izvješće o održivosti 2013. - INA

G R U P A

izvješće o održivosti 2013.

zaštita zdravlja i

sigurnost i ljudski kapital

ekonomska održivost

godišnji pregled

sadržaj

58 Zaštita zdravlja i sigurnost 63 Pismo izvršnog direktora Poslovne funkcije korporativnog centra 66 Razvoj ljudskog kapitala 71 Obuka i obrazovanje

profil ina grupe

klimatske promjene

i zaštita okoliša

28 Profil INA Grupe 30 Nagrade i priznanja 31 Misija, vizija i temeljne vrijednosti 31 Politika zaštite zdravlja, sigurnosti na radu i okoliša INA Grupe 32 Parametri izvješća i materijalnost 34 Korporativno upravljanje 40 Etično poslovanje i usklađenost

4 Pismo predsjednika Uprave 8 Ključni utjecaji, rizici i prilike 11 Realizacija ciljeva održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša INA Grupe za 2013. 13 Ključni pokazatelji uspješnosti zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša INA Grupe za 2014. 14 Strateški ciljevi održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša INA Grupe za period od 2014. do 2016. 15 INA u brojkama

42 Pismo direktorice Sektora održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša 44 Klimatske promjene i energetska učinkovitost 48 Materijali 50 Vode 52 Emisije u zrak 53 Bioraznolikost 54 Izlijevanja 54 Otpad 56 Naknade za zaštitu zdravlja, sigurnost i okoliš i ulaganja u zaštitu okoliša

94 Nezavisna ocjena I 96 Nezavisna ocjena II 98 Sadržaj prema GRI G3.1 i O&G SS i UN GC100 Rječnik kratica

go

diš

nji

pr

egle

dp

ro

fil

ina

gr

up

eo

dn

osi

sa

za

jed

nic

om

i d

ru

štve

na

ula

ga

nja

Rafinerija nafte Sisak

klim

atsk

e p

ro

mje

ne

i z

ašt

ita

oko

liša

kupci i odgovornost

za proizvod

76 Odgovornost za proizvod 79 Odnos prema kupcima 80 Praćenje zadovoljstva potrošaća i kupaca 81 Odgovorno oglašavanje

odnosi sa zajednicom i društvena

ulaganja

84 Ulaganja u zajednicu 87 INA klub volontera

92 Ekonomska održivost

za

štit

a z

dr

avlj

a i

sig

ur

no

st

i lju

dsk

i ka

pit

al

eko

no

msk

a

od

rž

ivo

st

Cijenjeni dionici,

raduje me što vam mogu predstaviti Inino nefinancijsko izvješće za 2013. godinu. U njemu ćete pronaći podatke o okolišnim, društvenim i ekonomskim učincima poslovanja kompanija INA Grupe u protekloj godini.Unatoč brojnim izazovima i dugotrajnoj gospodarskoj krizi, INA Grupa je sa svojih 13.460 zaposlenih i u 2013. jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, uz ostvarenu neto dobit od 953 milijuna kuna (171,74 mil USD) bez jednokratnih stavki.Svjesni smo utjecaja koji imamo na okoliš i društvo. Održivi razvoj, briga za okoliš, gospodarstvo i zajednice u kojima djelujemo utkani su u naše svakodnevno poslovanje. S tih pozicija želimo doprinijeti povećanju zajedničke vrijednosti, a ujedno izbjeći mogući negativan utjecaj.U 2013. godini pokrenuli smo niz investicijskih projekata, projekt Međimurje, zatvaranje „Blow down” sustava kako bi se dodatno smanjila emisija sumporovodika te projekt zamjene koksnih komora u Rafineriji nafte Sisak. Usmjereni smo na domaće projekte, nastavak projekta primjene tercijarnih metoda povećanja iscrpka nafte (Enhanced Oil Recovery, EOR), istraživanja i pripremu novih istražnih bušotina, a svakako smo ponosni na kontinuirani rad na poboljšanju sustava u svrhu zaštite okoliša. S ciljem povećanja energetske učinkovitosti, smanjili smo potrošnju energije i time posljedično ostvarili smanjenje emisija ugljikovog dioksida u okoliš.

pismo predsjednika uprave

4

Još od 2010. godine intenzivno se radi na modernizaciji maloprodajne mreže kroz značajne investicije koje su dosegle iznos od gotovo 450 milijuna kuna (81,1 mil USD), a u 2013. godini pokrenut je i projekt „Energija za budućnost“ u sklopu kojeg će u Zagrebu (benzinska postaja Stupnik - istok) biti izgrađena prva energetski održiva benzinska postaja.Potaknuti idejom stvaranja zelenijeg društva, društva koje brine o održivom razvoju, krajem 2013. godine po prvi smo puta organizirali „INA - Zeleni forum“. Tema skupa, na kojem su sudjelovali Inini stručnjaci, predstavnici lokalne i akademske zajednice te stručnih udruženja, bila je održivi razvoj te sigurnosni i okolišni aspekti projekta Poboljšanog crpljenja nafte (EOR).INA je još 2007. godine postala potpisnica UN Global Compacta, najveće svjetske inicijative održivog poslovanja, čime smo se obvezali ulagati napore u promicanje ljudskih i radnih prava, zaštitu okoliša i borbu protiv korupcije. U skladu s tim određenjem, svake godine želimo podići razinu odgovornosti u svakodnevnom poslovanju i time, vlastitim primjerom, pozitivno utjecati na naše partnere i dobavljače.Za uspješnost realiziranih projekata prvenstveno su zaslužni zaposlenici INA Grupe. Kontinuirano radimo na unapređenju zaštite zdravlja i sigurnosti naših zaposlenika. Kampanjom „Temeljna pravila sigurnosti“ educirali smo zaposlenike, kao i ugovarače i podugovarače, o deset temeljnih pravila sigurnosti, definiranih temeljem statistika o ozljedama na radu. Pomagati zajednicu u kojoj djelujemo jedan je od osnovnih postulata našega društveno odgovornog poslovanja. Uz odgovornost, tu je i želja da doprinosimo društvu koje svojim resursima sudjeluje u našem uspjehu. U protekloj godini pružili smo potporu nizu kvalitetnih projekata u segmentima kulture, sporta, zaštite okoliša i znanosti. Organizirali smo niz humanitarnih akcija kojima samo pokazali da smo socijalno osjetljiva i odgovorna kompanija. Ponosni smo na naše zaposlenike koji su u potpunosti prihvatili korporativnu kulturu i koji su spremni uložiti svoju energiju, slobodno vrijeme, puno truda, znanja i vještina kako bi pomogli razvoju lokalnih zajednica u kojima poslujemo. Njihov angažman posebno je vidljiv kroz djelovanje Ininog Kluba volontera koji je osnovan još 2011. godine i u sklopu kojeg je do danas organiziran niz uspješnih volonterskih akcija. INA, društveno odgovorna kompanija, koja će ove godine „zapaliti pedeset svjećica na torti“, svojim će radom i u 2014. godini nastaviti doprinositi gospodarskom razvoju Republike Hrvatske i boljem životu svih nas.

Zoltán Áldottpredsjednik Uprave

pis

mo

pr

edsj

edn

ika

u

pr

ave

izvješće o održivosti 2013.4 5

uvod

Platforma Ivana-KPlatforma IVANA A

Kao vodeća energetska tvrtka i jedna od najvećih kompanija u Hrvatskoj, INA je posvećena održivom razvoju i transparentnom poslovanju. Održivi razvoj u INA Grupi predstavlja trajno opredjeljenje za uravnoteženu integraciju dugoročnih gospodarskih, ekoloških i društvenih čimbenika u svakodnevno poslovanje, s ciljem povećanja dugoročne vrijednosti za sve dionike i očuvanja “dozvole za rad”. INA je potpisnik Globalnog ugovora Ujedinjenih naroda (UN Global Compact) te se zalaže za promicanje i potporu 10 načela Global Compacta u području ljudskih prava, radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije.

Aktivnosti održivog razvoja u INA Grupi koordinira Sektor održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša. Održivi razvoj je ugrađen u aktivnosti i odgovornosti zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša i organizaciju održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u segmentima djelatnosti/kompanijama INA Grupe. Koordinacijska Radna grupa za održivi razvoj nastavlja svoj rad radi osiguranja uključenosti svih relevantnih organizacijskih jedinica i kompanija INA Grupe u održivi razvoj. Osim toga, Savjet za održivi razvoj, koordinacijsko tijelo osnovano 2012., sudjeluje u internoj i eksternoj komunikaciji o pitanjima povezanim s održivim razvojem, analizira podatke o održivosti i informacije dobivene od vanjskih ocjenjivača te podržava, provjerava i nadzire izvještavanje o održivosti na razini INA Grupe.

Smjernice za održivi razvoj, dokument koji daje pregled upravljačke strukture i načina upravljanja pitanjima održivog razvoja, osim u INA, d.d., u 2013. godini implementirane su i u većim društvima INA Grupe. Prve revizije implementacije Smjernica za održivi razvoj provedene su u segmentima djelatnosti Trgovina na malo i Istraživanje i proizvodnja nafte i plina. Izvješće o održivosti INA Grupe za 2013. godinu objavljeno je kao osamnaesto nefinancijsko godišnje izvješće, koje pokriva širok spektar ekonomskog, okolišnog i socijalnog utjecaja INA, d.d. i njenih ovisnih društava na interesno-utjecajne skupine.

Krajem 2012. godine usvojen je novi Etički kodeks INA Grupe, a u 2013. su svi radnici informirani o njemu kroz prezentacije njihovih rukovoditelja i tiskane brošure. Kodeks se temelji na poštivanju temeljnih ljudskih prava i etičkih načela poštenja, iskrenosti, povjerenja, poštovanja, humanosti, tolerancije i odgovornosti. Etičko povjerenstvo, na čelu s vanjskim, nezavisnim stručnjakom, uspostavljeno je od 2010. godine.Treći put za redom, INA je sudjelovala u Indeksu DOP-a (društveno odgovornog poslovanja), godišnjoj komparativnoj procjeni najuspješnijih hrvatskih tvrtki, s obzirom na njihovu odgovornost i primjenu načela održivog razvoja. Ocjenjuje se djelovanje poduzeća u šest osnovnih područja: ekonomska održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju, radna okolina, zaštita okoliša, tržišni odnosi i odnosi sa zajednicom. INA svake godine postiže sve bolje rezultate i u velikom broju područja postigla je maksimalne vrijednosti te je jedna od najbolje ocijenjenih velikih kompanija u hrvatskom Indeksu DOP-a.


INA je kao proizvođač, prerađivač i dobavljač naftnih derivata i plina utjecajan sudionik energetskog tržišta u Hrvatskoj i regiji. U ukupnoj prodaji naftnih derivata u Hrvatskoj, INA ima vodeću poziciju. U 2013. godini INA Grupa je ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 27.444 milijuna kuna (4.81 milijuna USD). Kao jedini proizvođač i vodeći distributer goriva u Hrvatskoj, INA je ključni nositelj programa plasmana goriva s bio komponentom u prijevozu u Republici Hrvatskoj, čime znatno doprinosi ispunjavanju obveza i ciljeva na koje se Hrvatska, kao članica EU, obvezala na području uporabe i promicanja obnovljivih izvora energije. INA je ostvarila svoju obvezu sukladno Nacionalnom akcijskom planu za biogoriva i plasirala na tržište biogoriva prema cilju za 2013. godinu.

U širem gospodarskom kontekstu, INA Grupa svojim financijskim rezultatima bitno pridonosi gospodarstvu, a zapošljavanjem 13.460 radnika osigurava egzistenciju velikom broju građana.

Inine poslovne aktivnosti u skladu su s hrvatskim propisima i s direktivama Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja. INA Grupa kontinuirano prati financijske (robni, tečajni i kamatni rizik) i nefinancijske rizike. Politika upravljanja i zaštite od rizika INA Grupe pruža okvir unutar kojeg INA i konsolidirana ovisna društva upravljaju svojim robnim, tečajnim i rizikom promjene kamatnih stopa na prihvatljivoj razini, omogućavajući postizanje strateških ciljeva, uz zaštitu buduće financijske stabilnosti i fleksibilnosti tvrtke.Osnovne djelatnosti Grupe, istraživanje i proizvodnja nafte i plina, rafinerijska prerada, proizvodnja i distribucija derivata, po svojoj prirodi mogu imati učinak na okoliš, u smislu ispuštanja tvari u tlo, vodu i zrak. Grupa, sukladno zakonima i obvezama koje iz njih proizlaze, uredno bilježe, prate i izvješćuju o ispuštanjima u okoliš. Za sva ispuštanja Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaćaju se propisane naknade za emisije u zrak i naknade za opterećivanje okoliša otpadom, a Hrvatskim vodama propisane vodne naknade, u skladu s načelom „onečišćivač plaća“. Učinke tih djelatnosti na okoliš kontroliraju lokalne uprave i državna tijela koja se bave zaštitom okoliša.

uskla ivanje poslovanja s eu regulativom iz podruČja zaštite okoliša

Usklađenje poslovanja INA d.d. sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša

Zakonom o zaštiti okoliša (NN 080/2013) i Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/2008) u hrvatsko zakonodavstvo prenesene su odredbe Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja). Direktiva zahtijeva ishođenje okolišne dozvole za obavljanje određenih aktivnosti i primjenu najboljih raspoloživih tehnika (NRT), kojima se postiže visoki stupanj zaštite okoliša u cjelini (zaštita zraka, vode, tla, zaštita od buke, gospodarenje otpadom, energetska učinkovitost). Okolišnom dozvolom reguliraju se uvjeti pod kojima postrojenje može raditi, što podrazumijeva sve potrebne mjere u cilju usklađivanja rada rafinerijskih procesa s NRT, kao i definirane rokove za završetak svih projekata. Budući da usklađivanje s NRT zahtijeva vrijeme i značajna financijska ulaganja, INA d.d. je za svoje rafinerije u Sisku i Rijeci u predpristupnim pregovorima RH s EU ishodila prijelazno razdoblje za postizanje potpune usklađenosti, do 31. prosinca 2017. godine. Tijekom 2013. godine Zahtjevi za ishođenje okolišnih dozvola i Tehničko – tehnološka rješenja za četiri Inina postrojenja (Objekti frakcionacije Ivanić grad (OFIG), Objekti prerade plina Molve (OPPM), Rafinerija nafte Sisak (RNS), Rafinerija nafte Rijeka (RNR) poslana su nadležnim tijelima na mišljenje i utvrđivanje uvjeta za postrojenja. Uspješno su provedene javne rasprave za RNS, OFIG i OPPM te su za ta postrojenja tijekom 2013., putem ovlaštenog predstavnika, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode dostavljeni Uvjeti okoliša i Knjige objedinjenih uvjeta, koji čine sastavni dio Rješenja o okolišnoj dozvoli. Jedan je od značajnijih projekata, koji je fizički završen 2013., izgradnja novih rekompresijskih stanica na bakljama u Rafineriji nafte Sisak čime će se u potpunosti ukloniti kontinuirano spaljivanje plinova na bakljama, a obradom rafinerijskih plinova na postrojenju za desulfurizaciju smanjit će se emisije sumporovodika i sumpornog dioksida u zrak. Kako su postrojenja RNS trenutno u planiranoj obustavi zbog remonta, probni rad rekompresijskih stanica planira se zajedno s ponovnim pokretanjem postrojenja, koje se očekuje u srpnju 2014.

kljuČni utjecaji, rizici i prilike

Usklađenje poslovanja INA, d.d. sa zakonodavstvom u području emisija stakleničkih plinovaEuropski sustav trgovanja emisijskim jedinicama (eng. European Union Emissions Trading Scheme, EU ETS) jedan je od temeljnih mehanizma Europske unije u borbi protiv klimatskih promjena s ciljem izvršenja obveza preuzetih Kyotskim protokolom. Unutar Sustava, dio emisijskih jedinica (jedna emisijska jedinica = 1 t CO2 eq) postrojenja dobivaju besplatno te im one služe za „pokrivanje“ emisija iz prethodne godine. Ukoliko postrojenje ima manjak emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije, ostatak kupuje na tržištu putem dražbi.Od 1. siječnja 2013. godine Rafinerija nafte Rijeka, Rafinerija nafte Sisak, objekti frakcionacije Ivanić Grad i objekti prerade plina Molve dio su sustava. U veljači 2013. Agenciji za zaštitu okoliša dostavljeni su zahtjevi za otvaranje četiri računa (po jedan za svako postrojenje) u Registru Unije preko kojeg se obavljaju transakcije emisijskim jedinicama. Godišnja izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja dostavljena su Agenciji za zaštitu okoliša, sukladno važećim propisima u ožujku. Europska Komisija objavila je novi obrazac Planova praćenja emisija stakleničkih plinova te su Inina postrojenja svoje Planove dostavila Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u kolovozu 2013.

Usklađenje poslovanja INA, d.d. sa zakonskom regulativom u domeni zaštite zraka 1. siječnja 2016. godine za postojeća postrojenja na snagu stupaju puno strože granične vrijednosti emisija (GVE), koje propisuje Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED). Odredbe ove direktive prenesene su u nacionalno zakonodavstvo Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak (NN 117/12). Usklađivanje emisija iz velikih uređaja za loženje s trenutno propisanim GVE, INA je zadovoljila dovođenjem prirodnog plina kao energenta na ta ložišta. U siječnju 2013. rafinerije nafte Sisak i Rijeka predale su Zahtjev za uključivanjem svojih postojećih velikih uređaja za loženje u Prijelazni nacionalni plan (PNP). Uređaji za loženje koji su uključeni u PNP, u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2020. godine, mogu biti izuzeti od obveze poštivanja strožih GVE, ukoliko ispunjavaju određene uvjete propisane Uredbom. Tijekom lipnja 2013. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je PNP dostavilo Europskoj komisiji na usvajanje. Vezano za usklađivanje s tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih organskih spojeva (HOS) koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina, sa zakonskim zahtjevima usklađena je cjelokupna Inina maloprodajna mreža kao i autopunilište u Rafineriji nafte Sisak (VOC I). Do 31. prosinca

2018. svaka postojeća benzinska postaja s protokom većim od 3.000 m3 godišnje mora biti opremljena drugom fazom sustava za povrat benzinskih para (VOC II). Na tim benzinskim postajama INA je već ugradila takav sustav ili je benzinska postaja planirana za kapitalnu rekonstrukciju.

Usklađenje poslovanja INA, d.d. s REACH regulativomU skladu s hrvatskim Zakonom o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, INA, d.d. je prije predviđenih rokova, registrirala tvari sukladno Uredbi REACH i notifikaciju sukladno Uredbi o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa EZ br. 1272/2008, odnosno skraćeno CLP Uredbi.Predregistracijski period završio je 31. prosinca 2013. Rok za registraciju tvari koje se proizvode u količini većoj od 100 t/god., koje imaju CMR (karcinogena, mutagena ili toksična za reprodukciju) svojstva ili su vrlo otrovne za organizme koji žive u vodi (H 410) je 30. lipanj 2014. Rok za registraciju svih tvari koje se proizvode u manjim količinama (1-100 t/god) je 31. svibanj 2018.Tijekom 2013. godine INA REACH tim prikupio je podatke za ukupno 14 registracijskih dosjea za 9 tvari i 5 internih (neprevezenih) izoliranih intermedijera koji su podneseni Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA). Osim registracije, obavljena je i notifikacija sukladno CLP Uredbi za 8 tvari koje su izuzete iz obveze registracije.Za 18 tvari (14 tvari i 4 prevezena izolirana intermedijera) koje je INA, d.d izvozila na teritorij Europske unije prije pristupanja Republike Hrvatske EU, obavljen je prijenos prava s MOL Plc. na INA, d.d. budući da INA, d.d. nije bila članica Europske unije. Tvrtke koje su proizvodile i izvozile tvari na teritorij EU, a nisu bile članice EU 2010. godine, trebale su imati imenovanog Jedinstvenog zastupnika koji će registrirati tvari u njihovo ime. Za INA, d.d. je imenovani Jedinstveni zastupnik bio MOL, Plc. Registracijski dosjei tih tvari registriranih 2010. godine ponovno su podneseni zbog nadopune najnovijim podacima. Nakon uspješno obavljene registracije sukladno Uredbi REACH i notifikacije sukladno Uredbi CLP, ostvaren je cilj da INA, d.d. može proizvoditi, skladištiti, upotrebljavati i stavljati na tržište proizvode na području Europske unije.

Rezerviranja u zaštiti okoliša

d


go

diš

nji

pr

egle

d

Okolišne obveze su obveze tvrtke za sanaciju onečišćenja uzrokovanih njenim aktivnostima. Mogu se podijeliti u dvije kategorije: rezerviranja za zaštitu okoliša i potencijalne (nepredviđene) obveze. Proračun rezerviranja za zaštitu okoliša odnosi se na preliminarne istražne radove, pročišćavanje podzemne vode, uklanjanje otpada nastalog prošlim aktivnostima na lokaciji te na sanacijske radove koji su u tijeku. S 31. prosincem 2013. u poslovnim knjigama INA, d.d. rezerviranja za zaštitu okoliša iznosila su 304 milijuna kuna (54,78 mil USD), a za INA Grupu taj iznos je 318 milijuna kuna (57,30 mil USD). Potencijalne (nepredviđene) obveze na razini INA Grupe procijenjene su u iznosu od 651 milijun kuna (117,32 mil USD), a na razini INA, d.d. u iznosu od 438 milijun kuna (78,93 mil USD). Ovi iznosi nisu evidentirani, jer je vrijeme nastanka događaja nesigurno i nema dokazanog onečišćenja. Dio nepredviđenih obveza može postati rezerviranje pomicanjem vremenskog okvira ili donošenjem odluke o promjeni poslovne strategije.

Cilj RezultatStupanj

realizacije cilja (0-4)

KONTROLA - PROmICANjE KULTURE ZZSO I djELOTvORNIjEg UPRAvLjAčKOg OKvIRA

Poboljšanje uključenosti dionika

INA Zeleni forum održan je u Ivanić Gradu, gdje se realizira jedan od važnijih Ininih projekata, EOR projekt. Naglasak Foruma bio je na poslovanju na principima održivog razvoja, koje uključuje zaštitu okoliša, zaštitu zdravlja i sigurnost, društveno odgovorno poslovanje, odnosno brigu o ljudima i odnose s lokalnim zajednicama i društvom u cjelini.

4

Priprema, sudjelovanje i podrška u radu Odbora za održivi razvoj

Odbor za održivi razvoj formalno je osnovan, iako još nije bilo službenih sjednica. O statusu akcija održivog razvoja kvartalno se raspravlja na Odboru izvršnih direktora. 3

Upravljanje zahtjevima ZZSO u procesima ugovaranja i nabave usluga bit će u potpunosti uvedeno u društva INA Grupu

Upravljanje zahtjevima ZZSO u procesima ugovaranja i nabave usluga uvedeno je u većinu društava INA Grupe. Kako bi se osiguralo kontinuirano unaprjeđenje standarda sigurnosti s ciljem osiguranja sigurne okoline za sve svoje zaposlenike, ali i zaposlenike svih naših dobavljača, kreiran je Dodatak zaštite zdravlja sigurnosti i okoliša (ZZSO Dodatak). ZZSO Dodatak je sastavni dio ugovora te propisuje minimalne zahtjeve i očekivanja ZZSO članica INA Grupe prema dobavljačima, koji se moraju poštivati prilikom pružanja usluga/izvođenja radova za članicu INA Grupe. U zadnjem kvartalu 2013. godine organizirani su forumi na kojima su detaljnije predstavljena očekivanja iz područja upravljanja zaštitom zdravlja, sigurnošću i okolišem (ZZSO) INA Grupe.U 2013 je implementiran pretkvalifikacijski sustav, evidencija radnih sati izvođača radova te edukacija radnika izvođača radova o temeljnim pravilima sigurnosti. Dokument je u fazi revizije i uvođenja u društvu INA Maziva i CROSCO.

3

U cilju zadovoljenja potreba poslovanja i osiguranja primjene, revidirat će se i ponovno definirati ZZSO regulatorni okvir INA Grupe

INA će prema planu revidirati postojeći sustav do 1. 11. 2014. Poboljšani sustav obuhvaća i 14 elemenata upravljanja sigurnošću procesa (PSM) te povezuje sustav s elementima sustava ISO 14001 i OHSAS 18001.

2

SvIjEST - UKLjUčIvANjE ZAPOSLENIKA I UgOvARAčA

Bez smrtnih slučajeva koji su posljedica ozljede na radu (zaposlenici, ugovarači, treće strane)

U 2013. nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj Ininih zaposlenika, međutim evidentiran je jedan smrtni slučaj izvođača u prometu, te jedan smrtni slučaj treće strane, odnosno slučajnog sudionika u prometu.

2

Postići da učestalost ozljeda na radu s izgubljenim radnim vremenom (LTIF) na razini INA Grupe nije veća od 1,8 i da je učestalost svih izvješća o profesionalnim bolestima (TROIF) jednaka nuli

U 2013. godini učestalost ozljeda na radu s izgubljenim radnim vremenom iznosila je 1,7, a učestalost svih izvješća o profesionalnim bolestima (TROIF) 0. 4

Učestalost prometnih nesreća (RAR) na razini INA Grupe ne smije prijeći 2,5

Učestalost prometnih nesreća (RAR) na razini INA Grupe iznosila je 1,9, tako da je ovaj cilj u potpunosti ostvaren. 4

Za podizanje ZZSO svijesti zaposlenika i ugovarača primijenit će se odgovarajući alati (mehanizmi)

Kampanja Temeljna pravila sigurnosti provedena je u cijeloj INA Grupi radi upoznavanja zaposlenika s „10 pravila koja spašavaju život” i jačanja kulture sigurnosti na radu. Temeljna pravila sigurnosti uvedena su kao dio Ininog trajnog opredjeljenja za stvaranje sigurne radne okoline. U 2013 god. s Temeljnim pravilima sigurnosti upoznato je 10.936 zaposlenika INA Grupe te je održano 13 Foruma kojima je prisustvovala 101 tvrtka koja surađuje s društvima INA Grupe. Izvođači radova ne mogu započeti s izvođenjem radova prije nego prođu edukaciju o Temeljnim pravilima sigurnosti.

4

realizacija ciljeva or i zzso ina grupe za 2013. godinu

Rafinerija nafte Sisak


go

diš

nji

pr

egle

d

RIZIK - OdRžANjE OPERATIvNE IZvRSNOSTI

Procjene rizika bit će revidirane, neusklađenosti sa standardima utvrđene i plan kontrole razvijen

Procjene požarne ugroženosti, izvješća o sigurnosti i procjene ugroženosti iz zaštite i spašavanja u fazi su izrade ili revizije, u skladu sa zakonskim rokovima.U 2013. godini ažurirana je dokumentacija procesa za tri postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka te za njih izrađena procjena rizika po HAZOP (HAZard And OPerability) metodi. Analize rizika nastavit će se u 2014. godini prema planu.

3

Upravljanje sigurnošću procesa (PSM), druga faza, uspostavit će se u SD Rafinerije i marketing i SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina u INA, d.d.

Definirani su okviri uspostave i poboljšanja PSM sustava, kao osnovica za uvođenje sustava tijekom 2014. godine. Formirana je PSM koordinacija Ine, analiza usklađenosti, održani su PSM treninzi i definirani su prioriteti i plan PSM aktivnosti za pojedine djelatnosti.

2

Provest će se niz ZZSO osposobljavanja zaposlenika, ne manje od 80% ukupnih potreba

Provedeno je osposobljavanje preko 80% zaposlenika za rad na siguran način 4

Stručnost i sposobnost odaziva vatrogasnih postrojbi društava INA Grupe razvit će se na način da se zadovolje zakonska usklađenost, i najbolja praksa u području vatrogastva u naftnoj industriji.

U Százhalombatti je za 156 Ininih vatrogasaca održan Trening JOIFF, prema standardima te međunarodne organizacije za upravljanje industrijskim rizicima. Rekategorizacijom i pravnim usklađivanjem u tri Inine vatrogasne postrojbe (Sisak, Rijeka Urinj i Molve) omogućeno je ugovoranje vanjskih vatrogasaca i smanjenje troškova.

4

OKOLIŠ

Uspostavit će se platforma za trgovanje emisijskim jedinicama CO2

Od 1. siječnja 2013. godine Rafinerija nafte Rijeka, Rafinerija nafte Sisak, Objekti frakcionacije Ivanić Grad i Objekti prerade plina Molve dio su Sustava trgovanja emisijskim jedinicama. U veljači su Agenciji za zaštitu okoliša dostavljeni zahtjevi za otvaranje četiri računa (po jedan za svako postrojenje) u Registru Unije preko kojeg se obavljaju transakcije emisijskim jedinicama. Godišnja izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja dostavljena su Agenciji za zaštitu okoliša sukladno važećim propisima u ožujku. Europska komisija objavila je novi obrazac Planova praćenja emisija stakleničkih plinova te su Inina postrojenja svoje Planove dostavila Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u kolovozu.

4

Sve INA, d.d. tvari bit će registrirane u skladu s uredbom REACH, nakon ulaska RH u EU i notificirane u skladu s Uredbom CLP

Tijekom 2013. godine INA REACH tim prikupio je podatke za ukupno 14 registracijskih dosjea, koji su podneseni Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA). Osim registracije, obavljena je i notifikacija sukladno CLP Uredbi za 8 tvari koje su izuzete iz obveze registracije.Za 18 tvari (14 tvari i 4 intermedijera) koje je INA, d.d izvozila na teritorij Europske unije prije pristupanja Republike Hrvatske EU, obavljen je prijenos prava s MOL Plc. na INA, d.d. jer INA, d.d. nije bila članica Europske unije. Tvrtke koje su proizvodile i izvozile tvari na teritorij EU, a nisu bile članice EU 2010. godine trebale su imati imenovanog Jedinstvenog zastupnika koji će registrirati tvari u njihovo ime. Za INA, d.d. imenovani Jedinstveni zastupnik bio je MOL, Plc.

