Djeca s komunikacijskim i/ili jezično govornim poteškoćama u

SDŽ-i

HLD Podružnica SDŽ-e Sekcija predškolskih logopeda

Snježana Mihanović, prof. i Dragan Lisica, prof.

Split, 2/2013.

nužna je za djelovanje na svijet i ljude (manipulacija okolinom),

osnova je za usvajanje jezika i govora nužna je za intelektualni razvoj i učenje

(razvoj mentalnih procesa9, nužna je za socijalizaciju (prilagodba okolini)

Važnost rane komunikacije

Želi zapovijedati (traži: premet, aktivnost ili odbija i protestira…)

Želi se deklarirati (izjašnjava se) i želi: dobiti pažnju druge osobe na nekom zajedničkom predmetu,

Dobiti pažnju ili združiti pažnju ili podijeliti iskustvo znak je zdrave/uredne komunikacije i…

Bitan preuvjet za učenje riječi (Tomasello i Todd, 1983., prema Ljubešić, 2004.)

Zbog čega dijete komunicira ? Zašto? Za koje funkcije?

vokalizacijom (slogom) gestom riječju pogledom

Kojim sredstvima dijete komunicira ?

Predintencijski ( OKOLINA prepoznaje poruku na temelju situacije ili ponašanja /plače=gladno je),

Intencijski (s namjerom) (DIJETE aktivno i ciljano šalje poruku roditelju / prilazi i ljubi ga = mama/tata volim te!)

Prije nego počne govoriti dijete KOMUNICIRA

Uredan razvoj: 8-10. mjeseca

Kako dijete komunicira ?

Omjer imperativnih i deklarativnih funkcija ( Cepanec, 2010.)

Atipičan razvoj (Cepanec, 2010.)

To je govorno-jezični razvoj koji kod pojedinog djeteta teče usporeno,

Odnosi se na djecu koja imaju uredan kognitivni razvoj i perceptivni razvoj,

Pojam usporeni govorno-jezični razvoj odnosi se na radoblje od 2. i 4. godine,

Govorno-jezična poteškoća može zahvatiti govorno razumijevanje ili produkciju ili pak kombinaciju i jednog i drugog

Što je to usporeni govorno-jezični razvoj?

U prvoj godini se spontano glasa manje od svojih vršnjaka. Ne pokušava oponašati riječi odraslih.

S 2 godine se ne služi raspoznatljivim riječima, nego nerazumljivo “mumlja”. Ne služi se raznovrsnim glasovima govora. Ne povezuje riječi, npr.”mama piti”.

S 3 godine otežano uči male dječje pjesmice. Rečenice su najviše dvočlane. Ne raste opseg i raznovrsnog rječnika. Ne postavlja pitanja i ne koristi raznovrsne rečenice.

S 4 godine ima nerazumljiv govor, teško se sporazumijeva. Rječnik i rečenične strukture su siromašne. Pokazuje teškoće u postavljanju pitanja i odgovaranju na pitanja.

Znakovi UGJ-a razvoja

Do kakvih smo saznanja došli prikupljenim podatcima?

Grad Split (3): Cvit Mediterana, Marjan i Radost (cca 4.000 djece) Županija (6):

Bili cvitak (Sinj), Cvrčak (Solin), Vanđela Božitković (otok Hvar), Kaštela, Omiš i Pčelica ( Vrgorac) (cca:3.500 djece) neobuhvaćeno (cca): 4.500 djece(37,5%)

Uzorak – predškolske ustanove

1. Broj djece usporenog jezično-govornog razvoja*

2. Spol3. Kronološka dob4. Vrste programa5. Združena pažnja6. Gesta pokazivanja7. Simbolička igra8. Razumijevanje govora9. Razvoj rečenice10. Terapija

Što je pobrojano?

KD: 2;0 —4; 0 godina *

1. Grad Split 31

2. Županija 23

Σ54

Broj djece UGJR U SDŽ U 2013.

Vrtići KD= 2- 4 Σ 1)

KD=4-6 Σ2) Σ1,2)

Split(4/4) 5/5/9/2 21 3/0/10/0 13 34

Kaštela 4 4 3 3 7

Sinj, Vrg 0/1 1 0/1 1 2

Makarska, Omiš

1/0 1 4/0 4 5

Hvar 1 1 0 0 1

Σ(1-10) 28 21* 49*

Broj djece UGJR u SDŽ u 2009.

2009 2013. porast*

1. Grad Split 21

31 10

2. Županija 7 23 16

∑ 28 54 26 (48%)

1. Usporedna tabela broja djece UJGR-a u dobi od 2. -4. godine*

muški

ženski

∑

1. Grad Split

26 5 31

2. Županija 18 5 23

∑ 44(81%)

10 54

2. Spol ispitanika

2011. 2010.

