Moodle Prirucnik

MoodlePrirunik za seminar

Ivana BosniHrvatska udruga za otvorene sustave i Internetv1.0, listopad, 2006.

Moodle: Prirunik za seminar

Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Hrvatska

Slobodno smijete:

umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati djelo preraivati djelo

Pod sljedeim uvjetima: Imenovanje. Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je specificirao autor ili davatelj licence. Nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe. Dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate koristei ga, preradu moete distribuirati samo pod licencom koja je identina ovoj.

U sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja licencne uvjete ovog djela. Od svakog od tih uvjeta mogue je odstupiti, ako dobijete doputenje nositelja autorskog prava.

Prethodno ni na koji nain ne utjee na zakonska ogranienja autorskog prava.

2


SadrajLMS MOODLE................................................................................................................... 6Ciljevi ovog poglavlja...................................................................................................................7 O Moodle rjeenju......................................................................................................................... 7 Pregled mogunosti Moodlea..................................................................................................... 8 Uloge korisnika........................................................................................................................... 8 Moodle okruenje......................................................................................................................... 9 Prijava na Moodle sustav........................................................................................................... 9 Korisniko suelje....................................................................................................................... 9 Pomo korisnicima....................................................................................................................11 Moduli, resursi, aktivnosti i blokovi.........................................................................................12 Upravljanje blokovima..............................................................................................................12 Promjena osobnih podataka korisnika.................................................................................... 13

UREIVANJE KOLEGIJA I NASTAVNOG PLANA................................................ 16Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................17 Oblik kolegija...............................................................................................................................17 Postavke kolegija.........................................................................................................................17 Rad s kalendarom....................................................................................................................... 18 Pristup kalendaru..................................................................................................................... 18 Vrste dogaaja.......................................................................................................................... 20 Dodavanje novog dogaaja....................................................................................................... 20 Postavke kalendara................................................................................................................... 21

RAD S RESURSIMA NASTAVNIM MATERIJALIMA......................................... 22Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................23 Rad s datotekama........................................................................................................................23 Dodavanje resursa...................................................................................................................... 24 Izrada tekstualnih datoteka.......................................................................................................24 Izrada Web stranica..................................................................................................................25 Izrada poveznica na dokumente, mape i Web stranice............................................................. 27 Izrada oznake............................................................................................................................ 29 Izrada sloenog nastavnog materijala lekcija...................................................................... 29 Dodavanje nove lekcije..............................................................................................................29 Unoenje PowerPoint prezenacije....................................................................................... 30

KOMUNIKACIJSKI ALATI I ALATI ZA KOLABORACIJU.................................. 32Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................33 Diskusijske grupe - forum......................................................................................................... 33 3

Moodle: Prirunik za seminar Tipovi foruma........................................................................................................................... 33 Dodavanje foruma.................................................................................................................... 34 Otvaranje diskusije...................................................................................................................35 Odgovaranje na poruke............................................................................................................ 35 Ocjenjivanje poruka..................................................................................................................36 Ureivanje foruma....................................................................................................................37 askanje chat............................................................................................................................ 37 Dodavanje chat modula............................................................................................................ 38 Koritenje Chata....................................................................................................................... 38 Kolaborativni alat - Wiki...........................................................................................................39 Dodavanje Wiki aktivnosti...................................................................................................... 40 Ureivanje Wiki stranica..........................................................................................................40 Pitanje Choice........................................................................................................................... 42

ZADAE I PROVJERE ZNANJA.................................................................................. 44Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................45 Dodjela i prikupljanje zadataa Assignments......................................................................45 Izrada novog zadatka................................................................................................................ 45 Prikupljanje i ocjenjivanje zadataka......................................................................................... 47 Testovi - Quizzes.........................................................................................................................49 Izrada pitanja............................................................................................................................50 Vrste pitanja............................................................................................................................. 51 Tono/Netono (True/False)................................................................................................ 51 Viestruki odabir (Multiple Choice).................................................................................... 53 Spajanje parova (Matching)................................................................................................ 54 Kratki odgovor (Short Answer)........................................................................................... 55 Esej (Essay)..........................................................................................................................56 Numeriki (Numerical)....................................................................................................... 57 Pitanja s raunanjem (Calculated)...................................................................................... 59 Povezivanje kratkih odgovora (Random Short-Answer Matching)......................................... 61 Ugraeni odgovori (Embedded Answers - Cloze)................................................................61 Izrada testa provjere znanja.................................................................................................. 62

SUSTAV ZA OCJENJIVANJE........................................................................................ 65Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................66 Skale ocjenjivanja........................................................................................................................ 66 Pregled ocjena..............................................................................................................................66 Postavke ocjenjivanja..................................................................................................................68

UPRAVLJANJE KOLEGIJEM........................................................................................ 69Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................70 Upravljanje korisnicima............................................................................................................. 70 4

Moodle: Prirunik za seminar Pregled korisnika...................................................................................................................... 70 Ureivanje liste polaznika........................................................................................................ 71 Ureivanje liste nastavnika...................................................................................................... 72 Upravljanje grupama..................................................................................................................73 Ureivanje grupa......................................................................................................................73 Grupe i aktivnosti..................................................................................................................... 75 Izvjea o kolegiju (logovi, Reports)........................................................................................ 75 Rad sa sigurnosnim kopijama...................................................................................................77 Izrada sigurnosne kopije........................................................................................................... 77 Vraanje sigurnosne kopije.......................................................................................................80

INSTALACIJA I ADMINISTRACIJA SUSTAVA...................................................... 83Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................84 Vrste instalacijskih paketa......................................................................................................... 84 Instalacija Web servera i baze podataka..................................................................................85 Instalacija Moodle-a....................................................................................................................87 Administracija Moodle sjedita................................................................................................ 95 Unos korisnika.............................................................................................................................96 Dodavanje novih kolegija.......................................................................................................... 98

5


LMS Moodle

6


Ciljevi ovog poglavljaNakon ovog poglavlja moi ete:

objasniti namjenu Moodle LMS-a nabrojati dio mogunosti Moodlea snalaziti se u Moodle suelju koristiti sustav pomoi promijeniti osobne postavke

O Moodle rjeenjuMoodle je aplikacija za izradu i odravanje online kolegija putem Interneta. Projekt se kontinuirano razvija s namjenom potpore tzv. obrazovnom okruenju drutvenog konstrukcionizma. Rije Moodle je akronim od izraza Modularno objektno-orjentirano dinamiko obrazovno okruenje (eng. Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment) to bi moglo znaiti neto onima od vas koji se bave programiranjem ili teorijom obrazovanja. To je takoer i glagol koji opisuje proces polaganog prolaska kroz neku materiju, trudei se raditi samo kad ba to elite (ili morate), uivajui u radu koji vas vodi ka dubljoj spoznaji i kreativnosti (op.p. - izrekao autor! :) ). Taj glagol najbolje opisuje nain nastanka i razvoja samog Moodle sustava, kao i nain na koji studenti i predavai mogu pristupiti obrazovnom procesu pri uenju na daljinu. Osoba koja koristi Moodle jest Moodler (prilagoenije hrvatskom informatikom slengu Mudla :) ). (MoodleDocs) Moodle je projekt otvorenog kda (Open source), to znai da je korisnicima omoguen uvid u izvorni kd, uz mogunost promjene aplikacije i prilagodbe vlastitim potrebama. Moodle je izdan pod licencom GNU Public License, to znai da, iako je zatien, korisnicima je dozvoljeno koristiti, kopirati i mijenjati kd, ukoliko omogue drugima koritenje kda po jednakim uvjetima, ne mijenjaju originalnu licencu ni zatitu, te primijene istu licencu na bilo koji drugi rad koji iz Moodlea proizlazi. Aplikaciju se moe besplatno preuzeti sa slubene Moodle Web stranice. Moodle je Web aplikacija napisana u PHP-u, a podrava vie vrsta baza podataka (posebno MySQL i PostgreSQL). Suelje je prevedeno na 65 jezika, a Moodle se trenutno koristi u 163 zemlje. Kako je Moodle projekt otvorenog kda, ima brojnu zajednicu korisnika (oko 150 tisua registriranih korisnika) te izvrsnu dokumentaciju i podrku. 7

Moodle: Prirunik za seminar Mnogi korisnici aktivno sudjeluju u stvaranju Moodlea, radom na postojeim dijelovima, izradom novih modula, testiranjem proizvoda ili pruanjem podrke korisnicima.