4

Gospodarenje otpadom bit će razvijeno kao interno rješenje na najvišoj mogućoj razini

U 2013. godini, STSI d.o.o. započeo je aktivnosti za razvoj sustava gospodarenja otpadom za potrebe INA Grupe. Trenutno, STSI d.o.o. obavlja dio djelatnosti vezanih uz gospodarenje otpadom (mehanička i kemijska čišćenja, prijevoz otpada i manipulaciju, kondicioniranje i fizikalna obrada opasnog otpada i privremeno skladištenje otpada u Moslavačkoj Gračenici). Nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, na snagu je stupio novi zakonski okvir za gospodarenje otpadom, te je STSI d.o.o. podnio zahtjev za novom, proširenom dozvolom za obradu otpada (uključujući i nove metode poput solidifikacije, stabilizacije i bioremedijacije). U 2014. godini provest će se 7 audita sustava gospodarenja otpadom, kako bi se osigurali potrebni podaci za reviziju strategije gospodarenja otpadom u INA, d.d.

2

Realizacija ekonomskih ciljeva INA Grupe detaljnije je opisana u Godišnjem izvješću, koje se može naći na Ininoj web stranici.

kljuČni pokazatelji uspješnosti zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša ina grupe za 2014. godinu

Pokazatelj Plan za 2014. god.

Smrtni slučajevi – INA Grupa i ugovarači 0

LTIF* (INA Grupa) 1,6

LTIF* (INA Grupa i izvođači) 1,7

Stopa ukupno prijavljenih ozljeda (TRIR) – INA Grupa 2,6

Stopa ukupno prijavljenih ozljeda (TRIR) – INA Grupa i Izvođači 2,9

Izljevi ( broj izljeva iznad 1 m3 ) - INA Grupa 8

Procesni događaj** (T1+T2) – INA Grupa 21

Stopa procesnog događaja (PSER (T1+T2)) - INA Grupa 2,4

Stopa prometnih nesreća (RAR) 1,5

CO2 intenzitet rafinerije (t CO2/kt CWT) – pokazatelj CO2 učinkovitosti rafinerije (RN Rijeka) 40,44

Stopa istraživanja incidenta s visokim posljedicama i visokim potencijalom – INA Grupa i Izvođači 100%

Stopa zatvorenih akcija preporučenih ZZSO obavijestima - INA Grupa 100%

Stopa završetka programa sanacije (remedijacija) 71%

Implementacija akcijskog plana ZZSO-a 100%

* LTIF - učestalost ozljeda na radu s izgubljenim radnim vremenom** Procesni događaj (T1+T2) - incident u postrojenju koji rezultira definiranim posljedicama *** PSER (Process Safety Event Rate) - učestalost T1+T2 incidenata u postrojenju Istraživanje i proizvodnja


ciljevi zaštite zdravlja i sigurnosti

Postići nula incidenata (tehnologija/ljudi)• Program temeljnih pravila sigurnosti• Poboljšanje procesa i dokumentacije vezane uz tehnološke procese• Poboljšanje sustava upravljanja rizicima • Programi zaštite od pada s visine, izoliranja energije, zaštite od

opasnih plinova i rada u zatvorenom prostoru, rada na osamljenim pozicijama, programi za prevenciju ozljeda nastalih pokliznućem i padovima na istoj razini

• Uvođenje elektronske dozvole za rad („e-PTW“)• Poboljšanje spremnosti na odaziv za vatrogasne intervencijejačanje sigurnosti pogona (objekti)• Poboljšanje upravljanja sigurnošću procesa (Informacije o

sigurnosnim postavkama procesa (PSI), Upravljanje promjenama (MoC), Sigurnosni pregled prije puštanja postrojenja u rad (PSSR), Osiguranje kvalitete (QA), Analiza opasnosti procesa (PHA), Poboljšanje mehaničkog integriteta (MI))

Poboljšanje upravljanja izvođačima radova (ljudi)• Ažuriranje pravilnika upravljanja ZZSO zahtjeva vanjskih izvođača

radova• Uvođenje međunarodne sheme pretkvalifikacije • Poboljšanje prakse nadzora na lokacijama• Uvođenje prakse evaluacije izvođača radovaOsiguranje zdravijeg radnog mjesta (ljudi)• Osiguranje zdravijih radnih mjesta fokusiranjem na spremnosti za

rad, psihološke faktore i promicanjem zdravijeg načina života• Program povratka na posao nakon ozljede• Uvođenje programa za poboljšanje zdravlja - stres, ergonomija i

zamor

ciljevi zaštite okolišaUspostava i održavanje usklađenosti sa zakonskim propisima• Uspostava usklađenosti s lokalnim propisima i internim standard-

ima zaštite okoliša • Izrada strategije remedijacije za Inu• Program remedijacije i popis obveza iz područja zaštite okoliša • Detekcija i smanjenje izvora onečišćenja ugljikovodicima (RiM,

Logistika)• Sprečavanje izlijevanja ugljikovodika (Logistika)• Usklađenost s Uredbom o tehničkim standardima zaštite okoliša od

emisija hlapivih organskih spojeva - HOS (RiM, Logistika)• Smanjenje HOS emisija - Jedinice za rekuperaciju para (Trgovina na

malo)• Nadzori vanjskih izvođača radova (Korporativni Centar)

strateški ciljevi i programi zaštite zdravlja, sigurnosti na radu i okoliša ina grupe za period od 2014. do 2016.

Poboljšanje ekološke učinkovitosti• Smanjenje intenziteta CO2 (energetska učinkovitost)• Podrška prilikom akvizicija i razdvajanja• Smanjenje HOS emisija (Logistika, RiM)• Poboljšanje učinkovitosti korištenja vode (RiM)• Povećanje udjela ponovno korištenog/recikliranog otpada (ne

uključujući otpad nastao remedijacijom)• Povećanje omjera recikliranog/ponovno korištenog ambalažnog

otpada i uvođenje odvojenog prikupljanja otpada (Trgovina na malo)

• Smanjenje količine opasnog otpada od čišćenja spremnika (Logistika)

• Smanjenje ekološkog otiska ureda u INA Grupi (Korporativni Centar)• Održivo upravljanje zaštitom okoliša• Bioraznolikost (Akcijski plan bioraznolikosti (BAP) za sve kritične

lokacije)• Program razvoja svijesti o zaštiti okoliša • Indirektne emisije - kupaca (Trgovina na malo)• Alternativna goriva (UNP/ Bio) (Trgovina na malo)• Uvođenje načela „zelene“ nabave (Korporativni Centar)

podizanje svijesti o sustavu zaštite, zdravlja, sigurnosti na radu i okolišaPoboljšanje upravljanja ZZSO sustavom • Procjena ZZSO kompetencija• Posebni i standardni treninzi podizanja svijesti• Vještine i kompetencije vodstva• Usklađeni Ključni pokazatelji uspješnosti (KPU) ugrađeni u poslovne

i osobne ugovore • Godišnji komunikacijski plan• Ciljane godišnje ZZSO kampanje koje ističu ključna poboljšanja

programa Usmjeren sustav upravljanja ZZSO• Implementacija pouzdanog sustava upravljanja ZZSO podacima • Objava transparentnog, usmjerenog sustava upravljanja ZZSO, kao i

regulative na razini Grupe – ZZSO alat za najbolje prakse• Bolja kontrola ZZSO troškova s fokusom na najpovoljniji trošak ZZSO

uslugajačanje ZZSO sustava upravljanja i nadzora • Poboljšanje sveukupnog ZZSO programa nadzora• Nadzori usklađenosti sa sustavom upravljanja i ZZSO nadzori unutar

različitih vrsta poslovanja• Program treninga internih auditora

ina u Brojkama

Akcije vezane uz održivi razvoj identificirane su u našim planovima implementacije ZZSO ciljeva i programa. BP Biograd na moru


Okolišni pokazateljiPokazatelji zdravlja i sigurnostiPokazatelji radnih odnosa i dostojnog rada

Izravna emisija CO2 iz INA grupe u posljednje četiri godine

2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupno CO2 t/god 2.051.650,06 1.990.741,06 1.887.428,23 1.688.255,96

Izravna emisija CO2 (ETS i non-ETS) iz organizacijskih jedinica INA, d.d. u posljednjih pet godina

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Rafinerija nafte Rijeka – Urinj i Sek-tor maziva – lokacija Mlaka 1.031.072,90 797.798,51 858.141,46 860.720,62 736.478,75

Rafinerija nafte Sisak 633.427,90 585.772,84 449.351,96 445.347,71 362.310,70

Sektor logistike n.p.- 301,00 411,43 1.292,78 1.389,40

SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina 662.347,07 663.303,53 673.088,09 571.467,92 539.749,39

SD Trgovina na malo 111,58 144,06 87,69 75,93 47,95

Ukupno CO2 t/god 2.326.959,45 2.047.319,94 1.981.080,63 1.878.904,96 1.639.976,19

Izravna emisija CO2 sa baklji iz organizacijskih dijelova INA, d.d. u posljednje tri godine

2011. 2012. 2013.

SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina 5.484,20 7.108,70 17.078,87

Rafinerija nafte Sisak 14.781,60 18.231,10 16.853,10

Rafinerija nafte Rijeka 44.695,50 47.430,40 46.429,9

Ukupno CO2 t/god 66.972,30 72.770,20 80.361,87

Neizravne emisije CO2 u INA grupi u 2013. godini

Emisija CO2 iz potrošene električne energije (t)

Emisija CO2 iz ostale potrošene indi-rektne energije (para, grijanje..) (t)

Ukupna indirektna emisija CO2 (t)

INA, d.d. 70.837,23 3.302,98 74.140,20

CROSCO 832,61 0,00 832,61

Ina - Osijek Petrol d.d. 159,31 53,97 213,28

Interina Ljubljana 241,95 0,00 241,95

INA MAZIVA (Zg) 632,09 243,22 875,32

Holdina 1.668,87 0,00 1.668,87

Energopetrol 2.606,60 0,00 2.606,60

STSI 647,29 83,69 730,98

Ukupno 77.625,95 3.683,86 81.309,82

ina u Brojkama*

okolišni pokazatelji

Potrošnja energije (gj) u INA, d.d.i INA grupi u 2013. godini

Ukupna izravna potrošnja energije (GJ)*

Ukupna neizravna potrošnja nergije (GJ)**

Ukupna potrošnja energije (GJ)

SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina 2.506.870,48 189.102,93 2.695.973,41

Rafinerija nafte Rijeka 12.223.321,55 274.690,00 12.498.011,55

Rafinerija nafte Sisak 5.383.416,17 330.732,00 5.714.148,17

Sektor maziva - Mlaka 44.173,00 9.675,00 53.848,00

SD Trgovina na malo 5.916,44 79.609,72 85.526,16

Sektor logistike 101.828,59 16.384,65 118.213,24

Sektor upravljanja imovinom i uslugama 48.541,52 67.981,60 116.523,12

INA, d.d. 20.314.067,75 968.175,90 21.282.243,65

CROSCO*** 667.347,18 10.743,41 678.090,59

INAOsijek Petrol 1.227,08 2.940,38 4.167,46

Interina Ljubljana 4.801,26 1.805,82 6.607,07

INA MAZIVA (Zg) 75.756,25 12.143,32 87.899,57

Holdina 15.450,66 8.344,35 23.795,01

Energopetrol 17.189,76 13.033,02 30.222,78

STSI 91.594,28 9.724,04 101.318,32

INA grupa 21.187.434,21 1.026.910,24 22.214.344,45* Ukupna izravna potrošnja energije = Ukupna potrošnja prirodnog plina (kao izvor energije) + Ukupna potrošnja ostalih ugljikovodika kao izvor energije

** Ukupna neizravna potrošnja = Ukupna potrošnja električne energije + Ukupna potrošnja ostalih indirektnihizvora energije (para, toplana, i dr.)

CROSCO*** - podaci se odnose na poslovanje CROSCO d.o.o. u RH

Količine materijala upotrijebljenih u procesu proizvodnje u posljednje četri godine

Naziv sirovine 2010. 2011. 2012. 2013.

Sirova nafta + Kondenzat (domaća) (t) 619.149 551.401 627.187 547.892

Sirova nafta (uvozna) (t) 3.562.062 2.745.012 2.447.958 2.427.280

Ukupna sirova nafta (t) 4.181.211 3.296.413 3.075.145 2.975.172

Poluproizvodi, sirovine, aditivi (t) 265.850 746.839 982.882 543.456

Ukupni ulaz u proizvodnju (t) 4.447.061 4.043.252 4.058.028 3.518.627

Količine materijala proizvedenih u procesu Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj u posljednje četri godine

Naziv sirovine 2010. 2011. 2012. 2013.

Sirova nafta (t) 478.336 450.585 436.442 426.048

Kondenzat (t) 242.020 213.856 112.798 104.972

Sirova nafta - Hrvatska (t) 720.356 664.441 549.241 531.020

Prirodni plin (m3) 2.330.691 2.213.811 1.808.903 1.528.762

Geotermalna voda (m3) 378.995 389.915 418.254 386.986

Slatka voda (m3) 2.381.237 2.505.854 2.228.903 1.791.742* Na razini INA, d.d. prikazani su podaci za posljednjih pet godina, dok se na razini INA Grupe podaci prate posljednje tri ili četiri godine, ovisno o vrsti podataka.

ina

u B

ro

jka

ma


Ukupne količine zahvaćene i ispuštene vode u INA, d.d. u posljednjih pet godina

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupno zahvaćena voda (m3) 52.733.518 37.487.634 37.310.333 43.382.725,00 38.516.679,70

Ukupno ispuštena voda (m3) 47.404.440 30.747.422 33.409.908 38.379.848,60 34.540.444,44

Emisije u vode iz INA grupe u posljednje tri godine

2011. 2012. 2013.

KPK* (t) 438,82 346,24 243,50

BPK** (t) 140,29 59,69 75,00

Ukupna suspendirana tvar (t) 107,99 73,67 84,66

Ukupna ulja i masti (t) 19,89 27,03 22,86

* Kemijska potrošnja kisika** Biološka potrošnja kisika

Ukupne količine zahvaćene i ispuštene vode u INA grupi u posljednje četiri godine

2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupno zahvaćena voda (m3) 37.846.879 37.644.540 43.776.404 38.999.304

Ukupno ispuštena voda (m3) 31.115.100 33.770.579 38.770.275 34.996.969

Ukupno proizvedena voda u Sd Istraživanje i proizvodnja nafte i plina u posljednje četiri godine

2010. 2011. 2012. 2013.

Voda sa vodocrpilišta (m3) 2.369.920 1.956.000 2.228.903 2.274.964

Voda iz vlastitih bunara (m3) 652.681 533.336 516.806,00 530.360

Geotermalna voda (m3) 378.995 389.915 418.254,00 386.986

Ukupno proizvedena voda (m3) 3.401.596 2.879.251 3.163.963 3.192.310

Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz INA, d.d. u posljednjih pet godina

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

SO2 (t) 12.392,37 10.203,24 7.841,89 5.573,43 3.581,27

NO2 (t) 3.863,90 4.432,19 4.331,26 3.905,90 3.135,03

CO (t) 768,56 736,32 880,85 457,80 646,55

Krute čestice (t) 178,48 176,85 132,80 134,63 102,63

Količina proizvedenog opasnog i neopasnog otpada u INA, d.d. i INA grupi u posljednje četri godine

2010. 2011. 2012. 2013.

Opasni otpad (t) 4.545,06 4.417,38 6.450,99 5.557,00

Neopasni otpad (t) 8.021,57 6.070,89 12.038,93 9.816,30

Ukupno INA, d.d. (t) 12.566,63 10.488,27 18.489,92 15.373,29

Opasni otpad (t) 612,96 635,56 476,78 321,36

Neopasni otpad (t) 3.022,58 1.048,92 517,77 1.289,19

Ukupno INA grupa (t) 16.202,17 12.172,75 19.484,47 16.983,60

Količine proizvedenog opasnog i neopasnog otpada po organizacijskim jedinicama INA, d.d. / kompanijama INA grupe u 2012. i 2013.

2012. 2013.

Opasni otpad (t) Neopasni otpad (t) Opasni otpad (t) Neopasni otpad (t)

Rafinerija nafte Rijeka 120,27 717,79 513,84 1.314,49

Rafinerija nafte Sisak 3.357,53 1.188,50 2.873,10 1.374,32

Sektor maziva (Mlaka) 0,00 91,50 4,48 44,86

SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina 1.599,25 6.928,40 819,33 6.726,49

SD Trgovina na malo 495,34 2.883,78 1.068,52 112,82

Sektor logistike 867,26 207,46 240,4 222,11

Sektor upravljanja imovinom i uslugama 11,15 21,51 16,89 0,00

Sektor komercijalnih poslova 0,20 0,00 0,30 21,21

Ukupno INA,d.d. (t) 6.450,99 12.038,93 5.557,00 9.816,30

CROSCO* 269,31 250,31 112,84 583,30

INA MAZIVA (Zg) 132,03 47,51 179,14 97,00

Holdina 0,70 5,80 1,37 n.p.

Energopetrol n.p. n.p. 1,69 n.p.

InterINA 0,38 36,10 6,19 34,56

STSI 30,37 170,07 18,82 572,09

Osijek Petrol 44,00 2,71 1,29 2,24

Ukupno INA grupa (t) 6.927,78 12.556,71 5.878,20 11.105,40Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz INA grupe u posljednje tri godine

2011. 2012. 2013.

SO2 (t) 7.914,89 5.604,35 3.581,27

NO2 (t) 4.345,31 3.918,95 3.140,60

CO (t) 881,40 459,64 647,50

Krute čestice (t) 133,56 134,94 102,68

ina

u B

ro

jka

ma


pokazatelji zdravlja i sigurnosti

Pokazatelji zdravlja i sigurnosti u INA grupi u 2013.

INA Osijek Petrol

CroscoGrupa STSI Maziva

ZagrebInterina

LjubljanaHoldina

Sarajevo INA, d.d.

Broj ozljeda na radu s izgubljenim radnim vremenom (LTI) 1 13 6 0 0 0 24

Učestalost izgubljenog radnog vremena zbog ozljeda (LTIF) 7,0 2,5 2,8 0 0 0 1,4

Učestalost ukupno prijavljenih profesionalnih oboljenja (TROIF) 0 0 0 0 0 0 0

Broj smrtnih slučajeva za zaposlene 0 0 0 0 0 0 0Broj smrtnih slučajeva za izvođača 0 0 0 0 0 1 0Broj smrtnih slučajeva za 3. stranu 0 1 0 0 0 0 0Broj požara 0 2 0 0 0 2 10

pokazatelji radnih odnosa i dostojnog rada

INA d.d. CroscoRotary

(član Crosco Grupe)

STSI Maziva Zagreb Hostin Osijek

Petrol TRS Interina Ljubljana

Holdina Sarajevo

Prirodni plin

Broj radnika u INA grupi na dan 31. 12. 2013.

Broj radnika 8.517 1666 699 1.017 245 13 79 291 87 291 30

Broj radnika sa skraćenim radnim vremenom

20 2 21 0 4 0 0 2 2 2 0

Broj novozaposlenih radnika 384 108 36 29 9 0 2 0 0 0 n.p.

Broj radnika koji su otišli iz kompanije 579 107 17 58 32 0 15 4 7 4 n.p.

Broj radnika na radu u inozemstvu 31 401 75 1 0 0 0 0 0 0 0

% žena u ukupnoj radnoj snazi 21,40 5,64 9,19 9,05 33 46,15 25,31 92,44 32,18 92,44 53

% žena na menadžerskim pozicijama

13,80 23,33 0,48 17,07 35,00 7,69 0,00 7,22 0,00 7,22 n.p.

% invalida u ukupnoj radnoj snazi 2,17 1,56 3,23 4,23 2,86 0,00 1,26 1,03 4,60 1,03 0,00

Kvalifikacije radnikaBroj radnika NKV 63 14 24 13 0 1 0 0 2 0 0Broj radnika NSS 48 31 19 8 24 0 0 3 0 3 0Broj radnika PKV 26 2 5 21 1 0 0 0 0 0 0Broj radnika KV 714 312 299 148 22 0 4 4 35 148 0Broj radnika SSS 4.931 930 236 401 113 8 66 177 31 155 4Broj radnika VKV 378 81 7 185 4 0 0 0 0 9 0Broj radnika VŠS 551 62 0 74 13 3 4 36 5 16 8Broj radnika VSS 1.651 230 75 161 66 1 4 69 13 67 17Broj radnika MR 122 4 54 5 2 2 1 2 1 5 1Broj radnika DR 33 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0dobna struktura radnikado 30 god. 1.016 280 107 93 5 1 n.p. 20 11 56 731-40 god. 2.085 382 170 197 29 2 n.p. 29 24 145 1741-50 god. 2.683 381 172 292 83 3 n.p. 106 34 126 351-60 god. 2.577 592 244 421 116 9 n.p. 131 16 69 3iznad 61 god. 156 31 27 14 12 0 n.p. 5 2 7 0

Pokazatelji zdravlja i sigurnosti u INA, d.d. u posljednjih šest godina

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Broj ozljeda na radu s izgubljenim rad-nim vremenom (LTI) 85 62 64 40 34 24

Učestalost izgubljenog radnog vremena zbog ozljeda (LTIF) 4,0 3,0 3,1 2,2 1,9 1,4

Učestalost ukupno prijavljenih profe-sionalnih oboljenja (TROIF) 0 0 0 0 0 0

Stopa odsutnosti (AR) (%) 4,7 4,4 4,9 3,5 3,8 4,2

Stopa izgubljenih radnih dana (LDR) (%) 0,22 0,29 0,07 0,09 0,06 0,34

Broj smrtnih slučajeva za zaposlene 1 0 0 0 0 0

Broj smrtnih slučajeva za izvođača 0 0 0 0 0 0

Broj smrtnih slučajeva za treću stranu 0 1 1 1 1 0

Broj požara 4 9 8 12 9 10

ina

u B

ro

jka

ma


Pokazatelji radnih odnosa u INA, d.d. u posljednjih pet godina

31.12.2009. 31.12.2010. 31.12.2011 31.12.2012. 31.12.2013.Broj radnika na određeno radno vrijeme 266 308 538 493 421

Broj radnika sa skraćenim radnim vremenom 28 22 19 18 20

Broj radnika koji su otišli iz kompanije 245 1.325 958 782 579

Broj novozaposlenih radnika n.p.- 433 660 503 384

Broj radnika na radu u inozemstvu 107 89 62 27 31

% radnika u sindikatima 85,1 82,5 79 71 75,88

Broj radnika invalida rada i HRVI 368 246 197 177 172

Kvalifikacije radnikaBroj radnika NKV 140 120 113 81 63

Broj radnika PKV 49 42 32 27 26Broj radnika NSS 162 94 70 64 48Broj radnika KV 1.225 974 854 753 714Broj radnika SSS 5.312 5.048 5.051 5.009 4.931Broj radnika VKV 618 502 441 400 378Broj radnika VŠS 599 543 55 400 551Broj radnika VSS 1.690 1594 1615 1818 1.651Broj radnika MR 119 130 124 131 122

Broj radnika DR 17 14 21 29 33dobna struktura radnikado 30 god. 957 1.026 1.171 1.088 1.016

31-40 god. 2.110 2.144 2.227 2.220 2.08541-50 god. 3.253 3.046 2.847 2.794 2.68351-60 god. 3.179 2.678 2.532 2.500 2.577iznad 61 god. 432 167 99 110 156Ukupno 9.931 9.061 8.876 8.712 8.517

Prosječna bruto plaća

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2010./2009. 2011./2010. 2012./2011. 2013./2012.

Republika Hrvatska* 7.711 7.783 7.796 7.875 7.939 101 100 101 101

Sektori prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti*

Rudarstvo i vađenje 10.032 9.957 9.929 9.878 9.758 99 100 100 99

Prerađivačka industrija 6.618 6.617 6.702 6.828 6.943 100 101 102 102

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 9.925 9.863 10.022 10.020 10.571 99 102 100 106

Građevinarstvo 6.506 6.234 6.315 6.364 6.488 96 101 101 102

INA-Industrija nafte d.d. 10.761 10.958 10.631 10.669 10.727 102 97 100 101

* Izvor: Državni zavod za statistiku

ekonomski pokazatelji

2010. 2011. 2012. 2013.mil KN mil USd mil KN mil USd 2012./2011. mil KN mil USd 2012./2011. mil KN mil USd 2013./2012.

Ostvareni prihod od prodaje INA grupe po zemljopisnim područjima Hrvatska 15.698 2.854 18.115 3.390 115 19.090 3.263 105 17.531 3.072 92

Bosna i Hercegovina 1.934 352 2.128 398 110 2.650 453 125 2.936 515 111

Europske zemlje 3.534 642 3.484 652 357 3.089 528 89 2.594 455 84

Sirija 1.308 238 2.448 123 187 30 5 1 - - -Ostale zemlje 3.392 617 3.853 721 114 5.036 861 131 4.383 768 87

UKUPNO 25.866 4.703 30.028 5.285 116 29.895 5.110 100 27.444 4.810 92Ostvareni prihod od prodaje INA , d.d. po zemljopisnim područjima

Hrvatska 13.985 2.512 15.820 2.718 113 17.188 2.938 109 15.558 2.727 91Bosna i Hercegovina 758 136 1.141 196 151 2.504 428 219 47 8 2

Europske zemlje 3.946 717 3.494 654 333 3.089 528 88 2.594 455 84

Sirija 1.108 201 2.254 422 203 - - - - - -

Ostale zemlje 2.749 500 3.582 670 130 3.623 619 101 5.683 996 157

UKUPNO 22.546 4.099 26.291 4.920 117 26.404 4.513 100 23.882 4.186 90

2010. 2011. 2012. 2013.mil KN mil USd mil KN mil USd 2011./2010. mil KN mil USd 2012./2011. mil KN mil USd 2013./2012.

Ostvarena dobit (EBIT) INA grupe 2.158 392 3.039 569 141 1.356 232 45 -1.571 -275 -116

Ostvarena dobit (EBIT) INA, d.d. 2.762 502 3.142 588 114 1.763 301 56 -1.833 -321 -104

Troškovi za nabavljene sirovine, robu i usluge INA grupe19.811 3.602 21.942 4.106 90 23.584 4.031 107 22.134 3.879 94

Troškovi za nabavljene sirovine, robu i usluge INA, d.d.16.738 3.043 18.937 3.544 88 19.692 3.366 104 18.783 3.292 95

2011. 2012. 2013.mil KN mil USd mil KN mil USd 2012./2011. mil KN mil USd 2013./2012.

Plaćene kamate za primljene kredite INA grupe166 29 143 24 86 144 25 102

Plaćene kamate za primljene kredite INA, d.d.142 24 142 24,8 100 131 23 92Prosječna bruto plaća u Ini održavala se na razini višoj od 30 posto u odnosu na nacionalni prosjek.

ina

u B

ro

jka

ma


2011. 2012. 2013.mil KN mil USd mil KN mil USd 2012./2011. mil KN mil USd 2013./20112.

Troškovi plaća INA grupeNeto 1.367 235 1309 224 96 1272 223 97

Porezi i doprinosi 964 166 899 154 93 846 148 94

Ostali troškovi plaća 421 72 428 73 102 297 52 69

UKUPNO 2.752 473 2.636 451 96 2.415 423 92Troškovi plaća INA, d.d.Neto 838 144 807 138 96 786 138 97Porezi i doprinosi 613 105 584 100 95 553 97 95

Ostali troškovi plaća 214 37 226 39 106 133 23 59

UKUPNO 1.666 286 1.617 276 97 1.472 258 91

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.mil KN mil USd mil KN mil USd 2010./2009.. mil KN mil USd 2011./2010. mil KN mil USd 2012./2011. mil KN mil USd 2013./2012.

Ukupno plaćeni porezi INA, d.d.

Hrvatska 7.096 1.394 9.124 1.639 129 8.763 1.506 96 9.930 1.734 88 8.816 1.589 113

Angola 21 4 9 2 43 2 0,3 22 94 16 2,1 41 7 226

UKUPNO 7.117 1.398 9.133 1.640 128 8.765 1.506 96 10.024 1.750 87 8.858 1.596 88

Napomena: Plaćeni porezi u Hrvatskoj uključuju porez i prirez na dohodak, PDV, poseban porez na naftne derivate, naknade za autoceste na naftne derivate i naknade za ceste na naftne derivate

*iznos ne uključuje naknadu za autoceste na naftne derivate i naknade za ceste na naftne derivate jer se od 01.01.2010. više ne obračunavaju

*iznos uključuje naknadu za poticanje proizvodnje biogoriva čija je obveza obračunavanja stupila na snagu 05.04.2011.

*uključen je i Porez na dobit s obzirom da je postojala obveza plaćanja

Za preračun kune u USD koristio se tečaj USD na dan 31.12. pripadajuće godine (USD/HRK na 31.12.2011. - 5,81994, USD/HRK na 31.12.2012. - 5,726794, USD/HRK na 31.12.2013.- 5,549000)

2011. 2012. 2013.Plaćeni Pdv, trošarine, naknada za biogorivo, porez na dobit, porez i prirez na dohodak i HANdA

Porez na dodanu vrijednost 342.852.429,75 1.052.478.076,45 751.162.433,18

Porez na dodanu vrijednost-UVOZ 3.638.199.466,85 3.359.978.427,58 3.092.193.487,88Porez na dobit 475.277.193,24 1.172.019.110,33 357.394.008,50Trošarina 3.716.388.832,72 3.733.568.830,72 4.460.912.748,27HROTE – bionaknada* 42.096.626,53 75.785.124,16 5.197.683,46Porez i prirez na dohodak 166.232.847,96 158.240.243,89 149.186.559,85

HANDA 382.041.750,00 378.279.653,55

Zakon o izmjenama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 144/12) ukida se naknada iz litre goriva koja se do 31.12.2012 uplaćivala u korist HANDA-e, a financiranje rada agencije od 01.01.2013.odine. obavlja se putem državnog proračuna.

