Upload
others
View
11
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
Javni dug
S A D R Ž A J
I. Makroekonomski okvir
II. Javni dug
III. Razmatranja u vezi sa izdavanjem
evroobveznica
2
2
I. Makroekonomski okvir
3
Ekonomski rast: Očekivanja da dođe do postepenog napretka, pri čemu je cilj 3% u 2015., 4% u 2016. i 4,5% u 2017. godini.
Krediti: U julu 2015. godine, relativni rast u procentima, u odnosu na jul 2013. godine je bio pozitivan sa 0,5%, mada se ovaj trend nastavio i dostigao 2% u avgustu.
Javne investicije: Za 2015. godinu je planirano da se javne investicije zadrže na nivou od 5,4% BDP-a, sa težištem na oblastima vodosnabdevanja, energetskih inovacija i IT, turizma i centralne i lokalne putne infrastrukture.
4
Ekonomski rast
M a k r o e k o n o m s k i o k v i r
4
3
5
• Smanjenje budžetskog deficita
Rast prihoda: Prihodi za 9 meseci 2014. godine su ostvareni
na nivou koji je za 13,2 % viši nego u istom periodu 2013.
godine.
Smanjenje duga:
Nulta tolerancija za utaju poreza i korupciju;
Povećanje efikasnosti i delotvornosti putem reformisanja načina na koji se koriste javna sredstva;
Važne poreske i fiskalne reforme;
M a k r o e k o n o m s k i o k v i r
II. Javni dug
6 6
4
J a v n i d u g
Kretanje javnog duga
Opšti okvir
Struktura javnog duga
Struktura spoljnog duga
Struktura domaćeg duga
Troškovi zaduživanja
Alternativni načini finansiranja
Evroobveznice
Izmene pravnog okvira
Modernizacija upravljanja javnim dugom
7 7
U 2014. godini – 70,97%.
Počevši od 2015. godine, planirano je smanjivanje nivoa duga, a procenjuje se da će 2017. godine biti oko 65,5%.
U Sporazumu sa MMF-om cilj je smanjenje nivoa duga na 60% u 2019. godini.
Odnos duga i BDP-a Nivo javnog duga
Budžetski deficit
U 2014. godini – 6,6% BDP-a.
U 2015. godini se planira
smanjenje na nivo od 4,0%
BDP-a.
KRETANJE JAVNOG DUGA
8
56,451% 57,444%
56,079%
53,431%
54,704%
59,666%
57,708%
59,396%
61,998%
70,049%
70,973% 70,628%
68,495%
65,500%
45%
50%
55%
60%
65%
70%
75%
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014(Prsh)
2015(Prsh)
2016(Prsh)
2017(Prsh)
U procentima
5
9
BDP po glavi stanovnika i odnos duga prema BDP-u za region Balkana i B1 zemlje prema procenama
agencije Moody’s
OPŠTI OKVIR
Albanija
Dominikanska Rep.
Etiopija
Fidži
Obala Slonovače
Jordan
Kenija
Mozambik
Papua Gvineja Senegal
Šri Lanka
Uganda
Vijetnam
Zambija
B.Hercegovina
Bugarska
Hrvatska
Mađarska
Makedonija
Crna Gora
Rumunija
Srbija
Slovenija
Turska
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
- 2,000 4,000 6,000 8,000 10,000 12,000 14,000 16,000 18,000 20,000
Du
g/B
DP
BDP po glavi stanovnika
Albanija ima najniži rejting u regionu, isti kao manje razvijene zemlje, što je posledica:
Visokog nivoa duga Niskog nivoa BDP/ Capita Rizika refinansiranja Visokog nivoa problematičnih kredita
9
Ostvareni rejting
Prednosti
Očekivanje da će napori u cilju
fiskalne konsolidacije doprineti
svođenju deficita države na
umerene nivoe;
Monetarnoj fleksibilnosti
doprinosi to što je devizni kurs
kontrolisani plivajući kurs;
Ambiciozan plan reformi;
Dostupnost pomoći od MMF-a i
drugih organizacija.
Napredak u vezi sa
kandidaturom za članstvo u
EU;
Napredak u vezi sa isplatom
docnji;
Snažna uveravanja u pogledu
cenovne stabilnosti;
Značajni prilivi SDI.
Profil rejtinga Albanije
OPŠTI OKVIR
B/ Pozitivan B1/ Stabilan
10
6
U 2014. godini struktura javnog duga se poboljšala zahvaljujući poboljšanju njene
održivosti
11
Domaće zaduživanje
U 2014. godini odnos između dugoročnih / kratkoročnih instrumenata – cilj 52% /48%.
U 2015. godini: cilj 55% /45%.
U 2016. godini: cilj 58% /42%.