Pregled mogunosti MoodleaMoodle sustav za upravljanje uenjem prua nastavnicima punu raunalnu podrku pri organizaciji i izvoenju online kolegija. Neke od vanijih mogunosti Moodlea su:

izrada velikog broja teaja na jednom sustavu planiranje teaja raspored aktivnosti, kalendar upravljanje korisnicima, korisnikim ulogama i grupama korisnika na teaju rad s ve postojeim datotekama i obrazovnim sadrajima provjera znanja i ocjenjivanje korisnika praenje aktivnosti korisnika mnogobrojni alati za komunikaciju i kolaboraciju meu korisnicima upravljanje sustavom sigurnosne kopije, statistike, logovi opsean sustav pomoi

Uloge korisnikaNa Moodle Web sjeditu korisnici su ugrubo podijeljeni u dvije skupine: administratori te obini korisnici. Administratori imaju sva prava upravljanja sustavom, poput otvaranja novih teajeva ili ureivanja postojeih, dodavanja novih korisnika i slino. Korisnici mogu imati razliite uloge, ovisno o kolegiju kojem pristupaju. Tri su najee vrste korisnika: nastavnici, koji mogu ureivati svoje kolegije, dodavati nastavne materijale, ocjenjivati uenike, pregledavati statistike kolegija, itd.

uenici studenti, koji mogu pregledavati kolegije na koje su upisani, pregledavati nastavne materijale, rjeavati provjere znanja, koristiti alate za komunikaciju i kolaboraciju (zajedniki rad), itd.

gosti korisnici koji nisu prijavljeni na sustav s korisnikim imenom i lozinkom. Mogu pregledavati informacije o teajevima i neke nastavne sadraje ukoliko su im omogueni.

8


Moodle okruenjeKako je Moodle Web aplikacija, Moodle okruenje je dostupno iz nekog od standardnih preglednika Weba, poput Internet Explorera, Mozilla Firefoxa ili Opere. Po dolasku na poetnu stranicu nekog Moodle sustava, korisnika najee doekuju novosti o sustavu, popis kolegija, kalendar te obrazac za prijavu na sustav. Ukoliko je omoguen odabir jezika suelja, mogue je promijeniti jezik u gornjem desnom uglu.

Prijava na Moodle sustavKorisnik se na Moodle prijavljuje odabirom linka Login u gornjem desnom uglu sustava.

Slika 1: Link za prijavu na sustav

Ovisno o postavkama Moodle sjedita, korisnici koji jo nemaju korisniki raun ga mogu runo otvoriti, ili ga zatraiti od nadlene ustanove.

Slika 2: Prijava na sustav

Korisnik se prijavljuje na sustav koritenjem vlastitog korisnikog imena i lozinke, te klikom na gumb Login. Po prijavi na sustav, korisnika doekuje vlastita poetna stranica s popisom kolegija na koje je trenutno prijavljen.

Korisniko sueljeKorisniko suelje sadri nekoliko glavnih dijelova: Zaglavlje naslov trenutnog teaja, obavijest o trenutno prijavljenom korisniku i link za odjavu korisnika

9


Navigacijska traka (breadcrumbs) trenutni poloaj korisnika u navigaciji kolegijem, uz mogunost povratka na hijerarhijski vie stranice

Gumb Omogui izmjene prelazi u poseban oblik suelja za ureivanje resursa i aktivnosti (samo za nastavnike)

Gumb Turn student view on privremeno prelazi u oblik kolegija kakvog vidi uenik (samo za nastavnike)

Lijevi i desni stupac Moodle blokovi, koji slue za neku posebnu namjenu (pretraga foruma, popis kolegija, najsvjeije vijesti...). Svaki se blok moe smanjiti (minimizirati) na veliinu trake naslova.

Srednja kolona Moodle moduli resursa i aktivnosti

Podnoje stranice prikaz trenutno prijavljenog korisnika i link na poetnu stranicu kolegija

Suelje za nastavnike sloenije je i sadri mnogo vie mogunosti od suelja za

10

Moodle: Prirunik za seminar uenike. Neke od mogunosti navedene su u nastavku.

Pomo korisnicimaUz svaku vaniju opciju u sustavu nalazi se upitnik u utom krugu. To je oznaka sustava pomoi, koji korisnika upuuje na pomo u upravo tom segmentu sustava (npr. dodavanje novog resursa, izrada kviza i slino).

Slika 3: Primjer sustava pomoi

Osim takvog sustava pomoi, vrlo je vano spomenuti i Moodle zajednicu (na slubenoj Web adresi http://moodle.org) koja je uvijek spremna pomoi. Izvrsna dokumentacija (napisana kao zajedniki pothvat korisnika Moodlea), http://docs.moodle.org, na mnogo jezika, ukljuujui i hrvatski, opisuje rad s Moodleom, pojedine module i daje mnogo korisnih podataka. Dokumentacija je podijeljena u lanke za nastavnike, administratore i osobe koje rade na daljnjem razvoju aplikacije.

Slika 4: Moodle dokumentacija

Od velike pomoi su i forumi diskusijske grupe, na kojima korisnici postavljaju pitanja i razgovaraju o problemima, trikovima, savjetima i rjeenjima. Forum Using 11

Moodle: Prirunik za seminar Moodle (http://moodle.org/course/view.php?id=5) informacija! veliki je i vrlo koristan izvor

Slika 5: "Using Moodle" forum

Moduli, resursi, aktivnosti i blokoviMoodle je modularan sustav, to znai da se sastoji od vie modula manjih dijelova koji zajedno ine jednu cjelinu, a mogu se odvojeno dodavati ili mijenjati. Kolegij se gradi od razliitih resursa nastavnih sadraja, poput teksta, Web stranica, ve postojeih datoteka itd. Moduli aktivnosti su interaktivni dijelovi kolegija poput diskusijskih grupa i testova. Resursi i aktivnosti se nalaze u srednjem stupcu Moodle okruenja, podijeljeni u teme ili vremenske odjeljke. Blokovi su manji dijelovi Moodlea koji se nalaze u lijevoj i desnoj koloni, poput kalendara, rezultata ispita i slino. Blokovi se vrlo jednostavno mogu dodavati, brisati ili ureivati.

Upravljanje blokovimaNastavnici na svom kolegiju mogu dodavati ili uklanjati blokove, u lijevoj i desnoj koloni. Za ureivanje blokova, potrebno je prijei u napredni oblik suelja, odabirom gumba Omogui izmjene. Tada svako zaglavlje bloka dobiva ikone za ureivanje:

Slika 6: Primjer bloka

Namjene ikona su:

12


Skrivanje bloka Brisanje bloka Pomicanje gore/dolje i lijevo/desno

Svaki korisnik (ukljuujui i polaznike) moe smanjiti odreeni blok na veliinu naslova, klikom na kvadrati s malim minusom u gornjem desnom uglu svakog bloka.

Slika 7: Gumb za smanjivanje bloka

Dodavanje novog bloka na stranicu kolegija vri se kroz poseban blok naziva Blokovi (uz prikaz detaljnog suelja za ureivanje, odabirom gumba Omogui promjene).

Slika 8: Blok za dodavanje novih blokova

Najzanimljiviji blokovi su:

Blog Menu i Blog Tags blokovi za ureivanje vlastitog bloga korisnika HTML dodavanje samostalnog HTML odsjeka na stranicu Korisnici online Rezultati testa

Detaljniji opis blokova moete pronai u Moodle dokumentaciji.

Promjena osobnih podataka korisnikaSvaki korisnik moe (i svakako bi trebao) urediti svoje osobne podatke. U online nastavi to je osobito vano jer nema mnogo naina upoznavanja nastavnika i polaznika, te je svaka informacija dobro dola. Stoga je u Moodleu svakom polazniku uz dodavanje 13

Moodle: Prirunik za seminar osnovnih informacija omogueno i dodavanje slike, informacija o korisnikim raunima na razliitim sustavima za komunikaciju, adrese osobnih Web stranica i slino. Osobne podatke svaki korisnik moe promijeniti odlaskom na link Promijeni osobne postavke, u bloku Administracija.

Slika 9: Link za promjenu osobnih podataka

Ovisno o postavkama sjedita, korisniku e biti dozvoljeno promijeniti podatke poput korisnikog imena, imena i prezimena, lozinke i e-mail adrese. Svaki korisnik moe podesiti postavke primanja e-mail poruka o dogaajima na kolegiju. Takoer, koristan je i odabir jezika suelja.

Slika 10: Promjena osnovnih osobnih podataka

U nastavku obrasca slijedi dio za unos slike, Web stranice i razliitih podataka o nainima kontakta. Kako bi promjene bile spremljene, na kraju je potrebno kliknuti na gumb Promijeni osobne podatke.