UKUPNO 8.763.089.147,05 9.930.349.466,68 8.816.046.921,14

Pokazatelj rentabilnosti ukupne imovine (ROA) INA grupe za 2013. godinu

ROA (%) =Neto dobit

x 100 =-1.508,25

x 100 = -5,82 %Ukupna imovina 25.909,54

Pokazatelj rentabilnosti ukupne imovine (ROA) INA, d.d. za 2013. godinu

ROA (%) =Neto dobit

x 100 =-1.633,47

x 100 = -6,48 %Ukupna imovina 25.202,31

ina

u B

ro

jka

ma


Plinska stanica Gola

Bušotina Vučkovec5

profil ina grupe Organizacijske promjene u 2013.Nagrade i priznanjaMisija, vizija i temeljne vrijednostiPolitika zaštite zdravlja, sigurnosti na radu i okoliša INA GrupeParametri izvješća i materijalnostKorporativno upravljanjeEtično poslovanje i usklađenost

profil ina grupe

Organizacijsku strukturu INA, d.d. čine tri segmenta djelatnosti u kojima se obavljaju Inine temeljne djelatnosti (istraživanje i proizvodnja nafte i plina, rafinerije i marketing i trgovina na malo) te tri poslovne funkcije koje pružaju podršku temeljnim djelatnostima (financije, korporativni poslovi i korporativni centar). INA, d.d. ima različite udjele u većem broju društava koji čine INA portfelj. Društva INA Portfelja u kojima INA, d.d. ima većinsko vlasništvo, većinsko pravo odlučivanja ili posredno ili neposredno prevladavajući utjecaj zajedno s INA, d.d. čine INA Grupu. INA Grupu trenutno čine INA, d.d. i 31 drugo društvo. INA, d.d. osim društava u kojima ima vlasničke udjele ima također i osam podružnica te pet zajedničkih ulaganja. Sjedište kompanije nalazi se u Zagrebu, Avenija Većeslava Holjevca 10, Republika Hrvatska.

Temeljne djelatnosti Ine i njezinih ovisnih društava (Grupe) su:• Istraživanje i proizvodnja nafte i plina u Hrvatskoj i inozemstvu;• Prerada nafte i proizvodnja derivata u rafinerijama u Rijeci (Urinj) i Sisku,

gdje se proizvode goriva te Zagrebu, gdje se proizvode maziva; • Maloprodaja derivata i druge robe putem maloprodajne mreže (444

benzinske postaje u Hrvatskoj te susjednim zemljama Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori);

• Trgovina sirovom naftom i naftnim derivatima; • Dobava i prodaja prirodnog plina tarifnim i povlaštenim kupcima - Prirodni

plin d.o.o.; • Pružanje usluga bušenja, remonta i drugih radova vezanih za istraživanje i

proizvodnju nafte i plina iz kopnenog dijela i podmorja - CROSCO - Naftni servisi d.o.o.;

• Pružanje usluga pri gradnji naftovoda, plinovoda, procesnih postrojenja i održavanja procesnih postrojenja - STSI d.o.o.;

• Proizvodnja i prodaja maziva - INA MAZIVA d.o.o.; • Ugostiteljstvo i turizam - Hostin d.o.o.;

U području istraživanja i proizvodnje nafte i plina, INA je tijekom 2013. godine, osim u Hrvatskoj, poslovala u Angoli i Egiptu. INA, d.d. posluje u 13 zemalja diljem svijeta putem podružnica, zajedničkih pothvata te društava-kćeri.Segment djelatnosti Trgovina na malo upravlja regionalnom mrežom od 444 benzinske postaje u Hrvatskoj i susjednim zemljama Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori. Ukupan broj zaposlenih u INA Grupi na dan 31.12.2013. iznosio je 13.460, a u INA, d.d. 8.517.U 2013. godini INA Grupa je zabilježila neto gubitak od 1.570 milijuna kuna, zbog ispravka vrijednosti imovine u Siriji i u Segmentu djelatnosti Rafinerije i marketing. INA, d.d. ostvarila je operativnu dobit bez jednokratnih stavki od 537 milijuna kuna. Na razini neto dobiti, INA, d.d. ostvarila je rezultat od 828 milijuna kuna, isključujući jednokratne stavke.Na kraju 2013. godine INA je raspolagala s 251 milijuna boe dokazanih i vjerojatnih rezervi ugljikovodika uz proizvodnju ugljikovodika od 40,2 tisuća boe dnevno (godišnji prosjek).

organizacijske promjene u 2013. godiniU 2013. godini došlo je do značajnih promjena u organizacijskoj strukturi INA, d.d. kao posljedica unapređenja procesa i grupiranja povezanih procesa u jednu organizacijsku jedinicu. Najveće promjene u makrostrukturi vezane su uz SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina gdje su s 1. travnjem stupile na snagu promjene u svim sektorima i otvaranje novih sektora zbog uočene potrebe za nadogradnjom i olakšavanjem poslovnih aktivnosti SD IPNP. U SD Rafinerije i marketing do značajne promjene je došlo otvaranjem Centra proizvodnje koji je preuzeo upravljanje i nadzor nad dvjema rafinerijama s ciljem centraliziranja određenih procesa te usklađivanja procesa u rafinerijama. Ostale promjene makrostrukture odnose se na PF Korporativnih poslova i PF Korporativnog centra gdje je došlo do manjih preinaka i usklađivanja s potrebama poslovnih procesa.

struktura vlasniČkih odnosa na dan 31.12.2013.INA, d.d. je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna kompanija MOL Plc. i Republika Hrvatska, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006. godine Inine su dionice izlistane na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi. Temeljni kapital Ine razdijeljen je na 10 000 000 redovnih dionica, od kojih svaka daje pravo na jedan glas i pravo na dividendu. Javno trgovanje dionicama započelo je 1. prosinca 2006. godine. Na dan 30. prosinca 2013. godine MOL Plc. je posjedovao 49,08% dionica INA, d.d., 44,84% dionica bilo je u vlasništvu Republike Hrvatske, dok je 6, 08% dionica bilo u vlasništvu drugih privatnih i institucionalnih dioničara. Zadnja izmjena vlasničkih udjela INA Industrija nafte d.d. može se naći na Internet stranici Središnjeg klirinškog depozitarnog društva

INA mATICA TvRTKE U HRvATSKOj TvRTKE U INOZEmSTvUSD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina CROSCO, Integrirani naftni servisi d.o.o. INTERINA d.o.o. Ljubljana

SD Rafinerije i marketing STSI, Integrirani tehnički servisi d.o.o. INA BH d.d. SarajevoSD Trgovina na malo INA MAZIVA d.o.o. INA d.o.o. BeogradPF Financije HOSTIN d.o.o. INA-CRNA GORA d.o.o. PodgoricaPF Korporativnih poslova ITR d.o.o. HOLDINA d.o.o. SarajevoPF Korporativnog centra PRIRODNI PLIN d.o.o. ADRIAGAS S.r.l. Milano

Top Računovodstvo Servisi d.o.o.Ina - Osijek Petrol d.d.

MOL

Vlada Republike Hrvatske

Institucionalni i privatniinvestitori

6, 08%

49,08 %44,84 %

znaČajnija društva ina grupe

pr

ofi

l in

a

gr

up

e

MOL Plc.

Republika Hrvatska

Institucionalni i privatni investitori


nagrade i priznanja„Zlatni indeks“ INA-Industrija nafte, d.d. osvojila je Zlatni indeks u kategoriji „Sudjelovanje na studentskim projektima u organizaciji studenata i studentskih udruga“ što svjedoči kako su studenti prepoznali trud koji INA kontinuirano ulaže u suradnju s akademskom zajednicom, s ciljem poboljšanja studentskog standarda i otvaranja mogućnosti za njihov daljnji napredak. Kompanija je stoga i u 2013. godini nastavila s provođenjem programa i inicijativa usmjerenih na studentsku populaciju i mlade, kao i uspješnu suradnju s trima studentskim udrugama: eStudent, AIESEC Hrvatska i BEST. „Zlatni indeks“ jedinstvena je nagrada na području Republike Hrvatske koja se dodjeljuje kompanijama koje su najviše pridonijele kvalitetnijem studentskom životu, obrazovanju i stručnom usavršavanju studenata.

Certifikat Poslodavac partnerTreću godinu zaredom INA je dobila certifikat Poslodavac partner koji se dodjeljuje za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima.

INOvA 2013Na sajmu inovacija INOVA 2013. Inini inovatori osvojili su srebrne medalje za svoje radove, dok su inovatori INA MAZIVA d.o.o. , društva INA Grupe, za svoje radove osvojili zlatnu medalju.

misija, vizija i temeljne vrijednosti

INA je moderna, društveno odgovorna i transparentna tvrtka u stalnom dijalogu sa svojim okolišem, usmjerena na održivi razvoj i skrb o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika i cjelokupne zajednice.

misijaINA, d.d. je utjecajan sudionik na tržištu nafte, derivata i plina u Hrvatskoj i susjednim zemljama, koja je stalnim unapređenjem poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga, usmjerena na stvaranje veće vrijednosti.

vizijaBiti uvažavan i poželjan partner, poznat po izvrsnosti proizvoda i usluga, poštenim i brižno njegovanim odnosima i zaštiti interesa naših vlasnika, kupaca, radnika i drugih partnera.

Temeljne vrijednostiKako bi se ostvarila Misija i dostigla Vizija, nužno je svoje ponašanje podrediti očekivanjima i ciljevima svih zainteresiranih za Inino djelovanje, a to su prvenstveno vlasnici, kupci, dobavljači i zajednice u kojima djelujemo, a da svojim djelovanjem ne narušavamo sklad prirode koja nas okružuje. Stoga su naše temeljne vrijednosti:• Korist vlasnika - Ostvarivati primjeren rast vrijednosti

imovine vlasnika i zainteresiranih ulagača;• Partnerstvo s kupcima - Zadovoljavati potrebe i očekivanja

kupaca, pridobiti njihovo povjerenje i trajnu privrženost;• Dobavljači - Održavati korektne odnose;• Uvažavanje zajednice - prepoznatljiv imidž - Održavati

prepoznatljiv imidž prisnom suradnjom i poštivanjem kulturnih, vjerskih i drugih posebnosti zajednica u kojima djelujemo;

• Dobrobit radnika - kreativnost i jedinstvenost - Uvažavati potrebe, interese i sposobnosti radnika, poticajnim sustavom nagrađivanja i napredovanja, jer su nezamjenljiv kreativni potencijal, svekolika podrška i uporište u realizaciji ciljeva.

politika zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša ina grupe

Politikom zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša INA Grupa pridonosi održivom razvoju djelujući odgovorno, uzimajući u obzir utjecaj svakodnevnog poslovanja na okoliš te sigurnost i zdravlje ljudi. Želimo postići najveću moguću razinu ZZSO kulture, kako bismo spriječili nesreće i smanjili utjecaj na okoliš, a istovremeno povećali pozitivan utjecaj na društvo u cjelini. Kako bismo navedeno ostvarili, želimo:• biti u skladu sa zakonskim zahtjevima, internim standardima

i najboljom industrijskom praksom,• poboljšati cjelokupno zdravstveno stanje svih naših

zaposlenika,• kontrolirati ZZSO, socijalne rizike i utjecaj našeg poslovanja

i proizvoda,• unaprijediti naše visoke standarde sposobnosti djelovanja u

izvanrednim situacijama,• podržati inicijativu vezanu uz klimatske promjene,• osigurati da ugovarači posluju u skladu s našim standardima

ZZSO,• ocijeniti i nagraditi zaposlenike i ugovarače s obzirom na

djelovanje u skladu s načelima ZZSO,• procijeniti i poboljšati naše rezultate u domeni ZZSO i

otvoreno ih prikazati.

pr

ofi

l in

a

gr

up

e

Upravna zgrada Ine, Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb


prikaz materijalnosti tema u izvješću

parametri izvješća i materijalnost

Izvješće o održivosti za 2013. godinu obuhvaća puni raspon ekonomskih, okolišnih i društvenih utjecaja Ine i društava u vlasništvu Ine na dionike. Izvješće pokriva informacije koje se odnose na poslovne djelatnosti INA, d.d. i većih društava tijekom 2013. godine. Pri izradi Izvješća korišteni su podaci iz Financijskog izvješća Ine za 2013. godinu, koje je pregledano i verificirano od stane nezavisnog revizora – Deloitte.

U skladu sa Zakonom o računovodstvu Republike Hrvatske, Inina financijska izvješća pripremaju se prema Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI). INA u praćenju svog poslovanja primjenjuje sve relevantne međunarodne računovodstvene standarde, uključujući propisane pretpostavke, tehnike, metode i procjene.Podaci iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša prate se i izvješćuju sukladno direktivama Međunarodne organizacije rada i hrvatskog zakonodavstva te prema metodologiji praćenja ozljeda na radu EU udruženja naftnih kompanija – CONCAWE.Emisije štetnih tvari u okoliš određene su mjerenjem, emisijskim faktorima i/ili na osnovi materijalnog bilanciranja.Podaci o održivosti za INA Grupu također su uključeni u Godišnje izvješće MOL Grupe za 2013. godinu, koje je verificirano od nezavisnog procjenitelja Ernst&Young.

I ove smo godine nastavili izvještavati prema GRI G3.1 smjernicama za izvještavanje uz dodatak za sektor naftne i plinske industrije (O&G Sector Supplement).

INA Grupa objavljuje izvješća o održivosti na godišnjoj razini, a zadnje izvješće objavljeno je u srpnju 2013. godine. Ovo Izvješće pokriva i zahtjeve Izvješća o napretku vezano za 10 načela UN Global Compacta (detaljnije u Sadržaj prema GRI G3.1 i O&G SS i UN GC).Sve teme koje opisuju Inine značajnije gospodarske, ekološke i socijalne utjecaje i one koje bi mogle imati utjecaja na naše dionike tretiraju se u ovom Izvješću kao materijalna pitanja od osobite važnosti. Prilikom identificiranja materijalnih pitanja, osim interne strategije i financijskog utjecaja na kompaniju, u obzir smo uzeli GRI G3.1 smjernice, dodatne indikatore za sektor proizvodnje nafte i plina, rezultate istraživanja stavova kupaca, preporuke dobivene kroz nezavisnu ocjenu izvješća o održivosti, Indeks DOP-a, primjedbe i prijedloge zaprimljene putem anketa provedenih među zaposlenicima, usporedbu s konkurencijom i dr. Prednost se daje područjima gdje INA ima značajne učinke i gdje može poboljšati svoju izvedbu:• Korporativno upravljanje• Etika i usklađenost• Klimatske promjene i energetska učinkovitost• Zaštita okoliša• Zaštita zdravlja i sigurnost • Ljudski kapital i privlačenje i zadržavanje talenata• Kupci i odgovornost za proizvod• Odnosi sa zajednicom i društvena ulaganja• Ekonomska održivostDodatne informacije se mogu naći na www.ina.hr ili dobiti putem e-adresa: [email protected] ili [email protected].

znaČaj ekonomskih, okolišnih i društvenih utjecaja

utj

ec

aj

na

pr

oc

je

nu

i o

dlu

ke

dio

nik

a

Kupci i odgovornostza proizvodDobavljači

Ljudska prava

Korporativno upravljanje

Zdravlje i sigurnost

Ispuštanja u okoliš i otpad

Ljudski kapital

Privlačenje i zadržavanje talenata

Ekonomska održivost

Emisije u zrak

Etika iusklađenost

Klimatske promjene i energetska efikasnost

Odnosi sa zajednicom i društvena ulaganja

Bioraznolikost

Nadamo se da će Izvješće biti korisno Ininim sadašnjim i potencijalnim budućim radnicima, dioničarima, kupcima, upravljačkoj strukturi, dobavljačima, nevladinim organizacijama,lokalnim zajednicama i široj društvenoj zajednici.

Rijeka Refinery


korporativno upravljanje

U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Statutom INA, d.d., upravljačka tijela su Glavna skupština, Nadzorni odbor i Uprava. Ažurirani podaci o članovima upravljačkih tijela nalaze se na www.ina.hr. Glavna skupština je tijelo kojim se dioničarima (vlasnicima) omogućuje ostvarenje njihovih upravljačkih prava, a sjednice Glavne skupštine održavaju se najmanje jednom godišnje, ali i uvijek kada to zahtijevaju interesi Društva (izvanredna sjednica).Nadzorni odbor sastoji se od devet članova, od kojih osam bira i opoziva Glavna skupština Društva, a deveti je predstavnik radnika, sukladno odredbama Zakona o radu.

Uprava se sastoji od šest članova, koje imenuje i opoziva Nadzorni odbor. Uprava je odgovorna za utvrđivanje i provedbu strategije i razvojnog plana, kao i za vođenje poslova Društva. Uprava je odgovorna i za upravljanje INA Grupom putem predstavnika INA, d.d. u društvima koja su u vlasništvu INA, d.d. i putem menadžera za kontrolu (MAC). Uprava imenuje izvršne direktore koji čine Odbor izvršnih direktora INA, d.d. Izvršni direktori su odgovorni za svakodnevno funkcioniranje pojedinog segmenta djelatnosti/poslovne funkcije Društva u okviru ovlaštenja i odgovornosti povjerenih od strane Uprave. Član Uprave ne može biti imenovan izvršnim direktorom segmenta djelatnosti/poslovne funkcije Društva. Odbor izvršnih direktora je savjetodavno tijelo Uprave i predsjednika Uprave te služi izvršnim direktorima kao forum za koordinaciju i savjetovanje kod donošenja odluka. Etičkim kodeksom INA Grupe, koji obvezuje sve radnike i menadžment, propisano je postupanje i obveze u slučaju sukoba interesa. Među članovima Uprave i Odbora izvršnih direktora žene trenutno nisu zastupljene. Etičkim kodeksom INA Grupe, koji obvezuje sve radnike i menadžment, propisano je postupanje i obveze u slučaju sukoba interesa.

Strateško partnerstvo Ine i molaStjecanjem udjela 25% plus jedne dionice 2003. godine MOL Plc. je postao Inin strateški partner, a INA je postala dijelom integriranog regionalnog partnerstva u industriji nafte i plina koji čine MOL, INA, Slovnaft i TVK.U listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je MOL Plc. uputio dioničarima INA – Industrija nafte, d.d. Isplatom novčanih sredstava dioničarima te preknjižbom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne javne ponude, MOL Plc. je povećao vlasnički udio na 47,16%.Nakon prodaje 7% dionica sadašnjim i bivšim radnicima Ine, vlasnička struktura kompanije se izmijenila te je u državnom vlasništvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U ovom su

upravljanje održivim razvojem

U cilju provedbe načela održivog razvoja u ključnim procesima kompanija INA Grupe, kao i preventivnog djelovanja radi sprečavanja i izbjegavanja negativnih učinaka, u Ini je na snazi dokument Smjernice za održivi razvoj koji pruža uvid u upravljačku strukturu i način upravljanja pitanjima OR.Savjet za održivi razvoj zadužen je za unutarnju i vanjsku komunikaciju o pitanjima OR, analizu podataka i informacija vezanih uz održivost, dobivenih od vanjskih evaluacija, kao i podršku, provjeru i nadzor izvještavanja o održivosti na razini INA Grupe. Članovi Savjeta za OR su direktori makroorganizacijskih jedinica, čije aktivnosti su direktno vezane uz različite aspekte održivog razvoja.

Organizacijske jedinice INA, d.d. i veće tvrtke INA Grupe planiraju svoje aktivnosti održivog razvoja razmatrajući poslovne strategije, usklađenost sa zahtjevima zakonske regulative i ugovornim uvjetima propisanim od strane kupaca (okolišni, društveni ili ekonomski kriteriji), dobrovoljno preuzetim vanjskim obvezama i internim politikama, kao i rezultate dijaloga s različitim interesno-utjecajnim skupinama, vanjskih procjena održivosti, praćenja/mjerenja učinkovitosti i najboljih praksi te samoprocjene u odnosu na dobrovoljne standarde.

Akcije/projekti OR sastavni su dio poslovnog plana organizacijskih jedinica/kompanija INA Grupe te se definiraju s ciljem otklanjanja eventualnih nesukladnosti u spomenutim područjima, ali i za područja u kojima su, procesima procjene i vrednovanja, prepoznate mogućnosti za poboljšanje. Provedba akcijskih planova OR kontinuirano se prati i o njoj se izvješćuje kvartalno.

smislu hrvatska Vlada i MOL Plc. potpisali Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima.

MOL Plc. i Vlada Republike Hrvatske potpisali su 30. siječnja 2009. Dodatak dioničarskom ugovoru, prema kojem MOL delegira pet od devet članova Nadzornog odbora te tri od šest članova Uprave, uključujući predsjednika Uprave.

ga

s tr

an

smis

sio

n

po

rtf

oli

o e

lem

ents

Upravna zgrada Ine, Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb


Članstva, vanjske inicijative i javne politike

Od 2007. godine INA je članica UN Global Compacta, najveće svjetske inicijative za umrežavanje i uključivanje poslovnih i neposlovnih subjekata u području ljudskih prava, rada, okoliša i borbe protiv korupcije. Global Compact su na Svjetskom ekonomskom forumu 2000. godine pokrenuli Ujedinjeni narodi, s ciljem izgradnje održivog globalnog gospodarstva, a danas ima više od 10.000 sudionika iz 145 zemalja.INA je članica:• EU udruženja naftne industrije (CONCAWE)• Observatore Mediterranean de l’Energie (OME)• International Gas Union (IGU)• SINTEF (ECCO-European Value for CO2)• UNECE Gas Centre• Hrvatske gospodarske komore (HGK)• Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR)• Hrvatske udruge poslodavaca (HUP)• Zajednice za društveno-odgovorno poslovanje (HGK)• Zajednice za zaštitu okoliša (HGK)• Hrvatskog društva za kvalitetu (HDK)• Hrvatskog mjeriteljskog društva (HMD)• Hrvatskog zavoda za norme (HZN)• Međunarodne trgovačke komore ICC-a (International

Chamber of Commerce) Hrvatska (zaposlenici INA, d.d. su predstavnici Hrvatske u Komisiji za trgovačko pravo i praksu, Komisiji za intelektualno vlasništvo i Komisiji za okoliš i energiju)

10 naČela gloBal compacta

Ljudska pravaNačelo 1

Poduzeća trebaju poštivati i podržavati zaštitu međunarodno priznatih ljudskih prava

Načelo 2Poduzeća trebaju osigurati da sama ne sudjeluju u kršenju

ljudskih prava

Radna pravaNačelo 3

Poduzeća trebaju primjenjivati slobodu udruživanja i stvarno priznati pravo na kolektivno pregovaranje

Načelo 4Poduzeća trebaju iskorjenjivati sve oblike prisilnog i

nesamostalnog radaNačelo 5

Poduzeća trebaju ukidati dječji radNačelo 6

Poduzeća trebaju uklanjati diskriminaciju pri zapošljavanju i na poslu

OkolišNačelo 7

Poduzeća trebaju pažljivo i obzirno pristupati pitanjima okolišaNačelo 8

Poduzeća trebaju pokretati inicijative kojima je cilj promicanje veće odgovornosti prema okolišu

Načelo 9Poduzeća trebaju poticati razvoj i usvajanje tehnologija koje su

prihvatljive za okoliš

Suzbijanje korupcijeNačelo 10

Poduzeća se trebaju boriti protiv svih oblika korupcije, uključujući iznudu i potkupljivanje.

INA je u 2013. aktivno sudjelovala u aktivnostima nacionalnih udruga, posebice Hrvatske udruge poslodavaca (Udruga za energetiku) i Hrvatske gospodarske komore (Sektor za industriju) u pripremi i izradi nacionalne regulative pridonoseći njenoj kvaliteti i primjenjivosti.Također, imajući u vidu značaj pripreme europskih propisa na hrvatsko gospodarstvo, ali i društvo u cjelini u kontekstu punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji, INA, d.d. se aktivno uključila u proces izrade europskih propisa. U suradnji s regulatorom, a i samostalno preko naftnih udruženja, INA je svojim stručnim znanjem i iskustvima, u djelokrugu svoje djelatnosti, doprinijela oblikovanju propisa na europskoj razini. U postupku prijenosa europskih propisa u nacionalno zakonodavstvo, INA isto tako aktivno sudjeluje.Nakon stjecanja statusa članstva u EU, INA, d.d. osnažila je svoje sudjelovanje u radu europskih udruženja naftne rafinerijske industrije - Concawe i Europia.INA je i stalna sudionica Svjetskoga naftnog kongresa (World Petroleum Congress) i njegova Nacionalnog odbora (National Committee) te Svjetske konferencije za energiju (World Energy Conference). Inini stručnjaci aktivno sudjeluju u radu tijela državne uprave. Inini radnici članovi su nacionalnih i internacionalnih stručnih udruženja i aktivni su sudionici na nacionalnim i internacionalnim kongresima, seminarima, radionicama i drugim skupovima. Radnici Ine članovi su upravnih ili nadzornih odbora i udruga u kojima svojim djelovanjem sudjeluju u kreiranju politika i donošenju zakonskih propisa. Inini stručnjaci kontinuirano surađuju sa državnim tijelima i Hrvatskim zavodom za norme (aktivnim radom u više od 36 tehničkih odbora/pododbora/radnih skupina) pri izradi i donošenju propisa i normi u državnim institucijama RH u područjima od interesa za INA, d.d. Predlažu usklađivanje propisa s važećim dokumentima EU, u cilju zaštite i promicanja interesa naftne i plinske industrije na domaćem i stranom tržištu gdje poslujemo, uvažavajući interese svih sudionika. Provodi se i strateška suradnja sa sveučilištima radi privlačenja najtalentiranijih studenata i tek diplomiranih mladih stručnjaka, ali i doprinosa povećanju kvalitete obrazovanja (studentska natjecanja itd.).

ukljuČenje dionika

Za održivi razvoj od iznimne je važnosti uspostavljanje i kontinuirano njegovanje dijaloga s pojedincima i grupama unutar i izvan Ine na koje INA svojom djelatnošću i proizvodima može imati ili ima utjecaj i za koje je razumno očekivati da će utjecati na njenu sposobnost da uspješno provede svoje strategije i ciljeve.U Ini smo identificirali sljedeće skupine dionika: Inini dioničari, zaposlenici, sindikati, tržište kapitala, lokalne zajednice i vlasti, dobavljači, partneri, mediji, udruge građana, kupci, potrošači.Članice INA Grupe koriste prikladne razine i metode uključenosti ovih skupina, a slijedom promjena u okruženju i sazrijevanjem procesa, mijenjaju se i nadopunjuju metode uključenosti. Odgovori, primjedbe i sugestije prikupljene kroz konzultacije ili dijalog s kreatorima stavova i predstavnicima glavnih interesnih skupina koriste se kao vrijedan izvor informacija tijekom planiranja aktivnosti, revizije vanjske komunikacije i pri pripremi izvješća o održivosti.Metode uključenja dionika su: ankete, pojedinačni razgovori, sastanci s odabranim pojedincima/grupama, javni sastanci, savjetodavna tijela, besplatna telefonska linija, forumi interesno-utjecajnih skupina, savjetodavni paneli, procesi izgradnje konsenzusa, procesi za zajedničke odluke, programi za dobivanje povratnih informacija na Internetu (forumi za diskusiju itd.), radionice, kolektivni pregovori sa sindikatima, pregovori o ugovorima, zajednički projekti, zajednička ulaganja (Joint ventures), partnerstva, inicijative više interesno-utjecajnih skupina.Ključni principi i opća pravila u komunikaciji s dionicima definirani su dokumentom Smjernice INA Grupe za odnose i komunikaciju s dionicima.Hrvatsko društvo za goriva i maziva, GOMA, www.goma.hr,

djeluje kao nevladina i neprofitna udruga koja obilježava 50 godina kontinuiranog rada. Najvažnije aktivnosti GOMA-e su organizacija godišnjih međunarodnih stručno-znanstvenih simpozija o gorivima i/ili mazivima, izdavanje časopisa „Goriva i maziva“ i izdavanje stručnih knjiga.Od 16.-18. listopada 2013. održan je u Poreču 46. Međunarodni simpozij „Fuels and Lubricants 2013“. Okupilo se 200 sudionika iz 15 država, a prezentirana su 53 predavanja i 28 postera. Posebnu vrijednost simpoziju dali su radovi vodećih stručnjaka iz CONCAWE-a, Ine, MOL-a i regije. U organizaciji je poseban doprinos dala INA kao zlatni sponzor, ali i kroz prisutnost 72 svoja stručnjaka.

pr

ofi

l in

a

gr

up

e


kvaliteta

Od pojave međunarodnih standarda sustava upravljanja kvalitetom, u Ini se razvila svijest o potrebi djelovanja u skladu s tim standardima. Više certifikata akreditiranih neovisnih tijela po glavnim (core) procesima kompanije dokaz su poslovanja u skladu sa zahtjevima upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001. Početkom 2000. Uprava kompanije opredijelila se za novu filozofiju upravljanja. Razvijen je jedinstven sustav koji je u osnovi integrirani sustav upravljanja poslovanjem, temeljen na pravilima kompanije, zakonima, pravilima struke i zahtjevima normi ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001 i drugim normama u skladu s poslovnim odlukama.

INA, d.d. danas ima ukupno 9 certifikata prema normama ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001 i ISCC. Od 2005. do danas potvrđujemo jedinstveni sustav upravljanja kvalitetom na razini INA, d.d. pri čemu smo harmonizirali certifikacijski ciklus na razini INA Grupe. Sva društva INA Grupe koja posjeduju certifikate uspješno su recertificirana za sustave:• upravljanja kvalitetom sukladno normi ISO 9001:2008;• upravljanja okolišem sukladno normi ISO 14001:2004;• upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti prema normi

OHSAS 18001:2007.Riječ je o normama koje definiraju upravljanje kvalitetom, zaštitom okoliša te zaštitom na radu, zdravljem i sigurnošću. Norma ISCC (International Sustainability and Carbon Certification) certificira održivost biogoriva, a u 2013. taj je certifikat proširen na cijelu INA, d.d.

Opredijeljenost Uprave INA, d.d. da stalno unapređuje poslovne procese i kvalitetu poslovanja potvrdilo je uvođenje integriranog informatičkog sustava SAP 2006., te je još 2007. utvrđena obveza razvoja sustava upravljanja informacijskom sigurnošću. Tijekom 2008., sukladno zakonskoj obvezi, implementiran je sustav HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) u Inine restorane prehrane.

