Izvještaj o radu za 2020. godinu - kulturpunkt

Izvještaj o radu za 2020. godinu 1

Udruga Kruziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva

Ulica baruna Trenka 11, 10 000 Zagreb

OIB: 37744271801

T/F +385 1 78 98 732 M +385 99 3040 100

Izvještaj o radu za 2020. godinu

Udruga Kurziv osnovana je 2009. godine radi preuzimanja i daljnjeg razvoja portala

Kulturpunkt.hr, koji je pokrenuo i vodio Savez udruga Klubtura. Iz portala se organski razvijaju

ostali obrazovni, arhivski, diskurzivni, izdavački i zagovarački programi i projekti organizacije.

Abeceda nezavisne kulture arhiv je ideja i praksi nezavisne kulture od 1990-ih do danas, a temelji

se na istraživanju, bilježenju, dokumentiranju i historiziranju raznolikih kulturnih i umjetničkih

praksi koje nisu dio dominantnih tijekova visoke i potrošačke kulture te koje sustavno izostaju iz

mainstream medija.

Kulturpunktova novinarska školica do sada je održana u dvanaest ciklusa u trajanju od četiri

mjeseca, a obrazuje mlade od 18 do 30 koji se žele baviti novinarstvom u polju suvremene kulture i

umjetnosti.

Kritika – jučer, danas, sutra, čiji su ciljevi afirmacija kritičke valorizacije suvremene domaće

kulturno-umjetničke produkcije i postavljanje u fokus rasprave o transformacijama kritike kao

forme, partnerski je program Kurziva i Kulturtregera, a pojedine segmente realiziramo u suradnji s

organizacijama na lokalnom, regionalnom i europskom planu.

U 2020. provodili smo nekoliko projekata u sklopu natječaja Europskog socijalnog fonda (ESF),

projekt u sklopu programa Erasmus + te nekoliko manjih partnerskih projekata.

Do prosinca 2020. u organizaciji smo imali 7 zaposlenih osoba. Predsjednica i koordinatorica

udruge Matija Mrakovčić bila je zaposlena na puno radno vrijeme, glavna urednica portala i

voditeljica projekata Ivana Pejić na četiri sata do rujna te šest sati od rujna, novinar i urednik te

voditelj edukacija Lujo Parežanin na četiri sata do rujna te pet sati od rujna, asistentica

koordinatorice i voditeljica razvoja publike Martina Kontošić na četiri sata, financijska voditeljica

Korana Gačić-Fuk na četiri sata. Na ESF projektu Svi za Pogon - Pogon za sve od 2019. zaposlena je

Marija Krnić na pet sati, a Hana Sirovica se kolektivu pridružila kroz program stručnog

usavršavanja, te je zaposlena od 1. rujna kao urednica, novinarka i voditeljica projekta na 5 sati.

Pored stalno zaposlenih, na projektima i programima organizacije u 2020. surađivalo je 98 vanjskih

suradnika koji su honorirani za svoj rad. Ukupno ostvareni prihod organizacije u 2019. godini

iznosio je 960.783,88 kn.


Portal Kulturpunkt.hr

U 2020. godini portal Kulturpunkt.hr bilježi petnaest godina rada. Pokrenut 2005. s ciljem pružanja

vidljivosti onim kulturnim i umjetničkim sadržajima koji svojim karakterom i problemskom

okupacijom isklizavaju iz prostora mainstreama i mainstreamu primamljivih sadržaja,

Kulturpunkt.hr se razvio u obuhvatan medijski okvir koji nudi platformu za prezentaciju, analizu,

kritiku, kontekstualizaciju i sistemsku analizu različitih procesa u poljima kulture, umjetnosti,

društva, obrazovanja i medija.

Portal Kulturpunkt.hr neprofitni je internetski portal i jedini medij koji kontinuirano prati hrvatsku

nezavisnu kulturnu scenu i suvremene umjetničke prakse, s naglaskom na one istraživačke,

kritičke, angažirane prirode. Kulturpunkt.hr svoj prostor otvara i građanskim inicijativama koje

vode procese javnog zagovaranja, potičući odgovorne socijalne i političke odluke u Hrvatskoj, kao i

veću participaciju građana u njihovom donošenju. Neizostavni su fokusi portala kultura mladih,

urbana kultura, društveni aktivizam, nove tehnologije, suvremena umjetnost, slobodna kultura,

queer kultura, umjetnost novih medija, nove umjetničke prakse, kustoske prakse, eksperimentalni,

progresivni i istraživački pristupi u umjetnosti, ali i urbanizam i arhitektura, sociologija urbaniteta i

problematika javnog prostora, civilno društvo, rodne teme, mediji, društvo, obrazovanje i

suvremena humanistika.

Na portalu se mogu pročitati isključivo autorski tekstovi, kritike, osvrti, reportaže, analize i intervjui

iz područja suvremene umjetnosti i kulture, kao i članci koji analitički propituju trendove hrvatskog

društva i politike, posebice one koji se odnose ili značajno utječu na polje kulture i umjetnosti.

Analizom dosadašnje produkcije, ali i prateći promjene u načinu informiranja o kulturnim i

umjetničkim događanjima koje je donio razvoj društvenih mreža, uredništvo portala svoj fokus

usmjerava na sadržaj koji kontekstualizirano pristupa aktualnim događajima. S druge strane

autorskog rada, važan segment portala čini rubrika “Natječaji”, u kontinuitetu jedna od

najposjećenijih rubrika portala, koja je kroz petnaest godina postojanja postala jedinstveno mjesto

informiranja o otvorenim pozivima za umjetničku produkciju, rezidencije, zapošljavanje, edukaciju

i sudjelovanje u sektorima kulture i medija, u zemlji, regiji i svijetu.

Isti geografski obuhvat imaju i teme koje pratimo u polju suvremenih umjetničkih i kulturnih

praksi, kulturnih politika, medijskih politika itd. Na taj način čitatelje informiramo o važnim i

zanimljivim događanjima i trendovima u međunarodnom kontekstu. Time portal doprinosi i

poboljšava djelovanje i razumijevanje područja nezavisne i suvremene kulture, kao i šireg spektra

tema koje pokriva poput medija, obrazovanja i društvenih procesa. Portal sustavno radi na

produkciji kritičke valorizacije umjetničke produkcije u poljima vizualnih i izvedbenih umjetničkih

praksi te suvremene klasične i eksperimentalne glazbe i kao takav prepoznat je kao važno mjesto

sustavne refleksije koje nudi vrijedne doprinose kako samim umjetnicima tako i publici.

