jezino izra¾avanje

  • View
    519

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pisanje

Text of jezino izra¾avanje

Karol Visinko- JEZINO IZRAAVANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA- PISANJE

Potreba za pisanjem uvianje potrebe za pisanjem, na trailici razne vrste upita- kako pisati esej? kako pisati zamolbu? francuska stranica pisala domae zadae za 5 do 30 eura, zatvorena odmah, ali ak iz 7 predmeta; osuda stranice pitanje prepisivanja i plagiranja Teak i njegova 4 tipa prisvajanja: 1. prisvajanje teksta u cjelosti2. posuivanje pojedinih stihova i reenica3. preraivanje tuih dijelova tekstova ili tekstova u cijelosti4. prepisivanje tueg teksta s doputenjem pravog autora (starijih ukuana, rodbine, prijatelja) Zdenka Gudelj-Velaga govori o planiranim i neplaniranim preuzimanjima iz najee knji. tekstova koje u procesu razvijanja uenikova pisanja ne moraju znaiti negativno, nego razvijaju ueniki rjenik. K. Visinko utvrdila nesvjesnost preuzimanja predloka i uvjebavanje pisanja na priama I.B. Maurani vanost pisanja i u provjerama u 4. i 8. razredu maturi,- pisanje sastavka, esejaPisanje u O: predmet bavljenja knjige: uenikovo pisanje tekstova, pisanje u tom kontekstu vanost heterogenosti razreda i uzima autorica u obzir oteene uvjete rada postignue izvjebanosti prosjenog uenika u pisanju i voljenju knjige (tee), nego uspjenost samo s jednim uenikom i njegovim radom prirunik iz 1947. naslova Pisanje u O; vjebe vie reproduktivnoog, ne produktivnog obiljeja (djelo se temelji na teoriji i praksi iskljuivo kao tehnike pisanja) bitno: zanemarilo se reproduktivno i potreba za tim, pogreno misliti da nema mjesta za to u procesu uenja, zapravo pridonosi razvijanju i produktivnosti u izrazu osim toga i ostali sustavi danas (analitiko-eksplikativni, interpretativno-analitiki, , problemsko-stvaralaki, korelacijsko-intergracijski) i njihova mogunost kombiniranja na satu blok sat: korelacijsko- interegracijski u motivaciji, problemski u promatranju i opisivanju jezine pojave ili knji. teme, analitiki u promatranju dobivenih rezultata, stvaralaki u sintezi vanost vjetine pisanja, ne upozorava se dovoljno; Lav Vigotski. govorenje ispred pisanja 6-8 godina, govorenje je situacijsko, dok pisanje visok stupanj apstrakcije, izraavanje jasno i precizno jer sugovornik nije prisutan ueniku je pisanje teko jer je kao dijete sviklo na sugovorniku i uporabu svih govornih vrjednota koje ne moe upotrijebiti u pismu zapreke u pisanju: uenik se udi zato nije jasno to je napisao: potrebno uvjebavanje (misli u slikama, a izraava se kao inae u govoru: nerazvijeno, fragmentarno)Pouavanje