Aktivni smo sudionici razvoja tih sustava na način pune integracije u postojeći sustav upravljanja poslovanjem. Integracijom sustava upravljanja poslovanjem unaprijedili smo i postigli poboljšanja u transparentnom vođenju procesa, mjerenju i iskazivanju poslovnih rezultata, zadovoljstva kupaca i zaposlenika. Nadzor cjelokupnog sustava provodimo uz eksterne nadzorne preglede i procesom internih audita, u skladu sa godišnjim planiranjem, kroz posebno razvijenu informatičku podršku te prikupljanjem i analizom podataka te izvještavanjem Uprave o sustavu upravljanja. S obzirom na potrebe daljeg razvoja naše kompanije i ostalih društava INA Grupe, nastavljamo s unapređenjem jedinstvenog sustava upravljanja dokumentima u INA, d.d. i društvima INA Grupe kako bi se omogućila uspješnija primjena poslovnih pravila. Objava dokumenata sustava upravljanja u INA, d.d. i društvima INA Grupe odvija se u skladu s

normizacija

INA, d.d. već dugi niz godina razvija i unapređuje sustav normizacije na razini korporacije s ciljem utvrđivanja jedinstvenih korporativnih normi. INA norme utvrđuju specifikaciju kvalitete naših proizvoda i sirovina, normiraju elemente vizualnog identiteta kompanije te propisuju pravila i standarde u području poslovne komunikacije.

Politikom normizacije kompanije utvrđeni su okviri i smjernice za izradu INA normi temeljem zahtjeva kvalitete međunarodnih i europskih normi. Kontinuirano surađujemo s državnim tijelima i Hrvatskim zavodom za norme (HZN) pri izradi i donošenju propisa i normi u državnim institucijama RH u područjima od interesa za INA, d.d. Predlažemo usklađivanje propisa s važećim dokumentima EU, u cilju zaštite i promicanja interesa naftne i plinske industrije na domaćem i stranom tržištu gdje poslujemo, uvažavajući interese svih sudionika.

Stručnjaci INA, d.d. aktivno sudjeluju u radu više od 36 tehničkih odbora, 7 pododbora i 7 radnih skupina pri HZN-u. Radom u tim odborima naši stručnjaci unapređuju i proces održivog razvoja naše kompanije održavajući odlične veze sa zainteresiranim stranama, promičući interese kompanije u društvu na transparentan i obostrano prihvatljiv način.

planiranim rokovima. Radi poboljšanja upravljanja kvalitetom, u INA, d.d. se provodi interna edukacija menadžmenta, predstavnika poslovodstva i internih auditora. Nadalje, Inini stručnjaci za kvalitetu aktivno sudjeluju i u radu Hrvatskog društva za kvalitetu (HDK) čime pridonose razvoju dobrih odnosa sa zainteresiranim stranama i grade ugled naše kompanije. U zborniku radova ovogodišnje 13. godišnje hrvatske konferencije o kvaliteti objavljen je stručni članak i održano je zapaženo predavanje pod naslovom „Kreativnost i sustav upravljanja kvalitetom“. I ovogodišnjim recertifikacijskim vanjskim auditom potvrđeno je poštivanje korporativnih pravila i sukladnost sa zahtjevima normi kao preduvjet održavanja certifikata.

Visok stupanj zadovoljstva i lojalnosti kupaca našim proizvodima i uslugama potvrdio je da je sustav upravljanje kvalitetom primjeren i djelotvoran te ostvaruje postavljene ciljeve.

inovativnost i nagrade

Na sajmu inovacija INOVA 2013. održanom u Zagrebu sudjelovali su Inini inovatori Ivica Vrščaj s inovacijom „Novi dizajn nosača cijevi radijacijske zone, PT-15/PT-16, peći 301-H-3“ te Tomislav Malvić i Karolina Novak s inovacijom „Komora za ispitivanje nepropusnosti izolatorskih stijena na metan i ugljikov (IV) oksid nakupljenih u ležištu u nepropusnoj podini“. Za svoje radove inovatori su osvojili srebrne medalje. I član INA Grupe INA MAZIVA d.o.o. predstavilo se sa novim proizvodima INA Ultra Star FE 5W-30 (autori Tonća Ćaleta Prolić i Katica Visković) i INA DEPRESANT STINIŠTA NAFTE (autori Kamil Nahal, Amila Čelhasić i Ljiljana Pedišić). Za svoje radove inovatori su osvojili zlatnu medalju.

S obzirom da su uočena moguća poboljšanja procesa intelektualnog vlasništva, posebno u području obrade inovacijskih prijedloga, revidiran je Pravilnik o intelektualnom vlasništvu u INA, d.d.Radnici INA, d.d. kontinuirano prijavljuju inovacijske prijedloge koji mogu biti kategorizirani kao: patent (izum), industrijski dizajn, tehničko unapređenje, racionalizacija poslovanja ili korisna ideja. Komisija za ocjenu inovacijskih prijedloga je u 2013. godini zaprimila 10 inovacijskih prijedloga od kojih je 7 riješeno te su u istoj godini donesene odluke za 18 inovacijskih prijedloga koji su prijavljeni prije 2013. Ukupno je prihvaćeno 6 inovacija, a njih 9 još je u postupku prihvaćanja.

Inini inovatori Karolina Novak i Tomislav Malvić


etiČno poslovanje i uskladenost

Kao potpisnik UN Global Compacta, INA, d.d se zalaže za promicanje i potporu temeljnih vrijednosti u području ljudskih prava, radnih prava, okoliša i borbe protiv korupcije. Kako bi se osiguralo poslovanje na najvišoj mogućoj razini kvalitete, INA je u poslovni proces uvela postupak pretkvalifikacije dosadašnjih i potencijalnih dobavljača. Svi dobavljači i ostali poslovni partneri Ine trebaju ispuniti pretkvalifikacijski upitnik i izjasniti se o primjeni načela UN Global Compacta u svom poslovanju. INA svojim poslovnim aktivnostima ne ugrožava prava autohtonih zajednica, u svom poslovanju ne koristi dječji ni prisilni rad te isto zahtijeva od svojih dobavljača. Također ne daje financijsku pomoć u naravi političkim strankama, političarima i srodnim institucijama.Privatnost kupca maksimalno se poštuje u skladu sa svim pravilima struke, procedurama INA, d.d. i zakonskim zahtjevima. Sigurnost kartica i zaštita podataka fizičkih i pravnih osoba jako je rigorozna. Do sada nije bilo pritužbi vezano za povredu privatnosti kupca.

dobavljačiDa bi mogli sudjelovati u natječajima koje oglašava INA, d.d., dobavljači moraju biti pretkvalificirani i ispuniti pretkvalifikacijske kriterije. Niti jedan ugovor s dobavljačima, izvođačima i ostalim poslovnim partnerima nije bio odbijen niti su mu bili nametnuti uvjeti izvedbe ili druge akcije, kao rezultat screeninga za ljudska prava.Sektor nabave pruža tvrtkama jednake mogućnosti sudjelovanja na natječajima, stoga se lokalnim tvrtkama ne daje povlašteni tretman u odnosu na druge. Međutim, odabir dobavljača koji se provodi na transparentan i pravedan način i koji se temelji na pronalaženju optimalnog rješenja koje rezultira najboljom ukupnom procjenom troškova, među ostalim varijablama, također uzima u obzir i zemljopisni položaj. Pod lokalnim tržištem, INA, d.d. podrazumijeva zemljopisno područje Hrvatske.Udio domaćih dobavljača u 2013. po broju dobavljača iznosio je 83% , a prema ugovorenoj vrijednosti 84% .

Etički kodeksU 2013. godini završena je edukacija svih zaposlenika o Etičkom kodeksu INA Grupe koji se temelji na poštivanju osnovnih ljudskih prava i etičkim načelima poštenja, iskrenosti, povjerenja, poštovanja, humanosti, tolerancije i odgovornosti. Etički kodeks INA Grupe dostupan je javnosti na Ininoj Internet stranci. Jedan od najvažnijih ciljeva Grupe je jačanje odgovornosti upravljačkog osoblja u smislu razvoja i održavanja etičnog

poslovanja. Naglasak je na detaljnijem definiranju odredbi koje se odnose na primanje roba ili drugih koristi od poslovnih partnera, uvođenje etičkih službenika u svim tvrtkama INA Grupe s više od 20 zaposlenih, uključujući i INA, d.d., koji će pružiti potporu radu Etičkom povjerenstvu INA Grupe.Etički kodeks INA Grupe predviđa sudjelovanje predstavnika sindikata ili radničkog vijeća u Etičkom vijeću (“ad hoc” član) kada djeluje u odnosu na prigovore o zaštiti dostojanstva. U Etičkom je kodeksu istaknuto da članice INA Grupe poštuju vjerske slobode zaposlenika i njihovo pravo na okupljanje, pravo na odmor, slobodno vrijeme i redovito isplaćivanje dopusta. Posebna se pažnja posvećuje osobnom i profesionalnom razvoju zaposlenika. Također, zaposlenici tvrtki INA Grupe ne smiju diskriminirati nikoga na osnovi rase, etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, novčanih okolnosti, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog statusa, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Društva INA Grupe obvezala su se za socijalno pokroviteljstvo i sponzorstvo bez korupcije.

U kontekstu državnih poslova i političkog angažmana, dobavljača, lokalne zajednice i društva u cjelini, korupcija se smatra iznimno ozbiljnom povredom etičkih normi, kao i kršenje ljudskih prava i dezinformacija lokalnih zajednica.Glavne aktivnosti, koje se odnose se na podizanje svijesti o etičkom poslovanju, provedene u 2013:• Menadžeri tvrtki INA Grupe održali su prezentaciju

zaposlenicima o Etičkom kodeksu INA Grupe,• Predsjednik Etičkog vijeća održao je 10 radionica za

menadžere, predstavnike sindikata i radničkog vijeća i etičke povjerenike,

• Knjižica Etički kodeks izdana je i distribuirana svim zaposlenicima INA Grupe,

• Objavljen je Etički kodeks za poslovne partnere,• U Internom glasilu Ine objavljen je članak pod nazivom

"Okviri za suvremeno poslovanje" koji je napisao predsjednik Etičkog Vijeća INA Grupe na temu etičkih poslovanja i provedbu Etičkog Kodeksa INA Grupe,

• Razvijeno je elektroničko obrazovanje za zaposlenike.

Etički postupci provedeni u 2013.Tijekom 2013. godine Etičko povjerenstvo INA Grupe obradilo je 31 prijavu te donijelo 15 odluka temeljem etičkih postupaka i istraga Sektora upravljanja sigurnošću Društva i raspoloživih

informacija. U osam slučajeva utvrđeno je kršenje Etičkog kodeksa INA Grupe, a u sedam slučajeva nije. Kršenje Etičkog kodeksa utvrđeno je u pet slučajeva zlouporabe digitalnog sustava, dva slučaja uznemiravanja, odnosno neprimjerene komunikacije i jednom slučaju pronevjere i nepoštivanja zakona i internih propisa. U dva slučaja podnositelji su povukli prijave koje su se odnosile na zaštitu dostojanstva.U jednom slučaju Etičko povjerenstvo je obustavilo postupak koji se odnosio na prijavu za zaštitu dostojanstva.

uskladenost - inspekcijske kazne i sudski sporovi

U 2013. godini INA, d.d. platila je ukupno 55.000 kuna (9.639 USD) kazni, vezanih uz inspekcijske nalaze iz područja zaštite okoliša i zaštite zdravlja i sigurnosti, dok je za INA Grupu taj iznos bio 75.336 kuna (13.203 USD).U 2013. nije bilo pokrenutih postupaka s lokalnim zajednicama, kao ni postupaka pokrenutih zbog ponašanja u suprotnosti s načelom slobode tržišnog natjecanja.

Prekršajni postupciU 2013. godini pokrenuta su ukupno 42 prekršajna postupka protiv Ine, od toga je pravomoćno završeno 11 postupaka, dok su ostali još u tijeku. U postupcima u kojima je INA proglašena krivom, naložena je obveza plaćanja novčane kazne pa je na ime novčanih kazni ukupno isplaćen iznos od 77.334 kuna.Postupci su pokrenuti najčešće zbog nepridržavanja odredbi sljedećih zakona: Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima (1 postupak), Zakona o sigurnosti prometa na cestama (2 postupka), Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta (1 postupak), Zakona o radnom vremenu i obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (5 postupaka), Zakona o zaštiti zraka (1 postupak), Zakona o trgovini (4 postupka), Zakona o zaštiti potrošača (1 postupak), Zakona o radu (4 postupka), Zakona o zaštiti na radu (3 postupka), Carinskog zakona (1 postupak), Zakon o provedbi carinskih propisa Europske unije (1 postupak), Zakon o trošarinama (2 postupka), Zakona o energiji (1 postupak), Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (6 postupaka), Zakona o prijevozu opasnih tvari (2 postupka), Zakona o otpadu (2 postupka), Zakona o vodama (1 postupak), Zakona o obrtu (2 postupka), Zakona o rudarstvu (1 postupak), Zakona o državnom inspektoratu (1 postupak).


U Ini nastojimo u sve procese implementirati načela održivosti, vodeći računa o zaštiti zdravlja i sigurnosti ljudi, očuvanju okoliša te dobrobiti zajednica u kojima djelujemo. Tako u svim poslovnim procesima nastojimo prepoznati i provoditi aktivnosti koje pridonose održivom razvoju. Budući da vjerujemo da se nezgode, ozljede na radu i bolesti vezane uz rad mogu spriječiti, pokrenuli smo aktivnosti za unaprjeđenje kulture zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu. To podrazumijeva proaktivni pristup rukovodstva osiguranju sigurnih radnih praksi, identifikaciju i uklanjanje potencijalnih opasnosti kao i analizu uzroka svih incidenata radi prevencije ponavljanja. Tako su kroz kampanju 10 temeljnih pravila sigurnosti radnici INA Grupe upoznati s obvezom ponašanja u skladu s navedenim pravilima, čije poštivanje može spriječiti ozljedu, ali i spasiti život. Ista pravila primjenjuju se i na ugovarače, ali i sve ostale koji se nalaze na našim lokacijama.Kao društveno odgovorna kompanija prepoznali smo važnost podizanja svijesti naših radnika o svakodnevnim opasnostima kojima smo izloženi, ne samo na radnom mjestu, već i u prometu u našim vlastitim vozilima te kroz treninge sigurne vožnje pružamo sposobnost pravodobnog uočavanja i procjene, a samim time i ispravnog reagiranja u potencijalno opasnim situacijama.U području zaštite okoliša koncentrirali smo se na usklađivanje s transponiranim EU Direktivama u zakonodavstvo Republike Hrvatske, ishođenje Rješenja Objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za naša četiri postrojenja, uspostavu sustava upravljanja emisijama i emisijskim jedinicama CO2, registraciju tvari sukladno zahtjevima Uredbe REACH, notifikaciju i označavanje tvari sukladno zahtjevima Uredbe CLP te usklađivanje s internim standardima i najboljom industrijskom

praksom, a primjenu visokih standarda zaštite okoliša, očekujemo i od svojih ugovarača. Svjesni utjecaja proizvodnje i postupanja s otpadom na okoliš i društvo, u INA Grupi nastojimo unaprijediti i upotpuniti interni sustav gospodarenja otpadom, što uključuje i obradu unutar same INA Grupe. Taj će sustav imati brojne prednosti jer će osim financijskih ušteda, rezultirati i smanjenjem onečišćenja, ali i osiguranjem zaposlenosti radnika STSI, d.o.o., jedne od kompanija INA Grupe. Kako je naša strategija fokusirana na kontinuirano poboljšanje učinkovitosti, svake godine postavljamo izazovne strateške ciljeve i programe te ključne pokazatelje uspješnosti radi povećanja svijesti o sustavu zaštite zdravlja, sigurnosti na radu, zaštite okoliša, kao i procesne sigurnosti te zaštite od požara.

Angelika BrnadaDirektorica Sektora održivog razvoja i zaštite

zdravlja, sigurnosti i okolišaPF korporativnog centra

pismo direktorice sektora održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša

Lonjsko polje


klimatske promjeneEmisije stakleničkih plinovaEnergetska učinkovitost

Izravna emisija CO2 iz INA Grupe u posljednje četiri godine

Izravna emisija CO2 iz INA, d.d. u posljednjih pet godina

Emisija CO2 iz organizacijskih dijelova INA, d.d. u posljednjih pet godina (tablica u poglavlju INA u brojkama)

emisije stakleniČkih plinova

Procesom odzračivanja (eng. ventinga), iz INA, d.d., tijekom 2013. godine, ispušteno je 409.393 tone CO2. U SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, zbog promjena u tehnološkom procesu i preusmjeravanju plina (iz Objekta frakcionacije Ivanić Grad na Objekt prerade plina Molve), u 2013. godini su se češće čistili tehnološki cjevovodi (kraceriranje) što je rezultiralo većim gubitkom ugljikovodika s proizvodnih područja Središnje i Zapadne Hrvatske i na polju Molve te se time i značajnije povećala emisija CO2 s baklji.

Emisija iz INA Grupe za prijevoz radnika aviotransportom iznosila je 1.160 tone CO2, a korporativnim vozilima 8.776 tone CO2.

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupno CO2 t/god

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupno CO2 t/god

Ukupno CO2 t/god.

Ukupno CO2 t/god.

EOR - kompresorska stanica , Ivanić Grad

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

0

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

0


U Ini smo svjesni utjecaja klimatskih promjena na globalnoj razini. U svom poslovanju poduzimamo i planiramo cijeli niz projekata i aktivnosti vezanih uz smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje energetske učinkovitosti, proizvodnju goriva s bio-komponentom (iz obnovljivih izvora). Projekt utiskivanja CO2 u duboke bušotine pridonijet će smanjenju emisija CO2 u zrak, a rekonstrukcijama benzinskih postaja smanjuju se, odnosno potpuno eliminiraju, emisije ne-metanskih hlapivih organskih spojeva. Kako bismo mogli smanjiti svoj utjecaj na klimatske promjene, pratimo direktne emisije stakleničkih plinova iz svojih postrojenja, ali i emisije CO2 koje nastaju u cestovnom i zračnom prometu, a vezane su uz službena putovanja Ininih radnika. Jedan od ciljeva INA Grupe je uspostava sustava mjerenja/izračunavanja te smanjenjem emisija hlapivih organskih spojeva kroz primjenu LDAR metodologije (detekcija curenja hlapivih organskih spojeva i popravak) .Također pažljivo pratimo izravnu i neizravnu potrošnju energije, kako bismo mogli pratiti učinkovitost poduzetih mjera/aktivnosti.

INA Grupa ne upotrebljava materijale koji sadrže tvari koje oštećuju ozonski omotač, pa tako niti u aparatima za gašenje požara i klima uređajima.

projekti i aktivnosti za smanjenje emisije stakleniČki plinova i povećanje energetske uČinkovitosti

EOR (povećavanje iscrpka nafte) projekti Ivanić i Žutica dostigli su konačnu fazu izgradnje. Primarni cilj projekata je povećanje iscrpka nafte na naftnim poljima Ivanić i Žutica, a sekundarni cilj je značajno smanjenje emisije CO2. Produženim radnim vijekom tih polja, projekti utječu na razvoj regija u kojima se nalaze i lokalne zajednice.Sveobuhvatni akcijski plan „Karta energetske učinkovitosti“ (Energy Road map) u Rafineriji nafte Rijeka sastoji se od 66 projekata, koji uključuju i odobrene CAPEX i OPEX projekte. Realizacija plana “Karta energetske učinkovitosti” prati se kroz pet ključnih aktivnosti: sakupljanje kondenzata s procesnog postrojenja GP5, kontrola kondenzacije u turbogeneratoru, kombiniranje proizvodnje i nabave električne energije iz vanjske mreže, kontrola predaje električne energije u vanjsku mrežu i kontrola rashladnog sustava. U 2012. godini, kada je započeo ovaj Akcijski plan, uštede su iznosile 59.911.771 kuna (10.796.859 USD), a u 2013. 100.284.642 kuna (18.072.561 USD).

Jedna od aktivnosti koja najviše doprinosi uštedi je kontrola količine pare koja odlazi u kondenzaciju na turbinama. Rezultat ove inicijative je smanjenje gubitka 209,55 tona pare kroz kondenzacijsku turbinu, što znači financijsku uštedu od 73.444.994 kuna (13.235.717 USD) u 2013. godini. Akcija će se kontinuirano pratiti.U Rafineriji nafte Sisak su realizirane dvije važne inicijative za uštedu energije. Prva je rekonstrukcija plinskih plamenika u Energani 2 s ciljem korištenja rafinerijskog plina kako ne bi bio spaljen na baklji. Ova inicijativa uključuje uštedu goriva i potencijalno smanjenje emisija. Druga inicijativa je smanjenje gubitka na parnoj mreži s ciljem smanjenja potrošnje pare (a time i proizvodnje) koja omogućuje manju upotrebu goriva i vode pa time doprinosi i smanjenju emisija.U SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, nekoliko višegodišnjih CAPEX projekata je u tijeku, s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisije stakleničkih plinova. Jedan od njih je i optimizacija sustava kompresorske stanice Kalinovac (održavanje i instaliranje elektromotora umjesto plinskih motora je ugovoreno). S obzirom da su aktivnosti vezane za projekte u 2013. godini podrazumijevale samo projektnu dokumentaciju te nabavu i ugovaranje, financijske uštede proistekle iz projekta ne mogu još biti vidljive. Još jedan od projekata je optimizacija Objekata frakcionacije Ivanić grad. Primarni cilj optimizacije je zadržati proizvodnju s novim električnim kompresorom za hlađenje plina. Time se povećava učinkovitost turboelektričnih agregata, kao i ukupna iskoristivost plinskog postrojenja. Optimizacija Objekata frakcionacije doprinijela je smanjenju emisije stakleničkih plinova, jer je plin za obradu preusmjeren na Molve, a kompresor na Objektima frakcionacije koji je bio korišten u svrhu distribucije plina više nije u funkciji. Ukupna vrijednost investicije je 17 milijuna kuna (3 mil USD). Do sada je potrošeno 5-6 milijuna kuna (1-1,5 mil USD). Prema procjeni, ovim se projektima ostvaruje godišnja ušteda emisija CO2 od 61,11 tona. U SD Trgovina na malo električni senzori su instalirani u toaletima novih i rekonstruiranih benzinskih postaja (BP), ekološki nadzor provode se tijekom kapitalne rekonstrukcije (CDR) i na benzinskim postajama planiranima za djelomičnu obnovu. U pripremi je projekt „Energija za budućnost“ (vidi: Okoliš). U 2013. godini INA Grupa je pokrenula postupak zamjene starog voznog parka, čime će se povećati sigurnost zaposlenika INA Grupe, kao i ostalih sudionika u prometu. Nakon zamjene postojećeg voznog parka, emisije štetnih plinova smanjit će se s obzirom na tehnologiju u novim vozilima. Procjene pokazuju da će se potrošnja goriva smanjiti za 10% .

Luka Rušćica


zaštita okolišaMaterijaliVodeGeotermalne vodeEmisije u zrakBioraznolikostIzlijevanjaOtpadRemedijacijaNaknade za zaštitu zdravlja, sigurnost i okoliš i ulaganja u zaštitu okoliša

zaštita okoliša

Količine materijala proizvedenih u procesu Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj u posljednje 4 godine

Količine materijala upotrijebljenih u procesu proizvodnje u posljednje 4 godine

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

4.000.000

4.500.000

2010. 2011. 2012. 2013.

Sirova nafta + Kondenzat(domaća)

Sirova nafta (uvozna)

Ukupna sirova nafta

Poluproizvodi, sirovine,aditivi

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

2010. 2011. 2012. 2013.

Sirova nafta

Kondenzat

Sirova nafta - Hrvatska

Prirodni plin

Geotermalna voda

Slatka voda


U području zaštite okoliša svoje smo aktivnosti usredotočili na usklađivanje sa zakonskim zahtjevima i zahtjevima EU regulative te unapređenje sustava na razini INA Grupe. Ojačana je suradnja i komunikacija unutar INA Grupe, kao i sa svim drugim zainteresiranim stranama, od državnih institucija do kupaca i lokalnih zajednica.

Prva „zelena“ benzinska postaja u HrvatskojINA je u srpnju pokrenula projekt izgradnje održive benzinske postaje pod nazivom „Energija za budućnost“ kojim se predviđa izgradnja samoodrživog, ekološki prihvatljivog i inovativnog maloprodajnog objekta.Prva održiva benzinska postaja u RH bit će izgrađena u Zagrebu, na lokaciji postojeće BP Stupnik-istok, čime INA postaje liderom u primjeni tzv. zelenih tehnologija u maloprodajnoj mreži. Kao prvi korak u postupku izgradnje raspisan je 15. srpnja javni otvoreni projektni natječaj za izradu idejnoga arhitektonsko-urbanističkog rješenja za benzinsku postaju Stupnik- istok pod nazivom: „Energija za budućnost“. Neke od tehnoloških inovacija koje se primjenjuju u objektima ovog tipa uključuju skladištenje topline i njezino korištenje u sustavu grijanja i hlađenja, primjenu alternativnih izvora energije u svrhu grijanja i hlađenja, ventilacije i klimatizacije prostora, uporabu kišnice za čišćenje, ispiranje toaleta i zalijevanje zelenih površina, grijanje prometnih površina radi otapanja snijega, upotrebu nanotehnologije na vanjskim i unutarnjim površinama u svrhu visoke izdržljivosti i efekta samočišćenja, upotrebu LED (diode koje emitiraju svjetlo) rasvjete u interijeru i eksterijeru sa sustavom kontrole potrošnje te upotrebu recikliranih materijala gdje god je to moguće i opravdano.

Total Print management System (Sustav upravljanja ispisom)U korak s trendovima, INA je u svoje poslovanje uvela Sustav za upravljanje ispisom. Istraživanja su pokazala da korištenje sustava može smanjiti potrošnju papira i troškove ispisa do 30 posto. Prema prvim rezultatima, ostvarene su značajne uštede. Podaci pokazuju da je u Ini oko 53% dokumenata ispisano obostrano, što ukazuje na značajan postotak svijesti zaposlenika o potrebi za optimizacijom i uštedom troškova, ne samo zbog financijskih pokazatelja, već i zbog prihvaćanja potrebe zaštite okoliša.

materijaliMaterijali korišteni u procesu proizvodnje potječu iz neobnovljivih izvora i nalaze se u završnom proizvodu. Zbog prirode posla, u Ini se ne koriste reciklirani materijali kao sirovina za proizvodnju.

vodeU INA Grupi voda se crpi iz rijeke Save i Kupe, vlastitih bunara, akumulacijskog sustava Tribalj, mora te vodovoda. Niti jedan izvor vode nije znatno pogođen crpljenjem vode. Iz Ininih postrojenja ispuštaju se tehnološke, oborinske, rashladne i sanitarne vode koje se, gdje je to potrebno, čiste fizikalno – kemijsko – biološkim postupcima. Niti jedno vodno tijelo nije znatnije ugroženo ispuštanjem otpadnih voda iz postrojenja Ine. Kvalitete otpadne vode tijekom 2013. u Rafineriji nafte Rijeka nakon Postrojenje za obradu otpadnih voda (POOV) u skladu je s uvjetima propisanim vodopravnom dozvolom. Kako bi se ispitao utjecaj povećane koncentracije dušika u moru, zatraženo je mišljenje ovlaštenog Instituta Ruđer Bošković. Studija o sveobuhvatnom učinku dušika na morsku floru i faunu je u pripremi. U Rafineriji nafte Rijeka u 2013. godini je količina ukupno zahvaćene vode smanjena za 2,85% u usporedbi s 2012. Količina upotrijebljene vode po toni sirovine u 2012. iznosila je 18,6 m3 dok je u 2013. to bilo 15.78 m3.U Rafineriji nafte Sisak, u 2013. je pušteno u rad postrojenje Krofta za pročišćavanje otpadnih voda kako bi se poboljšala kvaliteta otpadnih voda na ispustu 1 i 2. Krofta postrojenje pruža sekundarnu (flokulacija, flotacija) i tercijarnu (filtracija, apsorpcija) obradu otpadnih voda te je realizacijom ovog projekta dodatno poboljšana kvaliteta otpadnih voda iz Rafinerije nafte Sisak.

Na platformi Zagreb-1 (Crosco) instaliran je novi separator, sa svrhom uklanjanja ugljikovodika iz slojne vode, prije ispuštanja. Ovime se postiže bolja kvaliteta ispuštene vode na novim projektima.U SD Trgovina na malo instalirani su senzori za vodu na svim novim i obnovljenim benzinskim postajama.

geotermalne vodeTijekom istraživačkih bušenja u Republici Hrvatskoj INA pronalazi i izvorišta vode pa tako SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, uz svoju osnovnu djelatnost, proizvodi i vodu visoke tehnološke kvalitete i geotermalne vode. Trend proizvodnje vode kroz godine ostao je na približno istoj razini, a iznosi oko 3 milijuna prostornih metara. Proizvedena voda s vodnih stanica i vlastitih bunara koristi se za internu potrošnju, ali se i distribuira, dok se geotermalna voda s geotermalnih polja Bizovac i Zagreb koristi za grijanje vode u bazenima i za grijanje prostorija kompleksa, odnosno za grijanje skladišta, radnih prostorija i montažnih zgrada.

Vezano za potencijalnu eksploataciju geotermalne vode te korištenje njezine topline u geotermalnim projektima, može se reći da se INA redovito očituje na upite pristigle s razine lokalnih zajednica, a koji se odnose na izmjene i dopune prostornih planova. Temeljem takvih zahtjeva, i tijekom 2013. godine INA je dostavila određene podatke o geotermalnom potencijalu.

Ukupno proizvedena geotermalna voda u 2013. iznosila je 386.986 m3 što odgovara 4,104 MWh.