Slika 11: Promjena slike

Stranica za osobne postavke sadri i malenu vizit-kartu korisnika koja je vidljiva svima (dio Profil). 14


Slika 12: Osobna "vizit-karta"

Takoer, dostupan je popis svih poruka koje je korisnik napisao na forumu ( Forum Posts), kao i Blog, te izvjetaj o aktivnosti korisnika na kolegiju, koji se moe vidjeti uz dovoljnu razinu prava.

15


Ureivanje kolegija i nastavnog plana

16



osmisliti oblik kolegija po tjednima i temama ureivati ope postavke kolegija koristiti kalendar za unoenje znaajnih dogaaja na kolegiju

Oblik kolegijaKao i svaki klasini kolegij ili teaj, i online kolegiji imaju svoju strukturu, oblik ili format. Kolegiji su najee strukturirani po logikim jedinicima cjelinama. U Moodleu postoji vie vrsta strukture kolegija, ovdje emo spomenuti tri najvanije.

Tematski oblik (Topics Format) cjeline su rasporeene u obliku tema. Trajanje teme nije odreeno. Na nastavniku je da posebno oznai temu koja se trenutno obrauje. Tjedni oblik (Weekly Format) cjeline su rasporeene po tjednima u kojima se odvija kolegij. Sustav sam rauna datume tjedana, ovisno o datumu poetka kolegija, te posebno oznaava trenutni tjedan. Socijalni oblik (Social Format) cjelokupan kolegij se izvodi u obliku velikog foruma diskusijskih grupa. Ovaj oblik najee nije pogodan za izvoenje klasine, uobiajene nastave.

Postavke kolegijaPostavke kolegija su vrlo vane za izvoenje i prikazivanje kolegija na nain koji nastavniku odgovara. Postavke se nalaze u bloku Administracija, pod linkom Postavke (Settings).

Slika 13: Link za postavke kolegija

Prvi dio obrasca za postavke sadri osnovne informacije o kolegiju, poput 17

Moodle: Prirunik za seminar kategorije u kojoj se kolegij nalazi, punog imena i kratice kolegija te opisa.

Slika 14: Postavke kolegija

Oblik kolegija je detaljnije opisan u prolom poglavlju. Za potrebe ovog prirunika odabrat emo tematski oblik kolegija. Ukoliko kolegij poinje odreenog datuma, dobro je postaviti ga u ovim postavkama (osobito ako se koristi tjedni oblik kolegija). U postavkama se mogu podesiti naini upisa - prijave na kolegij (mogu li se polaznici sami prijavljivati, postoji li rok u kojem je upis omoguen, koliko dugo je polaznik upisan na kolegij i slino. Broj tjedana / tema oznaava broj cjelina koje e biti prikazane u sredinjem stupcu Moodle suelja. Teme se u suelju uvijek mogu sakriti, a ovaj se broj takoer moe podeavati po potrebi trenutnog stanja kolegija. Ukoliko elite, u postavkama se moe prisiliti sve polaznike kolegija na koritenje istog jezika suelja, te grafike teme izgleda kolegija. Ove su postavke takoer ovisne i o slinim postavkama od strane administratora cijelog sustava (vie o tome u poglavlju o administraciji Moodlea).

Rad s kalendaromKalendar je vrlo koristan modul koji omoguava prikazivanje razliitih dogaaja (runo ili automatsko) u nekom danu periodu, te tako potie polaznike na pridravanje obveza i redovit rad.

Pristup kalendaruSuelje kalendara je u Moodleu izvedeno i kao modul i kao blok, to znai da moe zauzimati samo jedan mali dio suelja (lijevi ili desni stupac), no takoer i cijelo suelje, ako je to potrebno. Ako na kolegiju kalendar jo ne postoji (nije vidljiv na poetnoj 18

Moodle: Prirunik za seminar stranici kolegija), moe ga se jednostavno dodati. Blokove, pa tako i kalendar, moe dodavati samo korisnik s ovlastima nastavnika na kolegiju. Da biste dodali blok Kalendar, omoguite promjene u kolegiju odabirom gumba Omogui promjene u gornjem desnom uglu, te nakon toga u bloku Blokovi (obino se nalazi dolje desno), koji slui za dodavanje novih blokova odaberite Kalendar.

Slika 15: Dodavanje kalendara

Kalendar kao blok prikazuje trenutni mjesec i prikazuje dane u razliitim bojama ovisno o vrstama dogaaja koje se u tom danu nalaze.

Slika 16: Blok Kalendar

Odabirom naziva mjeseca kalendar se iri na cijeli ekran te prikazuje detaljniji opis dogaaja u svakom danu, te tri mjeseca (proli, trenutni i sljedei).

19


Slika 17: Detaljni pregled kalendara

U oba naina prikaza (saeti ili opirniji) odabir neke od boja (zelena, naranasta, uta, plava) vrsta dogaanja privremeno sakriva tu vrstu, to moe biti preglednije rjeenje ako se u kalendaru nalazi puno dogaaja.

Vrste dogaajaU Moodleu postoje etiri vrste dogaaja: Globalni dogaaji dogaaji koje postavlja administrator na razini sustava (obavijest o privremenom prekidu rada, itd.)

Dogaaji unutar kolegija dogaaji koje postavlja nastavnik, a tiu se cijelog kolegija (obavijest o poetku pisanja testa, predaji radova, itd.)

Grupni dogaaji dogaaji vani samo za jednu grupu polaznika (predaja radova dotine grupe)

Korisnika dogaanja dogaaji koje svaki korisnik (ak i polaznik uenik) samostalno moe upisati (npr. Nauiti lekciju do srijede, itd.)

Dodavanje novog dogaajaZa dodavanje novog dogaaja, odaberite gumb Novi dogaaj, koji se nalazi na vrhu detaljnog prikaza kalendara. Prvo je potrebno odabrati vrstu novog dogaaja (ponuene vrste odgovaraju trenutnoj razini prava korisnika).

20


Slika 18: Odabir tipa novog dogaaja

Nakon odabira vrste, u obrazac je potrebno upisati ime i opis dogaaja, te datum poetka i trajanje dogaaja. Trajanje moe biti ogranieno do nekog datuma, neogranieno ili izraeno u minutama, a dogaaj se moe ponavljati na tjednoj osnovi (npr. redovita domaa zadaa).

Slika 19: Dodavanje novog dogaaja

Postavke kalendaraOpenite postavke kalendara nalaze se u posebnom obrascu do kojeg se dolazi odabirom gumba Postavke u gornjem desnom uglu detaljnog prikaza kalendara. Mogue je birati izmeu 12- ili 24- satnog prikaza vremena, prvog dana u tjednu, itd.

Slika 20: Postavke kalendara

21


Rad s resursima nastavnim materijalima

22


Ciljevi ovog poglavljaNakon ovog pogavlja moi ete:

unijeti vlastite datoteke u teaj i raditi s unesenim datotekama definirati pojam resursa u Moodleu izraivati obrazovne materijale u obliku tekstualnih datoteka i Web stranica izraivati poveznice na lokalne ili udaljene dokumente izraivati Lekcije sloene obrazovne materijale

Rad s datotekamaMoodle sustav omoguuje rad s datotekama prethodno napravljenim na lokalnom raunalu i njihovo koritenje na kolegiju. Datoteke se mogu unijeti u kolegij, kopirati, mijenjati, brisati, (de)komprimirati (ZIP kompresija) i slino. Za tu namjenu, u Moodleu postoji modul za upravljanje datotekama (File Manager), a nalazi se u bloku Administracija, pod nazivom Datoteke (Files).

Slika 21: Suelje za rad s datotekama

Izrada mape vri se odabirom gumba Kreiraj mapu, i unoenjem naziva mape. Za unoenje prethodno napravljenih datoteka potrebno je odabrati gumb Upload datoteke, te u novootvorenom obrascu pronai eljenu datoteku na lokalnom raunalu. Ako je datoteka ZIP arhiva (korisno za prenoenje vie datoteka i mapa odjednom), po unoenju u kolegij moete ju dekompresirati klikom na link Unzip pored imena datoteke. Oznaavanje vie unesenih dokumenata vri se odabirom kvadratia lijevo od imena datoteka i mapa (ili gumbima Select / Deselect All). Tako oznaene dokumente moete premjestiti u drugu mapu, obrisati ili koprimirati ZIP kompresijom (odabir akcije vri se u padajuem meniju ispod datoteka).

23


Slika 22: Izrada ZIP arhive

Unesene datoteke se nalaze u kolegiju, no trenutno nisu povezane sa strukturom kolegija, te studenti ne mogu doi do njih. Dolazak do dokumenata bit e objanjen u poglavlju o izradi poveznica na dokumente, mape i Web stranice.

