IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG … · 2016. 2. 25. · Studij Preddiplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar 2. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno

IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

PEDAGOGIJE

LJETNI SEMESTAR ak.god. 2014/2015.

II. SEMESTAR

Teorije odgoja

Metodologija pedagoških istraživanja

Edukacijska psihologija

Interni izborni predmeti

Povijest djetinjstva

Vještine kritičkog mišljenja

IV. SEMESTAR

Evaluacijska istraživanja

Obrazovna politika

Obitelj i djeca u riziku

VI. SEMESTAR

Interkulturalni odgoj i obrazovanje

Metodika rada pedagoga I

Pedagoška komunikacija

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorije odgoja Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI dvopredmetni studij pedagogije Semestar II Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2 (2+0+0) – tjedno; 30 (30+0+0) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijeda od 9:15 do 11:00; predavaonica 302 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija doc.dr.sc. Siniša Kušić

Kabinet F-324 Vrijeme za konzultacije srijeda 13:00 - 14:00 sati; četvrtak 11:00 - 12:00

Telefon 051/ 265 709 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Teorija odgoja kao dio opće pedagogije i njeno mjesto u sustavu pedagogijskih znanosti. Pretpostavke konstituiranja teorije odgoja. Pojam, predmet i zadaci teorije odgoja. Osnovni pedagoški procesi. Antropološke osnove odgoja. Klasifikacije teorije odgoja - paradigme, koncepcije, „škole“. Duhovnoznanstvena pedagogija. Kritičko-racionalna znanost o odgoju. Normativna znanost o odgoju. Kritička teorija i kritička znanost o odgoju. Strukturalistička i poststrukturalistička znanost o odgoju. Postmoderna i konstruktivistička znanost o odgoju. Ostale teorije odgoja. Odgojnoobrazovne filozofije - implicitne teorije/pedagogije (perenijalizam, esencijalizam, progresivizam,

egzistencijalizam, biheviorizam). Implikacije teorija odgoja na promišljanje i oblikovanje pedagoške prakse.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj je predmeta da studenti upoznaju osnovne postavke teorija odgoja i fenomen odgoja s motrišta različitih teorija odgoja te da se uvedu u pedagoško mišljenje, a stečena znanja primijene u rješavanju odgojnih problema. Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije:

sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija...); razumijevanje složenosti teorija odgoja; sposobnost primjene ideja u analizi prakse.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu: definirati i opisati temeljne postavke teorija odgoja; objasniti i usporediti različite teorije odgoja; analizirati teorije odgoja na primjerima i slučajevima; razviti intelektualne vještine potrebne za oblikovanje i izlaganje ideja, argumentaciju i dijalog.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X Terenska nastava Vježbe Mentorski rad E-učenje

X III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0.7 0 Kolokvij 1 0.6 30 Kolokvij 2 0.6 30 Pojmovnik 0.5 10

ZAVRŠNI ISPIT - usmeni ispit 1.6 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA König, E., Zedler, P. (2001). Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa Palekčić, M. (2015). Pedagogijska teorijska perspektiva: Značenje teorije za pedagogiju kao disciplinu i profesiju.

Zagreb: Erudita. (odabrana poglavlja) Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa. (odabrana poglavlja) Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogija. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo. (odabrana poglavlja)IZBORNA LITERATURA Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. (odabrana poglavlja) Bašić, S. (2009). Dijete (učenik) kao partner u odgoju: kritičko razmatranje. Odgojne znanosti, Vol. 11, br. 2, str.

27-44. Palekčić, M. (2010). Herbartova teorija odgojne nastave – izvorna pedagogijska paradigma. Pedagogijska

istraživanja, 7 (2), str. 319-340. Pranjić, M. (2012). Antipedagogija i suvremeni koncepti odgoja. Pedagogijska istraživanja, 9 (1–2), str. 9-24. Mijatović, A. (ur.) (1999). Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ. (odabrana poglavlja) Potkonjak, N. (1977). Teorijsko-metodološki problemi pedagogije. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja. Kocić, L.P. (1981). Eksperimentalna pedagogija - pokušaj izgrađivanja pedagogije na empirijskoj osnovi. Beograd:

Prosveta. Ornstein, A. C., Levine, D. U. (1977). Foundations Of Education. Academic Internet Publishers. Pediček F. (1992). Pedagogika danes. Maribor: Obzorja.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 0.7 ECTS bod. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati (u slučaju preklapanja nastave iz kolegija sa nastavom iz drugog kolegija student je dužan prisustvovati 50% od predviđenog fonda sati). Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće biti u mogućnosti položiti kolegij. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija i studenata stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati

oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni). KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će osim na predavanjima moći kontaktirati s nositeljom kolegija u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_1PSP). Predstavnik studenata nositelju kolegija može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji). NAČIN POLAGANJA ISPITA Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji se procjenjuju. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje. Student ima pravo na ispravak samo jedne od aktivnosti koja se ocjenjuje tijekom nastave u slučaju da nije ostvario minimalan broj ocjenskih bodova za tu aktivnost. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih uradaka i aktivnosti na kolegiju. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima u prvom tjednu nastave. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_pojmovnik). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju samostalnih uradaka. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!“ ISPITNI ROKOVI

Ljetni 20.6.2016. i 4.7.2016. u 9:00 sati Jesenski

izvanredni 5.9.2016. ili 12.9.2016. u 10:00 sati

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2015./2016. – PREDAVANJA DATUM NAZIV TEME

2.3. Uvod u kolegij Teorija odgoja kao dio opće pedagogije i njeno mjesto u sustavu pedagogijskih znanosti

9.3. Pretpostavke konstituiranja teorije odgoja Pojam, predmet i zadaci teorije odgoja

16.3. Osnovni pedagoški procesi Antropološke osnove odgoja

23.3. Klasifikacije teorije odgoja Duhovnoznanstvena pedagogija (hermeneutičko utemeljenje)

6.4. Kritičko-racionalna znanost o odgoju (empirijsko utemeljenje) 13.4. Normativna znanost o odgoju (znanost o načelima odgojnog djelovanja) 20.4. Kolokvij 1 27.4. Odgojnoobrazovne filozofije - implicitne teorije/pedagogije 4.5. Kritička teorija i kritička znanost o odgoju

11.5. Strukturalistička i poststrukturalistička znanost o odgoju 18.5. Postmoderna i konstruktivistička znanost o odgoju 1/2 25.5. Postmoderna i konstruktivistička znanost o odgoju 2/2 1.6. Ostale teorije odgoja 8.6. Kolokvij 2 / Evaluacija kolegija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija pedagoških istraživanja Studij Preddiplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar 2. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom: predavanja od 10:15 do 12:00 (301) Utorkom: seminari od 12:15 do 14:00 (205) (održavaju se datumima koji su navedeni u tablici)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac

Kabinet 310 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 12:00

Telefon 051 265 714 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Nena Vukelić Kabinet 321