Ukupne količine zahvaćene i ispuštene vode u INA, d.d. u posljednjih pet godina

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

2009 2010 2011 2012 2013

Ukupno zahvaćena voda(m3)

Ukupno ispuštena voda(m3)

Ukupne količine zahvaćene i ispuštene vode u INA Grupi u posljednje četri godine

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2011 2012 2013

Ukupna ulja i masti (t)

Ukupna suspendirana tvar(t)

BPK** (t)

KPK* (t)

Emisije u vode iz INA Grupe u zadnje tri godine

* Kemijska potrošnja kisika** Biološka potrošnja kisika

Ukupno proizvedena voda u SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina u posljednje četiri godine

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

4.000.000

2010 2011 2012 2013

Geotermalna voda

Voda iz vlastitih bunara

Voda sa vodocrpilišta

0,00

5.000.000,00

10.000.000,00

15.000.000,00

20.000.000,00

25.000.000,00

30.000.000,00

35.000.000,00

40.000.000,00

45.000.000,00

50.000.000,00

2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupno zahvaćena voda(m3)

Ukupno ispuštena voda(m3)

Ukupno zahvaćena voda (m3)

Ukupno ispuštena voda (m3)

Ukupno zahvaćena voda (m3)

Ukupno ispuštena voda (m3)

za

štit

a o

koli

ša

60.00.000

50.000.000

40.000.000

30.000.000

20.000.000

10.000.000

0

50.000.000

45.000.000

40.000.000

35.000.000

30.000.000

25.000.000

20.000.000

15.000.000

10.000.000

5.000.000

0


Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz INA, d.d. u posljednjih pet godina

Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz INA Grupe u posljednje tri godine.

0,00

2.000,00

4.000,00

6.000,00

8.000,00

10.000,00

12.000,00

14.000,00

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

SO2 (t)

NO2 (t)

CO (t)

Krute čestice (t)

0,00

1.000,00

2.000,00

3.000,00

4.000,00

5.000,00

6.000,00

7.000,00

8.000,00

9.000,00

2011. 2012. 2013.

SO2 (t)

NO2 (t)

CO (t)

Krute čestice (t)

emisije u zrakRafinerija nafte Rijeka uspostavila je LDAR (Leak detection and repair) program za otkrivanje istjecanja i saniranje fugitivnih emisija hlapivih organskih spojeva na procesnoj opremi i spremnicima benzina i slopa. Tijekom 2013. nadograđen je uređaj za kontinuirano mjerenje emisija uz povezivanje u informacijski sustav zaštite okoliša koji vodi Agencija za zaštitu okoliša, na koji su sada spojeni veliki uređaji za loženje, kotlovi energane i peć atmosferske destilacije.Broj satnih imisija koje prelaze dopuštenu SO2 koncentraciju znatno je smanjen (na mjernoj imisijskoj postaji IN Inženjering u 2013. bilo je 6 prekoračenja SO2, dok je u 2012. bilo 21 prekoračenje), što znači da je postignuta prva kategorija kakvoće zraka. Ukupne emisije SO2 tijekom 2013. smanjene su za 30% u odnosu na 2012. (2013. = 1.592 t SO2; 2012. = 2.276 t SO2).

U Rafineriji nafte Sisak projekt “Izgradnja novih rekompresijskih stanica na bakljama” fizički je završen u studenom 2013. Početak probnog rada rekompresijskih stanica očekuje se tijekom ponovnog pokretanja rafinerije, u srpnju 2014. Ovaj sustav će smanjiti emisije H2S i SO2 u zrak, jer će svi niskotlačni plinovi biti prikupljeni i poslani na obradu na postrojenje za izdvajanje sumpora (Claus). U tijeku je i projekt zamjene postojećih koksnih komora s novima istih dimenzija i kapaciteta čime će se također doprinijeti smanjenju emisija H2S. Završetak ovog projekta očekuje se u drugoj polovici 2014.Ukupne emisije SO2 tijekom 2013. smanjene su za 40% u odnosu na 2012. (2013. = 1.880 t SO2; 2012. = 3.150 t SO2).

BioraznolikostSmanjenje Ininog utjecaja na okoliš provodi se kontinuirano, uzimajući u obzir činjenicu da aktivnosti u istraživanju i proizvodnji, preradi, skladištenju i prodaji nafte i naftnih derivata mogu imati značajan utjecaj na okoliš. Prilikom svakog novog zahvata za koji je obvezna procjena utjecaja na okoliš izrađuje se Studija utjecaja na okoliš, u kojoj su opisane sve sastavnice okoliša i mogući utjecaji zahvata na okoliš pa tako i na bioekološka obilježja te su detaljno propisane sve mjere zaštite okoliša.

U SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina provedeno je uzorkovanje tla kako bi se utvrdilo nulto stanje, na temelju kojeg će se napraviti odgovarajući sanacijski program i vidjeti rezultati izvedbe. U 2013. agro-ekološke studije napravljene su u 10 slučajeva sanacije tla (10 likvidacija bušotina i bušotinskih postrojenja) i 12 agro-ekoloških studija za utvrđivanje nultog stanja. Studijama se utvrđuje stanje okoliša bušotinskog kruga nakon provedenog postupka likvidacije bušotine i vraćanja lokacije u prvobitno stanje. Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000), prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013), čine područja očuvanja značajna za ptice kao i njihovih staništa. Ekološka mreža RH obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a sastoji se od 571 poligonskog područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove, 171 točkastih područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom spiljski objekti) te 38

poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice. Prema kartama zaštićenih hrvatskih područja, niti jedno eksploatacijsko polje nafte i plina ne sadrži zaštićenu prirodnu baštinu prema Zakonu o zaštiti prirode. Geotermalno eksploatacijsko polje Lunjkovec–Kutnjak djelomično se nalazi unutar regionalnog parka Mura-Drava (sjeverna strana terena), ali bez ikakvog utjecaja na zaštićeno područje, jer unutar parka nema niti su planirani eksploatacijski bunari. Eksploatacijsko polje Lipovljani dijelom se nalazi na nacionalnom području ekološke mreže HR1000004 Donja Posavina. Eksploatacijsko polje Mosti u potpunosti se nalazi na nacionalnom području ekološke mreže HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje. Za to je polje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dalo Odluku o prihvatljivosti ekološke mreže. Procjena utjecaja zahvata na ekološke mreže provodi se u okviru procedure procjene utjecaja zahvata na okoliš. U sklopu Odluke uzete su u obzir sve mjere zaštite bioekološkog područja koje su u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.Unutar Parka prirode Lonjsko polje dva su ornitološka rezervata na prostoru kojih se nalaze Inina postrojenja koja uključuju plinska polja, sabirni naftovod i plinovod, bušotine. U blizini lokacija na kojima poslujemo mogu se naći četiri vrste ugroženih ptica koje su uvrštene u popis Crvene knjige Republike Hrvatske, a to su bijela i crna roda, orao kliktaš i žličarka. Mogući utjecaj naših aktivnosti na okoliš u kojem radimo spriječen je pravilnim mjerama zaštite i odgovarajućom organizacijom rada.Rotary, član CROSCO Grupe, održao je lokalni trening na temu bioraznolikosti za radnike koji su radili na okolišno osjetljivom području.

SO2 (t)

NO2 (t)

CO (t)

Krute čestice (t)

SO2 (t)

NO2 (t)

CO (t)

Krute čestice (t)

za

štit

a o

koli

ša

14.000

12.000

10.000

8.000

6.000

4.000

2.000

0

9.000

8.000

7.000

6.000

5.000

4.000

3.000

2.000

1.000

0


remedijacijaSanacija zagađenja podzemlja u Rafineriji nafte Rijeka, predstavlja dugotrajni proces multidisciplinarnih aktivnosti koje se kontinuirano provode od 1993. godine. Zaštita mora i obalnog pojasa Rafinerije postala je punopravni segment ukupnih procesa koji se ostvaruju u rafineriji. Troškovi remedijacijskih aktivnosti u 2013. iznosili su 3,33 milijuna kuna (0,60 USD). Provedene su ugovorene sanacijske aktivnosti s ciljevima: zaštita mora i obalnog pojasa, kontinuirana eliminacija zagađenja iz obalnog zaleđa te svakodnevni uvid u kvantitativno i kvalitativno stanje zagađenja u podzemlju (monitoring).

Tijekom 2013. godine iz podzemlja je iscrpljeno je 683,80 m3 čistih ugljikovodika, što je znatno manja količina u odnosu na prethodnu godinu (1079.14 m3) i ukazuje na stabilizaciju i minimalno recentno prihranjivanje ukupno akumuliranog zagađenja u podzemlju. Takvo pozitivno stanje prvenstveno je posljedica ispitivanja i saniranja brojne rafinerijske infrastrukture (kolektorska i pogonska kanalizacija, podnice spremnika, trase cjevovoda itd.) i kontinuiranog provođenja sanacijskih radova u podzemlju. Također, u sklopu saniranja infrastrukture, tijekom proljeća izvedeni su radovi na platou uvale Dražica, kojima je na adekvatan način riješena problematika koncentriranog prikupljanja oborinskih drenažnih voda u separator.Rekapitulacijom dugogodišnjeg iskustva i stečenih spoznaja, u okviru sanacije zagađenja podzemlja u Rafineriji nafte Rijeka, može se zaključiti da je u potpunosti uspostavljena kontrola nad kontaminiranim područjem te da se u budućem periodu mogu očekivati još bolji rezultati.

Tijekom 2013. godine remedijacijske aktivnosti provodile su se i u SD Trgovina na malo. Planirani iznos za ove radove iznosio je 10 milijuna kuna, a ostvareni troškovi tj. realizacija plana bila je 3,38 milijuna kuna zbog neishođenja građevinskih dozvola za kapitalne rekonstrukcije benzinskih postaja. Provedeni su preliminarni istražni radovi na 21 lokaciji, a Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo je suglasnost za 17 sanacijskih programa.Preliminarni istražni radovi o stanju tla i podzemnih voda mogu se smatrati dijelom temeljnog izvješća koje je propisano Uredbom o okolišnoj dozvoli (NN 8/14), a na osnovi Direktive o industrijskim emisijama (Directive 2010/75/EC on industrial emissions – IED). Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnim tvarima povezanima s djelatnošću operatera, a sadrži podatke o sadašnjoj uporabi i, gdje je to moguće, o prijašnjoj uporabi lokacije, podatke o ispitivanjima stanja tla i podzemnih voda koji prikazuju stanje do vremena izrade izvješća ukoliko su isti dostupni, odnosno podatke o novim ispitivanjima stanja tla i podzemnih voda uzimajući u obzir mogućnost onečišćenja tla i podzemnih voda opasnim tvarima koje predmetno postrojenje upotrebljava, proizvodi ili ispušta iz postrojenja ili će upotrijebiti, proizvesti ili ispustiti iz postrojenja.

izlijevanjaTijekom 2013. u INA Grupi se dogodilo 8 izlijevanja volumena većega od 1m3 ugljikovodika, a ukupni volumen je bio 32 m3, što je značajno manje u odnosu na 2012. kada je bilo 12 izlijevanja. Sedam izlijevanja dogodilo se unutar organizacijskih jedinica INA, d.d. Odmah nakon otkrivanja incidenta, poduzete su sve potrebne mjere te su sva onečišćenja prouzročena ovim izlijevanjima uspješno sanirana. Troškovi sanacije izlijevanja volumena većeg od 1m3 iznosili su 2,5 mil kn (0,45 mil USD).

U SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, prema izvješćima o incidentima i analizama, najčešći uzrok incidenata su propuštanja cjevovoda, budući da agresivne tekućine uzrokuju koroziju. Značajni su problem i česti ilegalni priključci na naftovodima, koji uzrokuju izljevanja i ugrožavaju sigurnost i okoliš.

U Rafineriji nafte Rijeka u 2013. godini registrirana su 2 izlijevanja veća od 1m3. Prvo je uzrokovano puknućem cjevovoda i curenjem vakuum ostataka zbog korozije na cjevovodu. Korektivne mjere koje su poduzete su: sanacija onečišćenog područja te popravak cjevovoda. Drugo izlijevanje bilo je u uvali Dražica, gdje je unutar brana zamijećena pojava ugljikovodika u moru. Odmah se pristupilo sanaciji od strane ovlaštene kooperantske tvrtke.

U Sektoru logistike, na terminalu Solin, došlo je do izlijevanja plavog eurodizela iz cjevovoda do spremnika R4. Oko 5 m3 goriva je proliveno. Štete na okolišu nema, budući da je sva količina ispuštena u tankvanu tj. u tehnološku kanalizaciju.

otpadUlaskom u EU, Republika Hrvatska je izdala novi pravni okvir za gospodarenje otpadom. Stoga su STSI, d.o.o. i Rafinerija nafte Rijeka podnijeli zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i prirode za proširenje opsega i obnove dozvole za gospodarenje opasnim otpadom.

U 2013. godini, Rafinerija nafte Sisak je ostvarila omjer ponovno korištenog/recikliranog/oporabljenog otpada od 27,85%, a Rafinerija nafte Rijeka čak 57,6%. U 2012. godini ovaj omjer za Rafineriju nafte Sisak iznosio je 13,1%, a za Rafineriju nafte Rijeka 54,04%. Najzastupljenije vrste otpada u Rafineriji nafte Sisak koje se obrađuju postupkom D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1-D12) su zauljeni muljevi od održavanja uređaja i opreme i muljevi od dekarbonizacije koji se obrađuju postupkom D1 (odlaganje otpada u ili na tlo), što je razlog niskog postotka oporabljenog otpada.U suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, STSI d.o.o. je završio još dva pilot projekta bioremedijacije. Bioremedijacija je proces u kojem se primjenjuju mikroorganizmi radi sanacije onečišćenog tla. Pri tom procesu mikroorganizmi (bakterije, gljive, kvasci) pomoću

Količina proizvedenog opasnog i neopasnog otpada u INA, d.d.

0,00

2.000,00

4.000,00

6.000,00

8.000,00

10.000,00

12.000,00

14.000,00

16.000,00

18.000,00

20.000,00

2010. 2011. 2012. 2013.

Neopasni otpad (t)

Opasni otpad (t)

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

2010. 2011. 2012. 2013.

Neopasni otpad (t)

Opasni otpad (t)

Količine proizvedenog opasnog i neopasnog otpada u INA Grupi.

svojih enzima, razgrađuju organske toksične tvari iz tla i voda. Smanjenje početne koncentracije mineralnih ulja ostvareno je u kratkom vremenskom razdoblju nakon dodavanja bio- stimulatora, što pokazuje da je primijenjena metoda i tehnologija učinkovita u procesu bioremedijacije tla.

INA MAZIVA d.o.o., kao sakupljač otpada, u 2013. godini sakupila su 754 tone opasnog otpada, od čega je u Mazivima i obrađeno 199 tona. Najzastupljenije vrste otpada su neklorirana maziva ulja, zauljena voda iz separatora ulje/voda te emulzije i otopine za strojnu obradu. U Sektoru maziva (Mlaka) sakupljeno je i zbrinuto 4,48 t ostalog uljnog otpada.INA MAZIVA d.o.o., kao proizvođač i ovlašteni sakupljač otpadnih mazivih ulja, u 2013. godini sakupila su 377 tona, od čega je 227 tona predano Našicecementu, koji je ovlašteni oporabitelj. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost priznao je kao sakupljene količine predane oporabitelju 219.000 litara te je od Fonda povraćen iznos od 219.000 kn (39.467 USD).

Otpad od bušenja utiskuje se u utisnu bušotinu Kalinovac-6, u koju je tijekom 2013. godine utisnuto 5.091,41 tona isplačnih muljeva i drugog otpada od bušenja, koji sadrže slatku vodu.

Količine proizvedenog opasnog i neopasnog otpada u INA, d.d. i

Količina proizvedenog opasnog i neopasnog otpada u ostalim kompanijama INA Grupe (bez INA, d.d.)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Opasanotpad (t)

Neopasanotpad (t)

Opasanotpad (t)

Neopasanotpad (t)

2012. 2013.

Sektorkomercijalnihposlova

Sektorupravljanjaimovinom iuslugamaSektor logistike

SD Trgovine namalo

SD Istraživanje iproizvodnjanafte i plina

Sektor maziva(Mlaka)

za

štit

a o

koli

ša


0%

20%

40%

60%

80%

100%

Opasanotpad (t)

Neopasanotpad (t)

Opasanotpad (t)

Neopasanotpad (t)

2012. 2013.

Osijekpetrol

STSI

InterINA

Energopetrol

Holdina

INA Maziva (Zg)

Crosco*

INA, d. d.

* - podaci se odnose na poslovanje Crosca u RH

2011. 2012. 2013.

(mil. kn) (mil. kn) (mil. kn) (mil. USd)

Zaštita zdravlja 1,89 7,70 1,98 0,35

Zaštita na radu 9,23 1,01 8,34 1,46

Zaštita od požara 74,80 54,82 18,36 3,22

Zaštita površinskih voda 2,95 5,83 7,19 1,26

Gospodarenje opasnim otpadom2,89 5,65 6,00 1,05

Gospodarenje neopasnim otpadom

Zaštita tla i podzemnih voda 14,48 16,55 9,57 1,68

Zaštita zraka 1,45 2,94 3,32 0,58

Ostali projekti ZZSO 10,66 9,58 4,92 0,86

Naknade 46,20 47,15 20,76 3,64

Ukupno INA d.d 164,75 151,23 80,44 14,10

*1 USD=5,705910 HRK

troškovi zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša i ulaganja u zaštitu okolišaPrije dvije godine uvedeno je sustavno praćenje operativnih troškova na mjesečnoj bazi, uključujući troškove zaštite zdravlja, sigurnosti, zaštite od požara, troškove zaštite okoliša, naknade i sl.U 2013. godini operativni troškovi INA d.d. iznosili su nešto više od 80 milijuna kuna (14,4 mil USD).Ulaganja u ZZSO projekte iznosila su 93,2 milijuna kuna (16,80 mil USD). Kao i prethodne godine, nastavljeno je s ulaganjima u rekonstrukciju i zamjenu naftovoda, remedijaciju tla na maloprodajnim mjestima, sanaciju zauljene kanalizacije, projekte poboljšanja energetske učinkovitosti, sanaciju spremnika, izgradnju novih rekompresijskih stanica na bakljama, instalaciju zatvorenog sustava “blowndown“ i zamjenu koksnih komora na koking postrojenju u Rafineriji nafte Sisak, modernizaciju punilišta, spajanje sustava emisijskog monitoringa u Rafineriji nafte Rijeka, na sustav Agencije za zaštitu okoliša itd.

zaštita zdravlja i

sigurnost


Naftna industrija zahtijeva visok stupanj sigurnosti i zaštite na radu, što predstavlja glavne prioritete i osnovne preduvjete uspješnosti naftne kompanije. Stoga je INA, d.d. uspostavila sveobuhvatni sustav upravljanja sigurnošću i zaštitom na radu s ciljem neprestanog unapređivanja razine sigurnosti i praćenja stanja zdravlja naših zaposlenika. Posebna pažnja usmjerena je na primjereno osposobljavanje zaposlenika, promociju i osiguranje rada na siguran način i smanjenje rizika vezanih uz njihove dnevne aktivnosti.U 2013. godini nije bilo smrtnih slučajeva zaposlenika. Na razini INA Grupe u 2013. godini dogodile su se 44 ozljede s izgubljenim radnim vremenom (LTI-“Lost Time injury”) rezultirajući

zaštita zdravlja i sigurnostLTI i LTIF u INA, d.d. od 2008. do 2013.

LTI i LTIF u INA, d.d. u 2013. po mjesecima LTI i LTIF za segment djelatnosti Istraživanje i proizvodnja u INA, d.d. i INA Grupi od 2008. do 2013.

LTI i LTIF za segmente djelatnosti Rafinerije i marketing u INA, d.d. i INA Grupi od 2008. do 2013.

LTI - Broj ozljeda na radu sa izgubljenim radnim vremenomLTIF - Učestalost izgubljenog radnog vremena zbog ozljeda

TEmELjNA PRAvILA SIgURNOSTI

Kao dio Ininog trajnog opredjeljenja za stvaranje sigurne radne okoline za naše zaposlenike i nastojanja da ojačamo kulturu sigurnosti na radu, provedena je kampanja o temeljnim pravilima sigurnosti. Ova pravila nisu nova, ona su jednostavna, jasna i postižu pravo ono što i sam njihov naziv govori - spašavaju živote. Pravila su nastala na temelju povratnih informacija i pouka koje je naša industrija izvukla iz prakse.Kampanja je službeno započela u listopadu 2013., a do kraja godine s pravilima je upoznato 84% zaposlenika INA Grupe te je održano 13 Foruma kojima je prisustvovala 101 tvrtka koja surađuje s društvima INA Grupe, a edukacija o Temeljnim pravilima sigurnosti obvezna je za sve radnike izvođača radova prije početka rada.U 2014. godini provest će se projekti programa za zaštitu od pada s visine, LOTO (Lock Out, Tag Out) program, kao potpora Temeljnim pravilima sigurnosti.

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

LTI

LTIF

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

1 2 3

LTI INA, d.d.

LTI INA Grupa

LTIF INA, d.d.

LTIF INA Grupa

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

1 2 3

LTI INA, d.d.

LTI INA Grupa

LTIF INA, d.d.

LTIF INA Grupa

2011.2010. 2012.

2010. 2011. 2012.

Glavni razlozi ozljeda u INA, d.d.(% )

Glavni razlozi ozljeda u INA Grupi(% )

frekvencijom ozljeda s izgubljenim radnim vremenom (LTIF – Lost Time Injury Frequency) od 1,6, što predstavlja poboljšanje u odnosu na 2012. godinu od 24%. U INA, d.d. dogodilo se 24 LTI rezultirajući LTIF 1,4; što predstavlja poboljšanje od 26% u odnosu na 2012. SD IPNP ostvario je LTIF od 1,7 što predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu za 88%. Poboljšanje od 46% u odnosu na prethodnu godinu ostvario je SD RiM, s LTIF od 1,3, što je također ispod prosjeka CONCAWE iz 2012. godine od 1,4. SD Trgovina na malo ostvario je LTIF od 1,0 što je bolje ostvarenje od LTIF 1,9 u 2012. godini. Poslovne funkcije s LTIF od 2,3 ostvarile su lošiji rezultat za 28% u odnosu na 2012. godini.

Pad na istu razini

Pad na nižu razinu

Preopterećenje/naprezanje

Zaglavljen između

Alat

Udaren

Prometna nesreća

LTI i LTIF u INA Grupi u 2013. po mjesecima

Pad na istu razini

Pad na nižu razinu

Preopterećenje/naprezanje

Zaglavljen između

Alat

Udaren

Prometna nesreća

S obzirom na razlog nastanka, 36% od 24 ozljede čini pad na istoj razini, 20% pad radnika na nižu razinu. Registrirane su 94 ozljede prema kriterijima hrvatskog zakonodavstva, od čega je njih 83 klasificirano kao lakša ozljeda.

za

štit

a z

dr

avlj

a i

sig

ur

no

st


SIgURNA vOžNjA

U Ini je sigurnost prepoznata kao jedan od najvažnijih aspekata poslovanja te su naše aktivnosti usmjerene ka povećanju sigurnosti radnika. U 2011. INA je pokrenula Program sigurne vožnje, iz kojega je u 2012. godini proizašao Standard sigurne vožnje kojim se propisuju procedure i pravila vezana za sigurnu vožnju. U standardu je propisano da je poslodavac odgovoran da radnici budu kompetentni i kvalificirani za vožnju te da je odgovoran osigurati regularne treninge za ciljane grupe.

Kako bi se podigla razina sigurnosti u prometu i poštivala pravila propisana Standardom sigurne vožnje, INA je proširila program sigurne vožnje ugovorivši uslugu s centrom za trening sigurne vožnje. U 2013. godini 509 radnika prošlo je osnovni trening sigurne vožnje na poligonu pod vodstvom certificiranih stručnjaka iz centra za trening sigurne vožnje. Ciljanu skupinu činili su profesionalni vozači, radnici koji godišnje prijeđu više od 30.000 kilometara, mladi vozači i radnici koji su sudjelovali u

ZAŠTITA Od POžARA

Tijekom 2013. godine aktivno su se provodile aktivnosti zaštite od požara na svim objektima INA d.d. i INA Grupe. Značajne su aktivnosti usmjerene na usklađivanje interne regulative, postupaka i standarda sa standardima EU i najboljom praksom u području zaštite od požara i vatrogastva u naftnoj i kemijskoj industriji. U tom smislu, izrađeno je 8 procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, funkcionalno je ispitano 324 stabilnih sustava za zaštitu od požara i sprječavanja širenja požara, kao i 69 sustava za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para na objektima INA d.d. i INA Grupe.

U sklopu podizanja operativne spremnosti INA vatrogasnih postrojbi organiziran je trening 157 vatrogasaca na jednodnevnom stručnom treningu u Trening centru u Szazhalombatti, certificiranom od strane JOIF-a, međunarodne organizacije za upravljanje industrijskim rizicima. Sve zapovjedno osoblje završilo dvodnevne stručne treninge na navedenom vatrogasnom poligonu. Svi polaznici koji su zadovoljili kriterije dobili su odgovarajući JOIF Certifikat.

Za potrebe INA d.d. formirano je 5 profesionalnih vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu, opremljenih odgovarajućom vatrogasnom tehnikom i sredstvima za gašenje požara, koje osiguravaju vatrogasne usluge na 22 građevine Ine kategorizirane u prvu ili drugu kategoriju ugroženosti od požara. U sklopu vatrogasnih postrojbi servisirano je na godišnjoj razini više od 12.000 vatrogasnih aparata u vlasništvu INA d.d. i INA Grupe.

Radi uspostave što djelotvornijeg sustava zaštite od požara i vatrogastva za potrebe Ine sklopljeni su ugovori o suradnji s 30 javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava u blizini objekata Ine. Sa svima se provode redovne vatrogasne vježbe po izrađenim scenarijima (najmanje 4 puta godišnje, što je više od 100 zajedničkih vatrogasnih vježbi s javnim i dobrovoljnim lokalnim vatrogasnim postajama), s jasno utvrđenim scenarijima djelovanja.

Sve vatrogasne vježbe izvode se pod stručnim vodstvom zapovjednika INA vatrogasnih postrojbi i u suradnji sa stručnim službama za zaštitu od požara i unapređenje stanja zaštite od požara na kategoriziranim objektima Ine.

prometnim nesrećama. Također, ugovoren je i popust za članove obitelji radnika Ine od 40% za sudjelovanje u osnovnom treningu sigurne vožnje.

Realizacija programa bila je uspješna što možemo vidjeti po ostvarenoj Stopi prometnih nesreća (RAR) od 1,9 u 2013. godini naspram 2,8 u 2012. godini na razini INA Grupe, odnosno 2,7 u 2013. godini u odnosu na 3,9 u 2012. godini na razini INA, d.d.

Jedan od ciljeva za 2014. godinu je proširenje Programa na sva društva INA Grupe, te dodatno povećati svijest radnika ugovaranjem dodatnih usluga eko vožnje i naprednih treninga sigurne vožnje, s usredotočenjem na profesionalne vozače.

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

5

2011. 2012. 2013.

INA, d.d.

INA Grupa

Stopa prometnih nesreća, RAR (Road Accident Rate), u INA, d.d. i u INA Grupi u posljednje 3 godine

mEdICINSKI PROgRAmIRAN AKTIvNI OdmOR (mPAO)

Za sto radnika INA, d.d. organiziran je Medicinski programirani aktivni odmor (MPAO) u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice u periodu od 4.11. do 14.12.2013 .

Medicinski programirani aktivni odmor namijenjen radnicima Ine temelji se na prirodnim ljekovitim faktorima te sadržajima medicinske rehabilitacije i kineziološke rekreacije.

U relativno kratkom razdoblju ovakav zdravstveni tretman i uključeni rekreativni sadržaji mogu postići pozitivne promjene funkcionalnih i motoričkih sposobnosti osnovnih organskih sustava i na taj način pozitivno djelovati na očuvanje i poboljšanje zdravlja radnika te održavanje radne sposobnosti.

Po dolasku i odlasku radnici obavljaju specijalistički liječnički pregled na osnovu kojeg se određuje terapija i utvrđuje cjelokupni zdravstveni status

UPRAvLjANjE ZAHTjEvImA ZZSO U PROCESU UgOvARANjA I dOBAvE USLUgA

U 2013. dodatno su razrađeni zahtjevi ZZSO prema izvođačima, te su tako kroz Dodatak ugovoru, koji će biti sastavni dio budućih ugovora, definirana pravila izvođenja radova. U njemu se definiraju pravila pravila prema kojima bi izvođači radova trebali izvoditi radove. Zahtjevi ZZSO - ZZSO dodatak ugovoru biti će sastavni dio svih budućih ugovora (koji su klasificirani kao srednje ili visoko rizični).

INA, d.d. je također implementirala sustav prikupljanja radnih sati izvođača radova i izvješćivanja o nadzorima provedenima nad izvođačima radova koji rade na lokacijama Ine. Također je održano 9 foruma s dobavljačima, na kojima je sudjelovalo 116 dobavljača, koji su upoznati s Temeljnim pravilima sigurnosti (LSR) i ostalim zahtjevima ZZSO.

Održano je 67 pretkvalifikacijskih nadzora izvođača od strane stručnjaka iz područja. U 2013. godini 445 radnika izvođača prošli su treninge specifične za lokacije Ine.

Pušenje je dozvoljeno samo na označenimmjestima

Provjerite izolaciju izvora energije prije početka radova

Zatražite dozvolu za rad i pridržavajte se svih propisanih mjera

Koristite ispravna OZS pri radu na visini, izloženosti opasnim tvarima ili atmosferi

Provedite ispitivanje radne atmosfere kada god je to potrebno

Ne izvodite radove u iskopima koji nisu prikladno osigurani

Ne otklanjajte sigurnosne znakove i zaštitne uređaje bez ovlaštenja

Ne kršite pravila sigurnog podizanja tereta

Zabranjen je rad pod utjecajem alkohola inarkotika

Poštujte Temeljna pravila sigurnosti i djelujte u slučaju njihova kršenja

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

TEMELJNA PRAVILA SIGURNOSTISAMO AKO POŠTUJETE OVA PRAVILAMOŽETE RADITI U INA GRUPI

Temeljna pravila sigurnosti odnose se na sve aktivnosti koje su pod operativnim i/ili upravljačkim nadzorom INA Grupe. Usklađenost s Temeljnim pravilima sigurnosti obvezna je za zaposlenike i izvođače.