Dodavanje resursaResursi Moodlea su, openito, sve datoteke, mape i poveznice, koje sainjavaju jednostavne oblike obrazovnog sadraja, danog polaznicima na uporabu. Takvi resursi ine dio strukture teaja i nakon izrade se nalaze u nekoj od cjelina kolegija. Za dodavanje novog resursa potrebno je imati ovlasti nastavnika na kolegiju, i odabrati detaljni prikaz suelja (gumb Omogui izmjene). Svi se resursi dodaju na isti nain: odabirom vrste resursa iz padajueg izbornika Dodaj resurs, na eljenom mjestu u logikim cjelinama teaja. Nakon dodavanja, resursi se po potrebi mogu premjetati, uvlaiti i sakrivati od pogleda polaznika.

Slika 23: Popis moguih resursa

Izrada tekstualnih datotekaTekstualne datoteke su najjednostavnije datoteke koje sadre obian, neformatirani tekst. Za izradu tekstualne datoteke izravno u Moodleu, odaberite Napiite tekstualnu datoteku iz popisa resursa.

24


Slika 24: Izrada tekstualne datoteke

U ovom je obrascu potrebno upisati ime datoteke (prikazuje se u suelju Moodlea), kratak saetak te puni tekst datoteke. Posebna je panja pridana nainu otvaranja prozora s tekstom datoteke, pa se tako tekst moe prikazati u istom ili novom prozoru, pri emu odabir novog prozora prua mogunosti definiranja izgleda prozora (veliina, postojanje trake s alatima, itd.)

Slika 25: Postavke izgleda prozora

Izrada Web stranicaIzrada Web stranica vrlo je slina izradi tekstualne datoteke. Kako biste izradili Web stranicu, odaberite Napiite Web dokument iz popisa resursa.

25


Slika 26: Izrada Web stranice

Kao i pri izradi tekstualne datoteke, i ovdje je potrebno upisati ime, saetak i puni tekst, s tom razlikom to su polja za unos teksta sada moniji ureivai teksta (HTML kda) HTML editori. Isti HTML editor esto se pojavljuje u razliitim modulima Moodlea. Rad s HTML editorom vrlo je slian radu s nekim jednostavnijim text editorom, poput WordPad-a. Tekst se moe formatirati, mijenjati stil i veliina slova, dodavati tablice, posebni znakovi, poveznice (linkovi) i slike. Dodavanje slika vri se kroz poseban obrazac do kojega se dolazi odabirom ikonice sa slikom, u drugom retku editora (desno).

Slika 27: Umetanje slika u Web stranicu

Ako se ne radi o slici koja se nalazi na Internetu, eljena slika ve mora biti u sustavu (unesena putem modula za rad s datotekama). Ako nije, iz ovog mjesta se slika moe unijeti s lokalnog raunala, odabirom gumba Browse, i kasnije Upload. Vano je primijetiti da je obavezno unijeti alternativni tekst kao opis slike, radi pristupanosti polaznicima s posebnim potrebama. Izrada Web stranice ima jednake mogunosti prikaza kao i tekstualna stranica 26

Moodle: Prirunik za seminar (prikaz u istom ili novom prozoru). Evo primjera jedne kreirane Web stranice, s poveznicom, slikama i smjekom (smileyem).

Slika 28: Primjer Web stranice

Izrada poveznica na dokumente, mape i Web straniceOsim novoizraenih materijala, u Moodle kolegij je mogue dodavati i dokumente koji su prije izraeni lokalno, pa uneseni u sustav (vidjeti poglavlje o radu s datotekama), a takoer je mogue i dodavanje poveznica na sadraje na Internetu (Web stranice, slike, zvuni zapisi, itd.). Za dodavanje poveznice na datoteku ili Web stranicu, odaberite Link na dokument ili Web adresu, iz popisa resursa.

Slika 29: Ureivanje poveznica na sadraje

U obrazac je potrebno upisati ime poveznice linka te kratak saetak koji e polaznicima biti prikazan uz prikaz datoteke. Ako se radi o vlastitoj datoteci, bilo da je ve u sustavu ili ju tek treba unijeti, treba odabrati gumb Odaberite ili uploadajte datoteku. Otvara se poznati sustav za rad s datotekama. Poveznica se dodaje klikom na link Odaberite pored eljene datoteke.

27


Slika 30: Odabir dokumenta za povezivanje

Po povratku na obrazac za upis nove poveznice, u polje Lokacija je upisana interna lokacija datoteke. Ako elite dodati poveznicu na Web stranicu ili dokument koji se nalazi na Internetu, u polje Lokacija treba upisati URL Web adresu stranice (npr. http://www.google.com). Na dnu obrasca se nalaze opcije za definiranje naina prikaza dokumenta, iste kao i u obrascu za izradu tekstualnih ili Web datoteka. Prikaz mape koja je dodana u kolegij mogu je odabirom linka Prikai mapu iz popisa resursa. Kao i svaki resurs, i prikaz mape ima ime i saetak. Odabir mape za prikaz vri se odabirom Prikaz mape iz padajueg menija, gdje su navedene sve mape koje se trenutno u kolegiju nalaze.

Slika 31: Odabir mape za prikaz

Ako se materijali jo uvijek nalaze na lokalnom raunalu, treba ih unijeti u Moodle kolegij (vidjeti poglavlje za rad s datotekama). Nakon izrade poveznice na mapu, sadraj mape se prikazuje u posebnom prozoru.

28


Izrada oznakeOznake su manji tekstovi koji pomau u strukturiranju teaja, dajui uvode ili objanjenja pojedinih materijala. Za izradu oznaket treba odabrati Umetnite oznaku iz popisa resursa. Unos oznake je vrlo jednostavan, moe se unijeti samo tekst oznake, i formatirati ga po elji.

Slika 32: Dodavanje nove oznake

Izrada sloenog nastavnog materijala lekcijaLekcija je sloeni nastavni materijal s mnotvom postavki, koji se sastoji od samih obrazovnih materijala stranica, stranica s pitanjima i stranica odluivanja o putu nastavka uenja. Lekcija podrava putove uenja, gdje polaznik sam moe birati na koji nain e prolaziti kroz nastavni materijal (detaljnije obraditi jednu temu, ili povrno prei po svim ostalima?). Pitanja u Lekcijama se mogu bodovati, a napredak u lekciji moe utjecati na ukupnu ocjenu kolegija (uz pitanje koliko je to pedagoki opravdano, s obzirom na samu narav lekcije obrazovni materijal za uenje). Lekcija podrava unos materijala prezentacija iz MS PowerPointa, to moe biti velika pomo nastavnicima koji esto materijale izrauju upravo na taj nain.

Dodavanje nove lekcijeIako se u ovom priruniku nalazi uz obrazovne resurse, Lekcija u Moodleu spada u aktivnosti, pa se dodaje odabirom iz popisa aktivnosti. Lekcija moe imati vremenski limit u kojem ju je potrebno obraditi, moe biti samo vjeba ili se i ocjenjivati (uz ponovno polaganje po potrebi). Pri podeavanju se moe definirati kako se tretiraju ponovni pokuaji, na koji nain ulaze u ocjenu i slino. Svaka lekcija moe biti zatiena lozinkom, a posebno je korisna mogunost ovisnosti lekcija (ako polaznik nije proitao odreenu lekciju do kraja, ili nije postigao dovoljno dobar rezultat, ne moe prijei na ovisnu lekciju). Kao zanimljivost, ova 29

Moodle: Prirunik za seminar aktivnost podrava i listu najboljih rezultata, pa se polaznici mogu natjecati u to boljem rjeavanju testa lekcije. Vie informacija o svim postavkama se moe pronai u Moodle dokumentacij. Nakon ureivanja postavki, dolazi red na unoenje sadraja.

Slika 33: Izrada lekcije iz manjih elemenata

Import questions unoenje pitanja na kojima se temelji lekcija iz nekog od podranih formata Import PowerPoint unoenje PowerPoint prezentacije Add a Branch Table dodavanje odabira polazniku, kojim putem eli nastaviti Add a Question Page dodavanje stranice s pitanjima na neko mjesto u lekciji

Unoenje PowerPoint prezenacije

Za unoenje PowerPoint prezentacije potrebno je slijediti ove upute: 1. Otvoriti prezentaciju u PowerPointu 2. U izborniku za spremanje odabrati tip Web page (*.htm, *.html) 3. Odabrati gumb Publish ->Web options, te u tabu Encoding odabrati Unicode(UTF-8)

4. Spremanjem se dobiva jedna .htm datoteka i jedna mapa. U ZIP arhivu staviti navedenu mapu. Ne mijenjati imena datoteka! 5. Unijeti datoteku putem Import PowerPoint opcije

Svaki slajd je unesen u lekciju kao jedna jednostavna stranica sadraja. Na ovakvu osnovu se moe nastaviti graditi nastavni materijal, mijenjati postojee stranice, dodavati nove. 30


Slika 34: Primjer unesene PowerPoint prezentacije

Vie o dodavanju pitanja i tablica za odluivanje moete proitati u Moodle dokumentaciji.