Vrijeme za konzultacije prema dogovoru, e-mail Telefon 051 669 212

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Nacrti povijesnih, deskriptivnih, korelacijskih, uzročno-komparativnih, eksperimentalnih, Studij i analiza dokumentacije, Postupci nenametljivog prikupljanja podataka, Analiza sadržaja, Opažanje (sustavno promatranje), Intervju, Anketna istraživanja, Anketa I. dio (konstruiranje, obrada, mjerne ljestvice, varijable), Anketa II. dio (konstruiranje, obrada, mjerne ljestvice, varijable), Korelacijska istraživanja, Uzročno-komparativna i eksperimentalna istraživanja; Konstrukcija testova. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog kolegija studenti će moći prepoznati i objasniti temeljne metodološke pojmove i istraživačke paradigme; Izraditi i evaluirati plan jednostavnijeg istraživačkog zadatka; U ulozi suradnika sudjelovati u realiziranju istraživačkih projekata, Samostalno osmisliti i realizirati jednostavnija primijenjena istraživanja, Osposobiti za primjenu više postupaka prikupljanja i evidencije empirijskih podataka u svrhu znanstvenog istraživanja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 25 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 25 Kontinuirana provjera znanja 3 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu ispod ovog teksta)


Aktivnosti koje se ocjenjuju: Kontinuirana provjera znanja 1 – Kolokvij (sastoji se od pitanja objektivnog tipa; studenti mogu dobiti maksimalno 25

bodova) Kontinuirana provjera znanja 2 – Seminarski rad (studenti su dužni u parovima izraditi i na nastavi usmeno izložiti

jedan seminarski rad koji se sastoji od prikaza teme i znanstvenog članka; studenti mogu dobiti maksimalno 25 bodova) Kontinuirana provjera znanja 3 – Anketni upitnik (studenti su dužni u parovimaizraditi anketni upitnik za koji mogu

dobiti maksimalno 20 bodova) Završni ispit OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1.Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

2. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

3. Mužić, V. (2004) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Zagreb: Educa

4. Mejovšek, M. (2007). Metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu IZBORNA LITERATURA

1. Denzin, N. K., Lincoln,Y. S. (2000). HandbookofQualitative Research (Secondedition). ThousandOaks-London-New Delhi: Sage Publications

2. Gall, M. D., Borg, W. R., Gal, J. P. (2003).Educational Research, AnIntroduction (7. edition). Boston [etc.] : Allynand Bacon,

3. Halmi, A. (2004.) Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima Jastrebarsko : Naklada Slap, 2004

4. Halmi, A. (2001). Metodologija istraživanja u socijalnom radu. Zagreb: Alinea 5. Halmi, A. (1996). Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A. G. Matoš. 6. Lamza-Posavec V. (1995). Javno mnijenje - teorije i istraživanje Alinea, Zagreb 7. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati: elementi metodološke pismenosti u

pedagogiji.Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. 8. Rafajac, B.: Metodologicalandstrategiccondition for researchimprovementineducation. “Research

inthefieldofeducation”, Univerza v Mariboru, 1995. str. 394-398. 9. Rafajac, B.: MultimethodologicalResearches as Initiative for EducationalTheoriesintegration. U zborniku:

Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, (TheorethicalandMethodologicalfondationofEducational Research) Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 2001. 51-58.

10. Yin K.R. (2007). Studija slučaja – dizajn i metode, Fakultet politikih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Politička misao, Zagreb,

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na predavanjima i seminarima). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za e-učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e-učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u kolegiju za e-učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mail.

Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e-maila ili na konzultacijama.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem e-maila. Prije

dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni ispit. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Od studenata se očekuje poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente (dokumenti su dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta). ISPITNI ROKOVI

Zimski - Proljetni

izvanredni -

Ljetni 16.6. i 29.6. (9 sati) Jesenski

izvanredni 7.9. i 13.9. (9 sati)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM

(Predavanja) NAZIV TEME

29.2. Povijesna istraživanja; Postupci i instrumenti prikupljanja podataka ;nametljivi i nenametljivi postupci; studij dokumentacije; analiza tragova

7.3. Analiza sadržaja 14.3. Korelacijska istraživanja 21.3. Anketna istraživanja 1;Definiranje populacije i uzorkovanje 28.3. Blagdan 4.4. Anketna istraživanja 2; Upitnici; Ljestvice stavova

11.4. Intervju; protokol intervjua; obrada podataka 18.4. Uzročno – komparativna istraživanja (ex post facto) Sustavno opažanje 25.4. Eksperimenti i kvazieksperimenti 2.5. Sustavno opažanje; Obrazloženja 9.5. Konstrukcija testova

16.5. Akcijska istraživanja 23.5. Studije slučaja 30.5. Osiguranje valjanosti i pouzdanosti u istraživanju 6.6. Sistematizacija i priprema za ispit

DATUM (Seminari)

NAZIV TEME

1.3. Uvod, podjela zadataka, obveze na kolegiju, plan rada

15.3. Seminarski rad: 1. Nenametljivo istraživanje ponašanja Seminarski rad: 2. Korelacijsko istraživanje

5.4. Seminarski rad: 3. Anketno istraživanje – odabir uzoraka Seminarski rad: 4. Anketno istraživanje – tehnike prikupljanja podataka

19.4. Seminarski rad: 5. Anketno istraživanje – anketni upitnik Anketni upitnik – vježba

25.4. Kolokvij

3.5. Seminarski rad: 6. Tehnike prikupljanja podataka kod kvalitativnih istraživanja – Intervjui, fokus grupe, kvalitativno opažanje Seminarski rad: 7. Opažanje

17.5. Seminarski rad: 8. Eksperimentalno istraživanje

31.5. Konačna povratna informacija

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska


MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA Studij Preddiplomski studij Pedagogija – dvopredmetni studij Semestar 2. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 45+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtak P 9,15-12,00 predavaona 302 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Prof.dr. Svjetlana Kolić-Vehovec

Kabinet 365

Vrijeme za konzultacije Utorak 10 -12; Četvrtak 13-14

Telefon 265 605

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Martina Didović, vanjski suradnik

Kabinet 356

Vrijeme za konzultacije Srijeda 19-20 sati

Telefon 265 775

e-mail [email protected]


Klasično i operantno uvjetovanje u razredu; Modeliranje, mentorstvo i samoregulacija ponašanja; Teorija obrade informacija; Kognitivne i metakognitivne strategije; Konstruktivistička teorija učenja; Primjena teorija učenja u poučavanju; Vrednovanje znanja učenika; Inteligencija i učenje; Motivacija i učenje; Interakcija među učenicima u razredu; Interakcija između nastavnika i učenika; Suradničko učenje; Različiti pristupi održavanju discipline i rješavanja disciplinskih problema.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon položenog ispita student će biti u stanju: 1. opisati i razlikovati različite oblike i teorije učenja 2. opisati efikasne strategije učenja i metode poučavanja strategija 3. opisati i razlikovati različite pristupe poučavanju 4. razlikovati različite pristupe vrednovanju znanja 5. objasniti pojam inteligencije, njen utjecaj na školsko postignuće 6. objasniti povezanost osobina ličnosti, samopoimanja i školskog postignuća 7. opisati i usporediti različite izvore motivacije za učenje i objasniti njihov učinak na pristup učenju 8. razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu 9. opisati i objasniti komponente odnosa učenika i nastavnika 10. primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije i za mijenjanje neprihvatljivog ponašanja učenika

11. opisati i objasniti različite pristupe održavanju discipline i rješavanju problema discipline u školi

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

Mješoviti e-kolegij


Pohađanje nastave 1

Kontinuirana provjera znanja 1 0,8 40

Kontinuirana provjera znanja 2 0,6 30

ZAVRŠNI ISPIT 0,6 30

UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova


1. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. (Poglavlja 5-15). Filozofski fakultet, Rijeka.

2. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (Poglavlja 4-8). Zagreb: IEP.

IZBORNA LITERATURA

1. Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću: Psihološki temelji učenja čitanja i

pisanja. Zagreb: Korak po korak.