G R U P A

Roll up Temeljna pravila sigurnosti.indd 1 10.10.2013. 13:39:14

Centar za sigurnu vožnju

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice

za

štit

a z

dr

avlj

a i

sig

ur

no

st


Naš je cilj i zadatak da svi naši zaposlenici i partneri svakodnevno rade na društveno odgovoran način kako bi to postalo uobičajeno ponašanje. U skladu s time postavili smo jasne i razumljive okvire kao i očekivanja o tome što za Inu predstavlja i kako se djelatno provodi društveno odgovorno poslovanje. Ujedno, našim primjerom pokušavamo prenijeti navedeno na sve sudionike u poslovanju- kupce, dobavljače, društvenu zajednicu.

Takvim ćemo pristupom najbolje ostvariti ciljeve postavljene u našoj viziji, misiji i korporativnoj kulturi o Ini kao društveno odgovornoj kompaniji. U tom kontekstu Inina korporativna kultura podrazumijeva otvorenost za sve partnere koji djeluju na društveno odgovoran način s ciljem uspostavljanja međusobnog povjerenja.

Poslovna funkcija Korporativni Centar ima zadatak, kroz Sektor održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, voditi posebnu brigu o provođenju društveno odgovornog ponašanja.

U 2013. godini pažnja je posvećena uspostavljenju sustava praćenja provedbe i rezultata ugovorenih izvođača radova u pogledu sigurnosti na radu, zaštite zdravlja i okoliša kako bi se stekla cjelokupna slika Ininih aktivnosti o stanju na tom području te temelj za djelovanje s ciljem unapređenja sigurnosti, zaštite zdravlja i okoliša. Sastavni dio ugovora sa svim izvođačima je ZZSO dodatak u kojem su dane jasne linije odgovornosti i osigurano je aktivno sudjelovanje izvođača, kao i dosljedni okvir za uklanjanje incidenata zdravlja, sigurnosti i okoliša te ozljeda izvođača.

Nadalje, uveden je elektronski sustav nabave kako bi se omogućilo daljnje unapređenje transparentnosti i učinkovitosti.

INA će nastaviti s očuvanjem tradicije izvrsnosti u svim segmentima, posebno u upravljanju ljudskim resursima. Pri upravljanju ljudskim resursima naglasak se stavlja na strukturirano upravljanje i razvoj potencijala usmjerenih povećanju ekspertiza i zadržavanju talenata, fokusu na temeljno poslovanje te privlačenje mladih. Od iznimne važnosti je pravičnost upravljanja nagrađivanjem i razvojem karijere te je u tu svrhu implementiran sustav ocjenjivanja rezultata rada za sve zaposlene.

Navedeni projekti od iznimnog su doprinosa daljnjem unapređenju društveno odgovornog poslovanja Ine i najbolja su potvrda takvog ponašanja.

U ovom Izvještaju o održivom razvoju dan je sveobuhvatan pregled Ininih rezultata, a uspoređujući ih s prethodnim godinama, najbolje se mogu vidjeti pozitivni pomaci koji su posljedica aktivnosti vezane uz unaprjeđenje društvene odgovornosti kompanije. Nastavit ćemo tako i ubuduće,

Tvrtko PerkovićIzvršni direktor PF Korporativni centar

pismo izvršnog direktora poslovne funkcije korporativnog centra

Završna vatrogasna vježba, Rafinerija nafte Rijeka


sust

ain

aB

ilit

y

ljudski kapitalInina nagrada za životno djelo


Razvoj ljudskog kapitalaKolektivni ugovorPogodnosti za radnike

ljudski kapital

Povratak na posao i zadržavanje nakon rodiljnog/roditeljskog dopusta u INA grupi, po spolu u 2013.

INA, d.d. STSI INA MAZIVA TRS CROSCO Rotary

Žene Muškarci Žene Žene Žene Žene Muškarci Žene

Broj zaposlenih koji su imali pravo na rodiljni/roditeljski dopust 127 261 4 2 6 4 2 3

Broj zaposlenih po spolu koji su koristili rodiljni/roditeljski dopust 124 6 4 2 6 4 2 3

Broj zaposlenika koji su se vratili na posao nakon završetka rodiljnog/roditeljskog dopusta 32 2 1 3 1 1 1

Broj zaposlenika koji su se vratili na posao nakon završetka rodiljnog/roditeljskog dopusta i koji su 12 mjeseci nakon njihovog povratka na posao još uvijek zaposleni

51 2 2 4 1 0 1

Stopa povratka na posao i zadržavanja zaposlenika nakon završetka rodiljnog/roditeljskog dopusta 100% 100% 100% 100% 100% 25% 50% 100%

kolektivni ugovorINA, d.d. pridržava se načela pružanja jednakih mogućnosti svima u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa, a u skladu sa zakonskom regulativom i utvrđenom politikom i ciljevima u području upravljanja ljudskim resursima u Ini, kao i Etičkim kodeksom INA Grupe.Prava i obveze radnika uređeni su odredbama Kolektivnog ugovora, Pravilnika o radu i drugim relevantnim aktima.Sindikati u Ini aktivno prate položaj radnika invalida rada, žena i branitelja. Prilikom rasporeda na radna mjesta u obzir se uzimaju posebne potrebe radnika s invaliditetom. Prilikom oglašavanja natječaja za nova radna mjesta među zahtijevanim uvjetima ne označava se spolna pripadnost.INA,d.d. svojim radnicima isplaćuje određene naknade i potpore utvrđene Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu ili drugim internim aktom poslodavca koji je standardni dio Kolektivnog ugovora dogovoren u pregovorima između Poslodavca i sindikata.Proces izrade formalnih sporazuma između radnika i Uprave, vezano za zaštitu zdravlja i sigurnost na radnom mjestu, definiran je Kolektivnim ugovorom za 2013. godinu koji je sklopljen između INA, d.d., odnosno društava INA Grupe i sindikata. Kolektivni ugovor sklapa se, u pravilu, za razdoblje kalendarske godine, a vrijedi i nakon proteka vremena na koje je sklopljen, ali najduže tri mjeseca.

i lju

dsk

i ka

pit

al


razvoj ljudskog kapitala

Sektor upravljanja ljudskim resursima nositelj je aktivnosti kreiranja strategije ljudskih resursa i koordinator planiranja iz područja upravljanja ljudskim resursima, u skladu s odlukama i strateškim planovima Uprave. U Ini postoje procedure kojima se osigurava razmjena informacija, dogovaranja i pregovaranja između poslodavca i predstavnika radnika o pitanjima od obostranog interesa. Unutarnju komunikaciju i sudjelovanje radnika u upravljanju regulira više propisa, od kojih su neki specifični za određene organizacijske jedinice.

U 2013. godini proveden je program zbrinjavanja viška radnika temeljem kojeg je 103 radnika otišlo iz INA, d.d. Ukupan broj radnika koji su, iz različitih razloga, napustili kompaniju bio je 579, dok je zaposleno 384 novih.

U skladu sa Zakonom o radu, prije donošenja odluka važnih za položaj radnika, u Ini se provodi postupak savjetovanja/suodlučivanja s Radničkim vijećem, odnosno sindikatima. Propisi omogućuju dvosmjernu komunikaciju od poslovodstva do radnika i obrnuto, uz poštivanje hijerarhijskog ustroja. Poslovodstvo izvješćuje radnike o politici sustava upravljanja poslovanjem, postavljenim ciljevima i njihovim ostvarenjima, planovima i pravilima za ostvarenje ciljeva. Komunikacija od radnika prema poslovodstvu ostvaruje se kroz izvješćivanje o ostvarenju planova i ciljeva. Za odgovore na upite zainteresiranih strana poslovodstvo koristi alate internih komunikacija, kojima konzultira radnike odgovarajućeg stručnog profila ili ih ovlašćuje za izravnu komunikaciju vezanu uz određena područja rada. Obavještavanje radnika o promjenama u poslovanju obavlja se neizravno putem savjetovanja s Radničkim vijećem o svakoj odluci koja bi mogla imati utjecaja na radnike. Rok za očitovanje Radničkog vijeća je osam dana, a odluka donesena prije isteka tog roka ili bez provedenog savjetovanja bila bi ništetna.

Razmjena informacija između poslovodstva i radnika provodi se preko: • internog glasila „Glasnik“,• biltena (Bilten Trgovine na malo, Bilten Sektora informatičkih

servisa, Bilten istraživanja i proizvodnje),• intraneta,• internih vijesti, • internih propisa, odluka, uputa, • radnih sastanaka, • skupova radnika, • pojedinačnih razgovora direktora s radnicima, • priručnika i kataloga za radnike, • sastanaka s pojedinim interesnim grupama radnika, • sastanaka s članovima Uprave i Odborom izvršnih direktora, • sastanaka s direktorima sektora,• servisa „Pitaj ljudske resurse“,• sastanaka poslovodstva sa sindikatima.

Sustav upravljanja učinkom (Performance management System – PmS)

U 2011. godini INA je implementirala sustav upravljanja učinkom za top menadžere, a od 2012. sustavom su obuhvaćena i nerukovodna radna mjesta koja su evaluirana i svrstana u razred 18 i više.

Kako bi sustav upravljanja učinkom bio što efikasniji, korištenjem internih znanja i resursa, implementirana je aplikacija koja podržava cijeli proces. Glavna prednost INA PMS aplikacije je integracija podataka vezanih uz ciljeve i učinak radnika (aktualnih i povijesnih). Uz sustav praćenja radnog učinka vezan je sustav nagrađivanja, koji omogućuje nagrađivanje odličnog učinka kroz isplatu godišnjeg bonusa.Zaposlenici na ostalim pozicijama mogu sudjelovati u raspodjeli stimulativnog dijela plaće, sukladno dobivenoj ocjeni radnog učinka (mjerila su regulirana Pravilnikom o radu).

Omjer osnovne plaće muškaraca i žena prema svim kategorijama radnika je 1:1, što znači da nema diskriminacije i da se provodi načelo jednake plaće za rad jednake vrijednosti.

INA gRUPA – SINdIKALNO čLANSTvO Stanje na dan 31.12.2013.

INA, d.d. CROSCO STSI TRS PRIRODNI PLIN HOSTIN INA

MAZIVA ITR INA OSIJEK PETROL UKUPNO

INAŠ 3.435 93 102 132 1 - 56 8 - 3.827

SING 2.857 1.213 497 97 17 7 194 2 71 4.955

EKN 1.058 - 219 30 1 6 1 - 1.315

SHV 14 - - - - - - - - 14

SHN 2 - - - - 2

UKUPNO 7.366 1.306 818 259 18 8 256 11 71 10.113

Broj radnika Društva

8.497 1.664 1.017 289 30 13 245 14 79 11.848

Broj radnika učlanjenih u sindikat *

6.463 1.292 790 221 17 8 212 10 71 9.084

% radnika učlanjenih u sindikat

76% 78% 78% 76% 57% 62% 87% 71% 90% 77%

Radničko vijeće

U Ini od 2011. g. djeluje Radničko vijeće koje broji 25 članova. Radničko vijeće štiti i promiče interese radnika, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom, o pitanjima važnima za položaj radnika. Donošenju određenih internih akata (npr. Pravilnika o radu i sl.) u skladu i na način kako je to propisano Zakonom o radu, prethodi savjetovanje s Radničkim vijećem INA, d.d.

U 2013. godini Radničko vijeće INA, d.d. je, uz redovite sjednice, održavalo sastanke s Poslodavcem na kojima je raspravljano o svim bitnim pitanjima od interesa za radnike. Susret s predstavnicima Poslodavca te predstavnicima sindikata na sjednicama doprinosi jačanju i učvršćivanju socijalnog dijaloga u INA, d.d.

Sloboda udruživanja

U društvima INA Grupe u RH djeluje pet sindikata: INAŠ-Sindikat radnika Ine i društava Ine Zagreb, SING-Sindikat naftnog gospodarstva, EKN-Samostalni sindikat radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske, Sindikat hrvatskog vozača - SHV i Sindikat novinara Hrvatske - SNH s ukupno 10.113,00 članova na dan 31. 12. 2013.

Od ukupnog broja radnika u INA, d.d., 76% ih je uključeno u jedan ili više sindikata.92% radnika INA, d.d. pokriveno je kolektivnim ugovorom.

pogodnosti za radnike

INA brine o zdravlju svojih radnika tako što im jednom godišnje omogućava cjelokupni sistematski pregled te dodatne specijalističke i ciljane preglede.

2012. g. pokrenut je projekt distribucije Glasnika, internog glasila Ine, radnicama/ima na rodiljnom/roditeljskom dopustu, radi poticanja osjećaja pripadnosti organizaciji, usprkos privremenoj odsutnost te njihove kontinuirane informiranosti o aktivnostima kompanije u kojoj su zaposleni. U 2013. nastavilo se s distribucijom Glasnika, te je tijekom godine 127 radnica/ka koje/ji su koristili rodiljni/roditeljski dopust, distribuirano prosječno 60 Glasnika na adrese stanovanja.

Pomoć radnicima i njihovim obiteljima u slučaju ozbiljnih bolesti

Povjerenstvo za provedbu postupka utvrđivanja prava na pomoć radnicima INA, d.d. u slučajevima bolesti radno je tijelo direktora Sektora upravljanja ljudskim resursima. Povjerenstvo razmatra pojedinačne zamolbe radnika, pribavlja stručno mišljenje ugovornog liječnika o osnovanosti zahtjeva i iznosu potrebnih sredstava te utvrđuje prijedloge odluka o dodjeli pomoći u okviru planiranih troškova.

U 2013. godini zaprimljeno je i obrađeno 5 zamolbi za pomoć, od toga 3 zamolbe za pomoć djeci radnika INA, d.d. za teške bolesti i 2 zamolbe za pomoć teško bolesnim radnicima INA, d.d.

Za sve navedene slučajeve Povjerenstvo je ocijenilo opravdanost financijske potpore te je dodijeljeno ukupno 94.486 kuna.

Potpore djeci umrlih radnika

Temeljem Kolektivnog ugovora, djeca umrlih radnika i djeca radnika poginulih u Domovinskom ratu za vrijeme redovitog školovanja imaju pravo na mjesečnu novčanu potporu. Tijekom 2013. takvu potporu primalo je ukupno 166 djece, od čega 26 učenika osnovne škole, 49 srednjoškolca i 91 student.

drugi oblici potpora radnicima Ine i društava INA grupe

INA i društva INA Grupe podržavaju rad udruga radnika Ine, udruga radnika sa statusom branitelja, invalida rada te udruge umirovljenika, donirajući određene iznose za njihove aktivnosti. Posebnim sporazumom regulirane su potpore udrugama radnika sa statusom branitelja, a među važnijima su one za programirani aktivni odmor (PAO), medicinski programirani aktivni odmor

(MPAO), organiziranje događanja značajnih za braniteljske udruge te za školovanje i razne oblike edukacija branitelja i djece branitelja.

U Ini se s posebnom pažnjom njeguje i potiče volonterski rad, za koji radnici Ine ostvaruju pravo na 3 dana plaćenog dopusta godišnje.

jubilarne nagrade

Jubilarne nagrade su novčane nagrade definirane kolektivnim ugovorom, a dodjeljuju se radnicima za ukupan radni staž u Ini. U 2013. godini 1.710 radnika dobilo je jubilarnu nagradu.

Nagrade za radnike

U Ini je uveden model nagrađivanja „Nagradi kolegicu/kolegu“ u kojem radnici nominiraju svoje kolege za sljedeće kategorije: Srdačan osmijeh, Veliko srce, Mislim zeleno, Najkolegica/ga i Najmentorica/mentor. Svrha ove nagrade je poticanje pozitivne radne atmosfere, promicanje kolegijalnosti, promicanje kompanijskih vrijednosti te zadovoljstvo radnika. U 2013. godini zaprimljen je rekordan broj nominacija - približno 500, a dodijeljeno je ukupno 5 nagrada – za svaku od spomenutih kategorija.

Nagrada predsjednika održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša mOL grupe

U 2013. godini Inini radnici su po prvi put sudjelovali u natječaju za Nagradu predsjednika OR i ZZSO MOL Grupe. Nagrada je osnovana kako bi se unaprijedila korporativna kultura i dodatno povećala motivacija radnika te nagradili zaposlenici koji su:

• na poseban način doprinijeli postizanju strateških ciljeva,• demonstrirali učinak iznad očekivanja u ključnim projektima,• implementirali inovacije koje su znatno poboljšale poslovne

procese,• pravovremeno reagirali u izvanrednim okolnostima izlažući

sebe kako bi prevenirali hitnu situaciju.

* Razlika između broja radnika učlanjenih u sindikate i broja ukupnog sindikalnog članstva proizlazi iz činjenice da je cca 10 % radnika istovremeno učlanjeno je u 2

ili 3 sindikata

i lju

dsk

i ka

pit

al


oBuka i oBrazovanjeU Ini smo svjesni da se naš uspjeh temelji na obrazovanom, kreativnom i inovativnom kadru. Zahvaljujući svojoj financijskoj snazi, akumuliranim znanjima i tržišnom iskustvu, INA je idealna okolina za razvoj ljudskih potencijala.

Ciljevi obrazovne politike u Ini su stvaranje kolektivne kompetencije u svrhu prilagođavanja tržištu i povećanja konkurentnosti, zbog čega se stalno unapređuje visoka razina kvalitete znanja i sposobnosti, kako na individualnom planu, tako i na razini Ine kao cjeline. Sektor upravljanja ljudskim resursima provodi koncept cjeloživotnog obrazovanja, putem formalnog i neformalnog obrazovanja, a aktivnosti vezane uz obrazovanje uključuju:

• razvoj i implementaciju programa razvoja kadrova,• organizaciju internih treninga,• planiranje i izradu programa pripravničkog stažiranja,

evaluacije uspješnosti pripravnika i konačnu ocjenu kroz polaganje pripravničkog ispita,

• koordinaciju upućivanja radnika na školovanje uz rad i usavršavanje,

• implementaciju i razvoj talent programa,• osposobljavanje radnika za rad na siguran način.Cilj nam je i kroz procese upravljanja intelektualnim vlasništvom promovirati potrebu i važnost znanja na kompanijskoj i osobnoj razini. Smjernice koje nas vode u upravljanju korporacijskim znanjem su otvorena i komunikativna korporacijska kultura, usmjerenost na temeljne djelatnosti, poticanje kreativnosti i pretvaranje znanja radnika u oblik pogodan za prenošenje i dijeljenje unutar kompanije. S tim ciljem je osmišljena i kontinuirano se održava Baza kompanijskog znanja u kojoj se može naći sve ono što je kreativno stvaralaštvo radnika INA, d.d. Baza kompanijskog znanja je dostupna svim korisnicima INA-intraneta.

Tijekom 2013. godine 8.332 radnika sudjelovala su u raznim oblicima internih edukacija, a 6.776 radnika sudjelovalo je u eksternim edukacijama, pri čemu je jedan dio radnika bio uključen u nekoliko različitih edukacija. Prosječna satnica po radniku iznosila je 16,3 sati.

Tijekom 2013. u Ini je bilo angažirano gotovo 100 internih trenera iz specifičnih područja rada u području proizvodnje nafte i plina, rafinerijske prerade i marketinga, kao i u području mekih i liderskih vještina.

Cotrugli poslovna škola

i lju

dsk

i ka

pit

al

Tijekom 2013. godine 439 radnika položilo je stručni ispit iz područja rada na siguran način, a 7.061 radnik bio je upućen na osposobljavanje za rad na siguran način (jedan radnik na više vrsta osposobljavanja).

Obuka za održivi razvoj i zaštitu zdravlja, sigurnost i okoliš

Novoimenovani menadžeri i u 2013. su prošli obaveznu obuku iz područja održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša. Cilj je obuke je informiranje i edukacija radnika INA Grupe o važnim temama u području održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, što je važan element u sustavu upravljanja zaštitom zdravlja, sigurnošću i okolišem (HSE Management System).

Trening sigurne vožnje

U drugoj fazi Projekta sigurne vožnje organizirana je teorijska i praktična obuka o sigurnoj vožnji za 509 radnika na poligonu u Zagrebu za definirane ciljane skupine.

(više u poglavlju Zaštita zdravlja i sigurnost)


Po dolasku u kompaniju, svakom pripravniku dodijeljen je mentor - osoba zadužena i odgovorna za vođenje i nadziranje cjelokupnog pripravničkog staža te izradu i provedbu stručnog dijela Programa pripravničkog staža. Svrha mentorstva jest brža integracija i prilagodba pripravnika uz podršku i pomoć iskusnijih radnika.

U okviru Buddy programa bivši pripravnik „Kolega“/„Buddy“, kroz neformalan pristup, zadužen je za novog kolegu kojem na taj način olakšava i ubrzava prilagodbu na radnu okolinu i asimilaciju u kolektiv. Svrha ovog programa je razmjena znanja i upoznavanje pripravnika s poslovima i timom suradnika na neformalnoj razini.

Na Freshhh natjecanju 2013. zaprimljen je rekordan broj prijava - čak 2.600 studenata, iz više od 60 zemalja diljem svijeta, koji su bili podijeljeni u gotovo 900 ekipa. Na finalu održanom 30. svibnja u Budimpešti pobjedu je odnio tim iz Velike Britanije, dok su 3 hrvatska tima, četvrtu godinu zaredom, ostvarila zamijećen uspjeh sudjelujući u samom finalu natjecanja među najboljih 10 timova.

PImS Akademija - MOL Grupa, u suradnji s Fakultetom informacijske tehnologije Sveučilišta Pannonia u Mađarskoj, pokrenula je u travnju 2013. četvrti postdiplomski specijalistički program s ciljem obrazovanja specijalista naftne industrije za MOL Grupu. Cilj edukacije je obrazovanje stručnjaka na području optimizacije lanca opskrbe u naftnoj industriji koji će biti u mogućnosti modelirati i optimizirati cijeli lanac opskrbe. Iz Hrvatske se prijavilo 18 kandidata, a selekcijski postupak se sastojao od matematičkog testiranja, intervjua te dvodnevnog procesa procjene.

Najmentor/ica je natječaj za izbor najboljeg srednjoškolskog profesora/ice matematike, fizike i kemije. INA je ovaj natječaj pokrenula 2011. godine. Osmišljen je tako da je studentima tehničkih/tehnoloških, prirodoslovnih i fakulteta geoznanosti dana prilika za nominiranje profesora/ice srednje škole koji su u njima potakli želju za učenjem i napredovanjem i usadili im ljubav prema prirodnim znanostima. Projektom NajMentor/ica odaje se priznanje predanom mentorskom radu na razvoju potencijala mladih talenata od kojih se u budućnosti očekuje pozitivan doprinos, ne samo razvoju kompanija čiji će biti zaposlenici, nego i društva u cjelini.

Na natječaj NajMentor/ica 2013. pristiglo je više od 370 nominacija sa čak 18 različitih fakulteta, a nominirano je više od 270 srednjoškolskih profesora i profesorica. Dodijeljene su ukupno 4 nagrade – za najbolje profesore i profesorice u navedenim područjima, a nagrađen je i student čija je nominacija proglašena najinspirativnijom.

ALATI ZA PROCjENU I UNAPREĐENjE KOmPETENCIjA

Sustav upravljanja karijerom (CmS)

Sustav upravljanja karijerom ili Career Management System alat je za upravljanje karijerom radnika putem evaluacije njihovih kompetencija, izrade planova karijere i nasljeđivanja te kreiranja individualnih razvojnih planova. CMS je kombinacija strukturiranog planiranja i aktivnog vođenja profesionalne karijere radnika. U ovom složenom procesu podjednako sudjeluje sam radnik, njegovi nadređeni i predstavnici Sektora upravljanja ljudskim resursima.

CMS osigurava transparentne i jasne planove karijernih pomaka za svakog radnika uključenog u sustav, šalje poruku o područjima u kojima je potrebna dodatna nadogradnja znanja i vještina te omogućava planiranje nasljednika za svakog radnika uključenog u proces. U 2011. pokrenut je Pilot projekt uvođenja sustava upravljanja karijerom za 2. i 3. razinu rukovoditelja, kao i skupinu odabranih ključnih radnika u području istraživanja i proizvodnje nafte i plina. U 2012. godini nastavljeno je sa Sustavom upravljanja karijerom, koji je proširen tako što su uključeni svi direktori sektora, direktori službi, kao i neki rukovoditelji 5. razine koji su prema HAY metodologiji vrednovani u najviši razred. U godini 2013. Sustavom upravljanja karijerom obuhvaćeni su svi sudionici uključeni u Sustav upravljanja učinkom, kao i radnici raspoređeni na pozicije ključne za kompaniju.

menadžerski kurikulum

S ciljem povećanja radne učinkovitosti timova kojima rukovode, razvijen je strukturirani pristup razvoju menadžerskih kompetencija iz područja interpersonalnih vještina i osobnog razvoja menadžera. Kreirani su individualni planovi razvoja u cilju realizacije postavljenih ciljeva vezanih uz strategiju kompanije.

Razvojni centri/Centri procjene

Razvojni centar/centar procjene je metoda koja obuhvaća niz tehnika procjene osmišljenih kako bi omogućili kandidatu da pod standardiziranim uvjetima pokaže svoje vještine i znanja, nužne za uspjeh u određenom poslu. U okviru ove metode moguće je procijeniti kompetencije radnika, identificirati njihove razvojne potrebe i potencijal za razvoj karijere te ujedno pružiti povratnu informaciju kandidatima o njihovim snagama i područjima za unapređenje. U Ini su razvojni centri/centri procjene implementirani i uspješno se provode od 2011. godine.

Petroskills CAT

Petroskills CAT je alat za procjenu kompetencija stručnjaka unutar Segmenta djelatnosti istraživanje i proizvodnja nafte i plina, kao i unutar Segmenta rafinerija i marketinga. Petroskills, kao vodeća svjetska tvrtka za obuku i obrazovanje u području naftne industrije, članica OGCI udruženja, razvila je sustav CAT (Competency Analysis Tool) za procjenu kompetencija neophodnih u području rafinerijskih, istraživačkih i proizvodnih procesa unutar naftnog poslovanja. Analiza procijenjenih kompetencija služi kao osnova za daljnje planiranje potrebnih znanja i vještina, kao i za definiranje individualnih planova razvoja koji su nužni za uspješno poslovanje.

Projekt je započeo 2010. s pilot grupom radnika iz područja istraživanja i proizvodnje nafte i plina, da bi u 2011. u njega bilo uključeno 230 radnika s ciljem prepoznavanja područja za budući razvoj specifičnih tehničkih znanja i vještina u skladu sa strategijom kompanije. Tijekom 2013. godine u projekt su uključeni novozaposleni visokostručni radnici unutar Segmenta djelatnosti Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, kao i radnici SD Rafinerije i marketing.

i lju

dsk

i ka

pit

al

privlaČenje i zadržavanje talenata

growww program usmjeren je na zapošljavanje mladih talenata različitih stručnih profila, a provodi se u svim zemljama u kojima se nalaze tvrtke članice MOL Grupe. Kroz Growww program se među diplomantima određenih fakulteta odabiru najbolji pripravnici za jednogodišnju praksu, uz mogućnost stalnog zapošljavanja.

U 2013. godini proveden je treći Growww natječaj, a traženi obrazovni profili bili su: naftni inženjeri, inženjeri kemijske tehnologije, strojarstva, ekonomisti, informatičari te pravnici, kao i inženjeri građevine i zaštite na radu. Na natječaj je zaprimljeno više od 2.150 prijava, a zaposlena su 64 pripravnika.

Program poslovne edukacije je niz strukturiranih predavanja i prezentacija preko kojih se pripravnici upoznaju s organizacijom i aktivnostima kompanije, a provode ih renomirani stručnjaci, eksperti te menadžeri na vodećim pozicijama.

Nastavljajući uspješnu suradnju, kroz sudjelovanje ili samostalno provođenje niza projekata usmjerenih na studentsku populaciju, INA je potpisala ugovore o suradnji u 2013. godini s tri studentske udruge: eSTUdENT, AIESEC Hrvatska i BEST.

Nakon što se INA brojnim programima uspješno približila studentskoj populaciji, odlučili smo proširiti inicijative i približiti se srednjoškolskoj populaciji. Kao rezultat takvih nastojanja, INA se već treću godinu zaredom može pohvaliti i suradnjom s najpoznatijim portalom namijenjenom srednjoškolcima, Srednja.hr. Suradnja je ostvarena kroz projekt INA pitalica, u kojoj srednjoškolci sudjeluju rješavanjem matematičkih zadataka i logičkih problema. Udruga Mladi nadareni matematičari "Marin Getaldić" svaki mjesec osmišljava novi set pitanja, a pobjednici se biraju jednom mjesečno. Najbolji u rješavanju INA pitalice osvajaju nagrade iznenađenja koje osigurava INA.

10 NajStudentskih projekata

INA je, u suradnji s medijima, četvrtu godinu zaredom organizirala projekt stipendiranja Najstudentskih projekata iz područja kemije, kemijskog inženjerstva, strojarstva, energetike, zaštite okoliša, naftnog rudarstva i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Autori deset najboljih projekata i ove godine su nagrađeni jednogodišnjom stipendijom kao i stručnim usavršavanjem u Ini u trajanju od 30 dana.


kupci i

odgovornost

za proizvodOdgovornost za proizvod

Odnos prema kupcimaPraćenje zadovoljstva

potrošača i kupacaOdgovorno oglašavanje


odgovornost za proizvod

Odgovornost za proizvod podijeljena je između pojedinih segmenata djelatnosti: SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, SD Rafinerije i marketing i SD Trgovina na malo, koji odgovaraju za dijelove procesa pod svojom nadležnošću.