Pored stručnjaka za pojedina područja koji redovito surađuju s portalom i objavljuju svoje članke i

intervjue, portal Kulturpunkt.hr već godinama otvara svoj prostor mladim i neafirmiranim


autorima kojima želi poslužiti kao poligon za istraživanje i usavršavanje njihovih novinarskih i

spisateljskih vještina. U suradnji s redakcijskim timom portala, mladi autori uz stalnu mentorsku

podršku urednika i novinara, stječu nova znanja i vještine te usavršavaju postojeće, i u konačnici se

afirmiraju u kvalitetne autore. U vrijeme kada su humanističke struke na tržištu rada ugrožene,

pogotovo kada govorimo o mladima, portal ima važno mjesto u stjecanju prvih radnih iskustava i

otvaranju mogućnosti profesionalnih angažmana na polju pisanja i novinarstva.

Portal mjesečno posjećuje između 11 000 i 15 000 posjetitelja. Pored uredničkog tima portala, na

produkciji sadržaja u prošloj je godini surađivalo preko 70 vanjskih suradnika i autora. U 2020.

godini na portalu Kulturpunkt.hr objavljeno je preko 1200 članaka.

a) Blic

Kraćim formatima rubrike Blic (autorski tekstovi i intervjui) imali smo priliku pratiti aktualna

događanja nezavisne scene i neposredno reagirati na aktualne kulturno-društvene prilike, poput

praćenja novih inicijativa u kulturno-umjetničkom polju, tendencija zatvaranja postojećih prostora

za kulturu, praćenja festivala, programa i projekata aktera civilnog društva u području kulture te

širih društvenih tendencija koje se neminovno prelijevaju u polje kulture.

b) Tema

Rubrika Tema obuhvaća autorske tekstove iz područja kulturnih, medijskih i obrazovnih politika

koja propituje određene događaje ili fenomene reportažno-istraživačkim metodama.Tijekom 2020.

godine posebnu smo pažnju posvetili utjecaju epidemije na uvjete rada u polju kulture kroz seriju

tekstova (članci „Ćorsokak korona“, „Kultura na ledu“, „Potencirana krhkost nezavisne kulture“,

„Prepuštanje utapanju“, Očuvanje sporih kriterija“ i dr). Teme kojima smo se bavili odnosile su se i

na važnost sudjelovanja u kulturno-političkim procesima („Umrežavanje za jače društvo i kulturu“),

o revizionizmu i postkolonijalizmu („Politike teških sjećanja“), ključnim mjestima „rubnih“ i

inovativnih praksi („Prekidi u kontinuitetu“). Pišemo o temama, procesima i politikama koje

smatramo važnima za razvoj kulture odgovornog građanstva te participativnosti i kritičnosti kao

ključnih vrijednosti i uloge suvremene kulture.

c) Kulturoskop

Na mjesečnoj razini u 2020. prosječno smo objavljivali 10 članaka koji dubinski obrađuju teme

prisutne na nezavisnoj kulturnoj sceni. Dominantna forma u ovom segmentu su kritički osvrti na

aktualnu produkciju u poljima suvremenih izvedbenih umjetnosti i vizualnih umjetnosti te

suvremene klasične i eksperimentalne glazbe. Osim kritičke produkcije, u rubrici Kulturoskop

objavljujemo i analize, izvještaje i osvrte te intervjue koji prelaze iz užeg područja suvremene

kulturno-umjetničke produkcije na šire područje dinamika u društvenom i političkom polju. Osim

obrade aktualnih fenomena iz područja suvremene kulture, članci propituju trendove hrvatskog

društva i politike koje se odnose na medije, obrazovanje, javni prostor, mlade, rad, stanovanje,


migracije, okoliš, a koje se neizbježno prelijevaju u polje kulture jer dijele zajednička područja

interesa: dostupnost i participaciju.

Fokus kritike postavljen je na istraživačke, eksperimentalne, konceptualne, angažirane i kritičke

umjetničke prakse, a intenziviranje kritičke refleksije na domaću produkciju smatramo važnim

zbog sustavnog eliminiranja kritike, pogotovo one usmjerene na ova područja umjetničke

produkcije, iz šireg medijskog prostora, čime sama umjetnička produkcija ostaje bez validne i

kvalitetne evaluacije i valorizacije, kao i bez komunikacijskog kanala s publikom i stručnom

javnosti. Osim redovite kritičke valorizacije domaće produkcije, kritika je otvorena i za raznolike

autorske pristupe samoj formi.

Stalne vanjske suradnice i suradnici u ovom su segmentu autorice i autori mlađe generacije, od

kojih je većina kroz tekstove objavljene na Kulturpunktu i afirmirala svoju poziciju: Una Bauer,

Tihana Bertek, Josipa Lulić, Miona Muštra, Davor Konjikušić, Mario Kikaš, Luka Ostojić, Lovro

Japundžić, Ana Fazekaš, Nina Čalopek, Bernard Koludrović, Dora Matić, Dijana Grubor, Matko

Vlahović.

Kroz podrubriku Kinemaskop u 2020. godini osigurali smo nastavak analitičkog i kritičkog pristupa

recentnoj domaćoj filmskoj proizvodnji, s naglaskom na mlade, još neafirmirane autore i hibridne

formate, potom uvjete rada u audiovizualnom polju, posebno u kontekstu pandemije koja je

dubinski izmijenila tokove kulturnog i društvenog života. Istraživali smo kako se kriza reflektira na

kinoprikazivaštvo, kako na globalnom planu tako i na lokalnoj razini, i to na primjerima nezavisnog

kinoprikazivaštva u hrvatskim priobalnim gradovima. Pratili smo i pokretanje online platformi

kojima domaća kratkometražna produkcija i nekomercijalni film postaju široko dostupni i u onim

sredinama u kojima ne postoje nezavisna i art kina te specijalizirani filmski festivali. Pozornost smo

posvetili i istraživanju mogućnosti obrazovanja za film i usavršavanja profesionalaca te

obrazovanja za filmsku pismenost šire javnosti. Također, nastavili smo pratiti razvoj televizijske

produkcije, uz mapiranje nekih inovativnih i eksperimentalnih praksi u tom polju.

Za Kinemaskop su pisali Iva Rosandić, Karla Crnčević, Tatjana Tomić, Tonći Kožul, Martina

Kontošić, Sara Simić, Ana Fazekaš, Nika Petković, Dora Sivka, Lucija Klarić, Iva Šimić, Martina

Domladovac, Darko Masnec.

d) Multimedijalni sadržaj – audio i video podcast i prilozi

Kao svojevrsnu premosnicu između kritičke produkcije i informacijskog servisa od 2015. uvodimo

format audio podcasta u redoviti sadržaj medija. Zvukom želimo proširiti doseg neumornog, no u

medijima često nevidljivog rada umjetnica i umjetnika, autora i autorica na nezavisnoj kulturnoj

sceni te kroz rubriku Podcast izgraditi audio arhiv suvremene umjetnosti, kulture, medija i društva.