2. Faber, A., Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga.

3. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Slap.

4. Janković, J. (1996). Zločesti đaci genijalci. Zagreb: Alinea. 5. Kroflin, L., Nola, D. (ur.). (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb: Globus. 6. Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku. Zagreb: Educa. 7. Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. 8. Salovey, P., Sluyter, D.J. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Pedagoške

implikacije. Zagreb: Educa. 9. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Slap. 10. Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.


Prisustvovanje nastavi je obavezno jer se time stječe 1 ECTS.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti će o svim relevantnim informacijama o izvedbi ovog kolegija biti obavještavani putem portala MudRi na kojemu će biti otvoren e-kolegij.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nastavnicima se mogu s pitanjima obratiti putem foruma na portalu MudRi ili u terminima konzultacija.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Ispit se polaže pismeno.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Materijale za nastavu i pripremanje kolokvija studentima će biti dostupni na e-kolegiju u portalu MudRi.

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 15.06. i 05.07. u 9 sati

Jesenski izvanredni

06.09. i 13.09. u 9 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

03. 03. 2015. Uvod; Klasično uvjetovanje

10. 03. 2015. Operantno uvjetovanje

17. 03. 2015. Učenje opažanjem

24. 03. 2015. Kognitivne teorije učenja i poučavanje

31. 03. 2015. Kognitivne i metakognitivne strategije

07. 04. 2015. Procjena i ocjenjivanje znanja

14. 04. 2015. Teorije inteligencije i poučavanje

21. 04. 2015. (1. kolokvij 20.04. 2016.); Motivacija i učenje; Samoregulacija učenja

28. 04. 2015. Učenici s posebnim potrebama

12. 05. 2015. Odnosi nastavnika i učenika

19. 05. 2015. (2. kolokvij 18.05.2016.); Odnosi među učenicima

02. 06. 2015. Suradničko učenje

09. 06. 2015. Disciplina u razredu

10. 06. 2015. Ispravak kolokvija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest djetinjstva Studij Dvopredmetni studij pedagogije Semestar II. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2P+0S+2V

Vrijeme i mjesto održavanja nastave ▫ Predavanja: srijeda, 13:15 - 15:00 (učionica 301) ▫ Vježbe: petak, 10:15 - 12:00 (učionica 205)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da (ograničenje zbog terenskog rada i provedbe istraživanja)

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Jasminka Ledić Kabinet 311

Vrijeme za konzultacije Srijeda, 11:30 – 13:00 (prema dogovoru putem e-pošte) Telefon 051/265-718

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Ivana Miočić

Kabinet 313 Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru putem e-pošte

Telefon 051/265-711 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Specifičnosti metodologije istraživanja povijesti djetinjstva. Izazovi etnografskih istraživanja. Pristupi proučavanju povijesti djetinjstva:

Philippe Ariès: počeci istraživanja povijesti djetinjstva (djetinjstvo kao društveni konstrukt). Lloyd de Mause i psihogena interpretacija povijesti. Edward Shorter: uloga djece u razvoju moderne obitelji. Lawrence Stone: individualizam srednje klase i promjene u modernoj obitelji. Linda Pollock: kontinuitet odnosa roditelja i djece kroz povijest. Demografski pristup Hugha Cunnninghama.

Povijest povijesti djetinjstva: djetinjstvo u različitim epohama. Odabrana poglavlja iz sociologije djetinjstva. Modeli obitelji u Europi. Povijest obitelji u Hrvatskoj. Obitelj i odgoj u Hrvatskoj: etnografski pristup. Odrastanje u tradicijskoj kulturi u Hrvatskoj. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:

- sposobnost kritičkog i kreativnog mišljenja; - sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposobnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- prikazati temeljna obilježlja perioda djetinjstva u različitim vremenskim epohama i prostorima;

- analizirati i usporediti različite teorijske pristupe fenomenu djetinjstva; - opisati karakteristike tradicijskog odgoja u Hrvatskoj; - analizirati promjene u kontekstu međugeneracijskih kultura i njihovih utjecaja na djetinjstvo u prošlosti i danas; - primijeniti kvalitativni metodološki pristup u istraživanju tradicije odgoja u Hrvatskoj.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) ☒ Predavanja ☒ Seminari ☒ Konzultacije ☒ Samostalni rad ☒ Terenska nastava (istraživački rad) ☐ Laboratorijski rad ☒ Mentorski rad ☒ Ostalo (e-learning)


Izrada i prikaz istraživanja tradicijskog odgoja 2 34 Kontinuirana provjera znanja 1 1 33 Kontinuirana provjera znanja 2 1 33 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi

se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova


1. Alujević, M., Premuž Đipalo, V. (2008). Dite u pučkoj kulturi Dalmacije. Split: Etnografski muzej Split 2. Čapo Žmegač i dr. (ur.) (2006). Etnologija bliskoga. Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja. Zagreb:

Institut za etnologiju i folkloristiku, Naklada Jesenski i Turk (str. 7-52) 3. Čapo Žmegač, J. i dr. (1988). Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb. Matica hrvatska. (str. 251-

295) 4. Čapo-Žmegač, J. (1996). Konstrukcija modela obitelji u Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj. Narodna umjetnost,

33(2), str. 179-196. 5. Hameršak, M. (2004). Desetljeća Ariesove povijesti djetinjstva. Časopis za suvremenu povijest, 36(3), str. 1061 -

1078. 6. Hameršak, M. (2011). Pričalice. O povijesti djetinjstva i bajke. Zagreb: Algoritam 7. Leček, S. (1996). Seljačka obitelj u Hrvatskoj 1918-1960. Metoda usmene povijesti (oral history). Radovi – Zavod

za hrvatsku povijest, 29, str. 249-265. 8. Leček, S. (1997). “Nismo meli vremena za igrati se..” Djetinjstvo na selu (1918-1941). Radovi – Zavod za hrvatsku

povijest, 30, str. 209-244. 9. Leček, S. (1999). „A mi smo kak su stari rekli..“ Mladi u seljačkim obiteljima prigorja i Hrvatskog zagorja između dva

svjetska rata. Etnol. tribina 22(29), str. 231-246. 10. Ledić, J. (2000). Dnevnik Mladena Lokara: uvod u povijest djetinjstva i mladosti. Rijeka. Filozofski fakultet 11. Ledić, J. (2000). Jedan pogled u povijest djetinjstva. (u: Interakcija odrasli – dijete i autonomija djeteta. Zbornik

radova sa znanstvenog kolokvija s međunarodnim sudjelovanjem). Osijek: Visoka učiteljska škola u Osijeku i Visoka učiteljska škola u Rijeci, str. 116-123.

12. Nenadić. M. (ur.). (2011). Sociologija detinjstva – hrestomatija. Sombor: Pedagoški fakultet u Somboru (poglavlja 1-6)

13. Spajić-Vrkaš, V. (1996). Tučepi. Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata. Zagreb: Naklada MD.

IZBORNA LITERATURA

1. Ariès, P. (1962). Centuries of Childhood. London. Vintage 2. Belaj, M. (2009). Obiteljski fotografski album. Studia ethnologica Croatica, 21, str. 285-305. 3. Brenko, A. (2006). Bijela kuga. Etnološka istraživanja, 1(11):51-64 4. Cunningham, H. (1995). Children and childhood in Western society since 1500. London. Longman. 5. Cunningham, H. (2009). Growing up: histories of childhood. Cultural and Social History, 6(3), 369-374. 6. de Mause, L. (1974). The history of childhood. New York. Psychohistory press. 7. Denzin, N.K. i Lincoln, Y.S. (1994). Handbook of qualitative research. London. Sage. 8. Dockett, S., & Perry, B. (2011). Researching with young children: Seeking assent. Child Indicators Research, 4(2),

231-247. 9. Duran, M. (2004). Spomenar – tradicijski žanr spontane kulture djece i mladih. Društvena istraživanja, 13(3), str.