Spoljno zaduživanje
Finansiranje će se zasnivati na postojećim projektima i novim projektima za podršku vladinim reformama i ekonomskom rastu.
Tokom 2015. godine će biti izdat novi instrument (garancija zasnovana na politikama) od strane Svetske banke kako bi se smanjilo domaće finansiranje i poboljšalo kreditiranje privatnog sektora.
Refinansiranje evroobveznica.
STRUKTURA JAVNOG DUGA
11
66%
48%
29%
34%
52%
71%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
short term long term
69,630%
56,950% 57,760%
30,370%
43,050% 42,240%
10.000%
20.000%
30.000%
40.000%
50.000%
60.000%
70.000%
80.000%
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Domestic External
Spoljni dug po poveriocima Spoljni dug po valutama
Spoljni dug prema koncesionalnosti Spoljni dug po vrsti kamate
Multilateralni
60%
Bilateralni 30%
Evroobveznice
10% EUR 68%
USD 21%
YEN 4%
Ostale 6%
STRUKTURA SPOLJNOG DUGA
12
79,117%
51,644%
20,883% 48,356%
.000%10.000%20.000%30.000%40.000%50.000%60.000%70.000%80.000%90.000%
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
% Concesional % Non Concesional
89,010%
63,670%
51,740%
10,990% 36,330%
48,260%
.000%
20.000%
40.000%
60.000%
80.000%
100.000%
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Int.Fix Int.Var
7
SVE 97,96%
EUR 2,04%
75.000%
80.000%
85.000%
90.000%
95.000%
100.000%
105.000%
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Q32014
Fixed rate Debt Floating rate Debt
Domaći dug prema vrsti kamate Domaći dug prema valuti
STRUKTURA DOMAĆEG DUGA
13
BOA 11,40% Raiffeisen
Bank 19,16%
BKT 15,67% Ostale
banke 27,16%
Finansijske institucije
14,78%
Prestigj Fond 9,24%
Nefinansijske institucije
0,18%
Pojedinci nekompet
11,65%
Nosioci domaćeg duga(u decembru 2013.)
BOA 12,27%
Raiffeisen Bank
22,55%
BKT 13,95%
Ostale banke 26,07%
Finansijske institucije
12,61%
Prestigj
Fond 7,80%
Nefinansijske institucije
0,05%
Pojedinci 12,50%
Tokom 2014. godine portofolio duga je
diversifikovan iz perspektive nosilaca duga
Nosioci domaćeg duga (septembar 2014.)
Smanjena je koncentracija portfolija
Centralne banke Albanije
Značajno poboljšanje u distribuciji
koncentracije portfolija bankarskog
sektora i veći doprinos ostalih
finansijskih institucija;
Učešće pojedinaca karakteriše prelazak
sa državnih zapisa na obveznice;
Diversifikacija baze investitora značajno utiče na
razvoj domaćeg tržišta
STRUKTURA DOMAĆEG DUGA
14
8
Kriva prinosa domaćih državnih instrumenata
Kriva prinosa (DZ 12-mes.) Kriva prinosa (Obveznice 2-god.)
Kriva prinosa (Obveznice 5-god.) Kriva prinosa (Obveznice 7-god.)
STRUKTURA DOMAĆEG DUGA
15
6,570%
3,81%
3,200%
.000%
1.000%
2.000%
3.000%
4.000%
5.000%
6.000%
7.000%7,690%
4,670% 4,930%
3.000%
3.900%
4.800%
5.700%
6.600%
7.500%
8.400%
8,890%
7,700%
6,540% 6,620%
6.000%
6.500%
7.000%
7.500%
8.000%
8.500%
9.000%
9.500%9,520%
7,380% 7,770%
6.000%
6.500%
7.000%
7.500%
8.000%
8.500%
9.000%
9.500%
10.000%
Troškovi javnog duga (2010-2017) Očekivanja
Očekuje se da obaveza servisiranja
duga u 2014. godini opadne za oko
1,1 milijardu ALL u poređenju sa
2013. godinom.
U 2015. godini se očekuje povećanje
troškova zaduživanja. Ovo povećanje
nastaje usled kombinacije nekoliko
faktora;
Rast stanja duga;
Porast udela kratkoročnih
instrumenata na domaćem tržištu
Očekivanja da porastu kamatne stope
na domaćem i stranom tržištu
(uglavnom Euribor) u 2015. godini
Za 2015. godinu, svako povećanje
kamatnih stopa za 1% na domaćem
tržištu ima efekat od oko 500 miliona
na servisiranje duga.