“Audio vodstva” su projekt autorskog (umjetničkog) ili kustoskog vođenja kroz izložbe suvremene

umjetnosti koji dubinski i detaljno sagledavaju prikazani sadržaj, a koji su u proteklih pet godina

stekli svoju vjernu publiku. S obzirom na objavu vodstva neposredno nakon otvorenja izložbe,

predstavljamo ga kao samostalan format koji služi kao sredstvo poticanja na posjet izložbi, za


slušanje prilikom razgledavanja, a u konačnici i kao dokument određenog izložbenog postava koji

publici ostaje trajno dostupan na portalu. Neke od izložbi koje su u 2020. godini na taj način

približene publici vodstvima njihovih kustosa i umjetnika su: Titraji prostora Filipa Borellija u

Galeriji VN, NEP/ NOVA EVROPA Dejana Kršića u HDD galeriji, Sjene njenih slika Vide Guzmić u

GMK i dr.

U želji da dodatno razvijemo podcast kao medijski sadržaj, u 2019. godini započeli smo sa serijom

Improvizacije u kojoj donosimo razgovore s mladim autorima iz polja suvremene klasične i

eksperimentalne glazbe o kreativnim i tehničkim aspektima njihova te snimljene instrumentalne i

vokalne improvizirane izvedbe. Na taj način želimo ovo medijski zanemareno područje približiti

široj javnosti te doprinijeti boljem razumijevanju ne samo kompleksnosti kreativnog procesa, već i

tehničkih i operativnih uvjeta produkcije. U 2020. u Improvizacijama smo ugostili Curu i Dečka,

Branimira Norca i Anu Kovačić, tonotu i varbosku, Maju Rivić i dr.

Osim produkcije u sklopu redakcijskog rada, u rubrici se nalaze rezultati aktivnosti provedenih u

sklopu drugih projekata, pa smo tako u 2020. proizvodili audio podcaste u suradnji s organizacijom

Pravo na grad, video podcaste u sklopu regionalne kritičke platforme Svijet oko nas, a polaznici

Kulturpunktove novinarske školice snimali su različite novinarske žanrove u formi audio radova.

Pored portala, koji je centralni projekt udruge, Kurziv provodi još tri programa – Abecedu

nezavisne kulture, Kulturpunktovu novinarsku školicu te Kritiku – jučer, danas, sutra

Abeceda nezavisne kulture

Abeceda nezavisne kulture, pokrenuta 2009. godine, kontinuirani je i dugogodišnji projekt

bilježenja, istraživanja, dokumentiranja, prikupljanja građe, historizacije i kontekstualizacije

nezavisne kulturne scene, njenih aktera, sadržaja, procesa i praksi koje nastaju od 1990-ih do

danas. Program se odvija online, u arhivu na portalu Kulturpunkt.hr koji sadrži više od stotinu

dubinskih pisanih i audio intervjua s protagonistima tih zanimljviih zbivanja, ali i offline, u vidu

izdavačke djelatnosti, tribina, otvorenih razgovora, izložbi i slično. Od 2011., otvaranjem Centra za

dokumentiranje nezavisne kulture u prostoru kluba Booksa, udruga Kulturtreger postaje stalni

partner u projektu.

Program je zamišljen kao arhiv ideja i praksi nezavisne kulture od 1990-ih do danas, a temelji se na

istraživanju, bilježenju, dokumentiranju i historiziranju raznolikih progresivnih, eksperimentalnih,


subverzivnih i alternativnih kulturnih i umjetničkih praksi koje nisu dio dominantnih tokova visoke i

potrošačke kulture te koje sustavno izostaju iz mainstream medija.

U 2020. nastavili smo rad na intervjuima u pisanom formatu s istaknutim kulturnim radnicima i

akterima nezavisne kulturne scene iz cijele Hrvatske, no oni su u ovoj godini preformatirani s

obzirom na nepredviđene okolnosti (pandemija Covid-19 + potres u Zagrebu) u kojima se

nezavisna kulturna scena našla - proveli smo šest intervjua s voditeljima ključnih kulturnih točaka

na mapi grada Zagreba, prostorima za kulturu i društvenost koji su se našli u dvostruko lošoj

poziciji s obzirom na okolnosti: Galerija Nova, klub Močvara, klub Šesnaestica, Galerija Miroslav

Kraljević, klub Booksa, BAZA, Medika. Intervjui su snimljeni i transkribirani, uređeni i objavljeni u

online arhivu Abeceda nezavisne kulture.

Od početka projekta u formi otvorenih razgovora o sceni i s predstavnicima scene organizirali smo

javna događanja u desetak

hrvatskih gradova. Njihova je

svrha bila da se prvenstveno u

javnom forumu komentira i

dokumentira dosege i vidljivost,

relevantnost i kapaciteti

kulturnih i umjetničkih praksi

koje nastaju na nezavisnoj

kulturnoj sceni. U 2019.

otvaramo novi ciklus otvorenim

razgovorom u prostoru

Knjigozemske u Zadru, a u

listopadu 2020. u sklopu 13.

Clubture foruma Saveza udruga Klubtura organiziramo otvoreni razgovor o splitskoj nezavisnoj

kulturnoj i umjetničkoj sceni u Amfiteatru Doma mladih, u suradnji s Platformom Doma mladih. U

pripremi i organizaciji događaja sudjelovao je akter scene, istraživač i producent Igor Mihovilović,

autor za sada jedinog online arhiva kulturne scene Splita te istraživač u području inovativnih

kulturnih praksi u Republici Hrvatskoj. U događaju je sudjelovalo 20-ak pojedinaca te predstavnika

organizacija iz Splita, ali i iz drugih sredina u RH.

U sklopu projekta Kurziv razvija arhiv usmene povijesti, osigurava medijsku vidljivost tema i

problema nezavisne kulturne scene (prvenstveno putem portala Kulturpunkt.hr), organizira javna

događanja te se bavi izdavačkom djelatnosti. Do sada su u sklopu projekta objavljene tri

publikacije: Dizajn i nezavisna kultura (2010), From Consideration to Commitment: Art in Critical

Confrontation to Society (Belgrade, Ljubljana, Skopje, Zagreb: 1990-2010) (2011) te Sitni vez

društvene promjene: Od prostora inkubacije do prostora participacije (2019.).

U 2020. godini posvetili smo se daljnjem radu na publikacijama koje sintetiziraju podatke i

dokumentaciju prikupljene u online arhivu.