529-554. 10. Dyson, A. H. (1996). Cultural constellations and childhood identities: On Greek gods, cartoon heroes, and the

social lives of schoolchildren. Harvard Educational Review. 66(3): 471-495. 11. Feldman, A. (ur.). (2004). Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest. Zagreb: Institut «Vlado Gotovac»: Ženska

infoteka 12. Flitner, A. (2005). Konrade, tako je govorila gospođa mama. O odgoju i ne-odgoju. Zagreb: Educa 13. Gross, M. (1994). Mikrohistorija – dopuna ili suprotnost makrohistorije? Otium, 2(1-2): 18-35. 14. Hameršak, M. (2009). Usmenost za djecu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici. Stud. ethnol. Croat., 2: 233-254. 15. Jakovljević,T. (2009). Dečije igre kao model folklorne komunikacije. Etnološka istraživanja, 1(14):31-50. 16. Jernej, M. (2010). Obiteljski transnacionalni prostor: studija slučaja. Stud. ethnol. Croat., vol. 2: 61-83. 17. Leček, S. (2003). Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. 18. Ledić, J. (1995). Plaidoyer za "novu" povijest pedagogije. Napredak, 136(1):84-91. 19. Lejeune, P. (1998). Autobiografija onih koji ne pišu. Gordogan. Časopis za književnost i sva kulturna pitanja,

vol.18–19(43–44): 63–83. 20. Margetić, M. (2009). Dječje igre na otvorenom i blagdansko darivanje djece u Istri. Etnološka istraživanja, 1

(14):133-144. 21. Marković, J. (2008). Je li etično etički istraživati s djecom? Neka etička pitanja u istraživanju folklorističkih i

kulturnoantropoloških aspekata djetinjstva. Etnološka tribina, 28(31): 147-165. 22. Marković, J. (2008). Osobni mit, mit o djetinjstvu i obiteljski mit u usmenom narativnom diskursu. Narodna

umjetnost. 45(2), str. 115-133 23. Marković, J. (2009). Dječja usmenost i usmenost o djetinjstvu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici. Stud. ethnol.

Croat., 21: 255-284. 24. Marković, J. (2010). Pričanja o djetinjstvu i srodni koncepti: „velike“ i/ili „male“ priče. Narodna umjetnost. 47(2):, str.

51–76. 25. Matijaško, N., Rittig-Beljak, N. (2003). Uloga tradicionalnih jela u jelovniku hrvatskih tinejdžera. Etnološka

istraživanja. 1(9): 77-84. 26. Matoković, D. (2003). Dječji svijet. Etnološka istraživanja, 1(9): 53-64. 27. Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. U početku bijaše odgoj: u potrazi za samim sobom. Zagreb. Educa. 28. Miljan, Z. (2014). Dječje radosti 19. stoljeća – slikovnica – edukativna dječja igračka. Povijest u nastavi. 21(1), str.

1-21. 29. Pollock, L.A. (1983). Forgotten children: Parent-child relations from 1500 to 1900. New York. Cambridge University

press. 30. Qvortrup, J., Corsaro, W.A. i Honig, M.S. (ur.) (2009). The Palgrave Handbook of Childhood Studies, Palgrave

Macmillan 31. Sherington, G. (2010). From Aries to globalisation in the history of childhood. Paedagogica Historica, 46(1–2), str.

251-255. 32. Shorter, E. (1976). The Making of the modern family. London: Basic Books. 33. Spajić-Vrkaš, V. (1995). Tradicija i vertikalna klasifikacija obiteljskih odnosa. Društvena istraživanja, 4(18-19): 451-

464. 34. Stein Erlich, V. (1964). Porodica u transformaciji. Zagreb. Naprijed.

35. Stone, L. (1977). The family, sex and marriage in England 1500-1800. London. Harper&Row. 36. Vedriš, T. (2004). Banovi Jovići (1910.-1937). Opis seljačke obiteljske zadruge u Ravnim kotarima. Građa. Stud.

ethnol. Croat, 14(15), 297-331. 37. Velčić, M. (1991). Otisak priče: intertekstualno proučavanje autobiografije. Zagreb. August Cesarec.

38. Vitez, Z. i Muraj, A. (ur.). (2001). Hrvatska tradicijska kultura: na razmeđu svjetova i epoha. Zagreb: Institut za

etnologiju i folkloristiku 39. Willumsen, E., Hugaas, J. V., & Studsrød, I. (2014). The Child as Co-researcher - Moral and Epistemological

Issues in Childhood Research. Ethics and Social Welfare, 8(4), 332-349. 40. Wolcott, H.F. (1990). Writing up qualitative research. London. Sage.

Zrnić, L. (1998-1999). Obiteljska zadruga Staver. Građa. Stud. ethnol. Croat., 10(11), str. 165-184.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave kada se organizira u učionici. Kašnjenje s predajom zadaća rezultira smanjenjem ocjene za 25%. Valja napomenuti da sustav za učenje MudRi neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za učenje MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicama za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Na kolegiju nije predviđen završni ispit već se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku aktivnost koja se ocjenjuje (osim pisanih provjera znanja) izrađuju se obrasci za vrednovanje, te su na taj način studenti unaprijed upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Obrasci će biti dostupni na stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Studenti trebaju ostvariti minimalno 50% bodova u svakoj aktivnosti koja se procjenjuje, a imaju pravo jednom popravljati dvije aktivnosti. Aktivnosti se popravljaju na završetku semestra, kada se ima pregled cjelokupnog rada studenata. Pisane provjere znanja u kojima studenti ne postignu 50% popravljaju se u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Studenti sve zadatke trebaju predati u skladu s unaprijed definiranim terminima za predaju aktivnosti. U slučaju da student ne preda zadatak na vrijeme ukupan broj ocjenskih bodova iz aktivnosti umanjuje se za 25%. Kašnjenje, prilikom kojega se broj ocjenskih bodova umanjuje za 25% tolerira se do tri dana. Nakon tri dana, računa se da student nije predao aktivnost i dodjeljuje mu se 0 bodova. Izostanak s pisane provjere znanja opravdan je u slučaju kada se student ispriča prije održavanja provjere znanja uz predočenje odgovarajuće (liječničke) potvrde. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI Zimski

Proljetni izvanredni Ljetni 18.06. i 7.07.2015.

