Izvješće o radu za 2009. i 2010. godinu Zagreb, 27. listopada 2011.

Ishodi učenja u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj

1

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prorektorica

Sadržaj prezentacije

B. Divjak. FOI

Razine primjene i perspektive

Stanje ishoda učenja u “bolonjskim zemljama”, Hrvatskoj

Primjeri dobre prakse, projekti o ishodima učenja, reference

Implementacija ishodi učenja

Daljnji razvoj i izazovi

Pitanje i upadice - dozvoljeni

Zašto ishodi učenja na Europass konferenciji?

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Dodatak svjedodžbi

Dopunska isprava o studiju • Pruža informacije o postignutim rezultatima u ustanovama visokog

obrazovanja na transparentan i usporediv način u cijeloj Europi. • izdaje se osobama koje su završile studij na nekoj od

visokoobrazovnih ustanova, a cilj joj je pružiti dodatne informacije o stečenim kvalifikacijama, osobito poslodavcima i obrazovnim ustanovama u inozemstvu. http://www.europass.hr/documents/

Mobilnost • “osobni dokument u kojemu se bilježe razdoblja učenja ili usavršavanja

koje ste proveli u inozemstvu” http://www.europass.hr/documents/ • Prepoznavanje ECTS bodova za nastavne i izvannastavne aktivnosti

Razine analize zahtjeva za primjenom ishoda učenja (IU) i primjene IU

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Globalna: OECD, EU…

Nacionalna: Hrvatska

Institucija visokog obrazovanja

Studijski program

Studijski predmet

Perspektive

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Ishodi učenja

Nastavnici

Studenti

Poslodavci Voditelji institucija

Politika: vlada,

ministarstvo

Društvo općenito

Kratka prezentacija o ishodima učenja (IU)

B. Divjak

• Bolonjski dokumenti • Dokumenti na razini Hrvatske • Dokumenti Sveučilišta u Zagrebu

Gdje se spominju?

Ima li primjera dobre prakse?

Što su ishodi učenja?

Čemu služe?

Kako ih konstruirati?

Diskusija

6

“Bolonjski” dokumenti o IU

B. Divjak

Europski dokumenti

• Ministarska priopćenja • ‘Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher

Education Area’ • A Framework for Qualifications of the European Higher Education Area • http://www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna

Hrvatska regulativa

• Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, 2009 • Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za

obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta 2010

• Akreditacijski dokumenti AZVO-a • Hrvatski kvalifikacijski okvir • Pravilnici na sveučilištima i ostalim obrazovnim institucijama 7

“Bolonjski” ministarski dokumenti o IU

B. Divjak

Ministers encourage the member States to elaborate a framework of comparable and compatible qualifications for their higher education systems, which should seek to describe qualifications in terms of workload, level, learning outcomes, competences and profile. They also undertake to elaborate an overarching framework of qualifications for the European Higher Education Area.’ Berlin Communiqué 2003

‘We adopt the overarching framework for qualifications in the EHEA, comprising three cycles (including, within national contexts, the possibility of intermediate qualifications), generic descriptors for each cycle based on learning outcomes and competences, and credit ranges in the first and second cycles.’ Bergen Communiqué 2005

8

“Bolonjski” ministarski dokumenti o IU

B. Divjak

‘We underline the importance of curricula reform leading to qualifications better suited both to the needs of the labour market and to further study. Efforts should concentrate in future on removing barriers to access and progression between cycles and on proper implementation of ECTS based on learning outcomes and student workload.’

‘Qualifications frameworks are important instruments in achieving comparability and transparency within the EHEA and facilitating the movement of learners within, as well as between, higher education systems. They should also help HEIs to develop modules and study programmes based on learning outcomes and credits, and improve the recognition of qualifications as well as all forms of prior learning.’

‘We urge institutions to further develop partnerships and cooperation with employers in the process of curriculum innovation based on learning outcomes.’

‘With a view to the development of more student-centred, outcome-based learning, the next exercise should also address in an integrated way national qualifications frameworks, learning outcomes and credits, lifelong learning, and the recognition of prior learning.’ London Communiqué 2007

9

“Bolonjski” ministarski dokumenti o IU

B. Divjak

We have also seen the creation of a European register for quality assurance agencies and the establishment of national qualifications frameworks linked to the overarching European Higher Education Area framework, based on learning outcomes and workload.