Otvoreni razgovor: Abeceda nezavisne kulture o razvoju i vidljivosti nezavisne splitske scene, amfiteatar Doma mladih, listopad 2020.

https://www.kulturpunkt.hr/category/rubrikaprojekt/projekti/abeceda-nezavisne-kulture


Prva publikacija prikazuje nezavisnu kulturnu scenu u njenoj heterogenosti - kroz umjetničke

prakse koje se na njoj produciraju - i sadrži 13 autorskih tekstova/intervjua o izvedbenim,

vizualnim, glazbenim i filmskim umjetnostima te časopisnoj produkciji, dakle umjetničkim

praksama na nezavisnoj kulturnoj sceni od 1990-ih do danas. Izvedbene umjetnosti i kontekst

njihova razvoja od 1990-ih obradili su Igor Ružić (Damir Bartol Indoš i Schmrtz Teatar u 1990-ima) i

Ivana Slunjski (historijat izvaninstitucionalne plesne umjetnosti). Irena Bekić analizira umjetničke

prakse Andreje Kulunčić, Milijane Babić, Kristine Leko, Igora Grubića, Borisa Cvjetanovića, a Bojan

Krištofić piše o (pret)povijesti nedovoljno istraženih ali za razvoj scene vizualnih umjetnosti

presudnih praksi (Mailart Office, ZZOT, Studio imitacija života, NEP Nova Evropa, Podroom i

Galerija Proširenih medija, Galerija SC, itd.). Časopisnu produkciju obradili su Dunja Kučinac i

Nikola Mokrović iz perspektive etike i estetike fanzina 90-ih, te Luka Ostojić pišući o danas ugaslim

časopisima (Zarez, Gordogan, Frakcija, Libra Libera). Historijat razvoja nezavisne eksperimentalne

glazbene scene analizirala je Davorka Begović, a Marko Strpić punk nezavisnu glazbenu scenu

početkom i sredinom 1990-ih. Posljednji tekst iz serije obrađuje dokumentarističko-aktivističku

filmsku i video produkciju iz pera Ive Rosandić.

Druga publikacija obuhvaća nezavisnu kulturnu scenu u njenoj homogenosti - temama i

problemskim fokusima na koje se fokusirala u svom radu, potom metodama, strategijama i

taktikama kojima se koristila te kontekstualizacijom njezine pozicije i uloge u širim društvenim

procesima. Osim autorskih tekstova koje su napisali poznati i prepoznati kulturni radnici, akteri

scene od njenih početaka (Dejan Kršić, Katarina Pavić, Tomislav Medak, Tomislav Domes),

sastavni dio publikacije je analiza upitnika iz perspektive samih aktera scene, o njenoj prošlosti,

sadašnjosti i budućnosti. Upitnik je ispunilo 40-ak aktera i protagonista scene, kao i aktera šireg

civilnog društva, a njihovu analizu i kontekstualizaciju provodi dr. sc. Željka Tonković, docentica

Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, autorica i suautorica nekoliko znanstvenih istraživanja iz

područja kulture. Ova će publikacija biti objavljena i na engleskom jeziku.

Obje publikacije dizajnira Dario Dević, a bit će objavljene u formatu pdf-a u online arhivu Abeceda

nezavisne kulture gdje će biti dostupne za slobodno i besplatno preuzimanje svima

zainteresiranima.

Kulturpunktova novinarska školica

Projekt Kulturpunktova novinarska školica usmjeren je na obrazovanje mladih koji su

zainteresirani za bavljenje novinarstvom u polju suvremene kulture i umjetnosti, a program je

usredotočen na vizualne i izvedbene umjetničke prakse. Dvanaesti ciklus programa ove

neformalne edukacije održavao se od listopada 2020. do veljače 2021. godine, odnosno kao i

prethodnih godina u jesensko-zimskom kvartalu, a sudionici programa su mladi (od 16 do 30

godina). U rujnu se raspisuje otvoreni poziv za sudjelovanje, pri čemu svi zainteresirani moraju


poslati jedan ogledni članak, životopis i motivacijsko pismo na temelju kojih se vrši selekcija.

Školica optimalno prima do 15 polaznika, a zbog ovogodišnjih epidemioloških mjera na snazi,

Školicu pohađa 10 polaznika. Iz istog smo razloga, osiguravši prostor za održavanje programa (klub

MaMa), izradili i otisnuli platnene, troslojne zaštitne maske za polaznike, predavače, organizatore i

korisnike prostora kod društvenih poduzeća Humana Nova te ACT Printlab-a. Ove smo godine

ograničili posjete institucijama pa smo posjetili samo jednu predstavu Zagrebačkog kazališta

mladih. U svim drugim segmentima programa, on se zbog poštivanja svih mjera na snazi odvijao i

odvija se neometano.

Kulturpunktova novinarska školica sastoji

se od četiri tematske cjeline: 1. nezavisna

kulturna scena: kulturne politike te

prakse i modeli razvijani u polju

(predavači_ce Matija Mrakovčić, Mirela

travar, Tomislav Domes Tomislav Medak i

Marcell Mars); 2. medijska pismenost:

kritičko čitanje medija, transformacije

medija i fact-checking; 3. suvremena

umjetnost: angažirane, eksperimentalne i

kritičke umjetničke i kustoske prakse

(Predavačice: Anamarija Žugić Borić, Una

Bauer i Miona Muštra); 4. proizvodnja

medijskog sadržaja: praktičan novinarski

rad i objavljivanje radova. Posljednja tematska cjelina koju čini proizvodnja medijskog sadržaja

organizirana je kroz radionice pisanog i audio novinarstva koje su vodili Luka Ostojić i Ljubica

Letinić, kao i radionice Analize umjeničkog rada pod vodstvom Une Bauer za izvedbene i Mione

Muštre za vizualne umjetnosti.

Produkcija završnih radova dostupna je na stranicama Kulturpunkta i čine ju sedam audio radova iz

područja glazbe, spomeničke baštine, cosplaya, zvukovnih eksperimenata, poezije i vizualne

umjetnosti, kao i tekstovi iz područja izvedbene umjetnosti, kritike vizualnih umjetnosti te

društveno-kulturnih tema.

Kritika – jučer, danas, sutra

Kritika – jučer, danas, sutra partnerski je program koji zajednički provode organizacije koje

godinama vode internetske medije (Booksa.hr i Kulturpunkt.hr) posvećene praćenju suvremenih

umjetničkih praksi i njihovom kritičkom vrednovanju te su svojim dosadašnjim projektima i

Predavanje Mione Muštre, klub mama Zagreb, listopad 2020.

https://www.kulturpunkt.hr/taxonomy/subterm/129


aktivnostima stekle kako iskustvo tako i relevantnost u područjima koja prate (književnost,

nezavisna kultura, suvremene umjetničke prakse).

Cilj ove programske linije jest afirmacija kritičke valorizacije suvremene domaće kulturno-

umjetničke produkcije, ali i postavljanje u fokus rasprave o transformacijama kritike kao forme.