Jesenski izvanredni 1.09. i 10.09.2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 02.03. Uvod u kolegij, pravila i sadržaj rada 09.03. Povijest povijesti djetinjstva (1/2) 16.03. Povijest djetinjstva (2/2) 23.03. Odabrane teme iz sociologije djetinjstva (1/2) 30.03. Odabrane teme iz sociologije djetinjstva (2/2) 06.04. Pisana provjera znanja 13.04. Izazovi etnografskih istraživanja (povijesti djetinjstva) 20.04. Obitelji i kućanstva u Europi i Hrvatskoj 27.04. Istraživanja povijesti djetinjstva u hrvatskoj tradicijskoj kulturi (1/2) 04.05. Istraživanja povijesti djetinjstva u hrvatskoj tradicijskoj kulturi (2/2) 11.05. Pisana provjera znanja 18.05. Istraživanje tradicijskog odgoja (1/3) 25.05. Istraživanje tradicijskog odgoja (2/3) 01.06. Istraživanje tradicijskog odgoja (3/3) 08.06. Zaključak i vrednovanje kolegija

VII. SATNICA IZVOĐENJA VJEŽBI DATUM NAZIV TEME 04.03. Uvod u vježbe, pravila, sadržaj rada 11.03. Razvoj nacrta istraživanja (1/2) 18.03. Razvoj nacrta istraživanja (2/2) 25.03. Nema nastave (Veliki petak) 01.04. Intervju kao metoda prikupljanja podataka 08.04. Terenska nastava, podrška u radu na istraživanjima i literaturi 15.04. Terenska nastava, podrška u radu na istraživanjima i literaturi 22.04. Terenska nastava, podrška u radu na istraživanjima i literaturi 29.04. Terenska nastava, podrška u radu na istraživanjima i literaturi 06.05. Kako uspješno prezentirati? 13.05. Priprema prezentacija istraživanja 20.05. Prezentacije istraživanja 27.05. Prezentacije istraživanja 03.06. Prezentacije istraživanja 10.06. Zaključak i evaluacija vježbi




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Vještine kritičkog mišljenjaStudij Preddiplomski jednopredmetni i dvopredmetni studij pedagogije Semestar 2. Akademska godina 2015./16. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 10.15-12.00 (prema satnici izvođenja nastave) / 325 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija Iva Buchberger Kabinet 322

Vrijeme za konzultacije srijeda 9.30-11.00 Telefon 051 265 617

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju /

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Kritičko i reproduktivno mišljenje Argument, protuargument i vještina argumentiranja Kritičko čitanje i slušanje Kritičko pisanje Metodološki okvir za analizu i kritiku: instrument kritičkog slušanja, čitanja i pisanja

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog predmeta Vještine kritičkog mišljenja studenti će moći:

Definirati kritičko mišljenje Razlikovati kritičko od reproduktivnog mišljenja Prepoznati, analizirati i vrednovati argumente i protuargumente u različitim sadržajima Konstruirati argumente i protuargumente o različitim sadržajima Analizirati metodološki okvir za analizu i kritiku Primijeniti metodološki okvir za analizu i kritiku pri čitanju i pisanju preglednih radova i radova rasprave

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (obrazovanje na daljinu) X


Pohađanje nastave 0,5 / Aktivnost na nastavi (pripremljeno sudjelovanje u raspravama) 0,5 20

Kontinuirana provjera znanja 1 1 80 UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Napomena: Na ovome kolegiju nije predviđen završni ispit budući da studetni svih 100 bodova ostvaruju tijekom nastava (aktivnošću na anastavi, pisanim dijelom seminarskog rada i prezentacijom).





Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Rijeka:

Universitas. Klooster, D. (2002). Što je kritičko mišljenje? Metodički ogledi, 9(2): 87-95.

IZBORNA LITERATURA

Almeida, L. S. i Rodrigues Franco, A. H. (2011). Critical thinking: Its relevance for education in a shifting society. Revista de Psicologia, 29 (1): 175-195.

Cottrell, S. (2005). Critical Thinking Skills: Developing Effective Analysis and Argument. New York: Palgrave Macmillan.

Dewey, J. (2012). How we think. Boston, New York, Chicago: D. C. Heath & CO. Grozdanić, V. (2009). Poučavanje i evaluacija kritičkog mišljenja. Napredak, 150 (3-4): 380-424. Nikčević-Milković, A. (2004). Aktivno učenje na visokoškolskoj razini. Život i škola. 2, 47-54. Lipman, M. (2010). Thinking in Education. Cambridge: Cambridge Univeristy Press. Pešić, J. (2003). Kritičko mišljenje između pomodarstva i promišljanja: ka teorijskom utemeljenju koncepta.

Psihologija, 36(4): 411-423. Rothstein, D. i Santana L. (2012). Napravite samo jednu promjenu – naučite učenike da postavljaju vlastita

pitanja. Zagreb: Naklada Kosinj. Rudinow, J. (2008). Invitation to critical thinking. Belmont, NA: Thomson Wadswort. Steele, J., Meredith, K. S., Temple, C. i Walter, S. (2010). Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje: vodič kroz

projekt. Zagreb: Forum za slobodu odgoja. Van Den Brink-Budgen, R. (2010). Critical Thinking for Students: Learn the Skills of Analysing, Evaluating

and Producing Arguments. Oxford: How to Books. Young, M. i Warren, D. L. (2011). Encouraging the Development of Critical Thinking Skills in the Introductory

Accounting Courses Using the Challenge Problem Approach. Issues in Accounting Education, 26 (4): 859–881.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student može ostvariti 20 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno.

Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice. Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici kolegija na Mudrom. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o kolegiju te o obavezama studenata, student će dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju i/ili putem sustava Mudri. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti na konzultacijama i/ili putem sustava Mudri. Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati nositeljicu kolegija u terminima predviđenim za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-poštu šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije. Iznimno, putem e-pošte. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem sustava Mudri studenti su se dužni u prvom tjednu nastave prijaviti na kolegij postavljen na Mudri. NAČIN POLAGANJA ISPITA Na ovom kolegiju studenti svih 100 ocjenskih bodova ostvaruju tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog kolegija dobivaju ocjenu. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. ISPITNI ROKOVI

Zimski / Proljetni

izvanredni /

Ljetni 17.6. i 30.6. u 10.00 sati Jesenski

izvanredni 9.9. i 14.9. u 10.00 sati


8.3. Uvod u kolegij 15.3. Što je kritičko mišljenje? 22.3. Primjena kritičkog mišljenja: različiti sadržaji, različiti konteksti 5.4. Kritičko čitanje i pisanje: metodološki okvir za analizu i kritiku

12.4. Samostalni rad studenata 19.4. Samostalni rad studenata 26.2. Samostalni rad studenata 3.5. Samostalni rad studenata

10.5. Prezentacije studenata 17.5. Prezentacije studenata 24.5. Prezentacije studenata 31.5. Prezentacije studenata 7.6. Zaključna razmatranja, evaluacija kolegija, moguće nadoknade

*Napomena: Moguća su manja odstupanja od predviđenog plana.

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265‐600 (051) 265‐602 faks. (051) 216‐099 e‐adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Evaluacijska istraživanja Studij Jednopredmetni i dvopredmetni studij pedagogije Semestar IV Akademska godina: 2014/2015 Broj ECTS‐a 7 Nastavno opterećenje 2P+0S+3V

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: ponedjeljak, 12:15 – 14:00, 301 Vježbe: utorak, 12:15 – 15:00, 201/202 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da (ograničenje zbog terenskog rada i provedbe

istraživanja) Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac

Vrijeme za konzultacije 310 Kabinet utorak, 10.00‐12.00h Telefon 265‐714 E‐mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Doc.dr.sc. Nena Rončević Vrijeme za konzultacije 315