pisanju kao proces vanost toga, navodi primjere iz prakse, spominje HNOS, seminare i suraivanje s uiteljima, novo i korisno u radu je zapravo dobro staro, umne mape ne kao prilog udenicima nego naglaavanje individualnosti izradbe umne mape, pitanje autorstva, preuzimanje onoga to nije njihovo :P itanje i pisanje za kritiko miljenjePisanje - upravljanje veim brojem vjetina (McClane i McNamee) gore navedeni autori to smatraju, a te vjetine nisu sve jednakog opsega i zahtjevnosti u obzir uzimamo i individualne razlike meu uenicima, njihove interesi i svrhu pisanja vjetine u okviru pisanja odnose se na uenikovo razumijevanje, uenje i uvjebavanje u nizu faza procesa pisanja: razvijanje temeljne misli koja e se razraditi u tekstu, planiranje ustroja teksta i prepravljanje napisanog teksta pouavanje pisanju ne moe biti jednako za sve uenike, ali je vano da se u utvrenim obrazovnim ishodima svi uenici mogu vie-manje uspjeno snalaziti u skladu sa svojim mogunostim zadaa je pouavanja pisanja razvijati strategije pisanja koji e uenici rabiti to osvjetenije, to su zreliji pokazujui pritom napredovanje u pojedinoj vjetini u okviru pisanja, ali ne nuno u svim vjetinama na jednak nain i jednakom brzinomPristupi pouavanja pisanju tradicionalni nain pouavanja pisanju je prezentacijski pristup (uitelj glavni izvor spoznaje o ustroju i vrstama tekstova. On daje upute uenicima za pisanje, oni piu te on potom temeljito ispravlja ovaj pristup 4 puta manje uspjean od interakcijskog pristupa koji je najuinkovitiji gdje uenici rade u manjim skupinama na zadacima i vjebama pisanja teksta, a zatim raspravljaju o nastalom tekstu. Uenik s uenicima i uiteljem tada raspravlja o bitnim sastavnicama pisanja (svrsi, izboru sadraja, nainu pisanja) slobodni pristup uenik bez ograniavajuih uputa samostalno i slobodno stvara tekst, a objanjenja i pomo trai od uenika i uitelja u skladu s potrebom. instrukcijski pristup pouavanju glavnih faza pisanja: -planiranje i organiziranje sadraja, sastavljanje teksta, prepravljanje napisanog i objavljivanje A.H. Dyson istie se svojim oristupom i smatra da je vano osigurati redovite prigode za pisanje tekstova koji su svrhoviti i upueno stvarnoj publici. njegov pristup je okvirni sustav za pouavanje pisanju tekstova i temelji na mnogim rezultatima istraivanja Model procesnog pisanja: 3 faze u pisanju1. faza pripremanja2. faza izradbe radne inaice3. faza prepravljanja ( a ako se tekst eli objaviti onda jo)4. faza ureivanja prije objave5. faza objavljivanja sve to nalazimo je u projektu itanje i pisanje za kritiko miljenje (Steel, Temple, Meredith)