31


Komunikacijski alati i alati za kolaboraciju

32



izraivati razliite vrste diskusijskih grupa koristiti Chat modul za sinkronu komunikaciju koristiti alat Wiki za kolaborativni rad studenata izraditi anketu pitanje studentima

Diskusijske grupe - forumForumi ili diskusijske grupe est su nain komuniciranja na Internetu. Pripadaju asinkronim komunikacijskim alatima, to znai da korisnici ne moraju biti online u isto vrijeme. Forum radi na razini tema (topic) i poruka (message). Unutar unaprijed zadane ili nove teme korisnik moe poslati poruku, koja je vidljiva drugim korisnicima. Na svaku se poruku moe odgovoriti, te se na taj nain stvara niz poruka neke teme (thread). U forumima Moodlea postoje neke napredne mogunosti, poput dodavanja priloga (datoteka) svakoj poruci, ocjenjivanja poruka, slanja poruka na e-mail adresu, te upozoravanja hiperaktivnih korisnika, s prevelikim brojem napisanih poruka.

Tipovi forumaU Moodleu postoje etiri tipa foruma:

A single simple discussion sadri samo jednu temu, za kratke rasprave Opi forum svaki korisnik moe zapoeti neogranien broj tema

Q and A forum svaki korisnik (uenik) prije pregledavanja odgovora na poetnu poruku teme mora poslati svoj odgovor. Ovaj tip foruma potie na polaznike na kreativnost i koristan je za postavljanje pitanja za razmiljanje. Svaki korisnik moe zapoeti samo jednu diskusiju na zapoetu diskusiju (jedna po korisniku) svi mogu odgovarati. Ovaj je tip koristan ukoliko elite saznati miljenje polaznika o, na primjer, ovotjednoj temi, lektiri proitanoj ovog mjeseca i slino.

Tip foruma odabire se u postavkama foruma (u nastavku poglavlja).

33


Dodavanje forumaZa dodavanje foruma u kolegij, potrebno je ukljuiti detaljan prikaz suelja, pritiskom na gumb Omogui promjene, u gornjem desnom uglu, te imati dovoljnu razinu prava na kolegiju (nastavnici).

Slika 35: Link na dodavanje foruma

U detaljnom prikazu, na eljenom mjestu u strukturi teajeva, u padajuem izborniku Dodajte aktivnost odaberite Forum. Otvara se obrazac za unos novog foruma.

Slika 36: Dodavanje foruma

Dodavanje foruma poinje upisom naziva i opisa foruma te odabirom tipa foruma. Polaznicima se moe zabraniti otvaranje diskusija ili pisanje odgovora, pa tako forum postaje forum za obavijesti (svaki kolegij na poetku ima forum za obavijesti News forum). Mogue je odrediti hoe li korisnici foruma primati obavijesti o novim porukama putem e-mail poruka, te hoe li korisnici moi razlikovati proitane od neproitanih poruka (Read tracking). Poruke poslane na forum se mogu i ocjenjivati. Ukoliko to elite, oznaite Koristi ocjenjivanje. Poruke mogu ocjenjivati svi korisnici, ili samo nastavnici, a ocjene mogu vidjeti svi ili samo korisnik koji je napisao poruku. Potrebno je zadati i maksimalan broj bodova (tj. skalu ocjenjivanja). Ponekad u grupama postoje i hiperaktivni polaznici, koji piu previe poruka, te tako sprjeavaju ostale da dou do izraaja. S ciljem sprjeavanja takvih uenika, mogu se 34

Moodle: Prirunik za seminar definirati pragovi (Treshold), broj poslanih poruka, nakon kojeg polaznik dobiva automatska upozorenja ili biva blokiran. Nakon izrade foruma, Moodle nas vodi na stranicu dotinog foruma, na kojoj trenutno nema diskusija.

Otvaranje diskusijeZa otvaranje diskusije, odaberite gumb Dodajte novu diskusiju.

Slika 37: Otvaranje nove diskusije

Pri otvaranju nove teme, kao i pri pisanju odgovora, obrazac je isti: potrebno je unijeti naslov (za novu temu), tijelo poruke, te, ako elite, uz poruku priloiti neki dokument. Svaki put je mogue odluiti se elite li pratiti ovaj forum, tj. primati poruke putem elektronike pote. Po otvaranju teme - diskusije, prikazat e se popis svih diskusija u ovom forumu, s imenom i slikom autora teme, brojem odgovora i datumom zadnje poruke u temi.

Slika 38: Lista diskusija

Odgovaranje na porukeOdabirom naslova pojedine teme diskusije, prikazuje se popis svih poruka u toj temi, u obliku niza (poruka koja je odgovor e uvijek biti uvuena u odnosu na poruku na koju se odgovara). Za odgovor na neku poruku, odaberite Odgovori (Reply) u samoj 35

Moodle: Prirunik za seminar poruci. Odgovor se upisuje na isti nain kao i poruka za otvaranje diskusije.

Slika 39: Pisanje odgovora

Nakon pohranjivanja odgovora, na zaslonu se prikazuje stablo poruka s cjelokupnim tekstom.

Slika 40: Pregled poruka u diskusiji

Ocjenjivanje porukaOcjenjivanje poruka mogue je ako je postavljeno u postavkama foruma (pri izradi ili promjeni postavki). Korisnik koji ima pravo ocijeniti poruku (svi ili samo nastavnici) odabire ocjenu iz padajueg izbornika, koji se nalazi ispod svake poruke.

Slika 41: Ocjenjivanje poruke

Nakon ocjenjivanja nekih od poruka u diskusiji, potrebno je zavriti ocjenjivanje odabirom gumba Send in my latest ratings, na dnu diskusije.

36

Moodle: Prirunik za seminar Korisnik ne moe ocijeniti vlastitu poruku. Maksimalna ocjena odreuje se u postavkama foruma.

Ureivanje forumaUreivanje foruma omogueno je korisnicima koji imaju dovoljnu razinu prava (nastavnici). Poruke se mogu brisati i mijenjati. Cijela se tema, koja je zalutala u krivi forum, moe preseliti u neki drugi, kako bi se odrala itljivost diskusijskih grupa. Prenoenje teme se vri odabirom diskusije (klik na njezin naslov), te odabirom foruma u kojeg je potrebno prebaciti temu, iz padajueg izbornika Premjesti ovu diskusiju u...

Slika 42: Premjetanje diskusije

Takoer, temu je mogue podijeliti na dva dijela odabirom linka Podijeli na poruci od koje elite izvriti podjelu.

Slika 43: Link za podjelu diskusije

Za podjelu treba upisati samo naslov novonastale teme.

Slika 44: Podjela diskusije

askanje chataskanje, ili popularni chat je sinkrona metoda komunikacije, koja zahtijeva da korisnici budu online u isto vrijeme, te im omoguuje brzu razmjenu kratkih poruka. U kolegiju se moe napraviti vie potpuno odvojenih chat aktivnosti soba. Napredne mogunosti chat modula ukljuuju unoenje vremena predvienog za 37

Moodle: Prirunik za seminar razgovore (chat time, chat session), ponavljanje tog vremena (npr. svaki tjedan ili dan u tono odreeno vrijeme) i pohranjivanje zapisa poruka.

Dodavanje chat modulaDodavanje chat modula obavlja se odabirom Chat aktivnosti iz popisa aktivnosti. Za dodavanje modula, napredno suelje mora biti prikazano (gumb Omogui promjene).

Slika 45: Izrada chat aktivnosti

U postavkama Chat aktivnosti treba unijeti naziv i uvodni tekst razgovora. Ako e se o temi posebno razgovarati u neko odreeno vrijeme, to se vrijeme moe objaviti polaznicima (Next chat time). Takve sesije se mogu ponavljati, na dnevnoj ili tjednoj bazi. Vano je primijetiti da se najave razgovora automatski umeu u kalendar, kako bi svi polaznici bili obavijeteni o dogaajima koji slijede. Tekst razgovora se u sustavu uva odreen broj dana, ako je razgovor trajao barem 5 minuta. Zapise razgovora moete pronai u mapi kolegija (pomou modula za rad s datotekama).