Kabinet Ponedjeljkom od 10.00 do 11:30 Telefon 051/265‐720 E‐mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Priroda evaluacijskih istraživanja; Što, tko, kada, kako, čime: pitanja koja impliciraju izbor dizajna i metoda u evaluacijskim istraživanjima; Kvantitativni, kvalitativni i kombinirani pristup, metode (postupci i instrumenti); Tipični problemi i situacije koji se vrednuju (predmet evaluacijskih istraživanja) i specifičnosti pristupa; Vrednovanje ciljeva i svrhe programa, postupaka, ishoda; Unapređivanje programa, usmjerenost na kvalitetu, osiguranje kvalitete, dokumentiranje razvoja. Balansi u nacrtu evaluacijskih istraživanja (širina‐dubina), Vrste i izbor ciljanih uzoraka bogatih informacijama; Primjena sustavnog opažanja u evaluacijskim istraživanjima; Primjena intervjua u evaluacijskim istraživanjima; Primjena ankete u evaluacijskim istraživanjima; Izrada izvješća o provedenom vrednovanju. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:

- sposobnost kritičkog i kreativnog mišljenja; - sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposobnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455

sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna za evaluaciju kvalitete i učinkovitosti akcija, projekta i programa; Budući da je vrednovanje sastavni dio ili preduvjet uspješnosti bilo koje socijalne akcije osposobljenost za te poslove bitan je aspekt radnih kompetencija u svim društvenim službama i ustanovama. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)


x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x (istraživački

rad) x x (vježbe)

III SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Prisustvo na predavanjima i vježbama 2 0

Nacrt evalucijskog istraživanja 1 15

Istraživački rad na terenu (dnevnik istraživanja i refleksije)

2 20

Završni izvještaj 1 40

ZAVRŠNI ISPIT (pisani) 1 25

UKUPNO 7 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Iako kolegij predviđa završni ispit, završna se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova svih aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se temeljem zbroja postignutih bodova iz svih planiranih aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti koji na kraju semestra imaju zbroj postignutih bodova od 30 do 39,9 (FX), polažu pisanu provjeru znanja na kraju semestra u terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postići isključivo ocjenu 2 (E). U svakom slučaju, studenti moraju na tom ispitu postići 50 ili veći postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti jednak ili veći od 50. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pristup popravku međuispita Završni ispit Iako kolegij predviđa završni ispit (25 ocjenskih bodova), završna se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova svih planiranih aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455

se konačna ocjena:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Milas, G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Slap, Jastrebarsko, str. 301‐332; 585‐ 612. 2. Guba, E. (1981). Effective evaluation. San Francisco: Jossey‐Bass. 3. Ruthman,L. (1984). Evaluation research and methods: A Basic Guide. Beverly Hills CA: Sage. 4. Paton, M. Q. (1990). Qualitative Evaluation and research Methods. (2nd ed.).Newbury Park, Ca: Sage.

IZBORNA LITERATURA 1. Denzin, N. K., Lincoln,Y. S. (2000). Handbook of Qvalitative Reseaarch (Second edition). Thousand Oaks‐London‐New Delhi: Sage Publications. (Part V) 2. Rafajac, B. (1995). Metodological and strategic condition for research improvement in education. “Research in the field of education”, Univerza v Mariboru, str. 394‐398. 3. Rafajac, B:, Ledić, J., Kovač,V. (1998). Kvaliteta visokog obrazovanja. U zborniku s međunarodnog znanstvenog kolokvija: “Kvaliteta u odgoju i obrazovanju”,(The quality in Education and Teaching) / Rosić, V. (ur.). Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet, Rijeka: str. 19‐28. 4. Wolcott, H.F. (1990). Writing up qualitative research. London: Sage.


Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku, već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka nastave, a u slučaju kašnjenja (do 15 minuta), da uđu čim manje remeteći nastavu. Ne očekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta. Kašnjenje s predajom zadaća (nacrt istraživanja, izvještaj) rezultira smanjenjem ocjene. U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij, može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan. Studentima koji iz neopravdanih razloga ne pristupe provjeri znanja na ponovljenoj provjeri umanjit će se postignuti bodovi za 15%.

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se tijekom nastave i elektronskom poštom.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e‐mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e‐mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit.


Završni ispit pretpostavlja pisanu provjeru znanja. Iako kolegij predviđa završni ispit, završna se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova svih aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se temeljem zbroja postignutih bodova iz svih planiranih aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti koji na kraju semestra imaju zbroj postignutih bodova od 30 do 39,9 (FX), polažu pisanu provjeru znanja na kraju semestra u terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postići isključivo ocjenu 2 (E). U svakom slučaju, studenti moraju na tom ispitu postići 50 ili veći postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti jednak ili veći od 50.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet i baze podataka, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint, Prezi ili nekom drugom prikladnom alatu/programu. Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Mole se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta. Budući da je razvijanje suradnje i timskog rada jedan od očekivanih ishoda rada u ovom predmetu, takvi će se oblici rada stimulirati. Pritom se od studenata koji rade u timu/grupi očekuje ravnomjerno sudjelovanje u obavljanju obveza, što će se dokumentirati vođenjem dnevnika rada odnosno istraživanja I refleksije. Sve poteškoće u međusobnoj komunikaciji potrebno je razriješiti čim je prije moguće, a s eventualnim problemima prilikom suradnje na vrijeme upoznati nastavnike koji vode kolegij. Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nastavnicima na kolegiju, a u slučaju nezadovoljstva predloženim rješenjem, da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelniku Odsjeka, prodekanici za nastavu, dekanu, Etičkom povjerenstvu).

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 16.06.2016. i 29.06.2016. u 9:00h Jesenski

izvanredni 07.09.2015. i 13.09.2015. u 9:00h

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM TEMA

29.2.2016. Upoznavanje sa sadržajem i očekivanim ishodima kolegija Odnos temeljnih i primijenjenih istraživanja Priroda evaluacijskih istraživanja

7.3.2016. Što, tko, kada, kako, čime: pitanja koja impliciraju izbor dizajna i metoda u evaluacijskim istraživanjima; 14.3.2016. Kvantitativni, kvalitativni i kombinirani pristup, metode (postupci i instrumenti);

21.03.2016. Tipični problemi i situacije koji se vrednuju ( predmet evaluacijskih istraživanja) i specifičnosti pristupa 28.3.2016. BLAGDAN

4.4.2016. Vrednovanje ciljeva i svrhe programa, postupaka, ishodi,

11.4.2016. Unapređivanje programa, usmjerenost na kvalitetu, osiguranje kvalitete, dokumentiranje razvoja. 18.4.2016. Vrednovanje razlika, vrednovanje prevencije, studije slučajeva,

25.4.2016. Balansi u nacrtu evaluacijskih istraživanja (širina‐dubina)

2.5.2016. Vrste i izbor ciljanih uzoraka bogatih informacijama

9.5.2016. Primjena sustavnog opažanja u evaluacijskim istraživanjima

16.5.2016. Primjena intervjua u evaluacijskim istraživanjima

23.5.2016. Izrada izvješća o provedenom vrednovanju.

30.5.2016. Priprema za pisanu provjeru znanja/završni ispit (predrok) – u dogovoru s nastavnikom!

6.6.2016. Pisana provjera znanja/završni ispit, Analiza uspjeha i evalucija kolegija

SATNICA IZVOĐENJA VJEŽBI

DATUM TEMA PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA NAPOMENA

29.2.2016.

Uvod – detaljno upoznavanje s konceptom vježbi (nacrt istraživanja, plan aktivnosti, terenska nastava‐provedba istraživanja, dnevnik istraživanja, izvještaj i prezentacija rezultata), Predstavljanje projekata za evaluaciju

Upute i obrasci studentima će biti dostupni putem MudRi sustava za udaljeno učenje.

f2f

terenska nastava

7.3.2016.