2009.

2008.

2007.

∑

1. Split 0 10 19 2 0 31

2. Županija

1 9 6 5 2 23

∑ 1 19 25 7 2 54

3. Kronološka dob ispitanika

Jasl 10-h 8-h 6-h 5-h ∑

1. Split 13 11 0 7 0 31

2. Županija 12 5 0 1 5 23

∑ 25(46%

)

16 0 8 5 54

4. Vrste programa u predškolskim ustanovama

a) Kvaliteta brbljanja/gukanjab) Sposobnost združivanja pažnjec) Govorno razumijevanje/razumijevanje riječd) Uredna progresija igre

Što čini predgovorni razvoj u djeteta?

KANONIČKO BRBLJANJE posljednji stadij brbljanja (7-10. mj),

svojstven samo ljudima, njegov slog fonološki je sličan riječima,

roditelji mu pridaju značenje riječi, te tako kreiraju povoljne okolnosti za jezični razvoj,

Odgođena pojava kanoničkog brbljanja prvi je upozoravajući znak za zakašnjeli GJ razvoj

Značaj predgovornog razvoja : brbljanje (a)

ZDRUŽENA PAŽNJA je završnica dugog procesa započetog interakcijama dojenčeta licem u lice s odraslim (9-12. mj)

Ona je i početna točka u komunikaciji s vanjskim svijetom,

Ona za dijete znači sposobnost slijeđenja tuđeg pogleda na nekom predmetu/osobi ili geste pokazivanja,

Ona znači i sposobnost skretanja pažnje odraslih na željene aktivnosti,

Kao i sposobnost donošenja i pokazivanja predmeta s željom da se podijeli iskustvo,

Značaj predgovornog razvoja: združena pažnja (b)

DA začetak

NE ∑

1. Split 25 4 2 31

2. Županija 15 0 8 23

∑ 40 4 10 (18%) 54

5. Združena pažnja

DA NE ∑

1. Split 23 8 31

2. Županija 15 8 23

∑ 38 16(30%)

54

6.Gesta pokazivanja

Viša razina kombinatoričke igre znak je boljeg govornog razumijevanja i povezan je s ranijom pojavom govora (Bloom, 1993.),

uredna progresija do simboličke igre, znak je urednog kognitivnog razvoja (simboličke sposobnosti)- temelj za razvoj jezika,

Izostanak progresije igre tijekom 2. godine znak je za rani – preventivni logopedski tretman s ciljem poticanja razvoja kombinatoričke i simboličke igre (Ljubešić, 2004.)

Značaj predgovornog razvoja: razvoj igre (d¹)

DA NE ∑

1. Split 14 17 31

2. Županija 13 10 23

∑ 27 27 (50%) 54

7. Simbolička igra

RAZUMIJEVANJE RIJEČI prethodi urednom razvoju produkcije riječi ( 2. godina),

Ono predstavlja krunu razvoja djetetove senzorike (slušanja, gledanja) i (rečene) združene pažnje,

Razumjeti riječ znači razumjeti je nezavisno od situacije,

Najmanje napreduju u porastu riječi djeca koja imaju najslabije razumijevanje.

Značaj predgovornog razvoja: razumijevanje riječi/govora (c)

DA NE ∑

1. Split 13 1831

2. Županija 12 11 23

∑ 25 29 (54%) 54

8. Razumijevanje govora

DA

NE ∑

1. Split 14 17 31

2. Županija 3 17 20(-3)

∑ 17 34(63%) 51 (-3)

9. Rečenica

Log/v Log/p Log* Re/v Re/p Re* ∑

1. Split2/16

______18

9 2 0 5 0 33*

2. Županija 12 2 3 3 4 0 24*

∑ 14/30 11 5 3 9 0 57*

10. Terapija *

Projektom je obuhvaćeno nešto više od polovice djece predškolske dobi (7.500), što je s ostalima?

Broj djece usporena jezično-govorna razvoja (UJGR) raste iz godine u godinu; sadašnji broj od 54 djece odnosu na 2009. < 48%)

Riječ je uglavnom o dječacima (81%), Jaslični program pohađa 46 % ispitanika,

Umjesto zaključka (1/2)

Združenu pažnju nema 18% (10/54)ispitanika, Gesta pokazivanja izostaje kod 30% (16/54)

ispitanika, Simboličku igru nije razvilo (50% (27/54)

ispitanika, S razumijevanjem govora ima poteškoće 54%

(29/54) ispitanika a nerazvijenu rečenicu 63%(34/54) ispitanika, Ako je izostajanje simboličke igre kriterij za ranu

logopedsku terapiju (Ljubešić, 2005.)… tada…

Umjesto zaključka (2/2)

H V A L A N A P A Ž N J I !