Jezicni prirucnik

  • View
    211

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Jezicni prirucnik

hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

drugo izdanje

Priznanje Dr. Ivan reter za promicanje hrvatske jezine kulture

www.prirucnik.hr

Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska nastao je u okviru projekta Kultura poslovne komunikacije u razdoblju od listopada 2008. do rujna 2011. godine. Prvotno je bio zamiljen kao praktian prirunik namijenjen uporabi unutar tvrtke i podizanju razine poslovne komunikacije zaposlenika s kupcima i potroaima. Kako je tijekom svojega trogodinjeg nastanka obuhvatio vie od dvije tisue rijei i naziva koji su ovjereni na visokoj znanstvenoj razini, tvrtka ga je odluila pokloniti Hrvatskomu poslovnom savjetu za odrivi razvoj i tako ga uiniti dostupnim javnosti. Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska primjer je drutveno odgovornoga ponaanja tvrtke te iskaz njezina potovanja prema hrvatskim potroaima i kupcima te hrvatskome drutvu u cijelosti. Svoje prijedloge, komentare i upite moete poslati na e-adrese drustvena.odgovornost@cchellenic.com i ured@hrpsor.hr. Odjel za komunikacije i odnose s javnou Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o.

Dragi zaposlenici, pred vama je prirunik ija je namjena olakavanje vae svakodnevne poslovne komunikacije i podizanje razine jezine kulture u njoj. Nadamo se da ete primjenjujui savjete iz ovoga prirunika, nastaloga u okviru drutveno odgovornih aktivnosti Coca-Cole HBC Hrvatska, svojim suradnicima i poslovnim partnerima dati dobar primjer primjerene i jezino pravilne poslovne komunikacije.Odjel za komunikacije i odnose s javnou Coca-Cole HBC Hrvatska

PredgovorTemeljni je cilj ovoga prirunika dvojak. Ui je cilj, onaj koji je u prvome trenutku potaknuo nastajanje ovoga prirunika, podizanje razine jezine kulture u komunikaciji u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska i izvan nje, tj. u meusobnoj poslovnoj komunikaciji njezinih zaposlenika te komunikaciji zaposlenika tvrtke sa svim njezinim dionicima, kupcima i potroaima. Drugi, jo vaniji cilj, u koji je ukljuen i prvi, podizanje je razine jezine kulture u poslovnoj komunikaciji uope. Ona je veoma esto ugroena predrasudama da se neto ne moe izrei na hrvatskome jeziku, da se pojmovi engleskim ili kojim drugim stranim jezikom opisuju bolje i preciznije te da je komunikacija koja se temelji na stranim nazivima ili na djelomino ili posve prilagoenim stranim rijeima (u praksi veoma esto do neprepoznatljivosti iskrivljenim engleskim nazivima) upravo ona koja omoguuje sporazumijevanje na meunarodnoj razini. Nema meutim niega to se moe izrei na engleskome ili kojemu drugom jeziku, a to se ne bi moglo izrei na hrvatskome, a komunikaciju na meunarodnoj razini moe unaprijediti samo temeljito poznavanje drugih jezika, u prvome redu engleskoga, a nipoto neprimjereno unoenje stranih elemenata u hrvatski jezik. U jezinoj bi se uporabi u svakome trenutku trebalo zrcaliti potovanje prema jezinoj i drutvenoj zajednici kojoj se pripada. esto se zaboravlja da je i u Ustavu Republike Hrvatske, u njegovu 12. lanku, izrijekom navedeno: U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo. Prirunik je nastao u okviru stalna nastojanja tvrtke da posluje u skladu s naelima drutvene odgovornosti, a to je svakako i odgovornost prema vlastitu jeziku, osobito u dananje vrijeme u kojem se odreuje budui status hrvatskoga jezika u Europskoj uniji. Prirunik nije pravopis, nije gramatika, nije rjenik. On je praktino pomagalo, vrsta praktinoga i namjenskoga jezinoga savjetnika, nastalo na temelju zbirke tekstova lektoriranih tijekom dviju godina, a u kojoj su tekstovi namijenjeni unutarnjoj i vanjskoj komunikaciji koja se u tome razdoblju odvijala u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska. Zbirku tekstova ine poslovni dopisi svih vrsta, promidbeni i marketinki materijali, plakati, leci, organizacijske obavijesti, objave za medije, lanci za tvrtkin asopis Ljudi itd. Tijekom tih dviju godina rjeavane su gotovo