Successful policies for lifelong learning will include basic principles and procedures for recognition of prior learning on the basis of learning outcomes regardless of whether the knowledge, skills and competences were acquired through formal, non-formal, or informal learning paths.

We reassert the importance of the teaching mission of higher education institutions and the necessity for ongoing curricular reform geared toward the development of learning outcomes. Student-centred learning requires empowering individual learners, new approaches to teaching and learning, effective support and guidance structures and a curriculum focused more clearly on the learner in all three cycles. Leuven 2009

We call upon all actors involved to facilitate an inspiring working and learning environment and to foster student-centred learning as a way of empowering the learner in all forms of education, providing the best solution for sustainable and flexible learning paths. Budapest-Vienna, 2010 10

Sveučilište u Zagrebu

B. Divjak

• U skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i viskom obrazovanju, Pravilniku o dopusnici

• Uzeti u obzir elementi koji su spomenuti kod određivanje upisnih kvota već kod prijave studijskog programa

Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih

preddiplomskih, diplomskih, integriranih

preddiplomskih i diplomskih te stručnih

studija Sveučilišta u Zagrebu

Pristup temeljen na konzistentnoj primjeni ishoda učenja Vrjednovanje izmjena i dopuna, novih studijskih programa i periodičko vrednovanje studijskih programa http://www.unizg.hr/upravljanje-kvalitetom/vrednovanje-studijskih-programa

11

Definiranje kurikuluma

B. Divjak

Dimenzije kurikuluma • Širina – sadržaj • Dubina – taksonomije (npr. Bloomova) • Visina – resursi (ljudski, materijalni, strateški itd.)

Iskaz u terminima Ishoda učenja

Kvaliteta procesa • Implementacija ishoda i povezivanje različitih elemenata kurikuluma • Provjera postizanja ishoda • Kontinuirana poboljšanja

Voditi računa o resursima • Institucijski angažman • Krucijalni doprinosi nastavnika

12

Projekti o ishodima učenja

Ishodi učenja u interdisciplinarnim studijskim programima

Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima - Sveučilište u Zg

B. Divjak

FOI, FER, PMF-MO

2008-2009

Diseminacija, edukacije, radionice…

Knjiga: Ishodi učenja u visokom školstvu, 2009.

http://www.iu.foi.hr/

Sveučilište u Zagrebu

2009-2010

Diseminacija, edukacije, radionice…

Knjiga: Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima - Sveučilište u Zg, 2010

http://www.unizg.hr/nastava-i-studenti/

13

Osnovna pitanja

B. Divjak

Što su ishodi učenja? Da li nam “stvarno” trebaju ili se radi o administrativnom poslu?

Ako nam trebaju, kako ih napisati da imaju standardnu formu?

Pišemo li minimalne ili prosječne ishode učenja?

Ako su dobro napisani da li su operativni tj. možemo li ih mjeriti?

S kime ćemo se uspoređivati?

Kako uključiti studente, alumni, poslodavce, javne potrebe?

Kako sustav učiniti održivim? Informacije dostupnima?

14

Ishodi učenja/kompetencije

B. Divjak

Ishodi učenja: Tvrdnje o tome što se očekuje od studenta da zna, razumije,

može napraviti, vrednovati ... kao rezultat procesa

učenja

Student postizanjem ishoda učenja kroz proces studiranja stječe

kompetencije za zapošljavanje i samozapošljavenje

Specifične za određenu disciplinu

Generičke (opće, transverzalne)

15

Ishodi učenja – HKO

B. Divjak

Ishodi/rezultati učenja su znanja, vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla učenjem i dokazuje nakon postupka učenja.

Kompetencije (engl. Competences) označavaju skup znanja, vještina te pripadajuću samostalnost i odgovornost.

Cjeloviti skup određenog obujma stečenih kompetencija, koje su sve pojedinačno vrednovane (pa se nazivaju ishodima učenja), nazivamo kvalifikacija.