Podjela u timove i plan terenske nastave Iskustva prethodnih generacija – studenti kao gostujući predavači

14.3.2016.

S evaluacijom na Ti – uvodno predavanje o evaluacijskim procesima u organizacijama Do 14.03. završiti preliminarno prikupljanje informacija, pripremiti prve bilješke o ustanovi za odgovarajući dio Nacrta istraživanja istraživanja

Prikupiti što više informacija o ustanovi za koju će se provoditi evaluacijsko istraživanje U dogovoru s mentorima održati zajednički sastanak

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455

Sastanak s mentorima

21.03.2016. Najkasnije do 21.03. održati sastanak timova s mentorima U dogovoru s mentorima

BLAGDAN Terenska i konzultativna nastava – detaljan plan istraživačkih aktivnosti u provedbi evaluacije (u suradnji s mentorima) + opis organizacije/ustanove, osvrt na aktualne projekte koji se provode; detaljan opis projekta koji se evaluira ‐ predati do 15.04.

Studenti će većinu materijala potrebnih za opis organizacije i projekta dobiti od mentora

4.4.2016.

11.4.2016.

18.4.2016.

Plan aktivnosti – potvrda (mailom, povratna informacija)

Materijali se šalju mailom na [email protected]

25.4.2016.

Predaja radne verzije nacrta istraživanja: povratna informacija i dorada nacrta (kontinuirano)

terenska nastava

2.5.2016.

Radna verzija instrumenata evaluacije, (povratna informacija)

9.5.2016.

Terenska i konzultativna nastava – provođenje istraživanja ‐ anketiranja, fokus grupe, intervjui ‐ kontakti s korisnicima i ostalim dionicima projekata Unos, obrada i analiza podataka u SPSS‐u (NR)

16.5.2016.

Unos, obrada i analiza podataka u SPSS‐u (NR) Računalna 201/202 f2f

23.5.2016.

Unos, obrada i analiza podataka u SPSS‐u (NR)

30.5.2016. ‐ Predaja konačne verzije izvještaja, povratna informacija Priprema i održavanje prezentacije o rezultatima istraživanja

Terenska i konzultativna nastava 6.6.2016.

Predaja konačne verzije izvještaja, prezentacija rezultata u organizaciji

NAPOMENA: U ovisnosti od dinamike rada i tijeka evaluacijskog istraživanja, a prema potrebama studenata, dodatno će se organizirati konzultacije i rad na računalu (radi kreairanja instrumentarija za istraživanje, unosa, obrade i interpretacije podataka).




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obrazovna politika Studij Preddiplomski studij pedagogije - dvopredmetni Semestar IV Akademska godina 2015./16. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom: Predavanja: 10.15 -12.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Vesna Kovač

Kabinet 312 Vrijeme za konzultacije Srijedom u 12.00

Telefon 265717 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Nema Kabinet -

Vrijeme za konzultacije - Telefon -

e-mail - II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod u kolegij (terminologija, obaveze, očekivanja). Pojam politike i obrazovne politike. Temeljni koncepti obrazovne politike: moć, interesi, ciljevi, vrijednosti, ideologije, kontrola, odlučivanje i strategije utjecaja Upravljanje i vođenje: temeljni pojmovi i teorije Upravljanje obrazovnim sustavima Odnos države i obrazovanja Ekonomski aspekti obrazovanja Upravljanje obrazovnim organizacijama Prikaz istraživanja upravljanja i vođenja obrazovnim organizacijama Uvod u analizu obrazovne politike (etape analize obrazovne politike, pristupi analizi obrazovne politike) Uvod u mikropolitiku (temeljni pojmovi i koncepti) Globalizacijski procesi u obrazovanju Aktualne teme iz obrazovne politike (PISA, Državna matura, HKO i dr.) OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Obrazovna politika mogu: - Interpretirati različite mogućnosti uporabe pojma politike i obrazovne politike; - Oblikovati i argumentirati stajalište o različitim procesima obrazovne politike u domaćem i

međunarodnom kontekstu; - Analizirati i interpretirati djelovanje različitih interesnih skupina u obrazovanju (mikropolitika) s

osobitim osvrtom na svoju vlastitu ulogu u obrazovnoj politici; - Objašnjavati utjecaje različitih društveno-političkih zbivanja na obrazovanje - Opisati proces analize obrazovne politike prema temeljnim etapama.


x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad e-učenje (Mudri)

x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE

OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 (Kolokvij) 1,5 40

Ocjenska vježba (analiza policy problema) 2 30

ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih

bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)




IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Obvezna literatura Nastavnik će pomoći studentima odabrati ključne sadržaje i po potrebi pripremiti prijevode dijelova literature na engleskom jeziku:

1. Bardach, E. (2009). A Practical Guide for Policy Analysis. The Eightfold Path to More Effective Problem Solving. Washington, DC: SAGE

2. Ben-Peretz, M. (2009). Policy-making in education. A holistic approach in response to global

changes. Lanham, England: Rowman & Littlefield Education.

3. Colebatch, H. K. (2002). Policy. Buckingham: Open University Press.

4. Grdešić, I. (1995). Političko odlučivanje, Zagreb: Alineja

5. Hill, M. (2010). Proces stvaranja javnih politika. Zagreb: FPZ

6. Kovač, V., Buchberger, I. i Rafajac, B. (2015). O obrazovnoj politici iz različitih perspektiva. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci

7. Rizvi, F., & Lingard, B. (2010). Globalizing educational policy. London: Routledge.

8. Sahlberg, P. (2012). Lekcije iz Finske. Zagreb: Školska knjiga

9. Strugar, V. (2012). Znanje, obrazovni standardi, kurikulum. Zagreb: Školske novine

Izborna literatura: Knjige (odabrana poglavlja):

1. Cibulka, J. G. (2001). The Changing Role of Interest Groups in Education: Nationalization and the New Politics of Education Productivity. Educational Policy. 15, 1, 12-40.

2. Cooper, B. S.; Cibulka, J. G. i Fusarelli, L. D. (2008). Handbook of Education Politics and Policy. New York: Routhledge

3. Fowler, F. C. (2008) Policy Studies for Educational Leaders: An Introduction. New York: Prentice

Hall

4. Fuhrman, S. H.; Cohen, D. K. i Mosher, F. (2007). The State of Education Policy Research. Theoretical Concepts and Research Methods. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum Associates, Publishers.

5. Fullan, M. (2007). The New Meaning of Educational Change. New York: Teachers College,

Columbia University.

6. Gallacher, N. (ur.) (2001). Governance for Quality of Education. Conference Proceedings. Budapest: Open Society Institute & World Bank.

7. Heck, R. H. (2004). Studying Educational and Social Policy. Mahwah, New Yersey: Lawrence

Erlbaum Associates, Publishers.

8. Honig, M. I. (2006). New Directions in Education Policy Implementation. Confronting Complexity. Albany, NY: State University of New York Press.

9. Liessmann, K. P. (2008). Teorija neobrazovanosti. Zagreb: Jesenski Turk

10. Legrand, L. (1993). Obrazovne politike. Zagreb: Educa

11. OECD (2013), Education at a Glance 2013: OECD Indicators, OECD Publishing.

http://dx.doi.org/10.1787/eag-2013-en

12. Rado, P. (2010). Governing Decentralized Education Systems: systemic change in Eouth east Europe. Budapest: OSF/LGI

13. Rosandić, D. ( 2005.).Hrvatsko školstvo u okružju politike. Zagreb: Školska knjiga.

14. Scribner, J. D.; Aleman, E. i Maxcy, B. (2003). Emergence of the Politics of Education Field: Making

Sense of the Messy Center. Education Administration Quarterly. 39, 1, 10-40.