Zanatska razina pisanjaStvaralaka razina pisanja

tehniki i logiki aspekt koji se moe uvjebati i nauiti uenik zna koja su obiljeja prie, koja izvjetaja i razlikuje jedno od drugog odnosi se i na pravopisnu i slovniku tonost u pisanju formalno- pojavni izgled teksta (slovni sustav i itkost) kompozicijsko ustrojstvo teksta sposobnost i vjetina preradbe i obradbe podataka (teme, motiva) nain izraavanja (stilske osobitosti u uporabi rijei i oblikovanju misli) stvaralaka razina se moe razvijati, ali u veoj mjeri ovisi o sklonosti i darovitosti nije tono da e uenik znati stvaralaki pisati po prirodi stvari potrebno je ipak voenje uenika, otkrivanje sklonosti i darovitosti, uvjebavanje

u engleskoj govornoj praksi uobiajena rairenost radionica, teajeva stvaralakog pisanja, u hrvatskoj tek zaetak iako dolazi, voditelji uglavnom knjievnici i profesori hrvatskog Italija, primjer Male kole stvaralakog pisanja, potreban prirunik s uputama, prijedlozima, smjernicama, primjerima iz ivota; iako postoje neki prirunici, ogranieni na kolsko pouavanje i uenje npr. vodi za razvijanje novinarskog stila, pisanje knji. teksta aktualizacija kole po tom pitanju- preinake, dorade, dopune, zahtjev suvremenosti ouvanje pisane komunikacije sjedinjenje zanatske i stvaralake razine u tekstu, tj. uenikom sastavkuIstraivanje pisanja u koli uitelji vie vremena posveuju pouavanju itanja nego pisanja nedostatno pouavanje pisanja ne samo u nastavi hrvatskog jezika (Nikevi-Milkovi prouavala) hrvatska metodika literatura bogatija je strunim i znanstvenim radovima o uenikim sastavcima s naelnog gledita odredbe , vjebe te ispravljanja radova potrebno djelo koje e sadravati teorijska uporita, za O to je Nastava stvaralake pismenosti (Zdenka Gudelj-Velaga) od 5. do 8. Rosandi - Od slova i teksta do metateksta - donosi donekle praktino oprimjerene teorijske odrednice nastave pismenog izraavanja u O primjeri su ilustrativni, ali nema sustavnog istraivanja veeg uzorka u. sastavkaUenik u procesu pouavanja pisanja u pouavanju uenika pisanju njegove se sposobnosti i vjetine razvijaju uvjebavanjem, a uvjebavanju prethodi pouavanje o pojedinom obliku JI, a autorica se referira na prezentacijski pristup, tj. tekstovna vrsta se jezino- stilski analizira na odabranim predlocima, stjeu se iskustva na razini recepcije, nakon toga prvi pokuaji primjene spoznatih injenica o vrsti teksta i primjerenog jezika i stila u oblikovanju vlastitog teksta. vanost nastavljanja sustavnog uvjebavanja,uz to i potivanja individualnih razlika meu uenicima uitelji zato nisu zadovoljni pokazateljima obrazovnih postignua jer se prikazuje postignue uenika u odnosu prema prosjenim vrijednostima grupe, a ne njegovom individualiziranom postignuu. s obzirom na cjelokupni razvoj uenika, 3 stupnja uenika:1. uenici s prosjenim napredovanjem2. uenici s usporenim napredovanjem3. uenici s ubrzanim napredovanjem danas sve vea razlika i unutar tih stupnjeva, vea heterogenost, zahtjev individualizacije razliitno razumijevanje ovisno o iskustvu, spoznajnim mogunostima, mislima, slikama, asocijacijama na intelektualnoj, emocionalnoj i fantazijskoj razini navoenje faza konkretnog spoznajnog razvoja i formalnog (Piaget) u cilju osvjetavanja toga da veina djece ne primjenjuje formalno miljenje (stvaranje hipoteza, provjera hipoteze, izvoenje logikih zakljuaka) K.Visinko ukljuuje i tumaenje podruja priblinog razvoja Lava Vigotskog - uenik izmeu dviju faza - samostalno izvodi zadatke i neke izvodi uz tuu pomo rascjep izmeu donje i gornje granice uenikova djelovanja moe se, prema Vigotskom, premostiti postavljanjem misaonih skela u pouavanju, a Thorp i Gallimore navode nekoliko naina- 1. pokazivanje puta do rjeenja problema 2. pohvaljivanje, poticanje3. davanje povratne obavijesti4. izravno pouavanje to uenik treba napraviti u odreenom trenutku5. postavljanje pitanja koja pomau ueniku u prepoznavanju pogreaka6. objanjavanje naela radi bolje organizacije znanja i boljeg razumijevanja sadraja uiteljska kompetencija za individualizirani i interakcijski pristup u skladu s razvojnim sposobnostima svojih uenika osam nezavisnih inteligencija (Howard Gardner); u hrvatskom najvanija lingvistiko verbalna(JI), logika (uenje jezine norme), prostorna (osjeaj za boje, linije, oblike,u izradi mentalnih mapa, korelacija knj. i filma) glazbena (vrednote govorenog jezika), interpersonalna (u interpretaciji likova i njihovih odnosa), intrapersonalna (u opisivanju sebe), ...

Ueniki rjenik (! prof. naglsila da bitno) u literaturi jo susreemo nazive dj. rjenik, ueniki rjenik i kolski rjenik termin opravdan jer- uenik govornik u razvoju koji je ukljuen u organizirani jezini odgoj i obrazovanje metodika istraivanja teite premjetaju s opisivanja i tumaenja dj. rjenika na njegovo razvijanje i uporabu metodika istraivanja, Rosandi - normiranje minimalnog rjenika za pojedini razred (vjebe s tematskom skupi