Koritenje ChataNakon izrade aktivnosti, na poetku Chata polaznike doekuje uvodni tekst i popis trenutno prijavljenih korisnika, uz gumb Kliknite ovdje za pristup chatu.

38


Slika 46: Prijava na chat

Odabirom tog linka otvara se novi prozor s tekstom poruka na lijevoj i popisom sudionika na desnoj strani.

Slika 47: Koritenje chata

Na dnu se nalazi polje u koje se upisuju poruke. Pritiskom tipke Enter poruka se alje ostalim prijavljenim korisnicima. Za skretanje panje nekom korisniku na ono to se u razgovoru dogaa, koristi se link Beep pored imena korisnika, koji e na drugoj strani producirati zvuk.

Kolaborativni alat - WikiWiki je aktivnost alat za kolaborativni rad polaznika kolegija. Osnovna ideja Wikija je brzo i vrlo jednostavno stvaranje i ureivanje meusobno povezanih stranica, od strane vie korisnika, kako bi se u to kraem roku dobila velika koliina informacija, dobro strukturiranih. Wiki se obino pie posebnim jezikom oznaka. Posebnosti Wikija su upravljanje verzijama teksta, pri kojem se stari tekstovi nikad ne briu, te je uvijek mogue vratiti neku stranicu na prijanje stanje. Administracija Wikija 39

Moodle: Prirunik za seminar je vrlo mona, pa je tako mogue pregledavati stranice po razliitim kriterijima (najposjeenije, stranice do kojih se ne moe doi, itd.) i poduzimati razliite akcije (brisanje stranica, oznaavanje stranica, masovno vraanje na staru verziju, itd.).

Dodavanje Wiki aktivnostiDodavanje Wiki aktivnosti obavlja se odabirom modula Wiki iz popisa aktivnosti. Za izradu Wikija potrebno je upisati njegovo ime i opis. Wiki mogu graditi predavai, studenti ili grupe studenata. Uuz odabir razine grupne aktivnosti (vidljive grupe, odvojene grupe, bez grupe) mogue je ostvariti devet naina koritenja Wikija, to je izvrsno objanjeno u Moodle Wiki dokumentaciji. Ako se u opciji HTML Mode odabere HTML Only, koritenje WikiMarkupa nee biti mogue, ve e se stranice izraivati kao HTML. U ovom priruniku bit e objanjeno ureivanje Wikija koritenjem posebnih Wiki oznaka. Ako elite da polaznici stranicama dodaju binarne datoteke (ukljuujui i slike), treba odabrati Dozvoli binarne datoteke. Polaznicima se mogu dati i razliita administratorska prava (Student admin options)

Slika 48: Dodavanje Wikija

Ureivanje Wiki stranicaZa ureivanje Wiki stranica koristi se WikiMarkup format. Format je vrlo jednostavan (detalji su objanjeni u Moodle dokumentaciji), a ovdje e biti navedeni samo neki primjeri.

__tekst__ podebljavanje ''tekst'' ukoena slova (dva jednostruka navodnika!) *tekst poetak retka sa zvjezdicom oznaava nepobrojanu listu #tekst poetak retka sa znakom # oznaava pobrojanu listu

40


[nova stranica] ili NovaStranica poveznica na novu stranicu

Slika 49: Ureivanje Wikija

Za dodavanje slike na stranicu potrebno je u obrazac na dnu unijeti sliku koja se nalazi na lokalnom raunalu. Wiki e otvoriti novi prozor s putom do datoteke kojeg treba prekopirati u tekst stranice, na primjer [internal://grb.png].

Slika 50: Primjer Wiki stranice

Upitnik pored podebljanog teksta oznaava da e klikom na njega biti kreirana i povezana nova stranica s tim imenom. Tab Linkovi daje popis svih stranica s kojih se moe doi na trenutno odabranu stranicu. Tab Povijest pokazuje pregled svih promjena odabrane stranice, Na svaku se verziju moe vratiti jednostavnim odabirom Fetch back opcije, a moe se pogledati i detaljna usporedba razlika.

Slika 51: Pregled verzija stranice

41

Moodle: Prirunik za seminar Administracija Wikija se obavlja putem padajueg izbornika u gornjem desnom kutu, gdje se mogu obrisati stranice, postaviti posebne oznake svake pojedine stranice, izbrisati stare verzije, odjednom vratiti stanje veeg broja stranica na prijanje te provjeriti ispravnost poveznica na nekoj stranici.

Slika 52: Administracijski izbornik Wikija

Pitanje ChoiceZa jednostavno i brzo ispitivanje miljenja ili demokratsko odluivanje, u Moodleu postoji modul Pitanje (Choice). Dodavanje pitanja vri se odabirom aktivnosti Pitanje (Choice) iz popisa aktivnosti (uz ukljuen napredni prikaz suelja).

Slika 53: Link za izradu pitanja

Izrada pitanja zapoinje upisom naziva i samog teksta pitanja

Slika 54: Izrada pitanja

42

Moodle: Prirunik za seminar Posebna mogunost Pitanja jest odreivanje najveeg mogueg broja glasova za neki od odgovora. Potrebno je odabrati opciju Omogui uz Ograniite broj dozvoljenih odgovora, te uz svaki odgovor upisati maksimalan broj glasova. Jedan od primjera koritenja ove mogunosti je popunjavanje grupa (kao odgovore se mogu ponuditi naslovi zadataka ili imena voa grupa). Pitanje moe biti otvoreno u nekom vremenskom intervalu, a rezultati se mogu prikazati studentima uvijek, nikad, poslije predanog odgovara, ili poslije isteka roka za predaju. Takoer, moe se potovati anonimnost, tj. privatnost rezultata (skrivanje imena osoba koje su glasovale za odreeni odgovor).

Slika 55: Suelje za odabir odgovora

Nakon izrade pitanja, prikazuje se obrazac za glasovanje. Korisnik moe odabrati samo jedan od ponuenih odgovora. Nakon glasovanja, prikazan je odabrani odgovor i trenutno stanje odgovora (ako je tako odreeno u postavkama pitanja). Odabir linka Prikai odgovore, trenutno X prikazuje detaljnije odgovore. Rezultate je mogue spremiti u tekstualnom ili MS Excel formatu, a neke od odgovora se moe obrisati.

Slika 56: Pregled odgovora

43


Zadae i provjere znanja

44



postaviti zadatke za uenike, pregledavati ih i ocjenjivati izraivati bazu pitanja za kolegij izraivati pojedinane provjere znanja - testove

Dodjela i prikupljanje zadataa AssignmentsZadae Assignments su aktivnost koja omoguuje dodjelu razliitih vrsta zadataka polaznicima, prikupljanje i pohranjivanje rjeenja te brzo i jednostavno unoenje ocjena (koje ulaze u cjelokupnu skalu ocjenjivanja).

Izrada novog zadatkaZa izradu novog zadatka potrebno je odabrati aktivnost Zadaa iz popisa aktivnosti. Pritom mora biti omoguen detaljni prikaz suelja (Omogui promjene).

Slika 57: Link za izradu Zadae

U dobiveni obrazac upisuje se naziv i opis zadatka, te maksimalna ocjena koju uenik moe dobiti (ili skala ocjenjivanja, vidjeti poglavlje o ocjenjivanju). Unutar opis zadatka mogu se dodati i poveznice na razliite datoteke, upute za zadau i slino.

45


Slika 58: Dodavanje nove zadae

Zadae mogu imati period dostupnosti, poetak i kraj, a ako je potrebno, moe se zabraniti naknadna predaja zadae (pri pregledavanju zadataka uvijek e biti oznaen datum predaje i jasno je vidljivo da je uenik zakasnio).

Slika 59: Odabir tipa zadae

Postoje tri vrste tipa zadae: offline aktivnost uenici predaju zadau u pisanom obliku, a ocjene su unose u Moodle

online tekst uenik u HTML editor u Moodleu upisuje odgovor (odgovor moe biti dulji, sadravati slike i poveznice na druge dokumente, tablice i ostalo)

predajte dokument uenik odgovor pie lokalno te u sustav unosi svoju datoteku (ako se radi o radu s vie datoteka, moe se ih se komprimirati u arhivu)

Ovdje e biti prikazan rad s najkompliciranijim tipom zadae: predajom dokumenta. Nakon ispunjavanja prvog obrasca, ponueno je jo nekoliko opcija (s obzirom na odabrani tip zadae).