• osnovnih svojstava: razina, obujam, profil i kvaliteta • http://www.vlada.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/

16

Primjer ishodi učenja: ova prezentacija i diskusija

B. Divjak

Polaznici će biti u stanju • Definirati pojmove ishoda učenja i kompetencija • Opisati ulogu ishoda učenja u razvoju kurikuluma i

sustavu kvalitete • Analizirati ishode učenja na različitim razinama

(preddiplomska, diplomska, poslijediplomska) • Konstruirati ishoda učenja na razini predmeta • Uspoređivati i razlikovati stručne i generičke

kompetencije • Vrednovati studijske programe s aspekta upotrebe

ishoda učenja

17

B. Divjak

Hijerarhija ishoda učenja studijskog programa

Opći ishodi učenja opisuju akademsku razinu Dublin Descriptors – Framework of Qualifications for the European

Higher Education Area, Nacionalni kvalifikacijski okviri

Specifični ishodi učenja za neko područje ili kombinaciju područja, služe kao referentna

točka (informatika: SFIA, SWEBOK; EUA Tuning)

Specifični ishodi učenja za određeni studijski program

za neko područje ili kombinaciju područja, uključujući i specifične

zahtjeve ciljnih zanimanja

(4) Specifični ishodi učenja predmeta koji uključuju i kriterije

za praćenje i ocjenjivanje studenta

18

Dublinski opisnici

B. Divjak

Poznavanje i razumijevanje na određenom stupnju, području i programu

Sposobnost primjene znanja i razumijevanja (rješavanje problema u novim problemskim situacijama i širem kontekstu,

profesionalizam i kompetencije u rješavanju problema temeljenom na znanju)

Zaključivanje i rasuđivanje (sposobnost integracije znanja, svladavanja složenosti, tumačenje i zaključivanje

u stvarnim situacijama, odražavajući društvenu i etičku odgovornost)

Komuniciranje stavova, ideja, problema i rješenja stručnom i općem auditoriju

Razvijene vještine učenja, nužne za neprekidno, cjeloživotno učenje, s visokom razinom autonomije

19

Dublinski opisnici 1. Znanje i razumijevanje

Prvostupnik – BSc Magistar - MSc/MA Doktor - PhD Demonstriraju znanje i razumijevanje u području studiranja koje se dograđuje na srednjoškolsko obrazovanje i koje je poduprto znanjem iz naprednih udžbenika i uključuje neke aspekte modernih znanja u području studiranja.

Demonstriraju znanje i razumijevanje, koje počiva na prvom stupnju, ali ga i proširuje i/ili produbljuje, te tako predstavlja temelj ili mogućnost originalnog razvoja i/ili primjene ideja, koje su često unutar područja istraživanja studija.

Demonstriraju kreaciju i interpretaciju novih znanja kroz originalno istraživanje i publiciranje rezultata vlastitih istraživanja, sustavno razumijevanje biti znanstvenog i/ili primijenjenog znanstvenog područja istraživanja u kojem rade.

B. Divjak 20

Bloomova klasifikacija kognitivnih vještina

Definicija Ponašanje Prisjetiti se Definirati; opisati; identificirati; označiti;

izdvojiti; prisjetiti

Razumijeti komunicirano Izračunati; grupirati; objasniti; dati primjer; predvidjeti; sažeti

Upotrijebiti opći koncept za rješenje problema

Primijeniti; prilagoditi; prikupiti; demonstrirati; otkriti; riješiti; upotrijebiti; intervjuirati

Rastaviti na dijelove Analizirati; usporediti; napraviti dijagram; skicirati; izdvojiti; sortirati

Povezivanje dijelova ili ideja u cjelinu

Izgraditi; kombinirati; kreirati; postaviti hipoteze; generalizirati; predvidjeti; napisati; prezentirati

Ocjena vrijednosti nečega prema situaciji ; uz upotrebu kriterija

Ocijeniti, zaključiti; odabrati; preporučiti; postaviti prioritete

B. Divjak 21

Kontekst ishoda učenja

B. Divjak

Ishodi učenja studijskog programa

Ishodi

učenja predmeta

Sadržaj i nastavne cjeline

Evaluacija svih dijelova kurikuluma i ugrađivanje povratnih informacija u nove inačice

Metode poučavanja

Metode ocjenjivanja

Taksonomije ECTS

22

Osiguravanje ishoda učenja studijskog prog.