svakodnevno razliite jezine dvojbe i svi jezini problemi na koje se nailo uvrteni su u ovaj prirunik. U pravopisnim rjeenjima ovaj prirunik slijedi Babi-Finka-Moguev pravopis iz 1996. godine koji je prije njegova nastanka prihvaen kao pravopisni standard Coca-Cole HBC Hrvatska i koji je do danas jedini pravopis to ga je Ministarstvo obrazovanja, znanosti i porta odobrilo za slubenu uporabu u kolama u Republici Hrvatskoj. Prirunik je nastao na temelju stvarnoga i konkretnoga materijala te stoga njegova korisnika, osobito korisnika rjenikoga dijela, moe zauditi zato se u njemu neke rijei nalaze, a druge ne nalaze. Odgovor je na to da je on voen stvarnim korpusom tekstova i njime odreen. To je i objanjenje zato su u rjenikome dijelu odgovori na neke pravopisne dvojbe, a na druge nisu, zato u njemu ima pojedinih marketinkih, informatikih, financijskih i ostalih naziva, a drugih nema. Prirunik se sastoji od triju osnovnih dijelova: teorijskoga, u kojemu se po jezinim razinama nastoje obuhvatiti svi openitiji jezini problemi uoeni u korpusu tekstova na temelju kojega je nastao, rjenikoga, u kojemu se abecednim redom navode rijei i izrazi, i to tako da se s lijeve strane u pravilu donosi rije s kojom je povezan kakav uporabni problem, a s desne strane prijedlog rjeenja tog problema, a u treemu su dijelu dodaci koji daju smjernice za rjeavanje svakodnevnih problema pisane komunikacije te organiziran popis ustrojbenih jedinica Coca-Cole HBC Hrvatska koji je posljedica uspjela nastojanja da se u ustrojbeni unese i jezini red. U rjenikome dijelu donose se, meu ostalim, brojni nazivi iz razliitih ve spomenutih struka koji su dio svakodnevna poslovanja tvrtke. Neki su od njih ve u rjenicima struka, neki su normirani na hrvatskome jeziku, ali velik dio naziva koji se spominju u rjeniku strani su nazivi ili djelomino prilagoeni strani nazivi za koje se u njemu daje prijedlog rjeenja. Svako jezino normiranje naziva zapoinje upravo poticajem, prijedlogom koji dolazi ili iz struke ili od jezikoslovaca, pa jednim od najveih doprinosa ovoga prirunika smatramo poticanje dijaloga izmeu strunjaka razliitih struka i jezikoslovaca koji bi trebao pridonijeti konanu prihvaanju hrvatskih naziva u mnogim strukama iji su nazivi sastavnim dijelom svakodnevne poslovne komunikacije, osobito velikih tvrtka.

Sadraj1. Administrativni funkcionalni stil1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5.Funkcionalni stilovi standardnoga jezika Poeljne znaajke administrativnoga stila Uprosjeenost jezika poslovne komunikacije Jezine nepravilnosti u administrativnome stilu Ustrojstva koja treba izbjegavati u administrativnome stilu

10 10 11 11 12 13 16 18 18 19 22 25 27 32 34 35 35 36 38 38 42 46 46 48 49 52 55 58 58 58 59

1.5.1. Pleonazmi 1.5.2. Ustrojstva nepunoznani glagol + imenica 1.5.3. Vezna sredstva s namjerom da, u sluaju ako, u sluaju kad itd. 1.6. 1.7.itanje elektronikih adresa Ana Horvat, voditelj slube za nabavu /Ana Horvat, voditeljica slube za nabavu 1.8. Reklame i jezina pravilnost

2. Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski2.1. Veliko i malo slovo 2.2. Pisanje rednoga broja 2.3. Decimalna toka ili zarez 2.4. Spojnica i crtica 2.5. Pisanje razmaka 2.6. Pisanje egzotizama 2.7. Preuzimanje engleskih kratica i pokrata 2.8. Ustrojstva poput Avonova krema, Panasonicov televizor 2.9. Glagolske dopune 2.10. Pasiv 2.11. Ostala esta ustrojstva preuzeta iz engleskoga 2.12. Lani prijatelji 2.13. Uporaba anglizama/internacionalizama umjesto bolje domae rijei 2.14. Uporaba engleskih naziva u hrvatskome nazivlju

3. Ostala esta odstupanja od jezinih pravila3.1.Pravopis

3.1.1. , , d, 3.1.2. Ije/je

3.1.3. Biljeenje/nebiljeenje glasovnih promjena 3.1.4. Zarez 3.1.5. Tri toke 3.1.6. Crtica i spojnica 3.1.7. Navodnici 3.1.8. Uporaba kurziva 3.1.9. Pisanje brojeva 3.1.10. Okomito nabrajanje 3.1.11. Navezivanje prijedloga i priloga (kad pisati s, a kad sa) 3.1.12. Navezivanje pridjeva (lijepoga/lijepog) 3.2. Izvoenje oblika rijei 3.2.1. Sklanjanje kratica i pokrata 3.2.2. Sklanjanje imena 3.2.3. Sklanjanje brojeva 3.2.4. Sklanjanje brojevne imenice dvije 3.2.5. Sklanjanje odnosnih pridjeva (na -ski) 3.2.6. Sklanjanje posvojnih pridjeva (na -ov, -ev, -in) 3.2.7. Sklanjanje posvojnih zamjenica za 3. lice (njegov, njezin, njihov) 3.2.8. Glagol biti u kondicionalu 3.2.9. Infinitiv u futuru I. 3.2.10. Glagolski pridjev trpni glagola dati, donijeti, dati, dovesti,iznijeti itd.

59 59 61 61 65 69 72 72 74 74 76 76 81 85 86 86 87 89 89 90 90 90 90 91 94 95 95 96 97 97 98

3.3. Tvorba rijei 3.3.1. Imenice na -ista/-ist, -ta/-t 3.3.2. Imenice na -telj/-lac/-oc 3.3.3. Imenice na -arna/arnica i -ara 3.3.4. Imenice na -ona/-onica 3.3.5. Tvorenice s prefiksoidom (auto-, bio-, eko- itd.) 3.3.6. Polusloenice 3.3.7. Pridjevne polusloenice (turistiko-rekreacijski) 3.3.8. 3.3.9.i sloenice (javnozdravstveni) Brojevne izvedenice Komparativ i superlativ pridjeva optimalan, minimalan, maksimalan

3.3.10. Glagoli na -iti/-jeti 3.3.11. Glagoli na -ivati/-avati, -iti -ati, -ii/-ai 3.3.12. Tvorenice s put 3.3.13. Tvorenice s god 3.4. Povezivanje rijei u skupine i reenice 3.4.1. Povratni glagoli: brinuti se, skrbiti se, odmarati se, koristiti se 3.4.2. Vi ste dola > Vi ste doli 3.4.3. Staut kojeg smo donijeli > statut koji smo donijeli 3.4.4. Da li > je li 3.4.5. S nikim > ni s kim 3.4.6. Enklitika 3.4.7. Genitiv > posvojni pridjev 3.4.8. Pripadanje subjektu (zamjenica svoj) 3.4.9. Vie prijedloga koji uvode razliite padee 3.4.10. Prijedlozi 3.4.11. Veznici 3.5. Rijei 3.5.1. InternacionalizmiRjenik Dodaci

98 99 100 101 101 101 101 104 104 104 105 105 110 111 111 123 128 128 132 254 256 263 264 269

1. dodatak: ivotopis i poslovno pismo 2. dodatak: Tablica imena robnih marka 3. dodatak: Tablica pridjeva izvedenih od imena robnih marka 4. dodatak: etverorazinski ustroj Coca-Cole HBC Hrvatska

administrativni funkcionalni stil

1.

1.1.Funkcionalni stilovi standardnoga jezikaBudui da hrvatski jezik koji je u javnoj uporabi (hrvatski standardni jezik) mora podmiriti mnotvo r