Kvaliteta svih proizvoda propisana je INA normama, temeljenim na provjerenim znanstvenim, tehničkim i iskustvenim rezultatima. Norme daju odrednice za proizvode i usluge, koje osiguravaju zaštitu zdravlja i života ljudi te sigurnost okoliša. Za sve nove i postojeće proizvode i usluge, prije stavljanja proizvoda na tržište, provodi se nadzor, kao i periodičke kontrole, razmjerno postojećim rizicima. To podrazumijeva nadzor proizvoda kod značajnih promjena vezanih uz opasnost, izloženost, korištenje proizvoda, zakonski okvir i/ili druge parametre.

Podaci o sastavu i svojstvima proizvoda, načinu skladištenja, manipulaciji proizvodom, transportu te zbrinjavanju otpada sadržani su u Sigurnosno-tehničkom listu i naljepnicama materijala.

Uvođenje REACH i CLP Uredbi u hrvatsku legislativu i njihovo potpuno prihvaćanje ulaskom RH u EU u potpunosti ispunjava odrednice upravljanja proizvodom.

REACH - Registracija, evaluacija i autorizacija kemikalija, EU regulatorni sustav za gospodarenje kemikalijama - predstavlja značajnu priliku za proizvođače kemikalija, njihove dobavljače i kupce da zajedno rade na zaštiti okoliša i očuvanju budućnosti industrije kemikalija u Europi.

Upravljanje proizvodom je koncept pomoću kojeg se načela zaštite zdravlje i zaštite okoliša usredotočuju na sam proizvod i svi koji su uključeni u životni ciklus proizvoda preuzimaju odgovornost za smanjenje utjecaja proizvoda na zdravlje i okoliš.

Dodatne informacije mogu se dobiti u Službi za korisnike i iz sigurnosno-tehničkog lista.

Vrste podataka o proizvodu:• Norme proizvoda (intranet),• Sigurnosno - tehnički listovi, sukladno Uredbama REACH i

CLP (intranet i Internet),• Uputa za postupanje s kemikalijom (potrebno ih je izraditi za

sve kemikalije) (intranet).Osim odgovornosti za svoje proizvode, INA, d.d. je odgovorna i za proizvode koje uvozi i stavlja na tržište RH, te brine o točnosti podataka STL-ova uvoznih proizvoda. STL/CLP tim izrađuje STL-ove uvoznih kemikalija i šalje u Registar kemikalija u Hrvatski zavod za toksikologiju (HZT), ukoliko dobavljač nema predstavništvo u RH.

Svi podaci o uvezenim kemikalijama nalaze se u bazi podataka HZT-a i internim intranet stranicama kako bi bili dostupni svim radnicima koji upotrebljavaju, skladište i na bilo drugi način manipuliraju uvezenim kemikalijama.

Kvaliteta goriva

INA je početkom 2013. godine na tržište Republike Hrvatske plasirala:

• loživo ulje ekstra lako s količinom sumpora od 0,1 % m/m, sukladno zahtjevima Uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva i europskih direktiva za tekuća naftna goriva,

• dizelsko gorivo Eurodizel BS plavi, sukladno zahtjevima Uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva, europskih direktiva za tekuća naftna goriva te europske norme EN 590 koja je prihvaćena od strane Hrvatskog zavoda za norme kao hrvatska norma (HRN EN 590).

U Rafineriji nafte Rijeka u tijeku je projekt miješanja i isporuke bio-etanola; dobivena je lokacijska dozvola i glavni projekt je završen. Podnesen je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, a projektna dokumentacija je u pripremi.

U Rafineriji nafte Sisak, također je u tijeku projekt miješanja i isporuke bio-etanola; dobivena je građevinska dozvola. Projektna dokumentacija, koja uključuje natječajnu dokumentaciju i detaljni projekt za radove i opremu je u pripremi.


Tijekom razdoblja od 2010. do 2013. godine osnovni naglasak u maloprodajnom poslovanju stavljen je na implementaciju programa restrukturiranja i modernizaciju maloprodajne mreže kroz značajne investicije s ciljem unapređenja izgleda benzinskih postaja, poboljšanja tehničkih uvjeta i predstavljanja novog vizualnog identiteta pod nazivom "Plavi koncept". Do kraja 2013. godine modernizirano je oko 160 benzinskih postaja kroz kapitalne, interne i djelomično interne rekonstrukcije te novi vizualni identitet.

U drugoj polovici 2013. godine snažan fokus Segmenta djelatnosti Trgovina na malo bio je na uspostavljanju temelja za razvoj novog partnerskog sustava upravljanja maloprodajom, odnosno pokretanja pilot projekta kojim se uključuju poduzetnici na 20 prvih odabranih Ininih benzinskih postaja. Cilj ovog pilot projekta je da se, u skladu s Ininom strategijom maloprodaje, uvede partnerski sustav upravljanja koji će osigurati efikasnije poslovanje i odgovarajuću motivaciju radnika benzinskih postaja u pružanju visoke kvalitete usluga korisnicima.

Radi postizanja najviše razine zadovoljstva kupaca, bolje kvalitete pruženih usluga te poboljšanja poslovnih rezultata i dalje su u tijeku kontinuirane obuke osoblja na benzinskim postajama, kao što su brojni pažljivo pripremljeni i ciljani treninzi i radionice u sklopu Maloprodajne akademije utemeljene 2012. godine.

Također, u svrhu dodatnog povećanja učinkovitosti poslovanja, organizirana je, kroz interne treninge, dodatna edukacija regionalnih voditelja maloprodaje o jednoobraznosti poslovanja. Posebna pozornost posvećena je osposobljavanju zaposlenika za rad na siguran način, kao i aktivnostima sanacije kontaminiranog tla i podzemnih voda eventualno identificiranih tijekom rekonstrukcije i/ili zatvaranja benzinskih postaja, a s ciljem učinkovitog sprječavanja i kontrole zagađenja te smanjivanja ekoloških rizika u najvećoj mogućoj mjeri.

Marketinške aktivnosti poduzete tijekom 2013. bile su usmjerene na predstavljanje novih tehničkih i vizualnih unapređenja u maloprodajnoj mreži, popraćene raznim događajima organiziranim za kupce na benzinskim postajama Ine (suradnja s Hrvatskim nogometnim savezom, rukometno sponzorstvo i slično).

Inicijative kao što su suradnja s odabranim hrvatskim nacionalnim parkovima, INA Ladies' week, uvođenje biciklističke zone, prodaja albuma poznatog hrvatskog pjevača u humanitarne svrhe, prodaja voća na benzinskim postajama, kontrola vida na benzinskim postajama, kao i različiti uspješni programi vjernosti, dodatne su usluge koje su tijekom godine pojačale prepoznatljivost i imidž kompanije te doprinijele lojalnosti kupaca.

Neki od projekata provedenih na benzinskim postajama Ine u 2013.

vOLImO jAgOdE

15. svibnja započela je prodaja jagoda na 8 benzinskih postaja u osječkoj regiji (u suradnji s lokalnom kooperantom PANONICUS iz Nuštra) i na BP Vukova Gorica (u suradnji s Udrugom uzgajivača jagoda Zagreb). U osječkoj regiji prodano je oko 3.000 kg jagoda jer je prodaja trajala samo dva tjedna zbog vremenskih uvjeta, a na BP Vukova Gorica gdje je prodaja trajala gotovo četiri tjedna 4.500 kg.

vIdITE LI dOBRO?

Projekt se provodio u razdoblju od 15. do 24. listopada 2013. na 6 benzinskih postaja. Stručnjaci su besplatno kontrolirali oštrinu vida kupaca pomoću Visiotest uređaja, a u dogovorenom razdoblju provedeno je 340 kontrola vida, što je napredak u odnosu na prethodnu godinu u kojoj je na 10 BP provedeno 329 kontrola vida.

ZONA ZA BICIKLE

Na 15 benzinskih postaja postavljeni su biciklistički štandovi (8 u zagrebačkoj regiji i 7 u riječkoj). Stalak za bicikl je posebno proizveden stalak za učvršćivanje bicikala u dva položaja, koji omogućuje biciklistima obavljanje malih popravaka i provjeru bicikla. Stalak je posebno dizajniran za Inu, u dogovoru s Udrugom biciklista. U tu svrhu je pripremljen i biciklistički asortiman u trgovinama, koji uključuje 11 novih proizvoda. Benzinske su postaje izabrane prema privlačnosti lokacije, učestalosti biciklističkih posjeta te blizini biciklističkih staza i ruta. Akciju je pratila medijska kampanja, a održano je i malo promotivno okupljanje u Zagrebu, na Jarunu.

odnos prema kupcima

INA bike zona


odgovorno oglašavanje

U području oglašavanja INA se pridržava ne samo pravila što ih propisuju oglašivači, već i etike u promociji, kao i Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o osobnom identifikacijskom broju, Zakona o zaštiti osobnih podataka, Kodeksa oglašavanja HURA-e te odgovarajućih internih dokumenata.

Za provedbu oglašavanja zadužena je Služba marketinških komunikacija u Sektoru korporativnih komunikacija. Sukladno temeljnim ciljevima Inine poslovne politike, prikazuju se poslovni rezultati i uspjesi na domaćem i inozemnom tržištu, s ciljem zauzimanja pozicije tržišno poželjnog partnera. Tu je i želja za trajnom suradnjom i vezanošću uz kupce koja se manifestira kroz promotivne akcije, kampanje, stalnu komunikaciju, upite i obavijesti. Sponzorske i humanitarne aktivnosti, promotivni prikazi skrbi o dobrobiti radnika, očuvanju okoliša, zaštiti zdravlja i sigurnosti, dio su politike odgovornog oglašavanja.

Od svakog segmenta koji koristi usluge Sektora korporativnih komunikacija pravodobno se prikupljaju godišnje potrebe za promocijom temeljem plana akcija ekonomske promidžbe, unapređivanja prodaje, sajmova, odnosa s javnošću i svega drugog što pridonosi boljem nastupu na tržištu.

U 2013. nije bilo prijavljenih prekršaja koji se tiču nepoštivanja propisa ili dobrovoljnih kodeksa o informacijama o proizvodima te marketinške komunikacije ili sponzorstava.

INA je još prije 17 godina pokrenula besplatni telefon, namijenjen stalnoj izravnoj komunikaciji s kupcima i najširom javnošću. Svake se godine bilježi sve veći broj poziva kupaca, ali i ostalih zainteresiranih građana, najčešće su to opće informacije i obavijesti, ali i reklamacije i pohvale. Tijekom 2013. godine na besplatni telefon zaprimljeno je ukupno 11.064 poziva, što je za 7% više nego prethodne godine.

Osim telefonom, građani mogu kontaktirati Inin besplatni telefon preko Inine Internet stranice, e-mailom, pismima ili osobnim dolaskom. Osnovno pravilo besplatnog telefona je da svatko mora dobiti odgovor, uz zajamčenu privatnost, budući da se informacije o predstavljenim osobama ne daju trećim osobama, izvan kruga sudionika u procesu davanja informacija ili rješavanja reklamacija. Analizom reklamacija kupaca zaprimljenih u 2013. godini, utvrđeno je da se od ukupno 270 zaprimljenih reklamacija

Ukupan broj i vrste kontakata od kupaca

Kanal komunikacije

Poziv 10.112 (91,4%)

E-mail 807 (7,3%)

Voice-mail 144 (1,3%)

Faks 1

Pismo 0

Način obrade

Izravno riješeno 10.188

Proslijeđeno 654

Ostalo 222

Struktura zahtjeva

Informacija 9736

Reklamacija* 270

Pohvala 341

Prijedlog 23

Obavijest 660

Ostalo 1

UkupnoAnonimno 10.310 (93,2%)

11.031Predstavljeno 754 (6,8%)

U Croscu d.o.o. provedeno je u 2013. redovito istraživanje zadovoljstva kupaca. Upitnici su pokrivali sljedeća područja: poznavanje struke, temeljitost rada, suradnja, učinkovitost rada, kvaliteta usluge, pravovremenost usluge, sigurnost u timskom radu, ljubaznost, ukupno poslovanje Crosca i spremnost kontraktora na ponovnu suradnju s Croscom. Dobivena su 52 komentara, a analizom rezultata je utvrđeno da su svi pokazatelji poboljšani u odnosu na 2012. godinu, osim izvršenja ugovora o javnoj nabavi i uslugama. U Rotaryju, članu Crosco Grupe, rezultati istraživanja zadovoljstva kupaca smanjeni su u odnosu na 2012.,najbolji je rezultat vezan uz znanja i spremnost zaposlenika, a najlošiji uz kvalitetu opreme.

vezanih za kvalitetu goriva i usluga na benzinskim postajama, 84 % odnosi na uslugu, a 16% na kvalitetu tekućih naftnih proizvoda, što je približno jednako kao i u prethodne dvije godine.

Broj reklamacija smanjen je u 2013. za 38 % u odnosu na 2012. kada je ukupan broj prigovora iznosio 434.

U 2013. godini je, u odnosu na 2012. i 2011., smanjen broj reklamacija kupaca na kvalitetu tekućih naftnih goriva (106 u 2011.; 71 u 2012.; 43 u 2013.). U 2013. godini šest reklamacija kupaca na kvalitetu goriva prihvaćeno je kao opravdano.

Prigovora na usluge bilo je ukupno 227, od čega se 88 odnosilo na ponašanje radnika, a oko 30% je ocijenjeno kao opravdano. 44 prigovora odnosilo se na kvalitetu ponude/usluge, a 20 ih je ocijenjeno je kao opravdano.

praćenje zadovoljstva potrošaČa i kupaca

Noć muzeja


odnosi sa

zajednicom i

društvena

ulaganja

Inini volonteri u Kloštru


odnosi sa zajednicomINA, kao jedan od najvećih gospodarskih subjekata, ima izniman utjecaj na različite aspekte društva u Republici Hrvatskoj – kroz opskrbu tržišta naftom i naftnim prerađevinama, zoprinos državnom proračunu kroz poreze i druge financijske obveze, ali i osiguravanje sigurnih prihoda za radnike INA Grupe. INA doprinosi široj društvenoj zajednici i kroz sudjelovanje u razvoju javnih politika, preko volontiranja njenih radnika u lokalnim zajednicama, uključivanja i podupiranja lokalnih projekata, donacija i sponzorstva do cijelog niza projekata/aktivnosti vezanih uz mlade i zapošljavanje.INA uplaćuje zakonski regulirane doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje svojih radnika, a prosječna bruto plaća održavala se na razini višoj od 30% u odnosu na nacionalni prosjek. INA surađuje s brojnim dobavljačima, a 86% od ukupne vrijednosti sklopljenih ugovora ugovoreno je s domaćim dobavljačima. Dobavljači koji žele poslovati s Inom ispunjavaju pretkvalifikacijski upitnik, u kojem se trebaju izjasniti o certifikatima sustava upravljanja koje posjeduju, eventualnim dugovanjima prema državi, ali i poštivanju ljudskih i radnih prava, odnosu prema okolišu i korupciji.

Na lokacijama izvan Hrvatske, Inine podružnice i operativne kompanije nastoje zaposliti što veći udio pripadnika lokalnog stanovništva na menadžerskim pozicijama. U INA Egypt Branch Office 33% menadžera lokalnog je porijekla, a u operativnoj kompaniji Marina Petroleum Company (u kojoj INA ima 50%-tno vlasništvo) menadžerske pozicije su raspodijeljene na principu 50% onih koji reprezentiraju Inu i 50 % predstavnika lokalnog stanovništva. Ostale rukovodeće pozicije su u nadležnosti lokalnih zaposlenika (administracija, ugovaranje, ZZSO).

Kod svih značajnih projekata INA procjenjuje potencijalni utjecaj na okoliš i lokalne zajednice u blizini postrojenja te se poduzimaju aktivnosti radi izbjegavanja negativnog utjecaja. Prilikom izgradnje, rekonstrukcije ili bilo kakvih drugih zahvata ishođuju se sve potrebne dozvole, sukladno zakonskoj regulativi te provode konzultacije s lokalnom upravom, uzimajući u obzir urbanističke planove.

U Istraživanju i proizvodnji provodi se redovito sveobuhvatno praćenje, uzorkovanje i mjerenje na objektima prerade plina Molve na godišnjoj razini. Rezultati analize zraka, vode i tla, kao promatranje i praćenje lokalnih životinja, vegetacije i ljudi ne pokazuju negativan utjecaj aktivnosti istraživanja i proizvodnje. Rezultati monitoringa su objavljeni za javnost.

Kako bismo mogli točno mjeriti rezultate projekata kojima INA ulaže u zajednicu ujedno prateći i dugoročni utjecaj na zajednicu, ali i poslovanje tvrtke, od ožujka 2013. provodi se nova metodologija izračuna prema LBG (London Benchmarking Group) modelu. Taj model uzima u obzir novčana davanja, uloženo vrijeme, volontiranje djelatnika, donacije u naravi kao i troškove upravljanja.

dRUŠTvENA ULAgANjA

INA sustavno radi na prepoznavanju specifičnih potreba lokalnih zajednica te nastoji razvijati i nadograđivati partnerske odnose koji se temelje na međusobnom razumijevanju i podržavanju. To konkretno znači da razumijemo očekivanja i zabrinutosti vezane uz naše utjecaje, da smo otvoreni za sva pitanja i nastojimo pomoći lokalnim zajednicama u projektima kojima se postiže bolja kvaliteta života. U područjima gdje obavljamo aktivnosti istraživanja i proizvodnje, kao i u lokalnim zajednicama gdje se nalaze naše rafinerije, posebno smo usmjereni na pomoć najranjivijim društvenim skupinama: djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, osobama s posebnim potrebama, zdravstvenim ustanovama, dječjim vrtićima i školama, amaterskom sportu.

INA već godinama ulaže značajna financijska sredstva (i u tome smo bili među prvima u Hrvatskoj) u razminiranje minski sumnjivih površina, budući da je to ozbiljan problem za zajednice koje se s njime suočavaju.

U rujnu 2013. godine donirali smo 215.640 kuna Hrvatskom centru za razminiranje čime je razminirano minski sumnjivo poljoprivredno područje općine Stari Jankovci kod mjesta Đeletovci, u blizini Vinkovaca, površine oko 45.000 m2. INA je a u protekle tri godine, uključujući i ovogodišnju donaciju, donirala više od 1.6 milijuna kuna (0,28 mil USD) za protuminsko djelovanje u Republici Hrvatskoj, pri čemu su najveće donacije, svaka od pola milijuna kuna (0,09 mil USD), bile usmjerene za razminiranje na području Vukovarsko-srijemske te Sisačko-moslavačke županije.

Na području Sisačko-moslavačke županije, gdje se nalazi Rafinerija nafte Sisak, INA je dala podršku brojnim udrugama, institucijama i projektima: Međunarodnom festivalu dječjih kazališta “Maslačak”, Osnovnoj školi “Braća Ribar” u Sisku, OŠ Petrinja, Biciklističkom i streličarskom klubu, kulturnim manifestacijama poput proslave Dana grada, Keltskih noći, 8th Siscia Open Jazz & Blues Festival.

I na riječkom području INA ima dugu tradiciju sudjelovanja u životu zajednice pa je tako i ove godine pomagala Osnovnu školu Vežica, OŠ Čavle, Dječji vrtić Vežica, Festival vrtića u DV “Zlatna ribica”, kreativno stvaralaštvo djece kroz Udrugu “Veli pinel” iz Kostrene.

odnosi sa zajednicom i društvena ulaganja

od

no

si s

a z

aje

dn

ico

m i

dr

ušt

ven

a u

lag

an

ja

“Aida” premijera, HNK Rijeka

INA KLUB vOLONTERA

Kompanijska društvena odgovornost, čiji je sastavni dio i promicanje kulture volontiranja, dio je sveobuhvatne strateške platforme Ine, koja želi biti moderna i etična tvrtka te iskreni partner lokalnim zajednicama. S tim je ciljem 2011. godine u Ini osnovan INA Klub volontera koji je u 2013. imao 16 akcija u osam različitih gradova. U volonterskim je aktivnostima sudjelovalo 178 volontera, a kompanija je investirala sveukupno 1.424 radnih sati u volontiranje. Broj članova Kluba narastao je, u odnosu na 2012. godinu, za 25 posto.

Inini volonteri i ove su godine pomagali humanitarnim udrugama, dječjim vrtićima, domovima za nezbrinutu djecu i udruženjima osoba s posebnim potrebama, a sudjelovali su i u nekoliko ekoloških akcija.

U travnju su Inini volonteri s područja Regije Split, u suradnji s Hrvatskim šumama, organizirali akciju pošumljavanja područja u blizini Inine benzinske postaje Kozjak-sjever. Akcija je komunicirana i putem Inine Facebook stranice te je ostvarena interaktivna kampanja - za fanove koji su ostavljali komentar posađena je sadnica s njihovim imenom.

U rujnu se INA Klub volontera pridružio široj društvenoj kampanji „Hrvatska volontira!“ koja se odvijala diljem Hrvatske u organizaciji Hrvatske mreže volonterskih centara te je sudjelovao u ekološkoj akciji u Rijeci i cjelodnevnoj akciji u Domu za odgoj djece i mladeži Zagreb. U istom tjednu Inini volonteri su u Udruzi invalida Križevci, zajedno sa članovima Udruge, izrađivali ukrasne predmete, a u OŠ Braće Radić u Kloštar Ivaniću pomagali pri uređenju okoliša, sadnji bilja i pripremnim radovima za botanički vrt.

INA ZELENI FORUM

Poslovanje na principima održivog razvoja, koje uključuje zaštitu okoliša, zaštitu zdravlja i sigurnost te društvenu odgovornost, bilo je tema „INA Zelenog foruma“, održanog u studenom u Ivanić Gradu. Forum je okupio Inine stručnjake iz područja istraživanja i proizvodnje nafte i plina i održivog razvoja, predstavnike lokalne i akademske zajednice te predstavnike stručnih udruženja. Druga tema skupa bio je EOR projekt, jedan od najvažnijih Ininih projekata koji uključuje primjenu naizmjeničnog utiskivanja ugljičnog dioksida i vode u djelomice iscrpljena naftna ležišta čime će se produžiti vijek proizvodnje nafte za 25 godina. Sam projekt ima i važnu ekološku dimenziju budući da će se njime u podzemlje utiskivati značajne količine CO2 te time smanjiti njego-va emisija u zrak.

Volonteri iz Rafinerije nafte Rijeka sudjelovali su u međunarodnoj ekološkoj akciji čišćenja „Zelena čistka“, velikoj eko akciji Čišćenje plaže Kantrida, čišćenju na lokaciji Kraljevica, akciji čišćenja i uređenja okoliša dječjeg vrtića „Morčić“ u Rijeci.

INA Klub volontera nominiran je u 2013. za Nagradu za doprinos poslovnog sektora razvoju volonterstva.


Natječaj za najbolje eko-projekte

Četvrtu godinu za redom, INA i jedne dnevne novine organizirali su natjecanje za najbolje eko projekte osnovnih i srednjih škola. I ovogodišnji je natječaj pobudio veliki interes među školama diljem Hrvatske, prijavilo se više od 30 škola, a nagrađeno je 6 škola te su dvije primile posebnu pohvalu. Prvu nagradu podijelile su OŠ Stjepan Radić, Božjakovina, za ekoprojekt „Perunika, hrvatski nacionalni cvijet“ i OŠ Ivana Gorana Kovačića, Vrbovsko, za ekoprojekt „Ekološki uzgojeni češnjak“. Druga nagrada pripala je OŠ Popovac, Popovac, za ekoprojekt „Šišmišijada u Popovcu“ i OŠ Ivana Kukuljevića, Sisak za ekoprojekt „Od otpada do zdravih grickalica“. Treće mjesto osvojili su OŠ Kostrena, Kostrena, za ekoprojekt „Bio-raznolikost u autohtonom okruženju“ i OŠ Milan Amruš, Slavonski Brod, za ekoprojekt „Retro Šokci“. Posebne pohvale dodijeljene su dvjema školama, OŠ Žrnovnica, Žrnovnica, za projekt „Zaštita biološke raznolikosti rijeke Žrnovnica“ i OŠ Dragojle Jarnević, Karlovac, za projekt „Malene kućice za vesele zvukove“.

U sklopu projekta „Zajedno za bioraznolikost“ INA i Novi list nagradili su i najbolje fotografije biljnog i životinjskog svijeta. Odabiru konačnih 13 fotografija za kalendar 2014.godine prethodio je natječaj na koji je pristiglo više od 450 amaterskih i profesionalnih fotografija. Fotografije s najvećim brojem osvojenih glasova objavljene su u kalendaru „Hrvatske sorte i pasmine“. Autori odabranih fotografija nagrađeni su novčano, dok su čitatelji Novog lista kalendar dobili na dar 6. prosinca, kao i svake godine dosad.

SOS dječje selo Hrvatska

Kao partner i prijatelj SOS Dječjeg sela Hrvatska, INA kroz različite projekte i inicijative pomaže djeci i potiče javnost da se uključi u slične projekte. 2013. godine, u suradnji s popularnim hrvatskim glazbenikom, Zlatanom Stipišićem Gibinnijem, INA je organizirala humanitarnu akciju u sklopu koje je doniran dio sredstava od prodaje Gibonnijevog posljednjeg albuma 20th Century Man. Album je tijekom tri tjedna bio ekskluzivno dostupan na Ininim benzinskim postajama diljem Hrvatske, a tek potom u redovitoj prodaji. Od svakog prodanog primjerka izdvojeno je po 20 kn za SOS Dječje selo Hrvatska.

SOS Dječjem selu Hrvatska INA je u prosincu uručila još jednu, “božićnu” donaciju te su tom prigodom u SOS Dječjem selu Lekenik Inini volonteri zajedno s djecom izrađivali ukrase i kitili božićno drvce.

od

no

si s

a z

aje

dn

ico

m i

dr

ušt

ven

a u

lag

an

ja

INA & Cedevita

INA je podržala sportske udruge i natjecanja na riječkom području: Šahovski klub Kraljevica, Košarkaški klub Škrljevo, Streljački klub Kvarner, Grand prix judo Rijeka i Memorijalni turnir Egon Polić. INA je petu godinu za redom sponzor popularnog jedriličarskog natjecanja, riječke Fiumanke, kojoj je ove godine bila glavni sponzor, a 14. Fiumanka bila je u znaku ulaska Hrvatske u Europsku uniju te je uz samu regatu bio organiziran bogat program, značajan za grad Rijeku i okolicu.

INA je tradicionalni partner sportaša, a zadnjih godina nastoji sve više poticati amaterski sport kao i sportske priredbe koje uključuju djecu i mlade. U 2013. podržali smo i “velike” i “male” sportske događaje: Memorijalni turnir Egon Polić, projekt R-INA Rukometna akademija, ATP Umag, Rukometni klub „Zagreb CO“.U kolovozu 2013. INA je potpisala sporazum o generalnim pokroviteljstvu Hrvatskog nogometnog saveza.

Na riječkom području INA je podržala i kulturne manifestacije poput Riječkih ljetnih noći, Melodija Istre i Kvarnera te ostvarila suradnju na projektu (p)Okrenimo čitanje s Gradskom knjižnicom Rijeka, promovirajući čitanje pomoću tableta i e-čitača.

INA je pružila financijsku potporu Kliničkom bolničkom centru Rijeka te Udruzi osoba s mišićnom distrofijom iz Rijeke.

Na području kontinentalne Hrvatske, gdje je značajno Inino “upstream” poslovanje, bila je usmjerena na pomoć dječjim vrtićima te je tako, između ostalih, pomogla Dječjem vrtiću Križ da zadrži eko status, uređenju dječjih igrališta u općinama Križ i Kloštar, Dječjem festivalu Zeko u Osijeku, Međunarodnom dječjem festivalu “Kukuriček” te nizu drugih vrtića i osnovnih škola na ovom području. INA je pomogla udruzi osoba s invaliditetom “Bubamara” iz Vinkovaca i udruzi “Mali princ” iz Ivanić Grada.

INA je tradicionalni sponzor kulturno-umjetničkih društava i manifestacija poput Picokijade, Vinkovačkih jeseni, Pjesama Podravine i Podravlja kao i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, pridonijevši ove godine povratku baleta pred osječku publiku.

INA tradicionalno pomaže značajnim kulturnim institucijama poput Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu,Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu, manifestacijama poput Splitskog ljeta i Riječkih ljetnih noći, velikim izložbama, kao što je bila izložba djela Vojina Bakića u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Tijekom godine INA je na različite načine sudjelovala u projektima usmjerenima na pomoć djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koji su praktički prepušteni sami sebi nakon 18-te godine. Sudjelujući u akciji „Iz doma na svoje“, INA je organizirala obuku i savjetovanje o mogućnostima zaposlenja, a kao dio projekta „Korak u život“ osigurala pet petogodišnjih studentskih stipendija.

U Segmentu djelatnosti Trgovina na malo organizirana je kampanja za kupce, zajedno s magazinom HAK, koji je objavio sponzorirani Inin članak u kojemu kupce savjetuje što mogu učiniti za svoju sigurnost u pet sekundi koliko borave na benzinskoj postaji točeći gorivo.

U suradnji s odabranim nacionalnim parkovima (Risnjak, Brijuni, Sjeverni Velebit, Paklenica i Mljet) INA je dijelila kupone za popust od 25% na jednokratne ulaznice u nacionalne parkove.

Od prošle godine sve više radnika Rafinerija nafte Rijeka sudjeluje u humanitarnoj akciji „10 kuna za otisak srca“. Prikupljena sredstava donirana su Prihvatilištu za beskućnike „Ruže Sv. Franje”, Domu za odgoj i obrazovanje Rijeka, Dječjem domu „Izvor” Selce, obiteljima koje žive u neimaštini u neposrednoj blizini Rafinerije nafte Rijeka, Udruzi za skrb autističnih osoba Rijeka, Udruzi roditelja djece s invaliditetom „ZA JEDNO” Rijeka, Udruzi „DEBRA” te Dječjem domu „Braća Mažuranić” Novi Vinodolski.

Tijekom rujna u Croscu je uspješno završeno prikupljanje odjeće, obuće, igračaka i hrane. U akciji je prikupljeno oko 220 kg odjeće i obuće, igračaka za djecu, hrane i higijenskih proizvoda. Sve prikupljene stvari namijenjene su ženama i djeci iz Udruge "Korak" iz Karlovca .