Kritika je transformacijom medijskog polja izgubila svoju tradicionalno mjesto, a novi medijski

formati i pojavnosti nude joj priliku, ali i traže od nje iznalaženje novih obličja, pristupa i jezika. No,

osim transformacije medija, transformacija umjetničke produkcije pred kritiku postavlja sličan

zahtjeva za promišljanjem i artikulacijom novih pristupa i modela valorizaciji umjetničkih praksi.

Stoga je i sam program mišljen na način da s jedne strane obuhvaća redovnu produkciju kritike

koja će u širini pristupa i autorskih glasova nuditi nove pristupe kritičkoj strukturi, susrete kritičara

i upućenu raspravu o ulozi, poziciji, budućnosti i izazovima kritike, kao i predavanja i javne

rasprave o suvremenoj kulturi, umjetnosti, društvu i transformacijama ovih polja te pristupe njima

iz pozicije kritičkog promatranja.

U sklopu programa Kritika – jučer, danas, sutra i u 2020. godini nastavili smo s provedbom

regionalnog projekta Svijet oko nas – širenje kritičarskog dijaloga u sklopu kojega realiziramo niz

aktivnosti kako u Hrvatskoj tako i u zemljama regije.

Početkom 2020. realizirane su posljednje dvije publikacije

(Nepotisnuta subjektivnost - Pojmovnik kritike izvedbenih

umjetnosti, ur. Marija Krnić i Lujo Parežanin; Kritika u

tranziciji - Pojmovnik kritike vizualnih umjetnosti, ur. Miha

Kelemina, Vesna Milosavljević, Lujo Parežanin i Elena

Veljanovska) koje obrađuju kritič(ars)ke prakse

suvremenih umjetnosti putem tekstova nekih od

najvažnijih današnjih kritičarskih glasova. Dizajn (Zoran

Đukić) i tisak publikacija u polju vizualnih te izvedbenih

umjetnosti realizirali smo početkom 2020. godine te je

serija (4) pojmovnika (književnost, vizualne umjetnosti,

izvedbene umjetnosti) proizvedenih u sklopu projekta

dostupna za preuzimanje u klubu Booksa, na javnim događanjima koja organiziraju i/ili u kojima

sudjeluju te na web stranicama partnera. Ova serija publikacija posvećenih kritici odabrana je i za

Izložbu hrvatskog dizajna 19/20.

Naglasak projekta u 2020. godini bio je na javnim događanjima koja su se dijelom oslanjala na

publikacije objavljene u sklopu programa, te dijelom na razvoj novih suradnji. S obzirom na

epidemiju COVID-19 te posljedičnu zabranu javnih okupljanja, kao i obavezu održavanja fizičke

distance i nakon prekida mjera zabrana i ograničenja kretanja, javna su događanja prebačena u

online prostor.


O ključnim problemima umjetničke kritike prije i tijekom pandemije, kao i o neizvjesnoj budućnosti

koja joj predstoji, razgovarali smo 23. studenog 2020. s kritičarima, povjesničarima i teoretičarima

umjetnosti iz regije - Anom Fazekaš (Zagreb), Ivanom Medenicom (Beograd), Kajom Kraner

(Ljubljana) i Majom Stanković (Beograd). Razgovor su moderirale Iskra Geshoska (Skoplje) i Vesna

Milosavljević (Beograd), a tribinu održanu putem Zoom platforme sudionici su mogli pratiti i

pitanja /komentare postavljati na Facebook stranici portala Kulturpunkt.hr.

Osmislili smo javnu video kampanju koja obuhvaća nekoliko tematskih blokova (uvodne refleksije

o kritici, virtualni prostor kritike, kritika i javnost, autotematizacija kritičarskog pisma, kritika kao

mjesto otpora dominantnoj ideologiji, institucionalna kritika: kritika institucije) u izvedbi dvoje do

troje autora/kritičara. U proizvodnji video klipova sudjelovali su kritičarke i kritičari iz Hrvatske,

autori tekstova u publikacijama, Mila Pavičević, Mario Kikaš, Dinko Kreho, Bojan Krištofić, Una

Bauer, Luka Ostojić, Ana Fazekaš, Vesna Vuković, te iz regije Vesna Milosavljević, Maja Ćirić, Nađa

Bobičić (SRB), Mirnes Sokolović (BIH), Kaja Kraner (SLO). Online kampanju prati vizualni identitet

dizajnera Zorana Đukića. Montažer i producent videa je Cyril Rubinstein, a klipovi su objavljeni na

Kurzivovoj video platformi Vimeo, promovirani na društvenoj mreži Facebook Kulturpunkt.hr

(preko 30.000 pratitelja) te distribuirani partnerskim, neprofitnim i mainstream elektroničkim

medijima, u Hrvatskoj i regiji.


U prvom valu popuštanja epidemioloških mjera uspjeli

smo organizirati zagrebačko predstavljanje triju

publikacija posvećenih kritici (kritičke prakse u

području književnosti, vizualnih i izvedbenih

umjetnosti), 24. lipnja 2020. u sklopu manifestacije

Booksa u parku partnera Kulturtregera. Na

predstavljanju su sudjelovali autori tekstova za tri

objavljene publikacije-pojmovnika: Kaja Kraner, Una

Bauer i Dinko Kreho. Razgovor je moderirala Miljenka

Buljević a bavio se odnosom kritičara naspram šireg

kulturnog konteksta te pozicioniranjem kritičkog teksta unutar njega.

Predstavljanje publikacija organizirali smo i u Sarajevu, u sklopu festivala Bookstan, 29. listopada

2020, gdje su tri pojmovnika predstavili urednici Vesna Milosavljević, Luka Ostojić i Lujo Parežanin,

uz moderaciju Miljenke Buljević. Na predstavljanju u dvorani kina Meeting Point razgovaralo se o

uredničkom konceptu i motivaciji za izradu publikacija, ključnim temama koje otvaraju i mogućoj

važnosti i odjeku na kritičarskim scenama.

U kontekstu širenja projekta i partnerskih suradnji, ove smo godine u suradnji s festivalom

Bookstan i njihovom radionicom kritike koju je vodila Katarina Luketić u Sarajevu 29. i 30. listopada

organizirali i kritičarski kolokvij, na kojem smo uz gostujuće govornice i govornike okupili i autore iz

regije te polaznike radionice.

Godinu smo zatvorili dvama online

događanjima. Jedan je bio videocast Kritičarski

praktikum na Zoom platformi, prenesen na

kanalu Vimeo i društvenoj mreži Facebook, na

kojem su autorice i kritičarke Una Bauer,

Tihana Bertek i Ana Fazekaš, uz moderiranje

Hane Sirovice, govorile o kritici performansa

te izazovima tumačenja online izvedbe.

Specifičan položaj umjetnosti performansa

poslužio je kao polazište Kritičarskom praktikumu na kojem su sudionice propitivale disciplinarne

linije, razotkrivale kontekste koji su oblikovali njihove pojedinačne pristupe te na konkretnim

primjerima demonstrirale izazove kakve postavljaju oblici izvedbe koje nije tako lako smjestiti u

okvire pojedinih disciplina.

