju ruku imbenik koji ni zapad niSSSR nisu mogli zaobii. Zahvaljujui Titovoj dravnikoj umjenosti sovjetskavojska je uglavnom zaobila vei dio Jugoslavije (osim Beograda, Baranje isjevernih dijelova Srbije) i prepustila mu vlast u cijeloj zemlji. Ukratko- njegovo
http://hr.wikipedia.org/wiki/1944http://hr.wikipedia.org/wiki/Crvena_armijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1944http://hr.wikipedia.org/wiki/Crvena_armija


15/16

se dravniko umijee sastojalo u maksimalnom politikom kapitaliziranjuponeto preuvelianih zasluga pokreta otpora kojem je elnikovao.

Bleiburg i drugi pokolji 1945.

Sam je konac rata doveo do najveega zlodjela u Brozovoj karijeri: pokolji naddomobranima, ustaama, slovenskimbjelogardijcima, crnogorskim i srpskimetnicima i ljotievcima, te mnotvom civila koji su pratili svoju vojsku(ponajvie vojsku NDH) svrstali su Tita, bez imalo sumnje, u kategoriju ratnihzloinaca - po svim kriterijima koje vrijede u meunarodnom pravu. Dok se

pojedinani ratni zloini u vrtlogu rata jo kako-tako mogu razumjeti (iako ne iopravdati), jer je retorzija i osvetnikih pohoda bilo na svim stranama, a rat

takvoga profila se ne moe voditi po enevskim konvencijama (koje su ipakpotovane u odreenoj mjeri)- masovno ubojstvo vie desetaka tisuarazoruanih vojnika i civila, pripadnika njihovih obitelji, esto uz sadistikoiivljavanje i psihopatska divljanja partizanskih egzekutora, pripada unajmranija poglavlja europske povijesti i stavlja Josipa Broza u red masovnihzloinaca. Sve prie o tome kako on to nije znao bajke su za naivne, kao i

pokuaji opravdavanja logora u kojima su maljevima i noevima ubijani bivivojnici NDH, a narodne neprijateljice (najee Njemice i Maarice) silovanei strijeljane mitraljezima u vojvoanskim sabirnim logorima nakon to bi

zadobile spolne bolesti (1945. i 1946.)- sve to govori o zloinu takva opsega dabilo kakav pokuaj opravdanja izaziva jedino muninu. Jo je znakovitije daBroz nikad u ivotu (koliko je poznato) nije pokazao ni znaka kajanja za zloinekoje je naredio-to je jedan od najjaih pokazatelja duboke amoralnosti i

patoloke crte u karakteru koja se, nasreu, poslije nije mogla razmahati uveem opsegu (ak ako se i uzme u obzir Goli otok).

Najvei neuspjeh nastao nakon Brozova silaska sa scene, za kojim se moeiskreno poaliti, gubitak je dostojanstva malih naroda koji je njegova vladavinautjelovljavala. Iako se radilo o vienacionalnoj dravi s forsiranimJugoslavenima, ipak je Brozovo inzistiranje na suverenosti i ravnopravnostisvake, ma kako mala bila, zemlje znaajno afirmirao kolektivni ponos idostojanstvo povijesno esto obespravljenih i marginaliziranih naroda.

Nestankom Tita, slomom realsocijalizma i sadanjom prevlau liberalnogakapitalizma svi su mali narodi, ukljuivi i one iz bive SFRJ, opet gurnuti namargine povijesti i predsoblja i ekaonice novih imperijalnih manipulatorasvjetskoga poretka, ijem su iivljavanju opet postale izloene. Koliko e

pozitivne posljedice Titove vladavine potrajati - ne ovisi vie toliko o narodimabive SFRJ, koliko o politikim i drutvenim procesima koji e oblikovati
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Domobran&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelogardijski_pokret&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDenevska_konvencija&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/1945http://hr.wikipedia.org/wiki/1946http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Realsocijalizam&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Domobran&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelogardijski_pokret&action=edithttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDenevska_konvencija&action=edithttp://hr.wikipedia.org/wiki/1945http://hr.wikipedia.org/wiki/1946http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Realsocijalizam&action=edit


16/16

europski kontinent, a koji ostaju nespoznatljivima kao i svi povijesni tijekovikoji su oblikovali prolost u zadnjim stoljeima. Svaka historiozofska spoznajadolazi post festum - ime pokazuje svoju bezvrijednost.

Unato padu znaaja pokreta nesvrstanih, Titov ugled je ostao visokim i dan-danas visok u nesvrstanim zemljama, gdje i ak i meu najizoliranijimzajednicama znaju za njega, iz razloga to su ti nesvrstani narodi kroz suradnjusa Titovom Jugoslavijom ostvarili veliki civilizacijski napredak.

Documents

Josip Broz.doc