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Nastavne cjeline Predmeti Studijski program

IU

PIU 1

PIU 1.1

PIU 1.2

…

PIU 2 PIU 2.1

.. …

Studija jednog slučaja

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Studija slučaja • Dva studijska programa 18 ishoda učenja svakog programa • 60-tak predmeta svaki sa 6-10 ishoda učenja • Programski alat (sofver) za analizu veza među njima • Kombinacija top-down i bottom-up metode pisanja ishoda

Uočeni nedostaci: • Ishodi učenja na razini programa kojima nije pridružen niti jedan

ishod na razini predmeta • Ishodi učenja na razini programa kojima su redundantno pokriveni

na razini predmeta • Ishodi učenja na razini predmeta koji ne doprinose niti jednom

ishodu na razini programa • …

Primjer 1: Ishodi učenja na razini programa - vezani za Matematiku 1, OPM

B. Divjak

Koristiti matematičke metode, modele i tehnike primjerene rješavanju problema iz područja informacijskih i poslovnih sustava.

Koristiti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na diplomskom studiju.

Modelirati poslovne procese i podatke u organizacijama i primijeniti modele u razvoju informacijskih i poslovnih sustava. 25

Primjer 1: Ishodi učenja na razini predmeta Matematika 1

B. Divjak

objasniti i reproducirati korektni formalni dokaz matematičke tvrdnje primjenjujući osnovne oblike zaključivanja i matematičku logiku

odrediti normalne forme algebre sudova te ih primijeniti u minimizaciji formula algebre sudova

definirati i klasificirati binomne relacije na skupovima poznajući njihova svojstva i karakteristične primjere

definirati pojmove matrice i determinante, nabrojiti njihova svojstva te ih koristiti u računu matrica i determ.

razlikovati metode rješavanja sustava lin. jdbi i primijeniti odgovarajuću metodu u rješavanju konkretnog sustava

koristiti matematičku literaturu različitih izvora, barem jedan alat za obradu matematičkog teksta te sustav za e-učenje uvažavajući specifičnosti matematike kao struke.

26

Primjer 2: Projektni ciklusi u znanosti i razvoju

B. Divjak. FOI

Ishod učenja Obrazovna aktivnost

Procijenjeno studentsko opterećenje (h)

Ocjenjivanje

Poznavanje i primjena metoda upravljanja projektima

• Rad u timu na pojedinim metodama • Pisanje projektne prijave

60 Projektna prijava predana u sustav za e-učenje i ocijenjena prema unaprijed utvrđenim kriterijima

Vrednovanje R&D projekata

• predavanje o kriterijima evaluacije •Proučavanje “primjera iz prakse” • vježba evaluacije projekata

10 Izvješće studenta o provedenoj evaluaciji projekta prema zadanoj metodologiji

Opterećenje studenata - ECTS

Aktivnost Opterećenje Predavanja 30 h Prikaz članka, esej 30 h Izrada projekta Proučavanje izvora, primjera, pisanje, timski rad

60 h

Evaluacija/On-line tečaj 30 h Istraživanje/analiza/sinteza Prezentacija, literatura za usmeni

90 h

Ukupno: 9 ECTS 240 h

Stanje u Bolonjskim zemljama – Hrvatskoj

B. Divjak. FOI

Higher Education in Europe 2009: Developments in the Bologna Process, Education, Audiovisual &Culture Execut. Agency, 2009. http://www.eurydice.org

The Bachelor-Master Structure uglavnom u funkciji Dominira 3 (180 ECTS) + 2 (120 ECTS)

ECTS u legislativi svuda, radi se na suštini “A limited number of countries have … its full capacity with credits based

on learning outcomes and student workload. In most cases, learning outcomes are not yet widely understood and used, while notional student workload is also a difficult concept to deal with.”

5 kategorija zemalja s obzirom na implementaciju Hrvatska u 3. grupi – ECTS se mjeri preko sati nastave i studentskog

opterećenja i ne koriste se ishodi učenja (u više od 75% institucija i studija)

Stanje u bolonjskim zemljama

B. Divjak. FOI

Dopunska isprava o studiju (The Diploma Supplement) • uveden u većini bolonjskih zemalja, ali način implementacije varira • Trebaju ga upotrebljavati i obrazovne institucije i poslodavci, a treba se

temeljiti na ishodima učenja • 34 zemlje imale radionice, priručnike (među njima i RH) • Hrvatska nema nacionalnog monitoringa prihvaćanja !