Radionica kritike, Sarajevo, listopad 2020.


Razvoj publike

Razvoj publike provodimo tako da našu primarnu publiku - mlade - postavljamo u središte tih

programa, te proširujemo opseg dosadašnjih aktivnosti. Smatramo važnim mladima svih socijalnih,

klasnih i zdravstvenih pozadina omogućiti stjecanje alata za uspostavljanje komunikacije sa

suvremenim umjetničkim i kulturnim praksama, kao i ovladavanje tehnikama njihova

razumijevanja i interpretacije. Kao metodu za okupljanje zainteresiranih sudionika u tematskim

raspravama i razvoj kritičke i aktivne zajednice provodimo čitateljske kružoke čiji su fokusi

suvremena umjetnost i nezavisna kultura.

Istraživanje navika praćenja kulturnih sadržaja

Angažiranjem vanjske suradnice Dine Vozab inicirali smo provođenje istraživanja u svrhu boljeg

razumijevanja mlađe postojeće i potencijalne publike, njihovih interesa, komunikacijskih navika i

načina konzumacije kulturnih sadržaja. Ovo istraživanje koje je uključivalo i fokus grupu održanu na

Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu u prosincu, bilo je uvod je u obimniji istraživački proces

planiran za 2020. godinu.

Aktivnost se nastavila na istraživanje alata za korištenje novih prostora komunikacije koje smo

provodili u sklopu programa razvoja publike u 2019, analizirajući specifičnosti različitih platformi i

njihovih korisnika, promatrajući istovremeno prednosti i izazove njihove upotrebe za medijaciju

aktivnosti organizacije. Neosporno je kako su društvene mreže jedan od glavnih kanala

komunikacije prema postojećim čitateljima portala, ali i korisnicima i sudionicima drugih

programskih linija Kurziva. One su također i do sada nedovoljno istražen kanal uključivanja

korisnika u kreiranje sadržaja. Jedan od izazova je brza izmjena trendova u komuniciranju sadržaja,

kao i amplitude u popularnosti društvenih mreža, ali i drugih kanala komunikacije u nastajanju, u

različitim dobnim i društvenim skupinama. Promjena navika informiranja, praćenja i komunikacije

sadržaja (koja je osobito vidljiva u mlađe populacije) utječe i još će više u narednim godinama

utjecati na interes za sadržaje kulturnih portala poput Kulturpunkta. Prioritet Kurziva nije praćenje

trendova već analiza njihovog konteksta te učinka evolucije komunikacijskih kanala i promjene

interesa potencijalnih čitatelja na medijske i kulturne procese. Kako smo ovim procesima

prilagodili osposobljavanje i edukaciju vlastitih kadrova, tako je bilo nužno prilagoditi i istraživački

proces. U suradnji s Dinom Vozab i Davorkom Vidović, profesoricama na Fakultetu političkih

znanosti u Zagrebu i istraživačicama medijskih sustava i publika, proveli smo obuhvatno

istraživanje o navikama praćenja kulture s fokusom na teme i formu komunikacije kulturnih

sadržaja koje publiku privlače da prate te sadržaje online i offline. Istraživanje se provelo u dvije

faze: provedbom fokus grupa i online upitnikom koji je bio distribuiran među širom publikom

korištenjem različitih kanala, online i offline platformi. Provedena je fokus grupa s 12 studenti_ca

ADU, ALU, Muzičke akademije i Filozofskog fakulteta. Istraživanje smo uslijed novonastalih

okolnosti proširili i s obzirom na geografsku zastupljenost i širu demografsku specifikaciju. U

suradnji s istraživačicama u tri susreta u fizičkom prostoru te dva sastanka na zoomu, osmišljen je i

oblikovan upitnik koji je 27.6. objavljen te se pritom i krenulo u intenzivnu oglašivačku kampanju i


distribuciju upitnika na različitim društvenim mrežama. Također se pristupilo i distribuciji putem

mreža i platformi kojih je Kurziv članica. Upitnik je bio dostupan do 29. kolovoza, analizi se

pristupilo u rujnu i listopadu, a rezultati su uz uvodni analitički tekst Martine Domladovac

objavljeni u prosincu. Uz objavu na stranicama Kulturpunkta, istraživanje je izravno poslano i na

mail adrese redakcija i kolega iz neprofitnih medija.

Neformalni susreti i radionički kružoci

Na poziv Osnovne škole "Ivan Meštrović" iz Zagreba održane su radionice s učenicima viših razreda

osnovne škole. Održani su susreti u veljači čime smo započeli rad na kurikulumu suvremene

umjetnosti i medijske pismenosti za osnovne škole. Ova radionica u dva susreta, obuhvaćala je

razgovor o medijima i kanalima informiranja koje koriste te vježbu pisanja vijesti s naglaskom na

razliku između informiranja i interpretacije. Učenici su dobili zadatak da odaberu fotografiju iz

galerije "Nova hrvatska fotografija" na Kulturpunktu i napišu osvrt, s naglaskom na opažanje i opis.

Na drugom susretu vježbao se urednički rad na tekstovima koje su napisali. Format radionica koji

provodimo sa srednjoškolcima, prilagodili smo mlađim učenicima. Online radionica medijske

pismenosti s učenicima Ekonomske škole Braća Radić u Đakovu održala se u studenom putem

platforme Zoom. Radionica pod vodstvom Martine Domladovac i Luje Parežanina provedena u

suradnji s Udruženjem za razvoj kulture – URK, uz sudjelovanje 21 učenika i učenice i prisustvo

predmetnih nastavnica. Program se sastojao od uvodnog konverzacijskog dijela te predavačkog i

analitičkog bloka, uz praktični rad za domaću zadaću. U prvom dijelu učenici su razgovarali o

svojim medijskim navikama i izvorima informiranja i odnosu prema informacijama na društvenim

mrežama. Razgovor je vođen s ciljem osvještavanja različitih tipova izvora informacija, kao i

različitih tipova medija i poslužio je kao osnova za predavački blok o strukturi medijskog sustava.

Posebna pažnja posvećena je pitanjima clickbaita i influencera kao bitnim značajkama suvremenog

medijskog polja. U finalnom dijelu radionice tematizirana je vijest kao medijski oblik – njezina

funkcija, struktura i osnovni elementi. Učenicima je potom za domaću zadaću po izboru ponuđeno

pisanje vijesti uz mentorske komentare, čemu se dobar dio polaznika i odazvao. Provedene

radionice pokrivaju vještine nužne za suvereno kretanje medijskim poljem i alate potrebne za

kritičko promišljanje društva kojeg su dio i načina na koje se u suvremenom društvu komunicira.