“INA – Zeleni forum”


ekonomska

održivost

Urinj, proizvodnja vodika


Iako smo na postojećim domaćim naftnim poljima uspjeli smanjiti prirodni pad proizvodnje sa 9% u 2010. na 2% u 2013., prirodni pad proizvodnje ugljikovodika u segmentu Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kao i usporavanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj i na ostalim ključnim tržištima Ine, negativno su utjecali na ukupan rezultat poslovanja. Tako je u 2013. EBITDA INA Grupe iznosila 3,7 milijardi kuna (644 mil USD), što je pad od 20% u odnosu na 2012. Tome je pridonijelo i lagano smanjenje ostvarene cijene ugljikovodika s 3% nižom cijenom nafte. Uvoz plina u 2013. bio je manji za 31%, ali daljnja negativna kretanja cijene u trgovanju plinom i dalje opterećuju poslovanje. U 2013. godini INA Grupa ostvarila je EBITDA bez jednokratnih stavki u iznosu od 3.799 milijuna kuna (666 mil USD). Neto dobit bez jednokratnih stavki iznosila je 953 milijuna kuna (167 mil USD), a novčani tijek iz poslovnih aktivnosti 4.543 milijuna kuna (819 mil USD).

Uslijed dobrog upravljanja radnim kapitalom i financijske discipline, operativni novčani tijek porastao je za 21%. Poboljšanje ukupnog financijskog položaja INA Grupe pokazuje i smanjenje omjera duga i kapitala sa 31% na 27%, te smanjenje iznosa neto duga od 4.761 milijun kuna (834 mil USD) za 29% u odnosu na prethodnu godinu. Neto financijski rashodi također su smanjeni u 2013. u iznosu od 246 milijuna kuna (43 mil USD) u odnosu na 292 milijuna kuna (50 mil USD) u 2012.

Ispravak vrijednosti imovineU 2013. godini INA Grupa je, u skladu s računovodstvenim standardima i u dogovoru s konzultantima, evidentirala ispravak vrijednosti imovine u Siriji i Segmentu djelatnosti rafinerije i marketing u iznosu od 1.504 (264), odnosno 738 milijuna kuna (129 mil USD).

Istraživanje i proizvodnja U 2013. EBITDA je dosegnula 5,04 milijardi kuna (882 mil USD), što je za 321 milijuna kuna (33 mil USD) manje od prošlogodišnjeg ostvarenja kao rezultat niže prosječne ostvarene cijene ugljikovodika, smanjenja ukupne proizvodnje ugljikovodika zbog prirodnog iscrpljivanja domaćih polja i smanjenog udjela Ine na proizvodnom polju Annamaria. Ovi negativni trendovi umanjeni su nešto manjim gubicima trgovine prirodnim plinom (uslijed smanjenog uvoza prirodnog plina) i smanjenjem operativnih troškova. Konstantno prateći stanje u Siriji, INA je, u skladu s međunarodnom praksom i uzimajući u obzir produžen politički

ekonomska održivost

rizik, izvršila ispravak vrijednosti sirijske imovine. Umanjenje vrijednosti za Siriju iznosilo je 1.504 milijuna kuna (264 mil USD), što je umanjilo rezultat poslovanja za 2013. godinu na 1.521 milijuna kuna (267 mil USD). Ovo umanjenje vrijednosti nema izravan učinak na tijek novca, već je primijenjeno u skladu s dobrim poslovnim običajima kako bi se osiguralo fer vrednovanje Inine imovine u Siriji.

Rafinerije i marketing (uključujući Trgovinu na malo)Segment je ostvario ‘čisti’ CCS EBITDA u iznosu od (164) milijuna kuna (29 mil USD) , što je poboljšanje od 254 milijuna (43 mil USD) u usporedbi s prošlogodišnjim rezultatom. Pozitivni čimbenici, uključujući povećanje veleprodaje motornih goriva koje je rezultiralo povećanjem tržišnog udjela, porastom izvoza u Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, kontinuirana optimizacija proizvodnih kapaciteta (rad rafinerija prilagođen potražnji), kao i fokusirana kontrola troškova, još uvijek su pod negativnim utjecajem visokih troškova djelatnika u maloprodaji i smanjenja prihoda od maloprodaje. Na EBITDA rezultat u 2013. utjecao je i pritisak nižih rafinerijskih marži.

Kapitalna ulaganja U 2013. kapitalna ulaganja bilježe značajan rast od 57% u usporedbi s 2012., iznoseći 2.013 milijuna kuna (353 mil USD), pri čemu se preko 80% ulaganja odnosi na domaće projekte, uglavnom segmenta Istraživanje i proizvodnja. Postoji veći broj aktivnih projekata s ciljem ublažavanja prirodnog pada proizvodnja, uključujući i nastavak projekta EOR u Ivanić-Žutica i projekt Međimurje, čime razina domaćih ulaganja raste na 1.655 milijuna kuna (290 mil USD).Kapitalna ulaganja u segmentu Rafinerije i marketing odnose se uglavnom na remont u Rafineriji nafte Rijeka, zamjenu koksnih komora u Rafineriji nafte Sisak te brojne projekte zaštite okoliša i održivosti. U segmentu Trgovina na malo nastavljen je intenzivan program modernizacije maloprodajne mreže.Više informacija o ekonomskoj održivosti možete naći u poglavlju INA u brojkama te Godišnjem izvješću INA Grupe za 2013. godinu, koje je dostupno na www.ina.hr.

* CCS = stvarni troškovi nabave (Current Cost of Supply).


nezavisna ocjena i

Temeljitost pristupa zaštiti okoliša INA Grupe i smanjenju utjecaja kompanije na okoliš svjedoče različite aktivnosti vezane uz benzinske postaje. Vrijedno je istaknuti projekt ozelenjavanja benzinskih postaja, a dodatno je zanimljiva akcija približavanja benzinskih postaja biciklistima i širenje ponude na korisnike biciklističkog prijevoza čime INA postavlja nove trendove i čini iskorak u ponudi šireći je na korisnike koji nisu isključivo potrošači ključnih proizvoda INA Grupe. Ovakav način promišljanja ukazuje na viziju kompanije i promišljanje dugoročne strategije.Posebno ističemo i program nagrađivanja kolega koji je originalan i poticajan te potiče korporativnu kulturu i kvalitetu radnog okruženja za koju Komisija smatra da je uglavnom zanemarena u poduzećima u Hrvatskoj. Velika je i značajna brojka koja govori o edukaciji radnika o različitim pitanjima, no nije prikazana struktura obrazovanih zaposlenika ili radnika.

Izvješće INA Grupe je izrazito informativno i zanimljivo. Transparentnost u iznošenju informacija daje nam priliku dobiti uvid i u pozitivne ali i manjkave vidove poslovanja kompanije što je za svaku pohvalu te pokazuje ozbiljnost i namjere kada je u pitanju održivost poslovanja. U narednom izvještaju trebalo bi potkrijepiti povezanost strateških ciljeva i interese Grupe i interesa šire zajednice. Također bi se INA u brojkama mogla prikazati na uredniji način obuhvatom godišnjih razdoblja koji bi bio jednak u svim tablicama, čime bi se postigla bolja preglednost i dosljednost, na primjer period od pet godina. S obzirom na potrebu skorog prelaska na G4 smjernice za izvještavanje, predlažemo da INA u narednom periodu detaljnije dokumentira i prikaže komunikaciju s dionicima, budući da G4 stavljaju naglasak na istu, kao i na procjenu dobavljača s aspekta nefinancijskih učinaka.

Komisija Upravnog vijeća Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj

Komisija Upravnog vijeća Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj konstatirala je da je obimom sadržaja Izvješće o održivosti INA Grupe za 2013. godinu sukladno zahtjevima A razine izvještavanja Globalne inicijative za izvještavanje. Komisija je provjerom zastupljenosti pokazatelja učinaka, stupnja jasnoće, detaljnosti i ravnoteže unutar granica Izvješća utvrdila da je INA Grupa izvješće o održivosti za 2013. godinu izradila prema Smjernicama G3.1 GRI-a te uz korištenje dodatnih pokazatelja za sektor proizvodnje nafte i plina. Ova razina kompleksnosti izvješća predstavlja jedan od boljih primjera izvještavanja u Republici Hrvatskoj. Izvješće slijedi dobro ustaljenu praksu izvještavanja dugu 18 godina o ekonomskim, okolišnim i socijalnim utjecajima. Stagnacija gospodarskog rasta koja je već duže prisutna u RH, odrazila se donekle i na poslovanje INA Grupe, ali nije narušila kvalitetu izvještavanja ili umanjila interes za ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja.

Kao vodeća energetska tvrtka u Hrvatskoj koja zapošljava skoro 13,5 tisuća zaposlenika ima ogroman utjecaj i odgovornost ne samo provoditi zakone i norme koje se na nju odnose, već i obvezu promicati i primjenjivati sva načela etičkog kodeksa i osiguravati kvalitetu i primjereno predstavljanje društvenih i okolišnih utjecaja. Riječ predsjednika uprave sukladno odredbama Smjernica za izvještavanje upoznaje nas s osnovnim ekonomskim i financijskim pokazateljima poslovanja u protekloj godini kao i najvažnijim investicijskim projektima u području zaštite okoliša kojih u INA Grupi ne manjka. Također su istaknuti projekti obrazovanja zaposlenika te ulaganja u zajednicu. Kvaliteta izvještaja mogla bi biti dodatno poboljšana kada bi riječ predsjednika uprave istakla najvažnije izazove s kojima se INA suočila u proteklom razdoblju kao i očekivanim izazovima za naredni period. Time bismo u sažetom obliku dobili informacije o osnovnom poslovnom okruženju u kojem se kompanija nalazi. Isto tako bi već na samom početku bilo dobro dobiti informaciju o tome koja metodologija je korištena za izradu izvješća te koja razina izvještavanja. Na taj način već u uvodnom dijelu bile bi dane sve pretpostavke kritičkom čitanju izvješća.

Izvješće je svojim izborom pokazatelja i kratkim opisima zanimljivo ne samo ciljanoj grupi već i široj publici jer se bavi značajnim temama za društvo u cjelini kao što su zaštita okoliša, klimatske promjene i energetska učinkovitost te etičko poslovanje. Čini se kako je osnivanje Savjeta za društveno odgovorno poslovanje pridonijelo boljoj koordinaciji unutar Grupe, ali i osjetljivosti na mišljenja vanjskih ocjenitelja koja su ugrađena u ovo izvješće. Već na samom početku INA daje pregled postignuća ciljeva održivog razvoja zadanih za izvještajni period gdje daje jasne ocjene postignuća s obrazloženjem. Na isti način postavljaju se ciljevi za naredni izvještajni period iz područja materijalnih aspekata.Posebno se u izvješću opaža veći obim podataka o području klimatskih promjena te emisija stakleničkih plinova sukladno većoj razini odgovornosti kompanije za njihovu emisiju i ograničenja emisija koje su uvedena sustavom trgovanja. INA nas informira kako zbog prirode poslovanja alocirane emisije nisu dostatne za pokrivanje potreba kompanije te razliku kupuje na tržištu no nema informacije o tome o kolikim se manjkovima radi. Ipak, u nastavku izvješća upoznajemo se s čitavim nizom aktivnosti koje idu u smjeru smanjenja emisija s ciljem postizanja uravnoteženosti poslovanja s dodijeljenim emisijskim kvotama.

Slijedi cijeli niz ekoloških pokazatelja najvažnijih utjecaja kompanije na okoliš u smislu emisija, ispusta voda i drugih pokazatelja. Zanimljivo je uočiti da većina ovih pokazatelja iskazuje pad u odnosu na protekle godine što je svakako za pohvalu. Teško je pretpostaviti koliko je ovo smanjenje utjecaja posljedica poboljšanja temeljenog na ulaganjima u zaštitu okoliša, a koliko je posljedica zabilježenog pada proizvodnje.


nezavisna ocjena ii

Sve veći broj poduzeća, kako u Republici Hrvatskoj tako i po cijelom svijetu, želi svoje poslovanje izgraditi na temeljima održivog rasta i razvoja jer su financijsko zdravlje i društveno odgovorno poslovanje neraskidivo povezani. Integracija modela trobilančnog pristupa u svakodnevno poslovanje kompanija omogućava kontinuirano stvaranje vrijednosti za dioničare, pristup ključnim resursima za rast i razvoj, optimizira proces donošenja poslovnih odluka te jača konkuretnost u turbulentnim uvjetima suvremenog tržišta. To je posebno slučaj s najvećim kompanijama koje su svjesne svog snažnog utjecaja na gospodarstvo i primjera kojeg daju drugima te žele implementacijom svoje strategije dati snažan impuls u održivom načinu korištenja oskudnih resursa suvremenog društva. Ovdje je posebno značajna uloga kompanija koje djeluju u energetskom sektoru jer je evidentno kako će rastuća potreba za energijom imati snažan utjecaj na održivost resursa te su upravo kompanije iz ovog sektora prepoznate kao globalni inovacijski lideri koji će ponuditi rješenja za buduće generacije. U tom kontekstu je podatak iz Izvješća kako je udio domaćih dobavljača u 2013. po broju dobavljača iznosio je 83% a prema ugovorenoj vrijednosti 84% ukupne nabave iznimno važan. Slijedno bi INA d.d. mogla imati iznimno važnu ulogu u poticanju dobavljača koji bi se trebali striktno pridržavati visokih standarda društveno odgovornog poslovanja, kao što to čini i sama kompanija.

U svijetu postoji jasno usmjerenje najuspješnijih poslovnih organizacija ka integraciji financijskih i nefinancijskih izvještaja kako bi se dobile ključne financijske i narativne informacije o izvedbi poduzeća koje su popraćene nefinancijskim informacijama o djelovanju poduzeća unutar društvene dimenzije poslovanja te dimenzije poslovanja vezane uz zaštitu okoliša. U INA d.d su davno prepoznali važnost nefinancijskog izvještavanja. Takav je način izvještavanja u Ini postao standardnom praksom gdje se kontinuirano, po osamnaesti puta mjere, prezentiraju i objavljuju ključne informacije unutarnjim i vanjskim dionicima u vezi s učincima kompanije. Kod svih oblika izvještavanja mogu se primijetiti dva trenda, s jedne strane složenost financijskog izvještavanja raste ali jednako tako raste i potreba za nefinancijkim pokazateljima organizacijske izvrsnosti. INA d.d. svakako ulazi u skupinu kompanija s najdužom tradicijom i najnaprednijom praksom nefinancijskog izvještavanja što je potvrđeno i ovogodišnjim Izvještajem. Posebno je važno istaknuti kako se 2004. godine ta izvješća rade po rigoroznim standardima globalne inicijative za izvještavanje te da svake godine postoji jasna tendencija unapređivanja samoočitovane prakse nefininacijskog izvještavanja uključivši i ove godine niz novih pokazatelja za djelatnost istraživanja i proizvodnje nafte i plina. U izvješću se prezentira djelovanje ne samo INA d.d. već i svi povezanih trgovačkih društava što čitatelju pruža holistički pregled djelovanja Grupe.

U ovom izvještaju su na jasan i razumljiv način prikazane ključne informacije o najvažnijim pitanjima kompanije vezanim uz pitanja održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. U izvješću se jasno mogu iščitati smjernice i načela putem kojih kompanija pronalazi odgovor na složene izazove s kojima se susreće i upravlja rizicima pozicioniranjem kao regionalni lider na tržištu. Jednako tako je iz Izvješća vidljivo kako ovakav način poslovanja predstavlja temeljnu organizacijsku vrijednost i menadžment ima jasnu namjeru da postane dio sustava organizacijskih vrednota.

Iz izvještaja je jasno vidljivo kako se posebna pozornost poklanja zaposlenicima INA Grupe koji predstavljaju ključnu komparativnu prednost kompanije što je jasno vidljivo iz pokazatelja vezanih uz zaštitu zdravlja i sigurnost zaposlenika. Iz moje perspektive posebno ohrabruje činjenica da je INA d.d. svoju ulogu u društvu prepoznala kroz stalno zapošljavanje mladih, suradnju sa studentskim udrugama, kao i kreiranje i kontinuirano razvijanje posebnih pripravničkih programa koji na najbolji

Izv. prof. dr. sc. Mislav Ante OmazićPročelnik Katedre za organzaciju i menadžment

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

mogući način upravljaju mladim talentima. Nadalje valja istaknuti i djelovanje Kluba volontera koji je narastao ne samo po broju članova već i po opsegu djelovanja. Dodatni napredak je učinjen i s aspekta prezentacije informacija gdje je vidljivo da se iz godine u godinu promišlja na koji će se način ključne informacije prezentirati dionicima poput lokalnih zajednica, predstavnicima organizacija civilnog društva, vladinim dužnosnicima, zaposlenicima, medijima i široj javnosti. Taj multidionički pogled na stvarnost poslovanja ukazuje kako je menadžment prepoznao dugoročnu perspektivu kompanije i pomirio je s kratkoročnim ciljevima. Ti procesi mogu se dodatno osnažiti sve važnijom ulogom Etičkog povjerenstva, Savjeta za društveno odgovorno poslovanje i Odbora za održivi razvoj koji svaki iz svoje perspektive djeluju unutar INA Grupe.

Veća transparentnost i odgovornost koje s tim procesom dolaze su također vidljivi. Napredak u tom smislu bi bio moguć u vidu daljnje digitalizacije prezentiranih informacija u smislu interaktivnog izvješća koje bi omogućilo dvosmjernu komunikaciju s ključnim dionicima. Time bi se bitno olakšava dionička evaluacija djelovanja kompanije što je ključno s aspekta stvaranja i održavanja reputacijskog i relacijskog kapitala.

Na kraju, ovo nefinancijko izvješće A razine prema globalnoj inicijativi za izvještavanje GRI 3.1 pruža jasan, razumljiv i uravnotežen prikaz konkretne izvedbe kompanije, uzimajući u obzir istinitost podataka izvješća, kao i sveukupni izbor sadržaja.


Razina primjene Smjernica za izvještavanje GRI-a u Izvješću o održivosti u INA Grupi za 2013. godinu: A

Indikator gRI g3.1 i dodatak za naftu iplin Strana UN gC NačeloProfilStrategija i analiza1.1 Izjava predsjednika Uprave 5 Izjava o stalnoj predanosti. Iznad izjave o predanosti načelima Global Compacta, pismo predsjednika

Uprave može također napomenuti kako Global compact utjeće na strategiju I upravljanje I osvrnuti se na kljućne akcije I postignuća koja su u skladu sa Načelima

1.2 Opis ključnih utjecaja, rizika i prilika 8

2.1-2.10 Organizacijski profil 29 Niti jedno određeno Načelo.Međutim, opis veličine tipa i veličine kompanije lokacija, prezentirati sadržaj I razumijevanje akcija I izvedbe Načela Global Compacta

3.1-3.13 Parametri izvješća 32 Niti jedno određeno Načelo.Međutim, opis opsega izvješćivanja omogućuje čitateljima razumijevanje kvalifikacije ili ograničenja izvještavanja I načina na koji kompanija definira svoj utjecaj na društvo.

4.1-4.7 Upravljanje 34 Akcije poduzete za implementaciju 10 Načela Opis sustava upravljanja i odgovornosti nude priliku da se pokaže na koji se način kompanija organizirala u odnosu na Načela Global Compacta (npr. Postoji li odbor koji nadzire implementaciju ili slično)

4.8 Upravljanje 34 Akcije poduzete za implementaciju 10 Načela Ovdije se može navesti da li je kompanija posvećena provedbi 10 Načela Global Compacta

4.9-4.10 Upravljanje 34 Akcije poduzete za implementaciju 10 Načela Tvrtka može koristiti ove objave za opisivanje mehanizama visokih razinaza nadzor nad aspektima relevantnim za kontinuirano unaprjeđenje i provedbu Načela GC

4.11 Obveze 31 Akcije poduzete za implementaciju Načela 74.12-4.13 Obveze 31 Akcije poduzete za implementaciju 10 Načela

Uz spomenuto sudjelovanje u GC, ove objave mogu objasniti kako prilagodba i implementacija načela GC motiviraju kompaniju da poduzme slične dodatne obveze i sudjelovanja.

4.14-4.17 Uključenost dionika 37 Dijeljenje Izvještaja o napretku sa dionicima. Opis kako dionici utječu na implementaciju NačelaPokazatelji ekonomskog učinkaEC1 23 Nema specifičnih zahtjeva vezano za Izjavu o napretkuEC2 43 Akcije poduzete kako bi se implementiralo Načelo 7EC3 84

Nema specifičnih zahtjeva vezano za Izjavu o napretkuEC4 40Tržišna prisutnostEC5 22 Rezultati proizašli iz implementacije Načela 1EC6 84 Niti jedno određeno NačeloEC7 84 Rezultati proizašli iz implementacije Načela 6Neizravni ekonomski utjecajiEC8 84

Nema specifičnih zahtjeva vezano za Izjavu o napretkuEC9 84OG1 28Pokazatelji okolišnog učinkaMaterijaliEN1 17, 48 Rezultati proizašli iz implementacije Načela 8EN2 48 Rezultati proizašli iz implementacije Načela 8 i 9EnergijaEN3 16

Rezultati implementacije načela 8EN4 16OG2 44OG3 51EN5 44 Rezultati proizašli iz implementacije Načela 8 i 9EN6 44

Akcije poduzete kako bi se implementiralo načelo 8 i 9.EN7 n.a.

VodaEN8 18

Rezultati implementacije načela 8.EN9 50EN10 50 Rezultati proizašli iz implementacije načela 8 i 9.Biološka raznolikostEN11 53

Rezultati proizašli iz implementacije načela 8.EN12 53EN13 53EN14 53 Akcije poduzete kako bi se implementiralo načelo 8.OG4 n.a.EN15 53

Akcije poduzete za implementaciju načela 8.Emisije, otpadne vode i otpadEN16 16, 45EN17 16, 44EN18 44 Akcije poduzete za implementaciju i rezultati proizašli iz implementacije načela 7, 8 i 9.EN19 44

Rezultati proizašli iz implementacije načela 8.

EN20 18, 52EN21 18EN22 19, 54OG5 51EN23 54OG6 16, 45OG7 51EN24 54

Rezultati proizašli iz implementacije načela 8.EN25 53Proizvodi i uslugeEN26 76 Akcije poduzete za implementaciju načela 7, 8 i 9.EN27 54 Rezultati proizašli iz implementacije načela 8 i 9.OG8 76Pridržavanje propisaEN28 40

Rezultati proizašli iz implementacije načela 8.TransportEN29 45OpćeEN30 56 Akcije poduzete kako bi se implementiralo načelo 7,8 i 9 i rezultati proizašli iz toga.Pokazatelji društvenog učinkaPokazatelji radnih odnosa i dostojnog rada:ZapošljavanjeLA1 21 Nema specifičnih zahtijeva za ION.LA2 21 Akcije poduzete za implementaciju načela 6.LA3 69 Nema specifičnih zahtjeva za ION.LA15 67Odnosi radnika i menadžmentaLA4 68 Rezultati proizašli iz implementacije načela 1 i 3.LA5 66 Rezultati proizašli iz implementacije načela 3.Zdravlje i sigurnost na raduLA6 61, 69

Rezultati proizašli iz implementacije načela 1.LA7 20LA8 58, 59, 60

Akcije poduzete za implementaciju načela 1.LA9 67

g3.1 gri pokazatelji


Označavanje proizvoda i uslugaPR3 76 Akcije poduzete za implementaciju načela 8.PR4 41, 76 Rezultati proizašli iz implementacije načela 8.PR5 80

Nema specifičnih zahtjeva za ION.Marketinške komunikacijePR6 80PR7 40, 81Poštivanje privatnosti kupacaPR8 40 Rezultati proizašli iz implementacije načela 1.UsklađenostPR9 41 Nema specifičnih zahtjeva za ION.BiogorivaOG14 8, 38

Obuka i obrazovanjeLA10 71

Nema specifičnih zahtjeva za ION.LA11 72LA12 72Raznolikost i jednake mogućnostiLA13 21, 22, 34

Rezultati proizašli iz implementacije načela 1 i 6.Jednake naknade za žene i muškarceLA14 67Pokazatelji učinka ljudskih pravaPrakse ulaganja i nabaveHR1 40 Rezultati proizašli iz implementacije načela 1, 2, 3, 4, 5, i 6.HR2 40 Akcije poduzete za implementaciju načela 1, 2, 3, 4, 5 i 6 i rezultati proizašli iz toga.HR3 40 Rezultati proizašli iz implementacije načela 1, 2, 3, 4, 5 i 6.NediskriminacijaHR4 40 Akcije poduzete za implementaciju i rezultati proizašli iz implementacije načela 1, 2 i 6.Sloboda udruživanja i kolektivno pregovaranjeHR5 40 Akcije poduzete za implementaciju načela 1, 2 i 3.Dječji radHR6 40 Akcije poduzete za implementaciju načela 1, 2 i 5.Prisilni i obvezatni radHR7 40 Akcije poduzete za implementaciju načela 1, 2 i 4.Sigurnosne prakseHR8 40 Rezultati proizašli iz implementacije načela 1 i 2.Starosjedilačka pravaHR9 40 Akcije poduzete za implementaciju i rezultati proizašli iz implementacije načela 1 i 2.OG9 n.a.ProcjenaHR10 40, 41SanacijaHR11 40, 41Pokazatelji društvenog učinkaZajednicaSO1 84 Nema specifičnih zahtjeva za ION.SO9 84SO10 n.a.OG10 41OG11 55KorupcijaSO2 40

Rezultati proizašli iz implementacije načela 10.SO3 40SO4 40 Akcije poduzete za implementaciju načela 10.Javna politikaSO5 36 Akcije poduzete za implementaciju načela 1-10.SO6 40 Akcije poduzete za implementaciju načela 10.Ponašanje protivno načelu slobodnoga tržišnog natjecanjaSO7 40,41

Nema specifičnih zahtjeva za ION.UsklađenostSO8 41Nedobrovoljna preseljenjaOG12 40Sigurnost imovine i procesaOG13 12, 58Pokazatelji učinka odgovornosti za proizvodZdravlje i sigurnost kupacaPR1 76 Akcije poduzete za implementaciju načela 1.PR2 76 Rezultati proizašli iz implementacije načela 1.


COMPASS Sveobuhvatna procjena rizikaCPS Centralna plinska stanicad.d. Dioničko društvoDJSI Dow Jones Indeks održivostiDOP Društveno odgovorno poslovanjeER Odaziv kod izvanrednih događajaERS Sustav odaziva u izvanrednim situacijamaEU ETS Europska shema trgovanja emisijamaG3.1 Smjernice za izvješćivanje Svjetske inicijative za izvješćivanje, generacija 3.1GHG Staklenički plinoviGRI Svjetska inicijativa za izvješćivanjeGVE Granična vrijednost emisijeIPNP Istraživanje i proizvodnja nafte i plinaIPPC Objedinjeni uvjeti zaštite okolišaIRIS Sustav istraživanja i izvješćivanja o incidentimaLDR Stopa odsutnosti s poslaLTI Učestalost ozljeda na raduLTIF Učestalost ozljeda na radu s izgubljenim radnim vremenomNRT Najbolje raspoložive tehnikeOR Održivi razvojOR i ZZSO Održivi razvoj i zaštita zdravlja, sigurnost i okolišOZO Osobna zaštitna opremaPF Poslovna funkcijaPOS Potencijalno opasna situacijaREACH Zakonska regulativa za obavljanje registracije, evaluacije, autorizacije i ograničavanja kemikalijaRiM Rafinerije i marketingRNR Rafinerija nafte RijekaRNS Rafinerija nafte SisakPSM Sustav upravljanja sigurnošću procesaRAR Učestalost prometnih nesrećaSD Segment djelatnostiSTL Sigurnosno-tehnički listTROIF Učestalost izvješća o profesionalnim bolestimaULJR Upravljanje ljudskim resursimaUN GC Globalni dogovor Ujedinjenih narodaZZiS Zaštita zdravlja i sigurnostZZSO Zaštita zdravlja, sigurnost i okoliš

rjeČnik kratica

U izradi Izvješća o održivosti za INA Grupu za 2013. godinu sudjelovali su članovi Radne grupe za održivi razvoj i brojni pojedinci i organizacijske jedinice/kompanije INA Grupe:

Karolina Novak, SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina,Slavica Rukavina, Rafinerija nafte Rijeka,Darko Galić, Rafinerija nafte Sisak,Sandra Kovačević, SD Trgovina na malo,Jelena Rafaj, PF Korporativni centar,Hrvoje Tadić, Sektor logistike,Ivo Tokić, Sektor razvoja organizacije i upravljanja procesima,Tamara Špehar, Sektor korporativnih komunikacija,Jarmila Gruja, Sektor upravljanja ljudskim resursima,Renata Dodić, Sektor upravljanja ljudskim resursima,Ivana Markanović, Sektor za odnose s vanjskim subjektima,Melita Gugić-Raič, Sektor informatičkih servisa,Petra Birek, Sektor pravnih poslova,Darko Hinić, Sektor kontrolinga,Damir Bosnar, INA MAZIVA d.o.o., Krešimir Kovačić, CROSCO, d.o.o.,Goran Mišir, STSI, d.o.o.,Adela Šako, HOLDINA d.o.o. Sarajevo,Ivo Omrčen, Sektor OR i ZZSO,Rikardo Ključarić, Sektor OR i ZZSO,Dubravka Barnjak, Sektor OR i ZZSO,Lidija Korošec, Sektor OR i ZZSO,Tatjana Benko, Sektor OR i ZZSO,Katarina Tabak, Sektor OR i ZZSO.


G R U P A

IMPRESSUM

INA - Industrija nafte, d.d., Avenija V. Holjevca 10, p.p. 555, 10002 Zagreb

IZDAVAČ: INA - Industrija nafte, d.d., Sektor održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša

ZA IZDAVAČA: Angelika Brnada UREDNICE: Ivanka Lebinec Merzel, Zrinka Belošić, Sonja Jelić

LEKTURA: Tamara ŠpeharFOTOGRAFIJE: Ferdo Buva, Tomislav Lazarić, Miljenko Marohnić

GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Zrinka Belošić

104

Documents

izvješće o održivosti 2013. - INA