National Qualifications Frameworks • Većina zemalja u procesu izrade NQF-a • Kompleksan proces, potrebne vrlo široke konzultacije • HKO – potrebna rasprava i usklađivanje

Mobility and Portability of Student Support • Različita praksa i velike razlike između država

OECD procjena ishoda učenja u visokom obrazovanju

30.12.2011 B. Divjak. FOI

OECD projekt: 2008 započeo projekt međunarodne usporedbe kvalitete visokog obrazovanja temeljen na ishodima učenja

Cilj: sporedba kvalitete i relevantnosti onoga što studenti uče na različitim institucijama visokog obrazovanja diljem svijeta

Ambicije: identifikacija najboljih strategija poučavanja; pomoć institucijama VO u smanjenju stope odustajanja od studija, podizanje stope završavanja i pomoć vladama u monitoringu institucija visokog obrazovanja

Instrumenti: Razvijena tri instrumenta za testiranje ishoda učenja Generičkih vještina (US Collegiate Learning Assessment, uveden 2000):

kritičko i analitičko mišljenje, rješavanje problema, pisana komunikacija… Vještina vezanih uz discipline: ekonomija i inženjerstvo

Namijenjen: populaciji prvostupnika (3-4 godine studija) Inicijalna faza: Testiranje 10 institucija do kraja 2012.

AHEO – izazovi i pitanja

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Kako razviti instrument za procjenu ishoda učenja koji će biti dobar za različite nacionalne i institucionalne kontekste te za različite okoline za učenje?

Kako test učiniti validnim (valid) i oslonjivim (reliable)?

Kako je moguće identificirati koji aspekti poučavanja u danoj okolini za učenje utječu na dobivene razlike u učinku studenata?

Kako upotrebljavati rezultate istraživanja da se izbjegnu negativni efekti rangiranja?

Preduvjet za dobar rezultat: institucija je uvela studijske programe temeljene na ishodima učenja.

Hrvatska – prijedlog nacionalnog projekta

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Prijedlog IPA projekta o implementaciji i procjeni ishoda učenja • National standards for learning outcome implementation in higher education in

Croatia

Partneri: • sva hrvatska sveučilišta i predstavnici veleučilišta i visokih škola; AZVO i

posredno Skupina hrvatskih Bolonjskih eksperata

Najvažniji ishodi: • Analiza primjene ishoda učenja u RH • Nacionalni priručnik o implementaciji i procjeni ishoda učenja • Studije slučaja • Trening i diseminacija

Ako bude sreće početak projekta u ak.gd. 2012./2013.

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Student

Ishodi učenja – studentu

Što se od njega

očekuje

Na temelju

čega će ga se

ocijeniti

Gdje to znanje može

primijeniti

Omogućavaju izbor

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Nastavnik

Ishodi učenja - nastavnik

Što se od studenta očekuje

Komunikacija prema drugim nastavnicima

Osiguravanje kvalitete

Doprinos završnim

kompetencijama

Metode poučavanja,

nastavni materijali, testovi…

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Institucija visokog obrazovanja

Ishodi učenja -

institucija

Što se od studenta očekuje

Komunikacija prema poslodavci

ma, javnosti

Osiguravanje

kvalitete

Profiliranje institucije

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Poslodavac

Ishodi učenja -

poslodavci

Što student zna, koje vještine ima…

Komunikacija prema

institucijama visokog o

Osiguravanje adekvatnih

kompetencija

Planiranje kadrova,

stipendiranja

Korisne/korištene reference

30.12.2011 B. Divjak. FOI

Student-centred learning. Toolkit for students, staff and HEIs, Brussels, 2011

Ishodi učenja u visokom školstvu, TIVA-FOI, 2009. Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima -

Sveučilište u Zg, 2010 ENQA Standards and Guidelines for Quality Assurance in

the European Higher Education Area 2005 The official Bologna Process website 2010-2012

http://www.ehea.info/

Hvala na pažnji

Diskusija i pitanja

Sveučilište u Zagrebu