Korisnike uvodimo u osnovne konceptualne probleme i pitanja koja postavlja suvremena

umjetnost potičući ih na primjenu novostečenih znanja u interpretaciji reprezentativnih

suvremenoumjetničkih djela prilagođavajući se razini njihova znanja i razumijevanja predmetne

građe te im ih približavamo na što zanimljiviji način kako bi zaista i razumjeli ono s čim ih se želi

upoznati i što im se želi približiti.

Online panel o transformaciji korištenja medija

Kulturpunkt.hr pokrenut je kao neprofitni medij koji prati i predstavlja djelovanje nezavisne

kulturne scene i građanskih inicijativa civilnoga društva u Hrvatskoj te kritički analizira hrvatsku

https://www.kulturpunkt.hr/content/kultura-u-medijima-1


kulturnu svakodnevnicu. Usprkos izazovima portal ne samo da je uspio opstati, već je postao jedno

od nezaobilaznih mjesta informiranja o hrvatskoj nezavisnoj kulturnoj sceni te društvenom

angažmanu građanskih inicijativa, i jedan od malobrojnih medija kritičkog i analitičkog pristupa

kulturi i umjetnosti te prostor koji afirmira mlade autore. Stoga smo u 2020. povodom 15 godina

postojanja portala željeli u zadnjem kvartalu organizirati konferenciju namijenjenu kulturnim

radnicima, znanstvenicima, teoretičarima, kustosima i umjetnicima, članovima organizacija na

nezavisnoj kulturnoj sceni, nakladnicima neprofitnih medija, organizacijama ciivlnog društva, kao i

čitateljima portala Kulturpunkt. Zbog epidemioloških uvjeta konferenciju smo odlučili odgoditi do

nekih povoljnijih uvjeta, no s obzirom da je dijelom konferencije trebao biti i panel o transformaciji

korištenja medija s posebnim fokusom na format zvuka, taj smo panel realizirali kao podcast koji je

objavljen u prosincu. Kroz suvremeni radio, pristupe produkciji podcasta i različite zvučne forme

proveli su nas Kristina Tešija, Srđan Laterza i Pavlica Bajsić Brazzoduro. Radi veće dostupnosti,

podcast je transkribiran, prilagođen i objavljen u dva dijela i u pismenom obliku.

Kultura kritičkog slušanja

Zapostavljanje kulture slušanja, slaba dostupnost postojećih radijskih

sadržaja zvukovne umjetnosti i ukidanje ulaganja u zvukovne autorske

projekte doprinijelo je činjenici da Hrvatska kasni u prihvaćanju podcasta

kao značajnog medijskog i kulturnog sadržaja. Ovim smo projektom

doprinijeli jačanju i promociji ovog zapostavljenog medija i općenito

kulture slušanja.

Ciklusom Improvizacije čiji je autor Lujo Parežanin donosimo razgovore s autorima suvremene

klasične i eksperimentalne glazbe, popraćene izvedbama koje nastaju u trenutku snimanja. Audio

vodstva kroz radove suvremene umjetnosti, koja snima i uređuje Martina Kontošić, nismo

ograničili samo na kraće formate već neke od emisija produljili te zahvatili širi društveni kontekst.

Zvučni krajolici mladih autora mentorirala je audiodokumentaristica, novinarka i producentica

Ljubica Letinić čime je mlađem naraštaju otvorena mogućnost participacije u kulturnoj proizvodnji.

Suradnja je ostvarena sa splitskim community radijom KLFM na kojem Kulturpunktov podcast

gostuje u eteru dva puta mjesečno.

Ulaganje u dizajn vizualnog identiteta uz organsku promociju projekta bio je prilika mladim

autorima za promišljanje drugih medija te je potaknuo velik broj kvalitetnih prijava. Odabrano je

rješenje Klasje Habjan koje je ilustracijama i animacijama dalo prepoznatljiv vizualni identitet

projekta.

Vizual Klasje Habjan


Diskurzivni program realizirao se

kroz tri slušaonice u Showroomu

Galerije Nova i jednu na zoom

platformi. Nina Čalopek je uz

ekstreme Nove glazbe vodila

polaznike prema boljem slušnom

razumijevanju odnosa u glazbi

današnjice. Slušaonice Davorke

Begović obuhvatile su djela

glazbenica koje su svojim

pristupima promijenile načine na

koje percipiramo glazbu i zvučne

okoliše.

Slušaonice su okupile mlade ljude različitih obrazovnih i interesnih temelja otvarajući nove kanale

komunikacije. Prijevodi značajnih radova poput poglavlja iz knjige A. Luciera i teksta o

Acousmoniumu koji su korišteni na slušaonicama bila su dijelom Zimske čitanke kritičkog slušanja

koja je u vrijeme zimskih blagdana bila objavljena na portalu Kulturpunkt.

Čitanci smo pridodali i dva intervjua koja su proistekla iz podcast panela Transformacija medija -

zvuk. Kroz suvremeni radio, pristupe produkciji podcasta i različite zvučne forme proveli su nas

radijska novinarka Kristina Tešija, scenarist Srđan Laterza i autorica radiofonijskih djela Pavlica

Bajsić.

Program razvoja publike istovremeno je pružio vidljivost mlađim akterima nezavisne umjetničke

produkcije i utjecao na transfer znanja o suvremenim umjetničkim praksama na mlađe generacije,

čime je pridonio osiguravanju trajnije i stabilne baze publike za programe, projekte i inicijative

suvremenih kulturnih i umjetničkih praksi.

Suradnje i partnerski odnosi

Kurziv na pojedinim aktivnostima i segmentima svog djelovanja surađuje s partnerima iz polja

kulture (Multimedijalni institut, Kulturtreger, Što, kako i za koga / WHW, Udruženje za razvoj

kulture, Udruga bivših učenika ŠPUD, Restart, Drugo more) te aktivno sudjeluje u radu mreža

(Savez udruga Operacija grad, Savez udruga Klubtura, Kooperativa – regionalna platforma za

kulturu). Udruga surađuje s drugim organizacijama iz polja civilnog društva (Gong, Centar za

mirovne studije, Zelena akcija, Mreža mladih Hrvatske, Savez slijepih i slabovidnih, GOOD

inicijativa, Pravo na grad) na projektima usmjerenim na razvoj medijske pismenosti i neformalnog

obrazovanja, integraciju izbjeglica i migranata, poboljšanje položaja ranjivih skupina, zaštitu

Nina Čalopek Davorka Begović

https://www.kulturpunkt.hr/content/mijenja-se-nacin-na-koji-slusamo

https://www.kulturpunkt.hr/content/mijenja-se-nacin-na-koji-slusamo


ljudskih prava i podizanje demokratskih standarda, razvoj i promicanje modela sudioničkog

upravljanja te zaštitu zajedničkih i javnih dobara. Kao aktivna članica SU Operacija grad, udruga

sudjeluje u razvoju interkulturnog društvenog centra kroz aktivan angažman i realizaciju

programskih aktivnosti u sklopu platforme Upgrade koju čini desetak organizacija civilnog društva

iz različitih sektora djelovanja, poput ljudskih prava, ekologije, dobre ekonomije, kulture i mladih.