46


Slika 60: Dodatne postavke za tip Predajte dokument

U sluaju predaje dokumenta, moe se odrediti maksimalna veliina datoteke, smije li se zadatak ponovno predati nakon prve predaje, te treba li poslati e-mail obavijest nastavniku nakon predaje svake zadae. Na sljedeoj stranici vidi se izgled zadae kako e ga vidjeti polaznici.

Slika 61: Izgled zadae na strani polaznika

Prikupljanje i ocjenjivanje zadatakaUenici pri predaji zadatka odlaze na stranicu zadatka, gdje ponovno vide tekst zadatka i rok izrade, te u polju za upload odabiru datoteku koju ele poslati.

Slika 62: Slanje zadae

Nakon odabira gumba Upload ove datoteke, sustav javlja da je slanje prolo u redu i datoteka je spremljena. Uenik moe pogledati datoteku koju je poslao. Ukoliko je u 47

Moodle: Prirunik za seminar postavkama zadae to omogueno, takoer moe poslati i novu verziju zadatka, ako to eli. Nastavnik pregledava zadae odlaskom na istu stranicu, gdje mu se u gornjem desnom uglu prikazuje link na predane zadae.

Slika 63: Link za pregled zadae

Otvara se stranica s popisom svih polaznika i nastavnika na kolegiju. Korisnici se mogu pregledavati po abecedi te sortirati po bilo kojem od kriterija, klikom na naslov stupca u tablici.

Sve predane zadae je mogue pogledati klikom na datoteku u stupcu Zadnji puta izmijenjeno (Student), gdje se vidi i vrijeme zadnje promjene. Za ocjenjivanje nekog studenta potrebno je odabrati Ocjena u zadnjem stupcu.

Slika 64: Ocjenjivanje zadae

Ovdje je mogue upisati povratnu informaciju o rjeenju zadatka (feedback) koju e uenik moi vidjeti, kao i ocjenu. Takoer se i odavde moe vidjeti predano rjeenje zadatka. Po zavretku ocjenjivanja uenika treba odabrati gumb Pohrani promjene. Promjene e biti pohranjene i tablica aurirana.

48


Slika 65: Pregled zadaa

U svakom je trenutku mogue promijeniti povratnu informaciju ili ocjenu za uenika, odabirom linka Nadogradi.

Slika 66: Postavke za brzo ocjenjivanje

Ispod liste polaznika nalazi se opcija za brzo ocjenjivanje (Allow quick grading). Odabirom te opcije mijenja se izgled suelja za pregled zadataka kako bi se olakalo i ubrzalo ocjenjivanje.

Slika 67: Brzo ocjenjivanje zadaa

U ovako prikazanoj tablici mogue je odmah direktno upisivati ocjene i komentare za svakog studenta. Kako bi informacije ostale sauvane, na kraju upisivanja treba odabrati gumb Pohrani moje povratne informacije (Feedback).

Testovi - QuizzesTestovi (Quizzes) su vrlo kompleksna aktivnost u Moodleu, s mnotvom postavki, vrsta pitanja, dodataka i mogunosti. Pomou testova se vri provjera znanja polaznika koritenjem vie razliitih vrsta pitanja. Sve vrste pitanja koje se mogu objektivno ocijeniti ocjenjuje sam Moodle, to nastavniku daje vie vremena za osmiljavanje pitanja i kvalitetniju izradu obrazovnih materijala. U Moodleu je vano razlikovati pojam testa od pojma skupa pitanja. Pitanja se stvaraju odvojeno od testova i nisu ovisna o testu (pri unosu pitanja se ne definira da je to tree pitanje u drugom testu, ve se pitanja grupiraju u kategorije (najee vezane uz cjeline), a kasnije se iz kategorija pitanja uzimaju za pojedinani test. Takav pristup donosi vie mogunosti, poput sluajnog odabira pitanja za test, koritenja istog pitanja u vie 49

Moodle: Prirunik za seminar testova i slino.

Izrada pitanjaPitanja mogu izraivati nastavnici na kolegiju. Za poetak rada na pitanjima, potrebno je odabrati link Pitanja iz bloka Administracija.

Slika 68: Link za izradu pitanja

Na zaslonu se pojavljuje suelje za ureivanje pitanja, koje na prvi pogled moe izgledati komplicirano, no nastavnik se moe brzo naviknuti na rad u njemu. Stranica sadri etiri dijela taba:

pitanja za ureivanje liste pitanja kategorije za ureivanje liste kategorija u kojima se nalaze pitanja import unoenje pitanja prethodno izraenih u Moodleu ili nekom drugom export iznoenje pitanja u nekom od podranih formata

sustavu

S obzirom da se pitanja nalaze u kategorijama, prvo e biti prikazan rad s kategorijama. Odlaskom na tab kategorije, prikazuje se obrazac za unos ili ureivanje kategorija.

Slika 69: Unos ili ureivanje kategorija

50

Moodle: Prirunik za seminar U gornja se polja upisuju podaci o novoj kategoriji, naziv kategorije i opis kategorije. Kategorije se mogu izraivati po razinama, pa se moe odabrati nadreena kategorija (npr. MS Office -> Word). Opcija Objavi ne oznaava dostupnost pitanja iz te kategorije, ve jesu li ta pitanja dostupna svim nastavnicima na Moodle sjeditu. Na taj nain svi nastavnici nekog kolegija predmeta mogu dijeliti dio svojih pitanja, s ciljem poveanja efikasnosti nastave.

Slika 70: Ureivanje kategorija

Dodana kategorija pojavljuje se u doljnjem popisu kategorija. Njezine se postavke mogu mijenjati odabirom naslova ili opisa kategorije. Pitanja se dodaju u tabu Pitanja. Pri unosu pitanju potrebno je odabrati kategoriju u kojoj e se pitanje nalaziti (naknadno se pitanje moe preseliti u drugu kategoriju).

Slika 71: Dodavanje novog pitanja

Iz padajueg menija treba odabrati vrstu pitanja koju se eli dodati. Obrasci su razliiti za razne vrste pitanja pa e biti posebno obraeni.

Vrste pitanjaU Moodleu postoji 9 vrsta pitanja i pitanje Opis koje slui samo kao informacija ili obavijest za polaznika.Tono/Netono (True/False)

Tono/Netono je najjednostavnija vrsta pitanja, u kojoj se na postavljeno pitanje moe odgovoriti tono ili netono. U obrazac se unosi naziv pitanja i sam tekst pitanja (kao i uvijek, moe biti formatiran, s tablicama, poveznicama, slikama), te odabir tonog 51

Moodle: Prirunik za seminar odgovora. Ako je potrebno, izravno se moe dodati i bilo koja slika trenutno unesena u kolegij.

Slika 72: Tono/Netono pitanje

Osnovna ocjena pitanja (Default question grade) nije nuno ocjena koja se dobiva za toan odgovor na ovo pitanje, ve je vie relativna ocjena (laka pitanja mogu nositi jedan bod, tea dva, itd). Pravi broj bodova se dodjeljuje kasnije, pri spajanju pitanja sa samim testom. Kazneni faktor (Penalty factor) nije broj negativnih bodova za netoan odgovor (ne postoji u ovom tipu pitanja), ve je povezan s adaptivnim nainom testa, u kojem je ueniku omogueno vie puta pri pisanju testa odgovarati na isto pitanje. Ako je odgovor prvi put bio netoan, drugi put se vrijednost tonog odgovora umanjuje za Penalty factor. U svim pitanjima se moe upisati povratna informacija polazniku, ovisno o odabranom odgovoru. Pritom je preporuljivo da komentari budu na vioj razini od Nije tono, kako bi pomogli polaznicima, objanjavanjem zato odabrani odgovor nije toan, davanjem vie informacija i slino.

Slika 73: Pregled pitanja Tono/Netono

52

Moodle: Prirunik za seminarViestruki odabir (Multiple Choice)

Viestruki odabir (popularno zvan pitanja na zaokruivanje) daje mogunost postavljanja pitanja s jednim ili vie tonih odgovora koji se mogu odabrati iz popisa, uz mogunost definiranja negativnih bodova za netone odgovore.

Slika 74: Pitanje Viestruki odgovori

Poetak ureivanja isti je kao i u Tono/Netono vrsti pitanja. Pitanje moe imati jedan ili vie tonih odgovora (postoji razlika u izgledu pitanja gumbi za odabir samo jednog odgovora ili kvadratii za odabir vie odgovora). Redoslijed odgovora moe biti izmijean (Izmijeaj redoslijed pitanja: Da).

Slika 75: Ocjenjivanje odgovora

Svaki odgovor ima svoju ocjenu u postotku, ukljuujui i negativne postotke. Svaki odgovor moe imati i svoju povratnu informaciju. Odgovora moe biti najvie 10, ako ih je manje, prikazuje se samo onoliko odgovora koliko je upisano.

53


Slika 76: Primjer pitanja Viestruki odgovori

Spajanje parova (Matching)

Jedan od oblika zanimljivih za uenike moe biti spajanje parova. Neke pojmove je potrebno spojiti s njihovim parovima, koji su zadani u padajuem izborniku.

Slika 77: Pitanje Spajanje parova

U tekstu pitanja se zadaje uputa za spajanje, a kasnije se navode pojmovi i toni parovi. Mogue je izmijeati poredak pojmova, s ciljem sprjeavanja zloupotreba i prepisivanja.

54


Slika 78: Unos tonih parova

Za izradu ovog pitanja potrebna su barem tri odgovora (od najvie 10).

Slika 79: Primjer pitanja Spajanje parova

Kratki odgovor (Short Answer)

U tipu pitanja Kratki odgovor, od polaznika se oekuje upisivanje kratkog znakovnog niza kao odgovora na pitanje. To moe biti neki pojam, kratica, godina i slino.

Slika 80: Pitanje Kratki odgovor

Pri ovakvim je pitanjima vano paziti da se polaznika ne kazni zbog upisivanja 55

Moodle: Prirunik za seminar tonog odgovora koji nije predvien (upisivanje brojeva pomou rijei, koritenje interpunkcijskih znakova, itd.) Zato je potrebno predvidjeti to vie moguih rjeenja. Mogue je odabrati je li pitanje osjetljivo na velika i mala slova abecede (Case sensitivity).

Slika 81: Upis moguih odgovora

Svaki odgovor moe nositi razliiti postotak bodova.

Slika 82: Primjer pitanja Kratki odgovor

Esej (Essay)

Esej je jedina vrsta pitanja koja se ne moe automatski ocijeniti. Radi se o pitanju u kojem se oekuje dulji odgovor polaznika, koji e biti proitan i ocijenjen od strane nastavnika.

56


Slika 83: Pitanje Esej

Polazniku se prikazuje ureiva teksta, u kojem se upisuje odgovor, Takav tekst moe sadravati i slike, tablice, te poveznice na sadraje na Webu.

Slika 84: Primjer pitanja Esej

Numeriki (Numerical)

Numeriki tip pitanja je vrlo slian tipu Kratki odgovor, s tom razlikom to su odgovori brojevi, a brojevima je mogue pridodati i mjerne jedinice, pa su idealni za zadatke iz fizike ili kemije.

57


Slika 85: Numeriko pitanje

U takvim zadacima definira se toan odgovor i prihvatljiva apsolutna pogreka, te opcionalno, mjerna jedinica tonog odgovora. Takoer, mogu se unijeti i faktori mnoenja mjernih jedinica, ukoliko polaznik odlui rjeenje iskazati drugim jedinicama (npr. km/h -> m/s). Na taj su nain nastavnici osloboeni razmiljanja o mjernim jedinicama i duljeg ispravljanja testova.

Slika 86: Unos mjernih jedinica

Slika 87: Primjer numerikog pitanja

58

Moodle: Prirunik za seminarPitanja s raunanjem (Calculated)

Pitanja s raunanjem su najkompleksnija vrsta pitanja i idealna za zadatke iz matematike ili fizike. Pitanje se postavlja koristei varijable, na mjestima gdje bi trebali biti brojevi parametri, a Moodle sam moe odabrati brojeve (uz ogranienja koja zada nastavnik) i tako generirati puno vie pitanja, ime se smanjuje vjerojatnost prepisivanja, a poveava vjerojatnost provjere stvarnog znanja.

Slika 88: Pitanje s raunanjem

Varijable se u polju Pitanje imenuju unutar vitiastih zagrada, npr {x}, {brojStupaca}, itd. a u polje Correct answer formula se upisuje formula za raunanje tonog odgovora, npr. {x} * {y} - {z} + 1.

Slika 89: Unos tone fornule i mjernih jedinica

Takoer, moe se zadati vrsta tolerancije na toan odgovor (relativna, apsolutna ili geometrijska) i odgovor s mjernim jedinicama (isto kao i u numerikom tipu pitanja). Nakon pohranjivanja pitanja potrebno je odluiti hoe li se upisana imena varijabli koristiti i u drugim numerikim pitanjima (s istim svojstvima i ogranienjima). To moe biti jako korisno ako se u razliitim pitanjima pojavljuju (na primjer, brojevi od 1 do 100), pa se postupak izrade pitanja znatno ubrzava. U naem sluaju odabrat emo opciju 59

Moodle: Prirunik za seminar koritenja varijable samo u ovom pitanju.

Slika 90: Ponavljanje varijabli

Zadnji korak u izradi pitanja je definiranje svojstava svake od varijabli. Svaka varijabla ima svoju minimalnu i maksimalnu vrijednost, te broj decimala ili znamenki. Po definiranju tih svojstava, potrebno je za svaku varijablu odabrati gumb Generate a new value between, kako bi se promijenila vrijednost varijable.

Slika 91: Ureivanje granica varijabli

S desne strane se nalazi formula po kojoj se odgovor rauna, zajedno s vrijednostima tonog odgovora. Ako je ovaj skup varijabli zadovoljavajui, potrebno je odabrati gumb Dodajte, na lijevoj strani, kako bi se ova kombinacija dodala u pitanje. U tablici ispod mogu se vidjeti sve dodane kombinacije brojeva. Sustav e sam odabrati jednu od kombinacija pri ispisivanju pitanja za polaznika.

Slika 92: Generirana pitanja

U samom pitanju, varijable su zamijenjene stvarnim brojevima.

Slika 93: Primjer pitanja raunanjem

60


Povezivanje kratkih odgovora (Random Short-Answer Matching)Zanimljiva vrsta pitanja sastoji se od sluajnog odabira ve postojeih pitanja s kratkim odgovorima, te njihovog spajanja u pitanje s povezivanjem parova. Naravno, povezuju se samo toni odgovori. Za izradu ovog pitanja, u kategoriji moraju postojati barem dva pitanja tipa Kratki odgovor.

Slika 94: Pitanje Povezivanje kratkih odgovora

Pitanje za polaznika izgleda kao povezivanje parova.

Slika 95: Primjer pitanja Povezivanje kratkih odgovora

Ugraeni odgovori (Embedded Answers - Cloze)

Ova vrsta pitanja omoguuje da odgovori polaznika budu umetnuti izravno u tekst pitanja. Za ovo pitanje nema grafikog suelja, ve se tekst pitanja unosi u posebnom, Cloze formatu (kojeg podravaju i neki drugi sustavi za izradu testova).

Slika 96: Primjer pitanja Ugraeni odgovori

61

Moodle: Prirunik za seminar Vie informacija o pisanju ovog tipa pitanja moe se pronai u Moodle dokumentaciji.

Izrada testa provjere znanjaZa izradu testa potrebno je odabrati aktivnost Test (Quiz) iz popisa aktivnosti. Svaki test moe biti otvoren za pisanje u nekom periodu, i imati vrijeme odreeno za pisanje. Na stranici se moe prikazivati jedan ili vie odgovora, a pitanja, kao i odgovori mogu biti sluajno rasporeeni. Nastavnik moe odluiti to od informacija rezultata e se prikazati polaznicima (polaznikovi odgovori, rezultati, povratne informacije, toni odgovori), te hoe li odabrane informacije biti dostupne odmah po rjeavanju testa, ili kasnije, ili tek kada istekne period u kojem je test otvoren. Takoer, moe se definirati koliko puta polaznik smije ponoviti pisanje tog testa, te postoje li ogranienja na vrijeme koje mora proi izmeu dva pisanja. Pristup testu se moe omoguiti samo nekim IP adresama (npr. adresama iz kolske uionice), a test moe imati i lozinku, kako bi se sprijeio poetak pisanja prije vremena, npr. prije nego to su svi polaznici u uionici spremni za pisanje testa i slino.

Slika 97: Dodavanje novog testa

Nakon ureivanja postavki, test je potrebno povezati s napisanim pitanjima. Suelje za ureivanje testa ima mnogo tabova, poput taba Pitanja koji korisnika vodi na ono isto ureivanje pitanja (nevezano za pojedini test).

62


Slika 98: Povezivanje pitanja s testom

Uz svako pitanje nalazi se ikona poveala, koja prikazuje kako pitanje izgleda na strani studenta, ikona X za brisanje pitanja, te ikona olovke u ruci, za ureivanje pitanja. Dodavanje pitanja u test obavlja se na dva naina: odabirom ikone s dvije strelice (

Documents

Moodle Prirucnik