Posle 2015. godine se očekuje
postepeno smanjenje obaveza za
servisiranje duga, kao rezultat
dodatnog smanjenja duga i većeg
ekonomskog rasta
TROŠKOVI JAVNOG DUGA
16
3,360%
3,160% 3,110% 3,170%
2,840%
3,450%
3,370%
3,270%
2.500%
2.600%
2.700%
2.800%
2.900%
3.000%
3.100%
3.200%
3.300%
3.400%
3.500%
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
Interest/GDP
9
Ponderisani prosečan prinos i prosečna ročnost Prosečna ročnost
Kraj 2013. godine – 559 dana
Kraj 2014. godine – 612 dana
Cilj za 2015. godinu – 650 dana
130
180
230
280
330
380
430
480
530
580
630
680
5.000%
5.500%
6.000%
6.500%
7.000%
7.500%
8.000%
8.500%
9.000%
9.500%Dani Prinos
Yield .Mes.pond/YMP DMM
Trend prinosa
Ponderisani prosečan prinos za domaći
dug:
2013. godina – 6,72%;
2014. godina – 5,61%;
2015. godina – projekcija 6,5%.
POKAZATELJI DOMAĆEG DUGA
17
1. Refinansiranje postojećih evroobveznica:
Sastanci sa preko 30 banaka / međunarodnih finansijskih institucija koje su
izrazile veliko interesovanje za albanske evroobveznice.
Započet je rad na odabiru konsultanata i glavnog rukovodioca koji će
pomagati Vladi u izdavanju emisije evroobveznica.
2. Emisija koju delimično garantuje Svetska banka:
Prezentacija Svetske banke i Deutsche Bank o uslovima i odredbama ovog
novog instrumenta.
ALTERNATIVNI NAČINI FINANSIRANJA
18
10
10 Days QAL055479267= 11/15/2010 - 1/21/2015 (GMT)
Line, QAL055479267=, Bid Yield(Last)
11/7/2014, 3.539
Yield
Auto
2.8
3.2
3.6
4
4.4
4.8
5.2
5.6
6
6.4
6.8
7.2
7.6
8
8.4
8.8
9.2
9.6
10
10.4
10.8
11.2
11.6
3.539
D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D JQ4 10 Q1 2011 Q2 2011 Q3 2011 Q4 2011 Q1 2012 Q2 2012 Q3 2012 Q4 2012 Q1 2013 Q2 2013 Q3 2013 Q4 2013 Q1 2014 Q2 2014 Q3 2014 Q4 2014
Trend prinosa albanskih evroobveznica Informacije o evroobveznicama
Rok dospeća 5 – 10 godina;
Valuta EUR ili USD;
Iznos 300 – 500 miliona USD;
Refinansiranje postojećih
evroobveznica u iznosu od 300
miliona EUR;
Uspešna emisija bi obezbedila dalje
poboljšanje strukture duga, dok bi u
isto vreme reafirmisala Albaniju na
međunarodnim tržištima kapitala.
REFINANSIRANJE EVROOBVEZNICA
Burimi: REUTERS
19
20
Preliminarni sastanci sa bankama/međunarodnim institucijama
Analiza Zakona o dugu
Osnivanje radne grupe
Priprema nacrta revidiranog Zakona
Usvajanje nacrta revidiranog Zakona
Izrada odgovarajućih smernica
Izbor pravnog savetnika
Izbor glavnog rukovodioca
Potpisivanje ugovora sa pravnim savetnikom
Pregovori i potpisivanje ugovora sa glavnim rukovodiocem
Izrada prospekta
“Road Show” proces
Usvajanje dokumenata koji se odnose na emisiju
Emisija evroobveznica
Potpisivanje dokumenata i realizacija završnih koraka
KORACI ZA REALIZACIJU EMISIJE EVROOBVEZNICA
Završeno Završeno
Završeno
Završeno
Završeno
U toku
U toku
Nije započeto
Nije započeto
Nije započeto
Nije započeto
U toku
Nije započeto
Nije započeto
Nije započeto
REFINANSIRANJE EVROOBVEZNICA
11
21
DELIMIČNO GARANTOVANI ZAJAM OD SB
Budžetska podrška;
Ročnost 7-10 godina;
Valuta EUR ili USD;
Iznos 400 miliona;
Diversifikacija baze investitora;
Niži troškovi finansiranja;
Jednostavnost postupaka;
Koristi od upotrebe ove vrste instrumenata Pojedinosti o delimičnoj garanciji SB
U saradnji sa Svetskom bankom, tehnička pomoć je usmerena
na sledeće:
Poboljšanje upravljanja javnim dugom
Dalji razvoj tržišta državnih hartija od vrednosti
Unapređenje i jačanje organizacione strukture.
Poboljšanje informacionog sistema za upravljanje dugom.
MODERNIZACIJA UPRAVLJANJA JAVNIM DUGOM
22
12
Hvala
23
Čitaju se slajdovi 8,10,11,14,16,18,21,22
Vreme = 15 minuta
24