Spomenute suradnje realiziraju se kroz sve programske linije organizacije.

Na međusektorskom planu, organizacija pojedine aktivnosti, tematske cikluse i programske

smjernice ostvaruje u suradnji s obrazovnim institucijama i drugim institucijama u zemlji (Škola

primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb, Klasična gimnazija Zagreb, Institut za razvoj i

međunarodne odnose, Filozofski fakultet u Zagrebu, Akademija dramske umjetnosti, Fakultet

političkih znanosti). Cilj ovih suradnji jest razmjena znanja, jačanje kapaciteta te inovacije u

poljima djelovanja uključenih aktera, a suradnje se realiziraju prvenstveno kroz programske linije

EduLab i Kritika – jučer, danas, sutra. Na nacionalnoj razini, udruga je aktivna u Savezu udruga

Klubtura, participativnoj mreži više od 50 organizacija civilnog društva u kulturi, te je članica GOOD

inicijative, mreže koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska

prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav. Na regionalnoj razini članica je

Kooperative, platforme za kulturu koja broji 36 organizacija iz regije Zapadnog Balkana i EU. Kurziv

je 2017. godine pokrenuo neformalnu regionalnu platformu namijenjenu afirmaciji kritike s

partnerima iz Slovenije (SCCA-Ljubljana), Srbije (SEECult.org), Hrvatske (Kulturtreger) te Sjeverne

Makedonije (Kontrapunkt). Na međunarodnoj razini, članica smo mreže europskih časopisa u

kulturi Eurozine.

S partnerima iz Nizozemske (European Cultural Foundation), Španjolske (ZEMOS98), Poljske

(Krytyka Polityczna), Francuske (Les Têtes de l'Art) i Švedske (Fanzingo) sudjelujemo u

trogodišnjem projektu MediActivism: courageous young citizens test new ways to reclaim their

cities podržanog kroz program Erasmus +. Projekt je usmjeren radu s mladim medijskim

aktivistima i mogućnostima medijske prezentacije njihovih priča i iskustava o pravu na grad, a

projekt uključuje zagovaračke i izdavačke aktivnosti.

Kao partneri od prosinca 2018. sudjelujemo u projektu Svi za Pogon, Pogon za sve!, financiranog u

sklopu Europskog socijalnog fonda. Nositelj projekta je Savez udruga Operacija grad, a uz POGON

- Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, na projektu kao partneri sudjeluje i Grad

Zagreb. Projekt se provodio do 30. studenog 2020, a u sklopu projekta Kurziv je vodio javnu

kampanju s ciljem podizanja svijesti o važnosti i inovativnosti modela sudioničkog upravljanja

kulturnom infrastrukturom te produkciju publikacije o praksama sudioničkog upravljanja u gradu

Zagrebu.


Na temelju rezultata kampanje proizveli

smo publikaciju pod nazivom Trasiranje

puta novim modelima upravljanja:

uspjesi u limbu asimetričnih

partnerstava koja mapira razvoj

sudioničkog upravljanja u kulturi u

Republici Hrvatskoj, s naglaskom na

protekle dvije godine, te objavili studiju

slučaja autorskog i istraživačkog tima

Ane Žuvele, Hane Sirovice, Katarine

Pavić i Davora Miškovića pod nazivom

Praksa bez pravnog okvira, prvu takvog tematskog obuhvata, koja analizira različite modele

participativnog upravljanja u šest kulturnih centara grada Zagreba.

Od kolovoza 2020. godine s Udrugom za promicanje kultura Kulturtreger kao nositeljem provodimo

projekt I to je pitanje kulture? sufinanciranom iz Europskog socijalnog fonda kroz poziv Mediji

zajednice - potpora socijalnom uključivanju putem medija, faza I. Projekt traje do kolovoza 2022. i u

sklopu njega kapacitirat ćemo 30 novinara za rad s temama ranjivih i marginaliziranih skupina (mladi,

slijepi i slabovidni, siromašni, migranti, Romi), kroz tematske radonice, radionice istraživačkog

novinarstva i produkciju 174 jedinice sadržaja na portalima Booksa.hr i Kulturpunkt.hr.

Od kraja listopada 2020. partneri smo na dva projekta u sklopu ESF natječaja Tematske mreže za

društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta

rada: Medijsko obrazovanje je važno.MOV (nositelj Gong, a partneri Institut za razvoj i

međunarodne odnose, Pragma, TELECENTAR, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu,

Bacači sjenki, Dječja osječka kreativna kućica DOKKICA, Info zona Split, Centar za kulturu Zlatna

vrata, Fakultet elektrotehnike i računarstva), te Nova javna kultura i prostori društvenosti (nositelj

SU Klubtura i partneri Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Savez udruga KAoperativa,

Platforma Doma mladih, Art radionica Lazareti, Savez udruga Molekula, Savez udruga Rojca, Savez

udruga Operacija grad, Platforma za Društveni centar Čakovec, Drugo more).

O studenog 2020. partneri smo na dva suradnička projekta koja se financiraju iz Fonda solidarnosti

Europske kulturne fondacije. Projekt Community, Culture, City: Collectively Transforming the New

Normal bavi se pitanjima preosmišljavanja funkcije grada nakon potresa i pandemije, a realizira se

u partnerstvu sa SU Klubtura, SU Operacija grad i organizacijom Pravo na grad. Projekt udruge

Što, kako i za koga/WHW, Communities of Learning, Bridging the Gap of Isolation bavi se

inkluzivnom ulogom obrazovanja i umjetnosti, preispitujući budućnost prekogranične europske

suradnje, uz partnere Galeriju Miroslav Kraljević, State of Concept iz Atene, Bulegoa iz Bilbaoa,

Can Altay iz Istanbula i platformu Parrhesiades iz Londona.


U 2020. intenzivno smo radili na razvoju i povećanju prihoda od samoprihodovanja kroz provedbu

kampanja, medijska pokroviteljstva te razvoj oglašivačke djelatnosti.

Programe udruge u 2020. godini podržavali su Zaklada Kultura nova, Ministarstvo kulture

Republike Hrvatske i Grad Zagreb te kroz partnerske projekte i Europska unija iz Europskog

socijalnog fonda.

Rad portala Kulturpunkt.hr u 2018. podržavali su: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Grad

Zagreb; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih

medija (AEM).

Documents

Izvještaj o radu za 2020. godinu - kulturpunkt