15. Timar, T. i dr. (2001). Proceedings of the Educational Policy Workshop. Kyiv: Context Publishing House.

16. Weimenr, D. L. i Vining, A. R. (1998). Policy Analysis: Concepts and Practice. London: Prentice Hal.

17. Weiss, C. (1998). Evaluation. Methods for Studying Programs and Policies. New Yersey: Prentice

Hall.

18. Whitty, G. (2002). Making Sense of Education Policy. London: Institute of Education. Časopis (odabrani članci): Educational Policy. Urednik: Altbach, P. i dr. ISSN: 0895-9048 Corwin Press, Int. Theory and Research in Education. ISSN 1477-8785 London: Sage Publications Educational Management, Administration and Leadership. ISSN 1741-1432 London: Sage Publications

Mrežni izvori. South East European Educational Cooperation Network. http://www.see-educoop.net Institut za razvoj obrazovanja www.iro.hr Network of education policy centers (NEPC) www.idi.hr Dokumenti i publikacije relevantnih međunarodnih institucija vezani uz pitanja obrazovanja (UNESCO, OECD, EU, World Bank itd.)

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Nastava će se realizirati kombinirano putem neposredne nastave i nastave pomoću sustava za e-učenje MudRi. Očekuje se kontinuirani rad studenata tijekom svakog radnog tjedna (za predmet koji iznosi 5 ECTS (150 radnih sati) očekuje se uložiti 9 sati rada na predmetu tjedno i 15 sati pripreme za završni ispit). Rad na predmetu se realizira kroz a) prisustvo na nastavi; b) izradu priprema za nastavu prema uputi nastavnika, c) aktivnom sudjelovanju u raspravama preko sustava za e-učenje MudRi; d) proučavanje literature i izradu prikaza pročitanih tekstova te e) kroz izradu vježbe. Studenti su dužni voditi tjedna izvješća o izvršenim aktivnostima (vidjeti obrazac) i po potrebi prodiskutirati ih s nastavnikom. Direktna nastava. Prisustvo na nastavi je obavezno. Rad će se bazirati na interaktivnim predavanjima i povremenim raspravama za koje će biti potrebna prethodna priprema studenata. Nastava putem sustava za e-učenje MudRi. Svaki student dužan je redovito pratiti materijale postavljene na MudRom, uključiti se u rasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadaće. Izrada vježbe. Svaki student dužan je samostalno izraditi jednu vježbu: analizu policy problema. Upute za izradu vježbe biti će pravovremeno objavljena na Mudrom. Također je dužan pratiti prezentacije vježbi koje su napravili ostali studenti. Priprema za kolokvij. Sredinom semestra biti će organiziran kolokvij (test sa zadacima esejskog tipa) na kojem će se provjeravat poznavanje sadržaja obavezne literature. Priprema za završni ispit. Na završnom ispitu (usmeni ispit) provjeravat će se poznavanje sadržaja svih tema obrađenih tijekom nastave. Očekuje se da će studenti dijelove propisane literature kontinuirano proučavati tijekom semestra u cilju pripreme za grupne rasprave čime se naglašava potreba redovitog prisustva na nastavi.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Preko e-maila i mrežnih stranica predmeta (MudRi) KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu pratiti novosti na mrežnim stranicama predmeta (MudRi), tijekom nastave i na redovitim konzultacijama. Sve informacije i nastavne materijale studenti će primati putem e-maila.


Usmeni ispit


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski - Proljetni

izvanredni -

Ljetni 4.06.2016. 3.07.2016.

Jesenski izvanredni

1.09.2016. 12.09.2016.


I. PREDAVANJA TEMATSKI BLOK 1: TEMELJNI POJMOVI I KONCEPTI OBRAZOVNE POLITIKE

2.3. Uvod u kolegij Pojam politike, javnih politika, obrazovne politike 9.3. Globalni trendovi u obrazovnoj politici

TEMATSKI BLOK 2: FAZE POLICY PROCESA NA PRIMJERIMA IZ OBRAZOVNE POLITIKE 16.3. Prikaz aktualnih pitanja i problema u obrazovnoj politici na domaćoj i međunarodnoj sceni

23.3. Definiranje policy problema Izrada dnevnog reda

30.3. Subjekti policy procesa Mikropolitički pristup analizi

6.4. Prikupljanje podataka Analiza statističkih podataka Analiza financijskih pokazatelja

13.4. Odabir policy rješenja Izrada nacrta mogućih ishoda Izrada policy preporuka

20.4. Odlučivanje

27.4. Implementacija Vrednovanje 4.5. KOLOKVIJ

TEMATSKI BLOK 3: OBRAZOVNA POLITIKA U DRUŠTVENOM KONTEKSTU 11.5. Upravljanje obrazovnim sustavima 18.05 Upravljanje i vođenje obrazovnih organizacija 25.5. Ekonomski aspekti obrazovanja 1.6. Tema po izboru studenata/Gostujuće predavanje 8.6. Zaključna razmatranja i pripreme za završni ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Obitelj i djeca u riziku Studij Preddiplomski studij pedagogije (dvopredmetni studij) Semestar 4 Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 12.15 – 15.00 (prostorija 230) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković

Kabinet 317 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00

Telefon 051 265 707 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Petra Polić, prof. (znanstvena novakinja) Kabinet 321

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00 Telefon 051 265 782

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA - Obitelji i djeca u riziku. Vrste rizika. Uzroci i posljedice. Egzistencijalni problemi. Bolesti i

izloženost stresovima. Konzumenti alkohola i droga. Neprimjereno postupanje roditelja. Rana seksualna aktivnost. Neželjena trudnoća. Kažnjavanje djece.

- Prepoznavanje obitelji i djece u riziku. Teškoće u radu. Konceptualni modeli pružanja pomoći. - Nasilje. Vrste nasilja. Teorije uzroka i posljedica nasilja. Nasilje u obitelji. Nasilje među

supružnicima. Nasilje nad djecom. Nasilje između braće i sestara. Nasilje nad roditeljima. Nasilje nad starijim i nemoćnim osobama. Prepoznavanje nasilja u obitelji. Tjelesno zlostavljanje. Psihološko zlostavljanje. Seksualno zlostavljanje.

- Zanemarivanje. Vrste zanemarivanja. Interakcija različitih oblika nasilja. - Manipuliranje djecom u obitelji i medijima. Analize slučaja. - Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA - Identificirati i objasniti probleme djece i obitelji u riziku - Identificirati i objasniti trendove razvoja problema djece i obitelji u riziku - Razlikovati, usporediti i primijeniti vještine za učinkovitu i primjerenu pomoći djeci i obitelji u

rizičnim situacijama. - Identificirati, objasniti i kompetentno provoditi programe primarne prevencije nasilja, ovisnosti i

drugih rizičnih ponašanja. - Primijeniti vještine promicanja pozitivnih međugeneracijskih odnosa u obitelji. - Provoditi primjereni neposredni kontakt s djecom i roditeljima - Identificirati i promicati zdrave - nerizične životne stilove - Promicati ljudska prava i uspostaviti sigurno poticajno okruženje u obitelji i zvan nje


X X X X Terenska nastav

Documents

IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG … · 2016. 2. 25. · Studij Preddiplomski dvopredmetni studij pedagogije Semestar 2. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno