Biblioteka ISLAMSKA PEDAGOGIJA, knjiga br. 2 Naslov izvornika:

dr. Ali Abd al-Halim Ma hm ud Tarbiya at-nai' a/-muslim

Dar al-Wafa, Al-Mansura, 1994.

Preveo sa arapskog dr. Mehmed Kico

Redaktura prijevoda Amel Sarajli Mensur Valjevac Urednici dr. Safvet Halilovi Sanela Kariik-Misirli

Struni konsultant dr. Edina Vejo

Izdavai Islamski pedagoki fakultet u Zenici El-Kelimeh, Novi Pazar

CIP - Ka1a11or111Ja1.11r1ja y ny6111r1Ka1.11r1j1r1 HapOAHa 61r16111r10TeKa Cp61r1je, EieorpaA

28-472 37.032:28

MAXMYA, An111 A6A an-Xan111M

Za izdavae dr. Zuhdija Adilovi Malik Nurovi Lektor Jahja Fehratovi Korektor SamedJuki Prijelom i DTP Fahrudin Smailovi tampa Grafiar, Uice Tira: 300

Osnovi islamske pedagogije: elementi islamskog pedagokog tretiranja formativnog perioda djetinjstva i mladosti I Ali Abd al-Halim Mahmud; [preveo sa arapskog Mehmed Kico]. - Novi Pazar: El-Kelimeh; Zenica: Islamski pedagoki fakultet, 2008 (Uice: Grafiar). - 446 str.; 24 cm - (Biblioteka Islamska pedagogija ; knji. 2)

Prevod dela: Tarbiya al-nai' al-muslim. -Ti ra 300. -Str. 5-6: Predgovor bosanskom izdanju I Edina Vejoj. - Napomene i bibliografske reference uz tekst.

ISBN 978-86-7980-012-1 (ELK)

a) ltlCJlaMcKo sacn1r11att>e COBISS.SR-ID 145809420

Dr. Ali Abd al-~lalim Mal;mud

Osnovi islamske pedagogije Elementi islamskog pedagokog tretiranja formativnog perioda djetinjstva i mladosti

Novi Pazar, 2008.

PREDGOVOR BOSANSKOM IZDANJU Ovovremena znanost propituje sama sebe. Njena metafora,

suvremena fizika, doivjela je epistemoloku revoluciju suoivi se s subatomskom stvarnou, neim to nije mogla opisati bez posezanja za intuitivnom i kontemplativnom spoznajom. Ideja "razumske spoznaje" se transponira iz naviknutosti da o njoj mislimo kao o neem strogo odvojenom od osobnog i zato kadrog da konstruira pojmove, ka sposobnosti prihvaanja, susretanja sa poliseminou pojavnog.

Otvara se prostor "kulturalnom harmoniziranju" u kojem su teolozi dobrodoli u procesu kreiranja znanosti, a znanstvenicima su podastrijeti oigledni dokazi da uvae i ugrade u svoje djelovanje Boiju prisutnost.

Sva zbivanja u teoriji znanosti refiektiraju se i u znanosti o odgoju, pa otud ovu knjigu i moemo posmatrati kao prilog mnogostrukijem, kompleksnijem razumijevanju fenomena odgoja.

Uplitanje duhovnog aspekta osobe u cjelinu njenog odgoja kreira izvjesniju, iskreniju perspektivu ambiciji da ljudski rod biva odgajan. Jer su, u svojoj biti, svi problemi ljudskog ivota svodivi na odgojnu razinu, pri tom ne razumijevajui odgoj neim zavrenim jednom zauvijek, ve stalnim procesom, subitnim ukupnom ljudskom ivotu.

Autor knjige vodi rauna o ovoj protegnutosti, 'longitudi-nalnosti' odgojnog nastojanja i kad se odluuje tretirati period odgajanja u kolskom i akademskom ivotnom razdoblju, tako to djetinjstvo i mladost ne smjeta u izolirani prostor i vrijeme, ve u ove sloene periode projicira mnotvo drutvenih kretanja to je blisko konceptu "podrutvljenja djetinjstva i mladosti".

I u sri vrlo eksplorativne, suvremene ekoloke razvojne teorije U. Bronfenbrennera je snana razvojna interakcija izmeu osobe koja se razvija i njene okoline, pri emu odnosi nisu linearni ve sistemski, a unutar okoline zbivanja i elementi meusobno prepleteni i interaktivni. Odatle, ne iznenauje uvrtavanje u knjigu kao posebnog odjeljka 'politikog odgoja', to nije sluaj u udbenicima

s

Dr. Ali Abd a/-f!aliin Mahmitd pedagogije kod nas. Upravo nepostojanje programiranog, praenog, vrednovanog procesa politikog odgajanja i proizvodi politiku nekompetentnost iz koje nastaje osjeanje politike bespomonosti, cinizma, politike izoliranosti i nedjelotvornosti.

To to knjiga nastoji ponuditi ambiciozan prilog odgoju drutvenih shvaanja mladih ne znai da dovodi u pitanje slobodu prosuivanja mlade osobe. Obraanje osobnosti je prisutno na nain svojstven posebnom islamskom razumijevanju: "Ideja 'nuenja' svoje sree drugim je ideja koja nastaje od djetinjstva i prenosi se preko roditelja na djecu. vrstina porodice, koja je proeta islamom, je prostor tradicijskih i porodinih odnosa sa kolektivnim orijentacijama (respekt starijih, poslunost roditeljima, briga o lanu porodice koji je u nevolji).".1 Unapreenje osobnosti je uokvireno kulturom umjerenosti i uvoenjem transcendentnog senzibiliteta u svakodnevno. To se dogaa na razliitim mjestima u knjizi: kad se autor odluuje za odgojna relevantna obraanje 'ovjeku u zabludi', kad transcendentnost 'govori' iz osjeajno bitnih, ponekad primamljivih zbog svoje rubnosti ambivalentnosti, ali upravo zato odgojna privilegiranih, ili kad iz mladosti bliskih prostora ljepote estetskog, ali i etikog, odjekuje transcendentna.

Na kraju, kao prilog znanstveno autentinoj recepciji knjige kod nas, treba imati na umu da je knjiga nastala u prostoru drukijem od naeg u odnosu prema drutveno-historijskom prisustvu islama u

drukijim historijskim procesima i promjenama. Kako se govorenje iz islama nikad ne moe reducirati na drutvenu dimenziju, neupitna je mogunost posmatranja knjige iz vitaliteta stvarne moi odgoja koja se i doima sigurnim putem ponovnog uspostavljanja odnosa ravnotee izmeu ovjekovog svakodnevnog i islamskog.

Prof. dr. se. Edina Vejo

1 Nader, Concept of individual in lranian Islam, Upsala Universitat, str. 418-419.

6

UVOD Neka je neizmjerna hvala Allahu na Njegovim blagodatima.

NekajeblagodaransalavatnaNjegovogrobaiposlanika,Muhammeda sina Abdullahovog, Peata vjerovjesnika i poslanika, zatim na njegovu porodicu, njegove drugove, kao i sve one koji pozivaju i koji

e njegovoj vjeri i pravcu pozivati sve do Sudnjeg dana.

* * *

Prema tumaenjima jezikoslovne literature, dijete kolskog uzrasta (nai') je mlada osoba, u razdoblju razvoja nakon ranog djetinjstva. Iako se uopeno moe obuhvatit nazivom mladi, ono jo nije ulo u razdoblje zrelosti. Takvo dijete se odgaja u sjeni civilizacijskih protivrjenosti koje njegovu mladu psihu uspijevaju osvojiti prije nego to i preplave okruenje u kojem ivi to dijete.

Dijete kolskog uzrasta je, u nae vrijeme, sa svih strana okrueno meusobno suprotstavljenim kulturama, gnusobnim pribjeitima, rivalskim civilizacijama, zavaenim protivnicima i stranim mnotvom oprenosti. To sve skupa dijete potapa u tamne dubine mora gdje se sudaraju struje, a siroto dijete se u njihovim dubinama, prekrivenim talasima sve jednim iznad drugoga, iznad kojih su oblaci, batrga - skoro da ne moe prepoznati ni vlastitu ruku. Kad god se prema njemu prui ruka koja ga eli izbaviti, druga ruka, jaa, utjecajnija i naizgled privlanija, nemilosrdno ga vue nazad.

To dijete je misaono okrueno kitnjastim i lanim podvalama koje ga obmanjuju i zavode, bljetavim i laskavim nazivima, lanim parolama ispod kojih su samo zmije i otrov. Okrueno je mnotvom onog to ga odvraa od vjere, njene koncepcije i okrilja, da bi ga, kao ukusan zalogaj, bacalo u eljusti neprijatelja, kao lovinu u stupicu strasnih lovaca.

Tumaenja prirode koja ga okruuje i drutva u kojem ivi, na ijim osnovama razumijeva sebe, djetetu nameu znaaj materije. Takva tumaenja mu se nameu toliko da dijete ne samo to nije svjesno potrebe ve se i kloni tumaenja prirode, drutva i

7

Dr. Ali Abd al-f-f alii11 Mahmud pojedinca na osnovama vjere, ispravnog tumaenja zasnovanog na razboritom rasuivanju sposobnom spoznati. Takva tumaenja ga od pravih spoznaja odmiu da bi ga bacila u jamu bezvrijednoga

materijalistikog tumaenja, uvijek vezanog za ispunjenje slasti i uitaka, koje ovjeka udaljava od ovjenosti i plemenitosti, a pribliava nagonima nedostojnim onoga ime ga je Allah poastio.

Kako god koji dobronamjernik pokua djetetu ili njegovim roditeljima objasniti da je islamsko tumaenje prirode, drutva i pojedinca, pravo tumaenje koje donosi Objava, a potvruje razum, dobronamjernik se sukobljava s upornou onih koji zagovaraju interese materije i strasti, koji predano rade na tome da dijete udalje od vjere i njene ivotne koncepcije.

Taj rat, kako ga je mogao shvatiti svako ko ga je htio odgovorno razmotriti, poinje s degradiranjem dobronamjernika i potvaranjem istine u koju on poziva, njegovim ismijavanjem i kvalifi.kovanjem po tome to je strog i zaostao, nesposoban ukljuiti se u povorku ivota zbog zaostalosti s kojom u prolosti ivi, zanemarujui sadanjost i

budunost. Taj rat, za njega, ne prestaje i stalno ga progoni dok ga, vrlo esto, ne primora da od svega odustane.

Dijete danas nije slobodno drati se svojih uvjerenja, svog vjerovanja, njegovih naela i vrijednosti. Sloboda se od djeteta, na ovaj ili onaj nain, oduzima, da bi, vrlo esto, bilo dovedeno pred zarazna krivotvorena uvjerenja, pred tua naela kao svoje utoite, pred navike pogubne po njegovu sadanjost i budunost. Gdje je sloboda izbora sred te ubitane zaguljivosti?

Sredstva informiranja i njihove institucije irom svijeta su u rukama neprijatelja islama i njegove koncepcije. Ona su uporna u irenju agresivnog sekularizma radi udaljavanja od vjere i vjerovanja. Svakoga, ko vjeruje, optuuju za reakcionarnost i nazadovanje. Gdje je, u tome, djetetova sloboda izbora?

Sredstva informiranja imaju apsolutno neislamska usmjerenja. S usmjerenjima okrenutim protiv islama, sredstva informiranja kod ljudi ubijaju slobodu izbora. Pokazati im se moe samo ono to sredstva hoe vidjeti, ponuditi im se ne moe nita, a da to ne poele iskoristiti u svrhe liavanja vjere. Ako neko odbije izazove koje nude 8

Osnovi islamske pedagogije sredstva informiranja, mora se pomiriti s tim da e biti kvalificiran kao zaostali reakcionar, nesposoban ukljuiti se u povorku napretka i uspona.

Pria o sredstvima informiranja na svjetskoj razini i onima koji njima upravljaju, da i ne govorimo o komentarima, jako bi se oduljila. Njihovi akteri, zbivanja, zapleti i rjeenja su isuvie brojni da bismo ih ukljuili u okvire ove knjige, a kamoli meu redove ovog predgovora.

Razgovor o planetarnom cionizmu i protokolima sionskih mudraca, o vidljivome ili prikrivenom kriarstvu, o ateizmu i svemu to fabrikuje taj zlokobni triangl, znai razgovor o onome to kontrolira sredstva informiranja i njegove ureaje u cijelom svijetu. To sve optereuje budunost i tjera svijet da prigrli to oko ega triangl vodi kampanju. Gdje je tu sloboda izbora, djeteta i njegovih roditelja?

Misaone, kulturoloke, drutvene, politike i ekonomske snage, koje imaju utjecaja u savremenom svijetu, pozivaju ljude uope, a djecu posebno, da odbace vjeru, porodicu i organiziranje, da odbace kontrolu roditelja i kole, da odbace sve zahtjeve rodbinstva, da odbace odanost drutvu, to, u krajnjem ishodu, dovodi do odbacivanja samog sebe.

Ohrabrivanje na takvo odbacivanje se ispunjava varljivim i bljetavim nazivima, kao to su lina sloboda, raskidanje okova, liavanje prevladanih sistema i starih navika, oslobaanje od nejasnih predodbi, te zamjenom vjerovanja onim to nudi opipljiva materija. Dijete se u svemu tome kree nemajui izbora. Odazove se onom to ga pozove ili to odbije, da bi ga se odmah dokopala struja koja ga zajedno s nanosima baca u dubine zaostataka prolosti.

S dobrim nakanama i naivnim predodbama, ne poznajui istinu o izazovima koji se na njega ustremljuju, zanemarujui naravi protivrjenosti koje ga okruuju, dijete se danas moe zatei kako se okree protiv svoje vjere, njene koncepcije i poretka, protiv svog drutva i islamskog ummeta. To ga sve okree protiv vlastitoga civilizacijskog napredovanja koje je islam, pred njega, kao uvjet postavio jo onda kad mu je bilo odreeno pojaviti se na svijet.

9

Dr. Ali Abd a/-lf aliin Mahmiid Ova knjiga nastoji muslimansko dijete, muslimansku porodicu

i muslimansko drutvo uputiti na odgovarajua sredstva i postupke koji e se staviti izmeu njih i struja koje ih sebi vuku. Ona nastoji pruiti izvore pravih saznanja kojima bi ispunili srca i umove, da im odreuju razmjere do kojih trebaju sezati njihove aktivnosti, a to su razmjere potpune i savrene islamske koncepcije, koja se

vrsto pridrava Allahove Knjige i Poslanikovoga, s.a.v.s., sunneta, koncepcije koja, ne samo djetetu ve i svakom muslimanu, garantuje da e nai jasan put kroz ivot na ovom svijetu, ostvarujui i zakonite zahtjeve due, razuma i tijela, bez pretjerivanja, razmetljivosti, rasipanja i oholosti.

Ova knjiga e, uz neizmjernu Allahovu pomo, nastoFtl dokazati da islamska koncepcija, u odgajanju djece i odraslih, vodi rauna o svim razdobljima ljudskog ivota, ak i prije nego to se

ovjek rodi, elei mu dobro za ovaj i Budui svijet. To je koncepcija koja postavlja stabilna mjerila o tome ko e

biti majka djeteta, koncepcija koja prava mjerila odgajanja djeteta odreuje poevi od dana kad se dijete pojavi na svijet, kad mu otac na desno uho proui ezan, a na lijevo ikamet, nakon ega se obavezuje na uvanje i odgajanje dok dijete raste, sve dok ne postane odrasla osoba. To je veliina odgojne koncepcije u islamu.

Ova knjiga e, s Allahovim doputenjem, roditeljima objasniti kako e odgajati djecu, kako e se obavezati djeci i omladini. Pokazat

e svakom muslimanu nain odgajanja na osnovu kog moe samog sebe odgojiti, u skladu s islamskim planom odgajanja, s kojim se nijedan drugi ne moe ni uporediti, a kamoli prevladati ga, program koji u sreditu ima ovjeka, koji poiva na irokome i vrstom postolju odgajanja, a to je vjerovanje: sam ovjek e protiv sebe svjedoiti, uzalud

e mu biti to e opravdanja svoja iznositi, 2 u okrilju veoma iroke nadstrenice iji stoer su Poslanikove, s.a.v.s., rijei: "Raune sa sobom svodite prije nego to vam ih drugi budu svodili. Svoja djela sebi u prilog vagajte prije nego to budu protiv vas vagana.". 2 Kur'an, Al-Qiyiima, 14-15.

10

Osnovi islamske pedagogije Svakom ko zatitnika trai u nekome drugom, ova knjiga e

pokazati da islamska koncepcija odgajanja ukazuje odgajateljima na poruku iz Kur'ana, koja glasi:

O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti, i o okojoj e se meleki strogi i snani brinuti, koji se onome to im Allah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvriti. 3

Ta koncepcija ukazuje i na asnu poruku bezgrijenog Poslanika, s.a.v.s., iznesenu u hadisu:

"Svako od vas je pastir i svako je odgovoran za svoje stado. Imam je pastir i odgovoran je za svoje stado. Mukarac je pastir porodice, u kui, i odgovoran je za svoje stado. ena je pastirica, u kui svog mua, i odgovorna je za svoje stado. Sluga je pastir, na imanju vlasnika, i odgovoran je za svoje stado. Svako od vas je pastir i svako od vas je odgovoran za svoje stado.".4

Ova knjiga upozorava svakog vladara muslimana, o kojoj god se muslimanskoj zemlji radilo, da je prava vjera kod Allaha, Njegovog Poslanika, muslimanskih voa i muslimana uope, islam, a ta poruka se saima u vjenim rijeima Kur'ana: A tebi smo poslije odredili da ide pravcem odreenim, zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju,jeroni te nikako ne mogu odAllahove kazne odbraniti; nevjernici jedni druge tite, a Allah titi one koji Ga se boje i 3 Kur'an, At-Tal;rim, 6. 4 Hadis prenose Al-Bul}ar1 i Muslim, a navode ga i autori hadiskih zbirki pod

naslovom Es-Sunan.

11

Dr. Ali Abd a/-lf aliin Mahmitd grijeha klone. Ovaj Kur'an je putokaz ljudima i uputstvo i milost onima koji vrsto vjeruju. 5

Ova knjiga svim muslimanima, svugdje i uvijek, eli kazati da im nema izbavljenja iz propasti koja ih okruuje, osim da prihvate sve to pruaju Kur'an i Poslanikov, s.a.v.s., sunnet. Jer, prihvaanje toga je ono to muslimane moe odvratiti od lutanja, raskriti im masku neprijatelja i zagarantirati im sreu na ovom i buduem svijetu.

Jo mnogo ta ova knjiga eli rei, ali mi emo se zadovoljiti time da panju svratimo posebno na ono to moe biti korisno djetetu kao budunosti islamskog ummeta, koje njenu lau treba dovesti do obale spasa i sigurnosti, izvesti je na Pravi put, na Allahov put s kojeg skretanje vodi samo u propast. Allahov put presijecaju mnogobrojni putevi, a na poetku svakoga je ejtan koji poziva u neistinu, koji, uljepavajui neistinu i postavljajui prepreke, odvraa od Allahovog puta.

Na kraju, elimo naglasiti da, ako bi samo to bila jedina namjera pisanja ove knjige, bili bi smo zadovoljni. Allahu pripada konano usmjerenje. Ako bi se sadrajem ove knjige okoristio i jedan italac, bili bismo sretni. To bi nam znailo vie od "stada crvenih deva".6

Allah na pravi put ukazuje onome kome On hoe.

5 Kur'an, Al-Ga/iya, 18-20. 6 Tradicijski simbol za najvrijednije zemaljsko blago.

12

Obuhvaa: Uvod

Prvi odjeljak Mjesto djece u porodici

sa pododjeljcima: 1. Pobude ljudske naravi

2. Pobude ljudskog okruenja 3. Pobude islamske vjere

Drugi odjeljak Briga islama o djeci

obuhvaa pododjeljke: 1. Dunosti oeva i majki

2. Dunosti rodbine 3. Dunosti muslimanskog drutva

UVOD

Obraajui se Uzvienom Allahu za pomo, u ovom poglavlju emo govoriti o mjestu djece u okviru islamskih propisa i islamskih etikih normi, da bismo pokazali kako islam o djeci vodi brigu, kakav istaknut poloaj im namjenjuje u porodici, zbog toga to su djeca porodici najdragocjenija, to su joj najprea i brige najdostojnija, bez obzira na to radi li se o djeci ili omladini.

Muslimanska porodica, kao i druge, kad doekuje novoroene, doekuje ga s iznimnom ljubavlju, panjom i spremnou svih lanova da udovoljavaju njegovim potrebama. Muslimanska porodica u tome ide dalje od drugih, jer svoju ljubav, uistinu, stavlja u slubu

novoroeneta, budui da islam tako, nesumnjivo, pronalazi najbolji put kojim osjeaje ljubavi na najbolji nain praktino oituje.

Briga islama o djetetu, u sklopu porodice, see unatrag, u vrijeme prije roenja, ne samo u vrijeme majine trudnoe, ve i u vrijeme kad je otac birao ko e njegovom djetetu biti majka, kad se prilikom izbora supruge, majke djeteta, domaice u kui, paziteljice i odgajateljice djece, rukovodio islamskim standardima, budui da oni zahtijevaju biranje onih koje imaju vrstu vjeru i dobar odgoj. Imajui sve istaknuto u vidu, uvjereni smo da preciziranje izbora supruge nesumnjivo slui dobrobiti djeteta.

U ovom poglavlju, nastojimo objasniti mjesto djeteta u muslimanskoj porodici kako bismo utvrdili da briga o djeci proizlazi iz pobuda iskonski iste i autentine ljudske naravi, s onim njenim obiljejima s kojima ju je Allah stvorio, te da je porodica, s pobudama proizilim iz naravi s kojima je Allah stvorio ljude, duna voditi brigu o djeci, trudei se da to je mogue pravednije s njima postupa, a precizna vaga u porodinoj brizi oko djece su rijei Uzvienog Allaha: O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre iji ogrijev e ljudi i kamenje biti.7 7 Kur'an, At-tal;rim, 6.

15

Dr. Ali Abd al-J-f aliin Mahmiid I otac i majka, na tom popritu, imaju dunosti kojih se ni u

kom sluaju ne mogu odrei, a najvanije su: pruanje dobrog odgoja i pravedno postupanje.

Porodica, u svome najirem smislu, ima dunosti voenja brige o djeci i pruanja panje, a njih nalau mnogobrojne pobude, kao to su ljudska narav, zahtjevi okruenja i zahtjevi ljudskog drutva.

Kao to je briga o djeci dunost porodice, ona je dunost i cjelokupnog drutva sa svim pripadnicima i svim onim to ini dato drutvo. Drutvo svojim lanovima, grupama i organizacijama treba osigurati dobro i ispravno odgajanje koje e biti u stanju otkrivati sklonosti djece i razvijati ih u odgovarajuem smjeru i formi najkorisnijoj za djecu i drutvo.

Isto vai i za dravu kao formu vladavine i sve njene organizacije, a posebno za odgojne i informativne ustanove. Jer, interesiranje drave za djecu i voenje odgovarajue brige o njoj, uz to to je dunost koju namee tenja da se drutvu omogui razvoj i napredovanje, namee joj ga i to to svi sistemi vladavine u svijetu,

ak i najozloglaeniji, tvrde da tite djecu i poklanjaju im panju. Meutim, kod nekih sistema vladavine se moe primijetiti da o djeci brinu tako to ih vode dok, dobrovoljno ili iz straha, ne prerastu u pristrasnu omladinu, dobrovoljno kad pretendiraju na ono to im ne pripada, a iz straha kad se plae zastraujue atmosfere koja se nadvija nad cjelokupnim drutvom, budui da se za takve reime moe rei da su loi, eksploatatorski, da gaze ljudske slobode i ast. Pred zahtjevima logike, razuma i objektivnosti, takvim izopaenim reimima je dosta to se zovu komunistikim, socijalistikim ili reimima jedne stranke, da ponesu epitet loega, kao to je svaki

izopaeni sistem vladavine. Ista dunost vai i za cjelokupni islamski ummet. On je, takoer, duan djeci posvetiti veliku brigu i panju. Islam to strogo

nareuje, a uskraivanje smatra grijehom, zbog toga to islam nareuje brigu o ljudima uope, u svim ivotnim razdobljima, ne potcjenjujui nikad onoga ko ovjeku uskrauje prava, kao ni onoga ko imalo ugroava ljudsko dostojanstvo kojim je Allah poastio

ovjeka. Ono u ta najee zapadaju uskratitelji prava i ugroavaoci 16

Osnovi islamske pedagogije ljudskog dostojanstva, jeste nepravda nanesena ljudima, a nepravda spada meu velike grijehe zbog kojih poinilac zasluuje estoku kaznu.

Nastojat emo, u ovom poglavlju, utvrditi i to da islam na najljepi nain titi djecu. Odredbe iz Kur'ana i Poslanikovih, s.a.v.s., predanja oevima i majkama propisuju tienje djece, postavljajui ih u precizno utvrene granice i dimenzije, kao to tienje nareuje i rodbini, odreujui joj ta treba initi prema djeci. U veinskome muslimanskom drutvu, islam nikoga ne poteuje dunosti tienja djece na nain koji im treba osigurati sadanjost i budunost.

Islamske odredbe, koje svima propisuju tienje djeteta, nadvijat e se, pratit e ih i biti kod ljudi u opticaju sve dok Allahovom voljom bude ivota na Zemlji.

Mi emo iz reda tih odredaba citirati odgovarajui zbir, a to se tie njihovog sveobuhvatnog razmatranja, ono prevladava obim i ambicije jedne knjige. Na nekim mjestima emo se sluiti i primjerima iz Poslanikovog, s.a.v.s., ivotopisa - to su Poslanikova, s.a.v.s., praktina predanja - sukladno svojim mogunostima i u mjeri koju odreuje sama narav knjige.

U drugom odjeljku ovog poglavlja emo se pobrinuti da saberemo islamske odredbe iz Kur'ana, Poslanikovih, s.a.v.s., predanja i ivotopisa. Osvijetlit emo sadrinu odredaba i objasniti njihove ciljeve, uz nastojanje da dokaemo kako briga o djeci ima izvornu ukorijenjenost u islamu, potkrepljujui to dokazima iz islamskog zakonodavstva.

Smatramo da neemo pretjerati, ako kaemo da e zbir tih odredaba, u obimu i formi koju nudimo, moi privui panju znatnog broja muslimanskih uenjaka i dati im podstreka da se poduhvate njihova sistematiziranja u posebna poglavlja, uz sabiranje poruka u sklopu jednoga kodeksa, a da e se komentara i detaljnog raspravljanja, u vidu posebnih poglavlja, oni poduhvatiti na nain koji e im se uiniti prikladnim.

Nakon strpljivo obavljenog sakupljanja odredaba koje se posebno tiu brige o djeci, meu ciljeve ove knjige spada i elja da se njome pozabave islamski socilolozi i pedagozi i da iz nje saine

17

Dr. Ali Abd al-lf aliin Mahmud pedagoki kodeks. Iskreno se nadamo i Boga usrdno molimo da ostvarenje ovog cilja, uz ostalo, bude ono to e zainteresirati islamske sociologe i pedagoge, a On moe sve to hoe.

18

Prvi odjeljak MJESTO DJETETA U PORODICI

1. Pobude osjeaja uroenog ljudskoj naravi Mjesto djeteta u porodici odreuju mnogobrojne pobude

svojstvene ovjeku, u skladu s osjeanjima, uvstvima, nastojanjima i stremljenjima s kojima ga je Allah stvaranjem podario, te sa svrhom da se razmnoava i produava ivot kroz ivot svoje djece.

Uzvieni i Milostivi Allah je buduim oevima i majkama dao da se rode s velikom ljubavlju prema djeci, uvijek proetom rtvovanjem. Otac ili majka tih osjeaja i uvstava se ne bi mogli osloboditi, a da to ne bude u neskladu s osjeajem uroenim ljudskoj naravi, jer djeca bez tih osjeaja i uvstava kod roditelja, zadojenih ljubavlju, ne bi mogla proi razdoblje ranog djetinjstva niti presijecati svoj put kroz ivot u sigurnosti i miru. Caki prije roenja djeteta,

osjeanja ljubavi se pojavljuju samim tim to majka dijete nosi u trudnoi, a to je, takoer, uroen osjeaj ljudskoj naravi s kojim Allah stvara ljude.

Iako bi takvo razmatranje bilo mogue i korisno, mi nemamo namjeru detaljno razmatrati taj uroeni osjeaj, ve emo se zadovoljiti utvrivanjem da je Uzvieni Allah svu ljubav za djecu u srca oeva i majki poloio zbog toga to je djetetu, radi odranja u ivotu nakon roenja, potrebna iznimno velika briga, savjesno i paljivo njegovanje, vjerovatno i zato to je djetinjstvo kod djece due od najranijeg razdoblja u ivotu drugih stvorenja kojima, nakon roenja, odnosno tokom odrastanja, treba njegovanje. Bilo kakvo neizvravanje takvog tienja stavlja dijete pred mnogobrojne tekoe, ili opasnosti, koje mu u brojnim sluajevima ne omoguuju nastavak ivota.

Dakle, to je ljudskoj naravi uroen osjeaj koji djetetu odreuje takvo mjesto u porodici, poevi od samih roditelja, u ta nee posumnjati niko ko to u samom sebi provjerava, ako se nae u poziciji jednoga od dvoje roditelja. Poeljno je naglasiti i da je uroeni

19

Dr. Ali Abd al-Ff alim Mahmud osjeaj za ljubav prema djeci, koja im odreuje takvo mjesto, ne samo nakon roenja ve i prije nego to se rode, zajednika sudbina srca vjernika, mnogoboaca, pa ak i nevjernika, kako bi se, na osnovama te ljubavi, pravilno usmjeravao ivot bia koje dolazi na svijet, da bi raslo u okrilju ljubavi, budui da, u suprotnom, ne bi bilo mogue ni zdravo odrastanje, niti ljudskog bia dostojan ivot.

Iako roditelji, sljedbenici islama, svoja osjeanja i uvstva djeci upuuju u skladu s odredbama islama, njegovom etikom i standardima, to se sve kod njih odvija precizno, uspjeno i uz veliko lino zadovoljstvo, utoliko vie to se sve postie na Allahovo zadovoljstvo time to se ispunjava Njegova koncepcija i poredak.

Roditelji, muslimani, uroenom osjeaju za ljubav prema djetetu pridruuju snanu elju da dijete okrue svim to e mu

omoguiti da se formira kao musliman koji e initi dobra djela, a dijete to ne moe postii, osim ako se od djetinjstva navikava na pridravanje islamskih propisa i etikih normi.

Ta elja bi trebala biti minimalno zajedniko obiljeje svih oeva i majki koji slijede islam. U suprotnom, mogu se smatrati grijenicima nepokornim Allahu, koji nisu u startju djecu od Allahove kazne sauvati, budui da im pomau u skretanju s Allahove koncepcije. Allah roditeljima uvanje djece zapovijeda rijeima: O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre iji ogrijev e ljudi i kamenje biti. 8

Neki uenjaci kau da rijei sebe (enfusekum) ... uvajte, svojim smislom, podrazumijevaju i djecu, jer su djeca dijelovi njih, kao to je to sadrano u rijeima Uzvienoga: A ni vama samima (enfusikum), 9 da jedete u kuama vaim ... , iako svi pojedinano nisu spomenuti, a to znai da otac treba dijete pouiti onom ta je dozvoljeno, a ta zabranjena, odvraati ga od grijeha i prijestupa i upuivati ga u druge odredbe. Al-QyayrI navodi da je Omer, r.a., nakon to je objavljen ovaj ajet, pitao: ''.Allahov Poslanie, mi emo sauvati sebe, ali kako moemo sauvati svoje porodice?". Poslanik je odgovorio: "Tako 8 Kur'an, Et-Ta~rim, 6. 9 Na pojedinim mjestima, iz praktinih razloga, odstupili smo od transkripcije

koju je koristio prevodilac. (redakcija)

20

Osnovi islamske pedagogije to ete ih odvraati od onog to vam je Allah zabranio, poticati ih i nareivati im ono to je Allah naredio.". Muqatil, u vezi s tim, kae: "To je (oeva) dunost prema sebi, djetetu, porodici, slugama i slukinjama.". Al-Kiya je rekao: "Nama je dunost svoju djecu i porodicu nauiti vjeri, dobrobiti i osnovama odgoja.".10

Uroeni osjeaj za ljubav koji majka, muslimanka, sa sobom stalno nosi - ona je djetetu, tokom djetinjstva, blia od oca - strogo je obavezuje da sve to moe ini kako bi dijete pouila vjeri, dobru i lijepom odgoju koje zahtijeva islam. Majka, muslimanka, je za to odgovorna pred Uzvienim Allahom. ta god da, od istaknutog, djetetu uskrati, za to e pred Uzvienim Allahom polagati raun.

Uroeni osjeaj za ljubav koji majka, muslimanka, sa sobom stalno nosi, strogo je obavezuje da djetetu prui ljubav, njenost, brigu i panju, kakve dijete ne bi moglo nai ne samo kod neke druge ene koja uz najamninu ili na neki drugi sporazumni nain nosi ulogu majke ve ni kod nane ili bilo koje krvne srodnice koja, prema islamskim zakonodavnim odredbama, popunjava mjesto majke, kao to to mogu biti tetka (oeva ili majina sestra), starija sestra itd.

Majka je, pak, obzirom na uroeni osjeaj za ljubav s kojim ju je Allah stvorio, sama u stanju pruiti svu ljubav i njenost. Za razliku od nje, bilo koja druga majka, ime god da se odlikuje, ne moe se izjednaiti s pravom majkom, kako u smislu kvaliteta tako ni u pogledu kvantiteta. Zato, neka se Allahove kazne uva svaka majka koja ita od ljubavi i njenosti uskrati djetetu. Ona time sebi ne uzrokuje samo ovosvjetski gubitak ve, uskraujui djetetu pravo na ljubav i njenost - to mu moe vrlo lahko nanijeti duevne poremeaje - sebi nanosi gubitke i za Budui svijet, kad e doi u situaciju polagati raune i biti kanjena.

Svako djelo, kojeg se poduhvata ili ga prakticira majka, muslimanka, a s kojim moe umanjiti ljubav i panju djetetu, je neprihvatljivo, zato to za posljedicu ima uskraivanje neega onom kome pripada, te zbog toga to se to ispostavlja kao krenje islamskog kodeksa o odgajanju djece. 10 Al-Qirtubi, Al-ami li abkam Kur'an, 18., 195-196 (iz komentara sure At-

tabrim).

21

Dr. Ali Abd al-lf aliin Mahmud Ta ljubav ili naviranje ljubavi, s kojom se majka okree djeci,

iako je s pobudama osjeaja uroenog ljudskoj naravi, obzirom na rezultate, za djecu je dobro, jer djeca rastu volei druge ljude od dana kad shvate da su ljudi pored njih, budui da se majina ljubav koja ga okruuje, preko njega refleksira u vidu njegove ljubavi prema onima koji ga okruuju, a za drutvo nema nita ljepe ni korisnije nego da

ovjek odrasta kao neko ko je voljen i voli. Allah je majku stvorio s uroenim osjeajem za ljubav prema

djeci koji enu ini sposobnom da, prilikom odgajanja djece, bez oklijevanja i frustracije podnosi sve iskrsle tekoe i nevolje. To je dobra majka, dostojna uloge majinstva, koju je islam uzdigao na najvii rang, budui da je lijepo ophoenje djece prema njoj pretpostavio lijepom ophoenju prema ocu, na nain koji e biti potkrijepljen odgovarajuim Poslanikovim, s.a.v.s., hadisima.

Kod majke, koja to ne moe podnositi ili se zbog toga nervira, uroeni osjeaj za ljubav nije zdrav. Njena privrenost islamskom konceptu odgajanja je slaba. Ona, u takvoj situaciji, svoje vjerovanje treba poboljavati istei ga obaveznim i dobrovoljnim ibadetima.

Meutim, ima jedno vano upozorenje koje treba istaknuti svakoj majci, a to je da odana muslimanka, koliko god voljela svoje dijete, podstaknuta pobudama uroenog osjeaja, treba voditi rauna da u ljubavi ne bude razmetljiva, kako ne bi izala iz okvira umjerenosti, zbog toga to je umjerenost jasno obiljeje islamske etike, svejedno radi li se o kienju ili liavanju neega. To znai da ljubav ne treba prelaziti u maenje i ono to vodi stjecanju loih navika. Majka, muslimanka, sina ili kerku voli u stanovito uravnoteenoj mjeri, koja u sebi nema primjesa pretjerivanja niti krtarenja, jer se

izmeu tih dviju granica nalazi ono to svoje eljene tragove ostavlja na uravnoteeno odrastanje djeteta - a to je eljeni cilj.

Pretjerivanje i krtarenje na dijete ostavljaju tetne tragove, kako po sadanjost tako i po budunost. Djetetu, pretjerivanjem s ljubavlju, majka pomae da raste razmaeno i uobraeno, pa umilja da se sve to mu se prohtije mora ispuniti, da svi ukuani trebaju biti njemu na usluzi. To je pogreno. Kad s takvim navikama izie iz kue i samo krene kroz ivot u drutvu, dijete e se uvjeriti koliko je 22

Osnovi islamske pedagogije to pogreno. Od ljudi e doivljavati izbjegavanje, ravnoduje i prezir kojim e plaati visoku cijenu, tokom cijelog ivota, u drutvu.

Majka, koja svojoj djeci zakida na ljubavi, kroz to im pomae da rastu kruto zatupljenih uvstava, osjeajui se prezrenim i ponienim, na osnovu ega ih bolno pogaa svaka uvreda koju im drugi nanesu. Ako s takvim uvstvima iziu u drutvo, za ljude im se ini da ih gledaju s prezirom ili sa eljom da ih iskoriste. To moe rezultirati da i oni preziru drutvo, na kraju, vjerovatno, i sami sebe, zbog neuspjeha u potrazi za dobrim odnosima s drugima. ena muslimanka je duna u ruke uzeti preciznu vagu kojom e

_ ljubav raspodijeliti na djecu, njihovo usmjeravanje i odgajanje, bez razmetanja i krtarenja.

Islam majku smatra odgovornom za jednakost u pruanju ljubavi i njenosti, kao to je ini odgovornom i za uvanje djece. Dva vodea hadiska uenjaka11 od Ibn Omera, r.a., prenose daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svako od vas je pastir i svako je odgovoran za svoje stado. Imam je pastir i odgovoran je za svoje stado. Mukarac je pastir porodice, u kui, i odgovoran je za svoje stado. ena je pastirica, u kui svoga mua, i odgovorna je za svoje stado. Sluga je pastir, na imanju vlasnika, i odgovoran je za svoje stado. Svako od vas je pastir i svako od vas je odgovoran za svoje stado.".

Korijen rijei briga (al-riaya) je rije uvanje (al-ray), to znai uvanje stoke, bilo po tome to se stoci daje hrana koja je odrava u ivotu ili tako to se od nje odbija sve to joj prijeti opasnou.

uvanje je tienje (al-!Jifz,) i timarenje (al-siydsa). Takvo znaenje ova rije ima i u poruci Uzvienoga: Ali oni o njemu ne vode brigu onako kako bi trebalo. Svako, ko dotjeruje sebe ili drugoga, se naziva uvarem (al-rai}. Takvo znaenje ima i ono to se navodi u hadisu: "Svako od vas je pastir ... ". Kad ovjek o neemu brine, to znai da prati kako jeste ita e biti s tim o emu vodi brigu.12 11 Ovako prevodimo rije Al-ayban (Dva ejha) kojom se, u hadiskoj literaturi,

oznaavaju najvei autoriteti, Al-Bubari: i Muslim, autori najeminentnijih zbirki hadisa koje su istovjetno naslovili nazivom Sahih (prim. prev.).

12 Al-I~fahani:, Al-Mufradtit fi Garib Kur'an. 23

Dr. Ali Abd a/-1-f alrm Mahmiid Majka je odgovorna za brigu o svojoj djeci u smislu svih znaenja rijei koje smo naprijed istaknuli vezano za uvanje. Odgovorna je pred Allahom, pred sobom, pred muem i djecom.

Slino majci, ocu je, takoer, uroen osjeaj za ljubav prema djeci, iako njegovo osjeanje ljubavi, moda, ne dostie razinu privrenosti ravnu majinoj - svaka olakica slui neemu zbog ega je stvorena - ali je, nesumnjivo, stvoren s osjeajem za ljubav prema djeci i potrebe da ih titi, samo to oca ljubav prema djeci tjera da ustrajava i ide kroz ivot kako bi im ostvario sigurnost i obezbijedio ivot, nastojei, uz sav trud, pruiti im, sa svoje strane, sve kako bi im ivot uinio sigurnim i otklonio im svaku nevolju, pruajui im svako dobro. U drugom pododjeljku ovog poglavlja emo, s Allahovim doputenjem, navesti islamske odredbe koje to uvjerljivo potvruju.

Osjeanje ljubavi i njenosti oca prema djeci, uvijek karakteri-zira elja za odgajanjem na nain koji e djeci omoguiti udovoljavanje ivotnim zahtjevima i odgovor svemu i svakom s kim dou u dodir tako to im garantira da e od ivota moi uzimati i davati mu. On im te vrijednosti usauje kako bi ivjeli mirni i sigurni, lijepo se ophodei prema ivotu i svemu ivome. Ovakvu brigu s oeve strane, koja izvire iz uroenog osjeaja ljubavi prema djeci, propisuje i islam. To emo objasniti kada budemo dokazivali da mjesto djeteta u srcima oeva izvire iz sri vjere, koja ljubavi iscrtava dimenzije i postavlja granice, ne znajui za popustljivost, ve traei polaganje rauna za svako

uskraivanje i zanemarivanje. Ocu, privrenom islamskoj koncepciji ivota, nije dovoljna ak ni ta briga, iako ona nije neznatna. Pridravanje islamske koncepcije, u ophoenju prema ivotu, mu se propisuje da bi djeci omoguio odrastanje na islamski nain, u sklopu kojeg e biti privrena islamskoj koncepciji i kititi se islamskom etikom u svakom praktinom postupku i govornom inu.

Ovakvo oevo osjeanje prema djeci je, takoer, uroeno, sve dok je otac privren islamskoj koncepciji, dok je smatra nezaobilaznom i, sa svoje strane, vjeruje da je islam uroena i prava vjera.

Otac je duan dio svog vremena, ma koliko bio zauzet potragom za opskrbom, posveivati djeci od njihovoga ranog djetinjstva, igrati se s njima, usmjeravati ih, usaivati im islamske vrednote dok se s 24

Osnovi islamske pedagogije njima igra. To je njegova dunost prema djeci i njihovo pravo kod njega. Sve govori u prilog ureenosti tog osjeaja ljudskoj naravi, tako da se s pravom za oca koji se ne igra s djecom, koji ne usmjerava njihovu igru kako treba, makar to bilo i zato to nema vremena i to je veoma zauzet, moe rei da zakida na pravima djece, da i ne govorimo o tome da mu je to islam propisao i smatra ga odgovornim za svaku prazninu u ispunjenju djeijih prava. Ako do uskraivanja dolazi zbog slabog razumijevanja vjerovanja i nedovoljnog razumijevanja ciljeva i namjera vjerovanja, oeva dunost je da to zna, da pita kako bi saznao, a kad sazna, to mu postaje dunost.

Jedna od oevih briga prema djeci, po onom to propisuje navedeni Poslanikov, s.a.v.s., hadis, jeste da ih uva u zbilji i u igri, jer i to ulazi u sklop cjelokupnog odgajanja.

Neophodno je ovdje upozoriti da oca, ukoliko neto uskrati u odgajanju djece, pa neko dijete iskorai iz islamske koncepcije ivota, islam smatra odgovornim zbog skretanja. Uzvienom Allahu e zbog neispunjenja odgovornosti polagati raun.

Islam ocu propisuje da uva, hrani i odgaja djecu, a da, one koji dostignu zrelost, oeni, da Allahu ini dovu da mu djecu ne uini kunjom ni za ovaj ni za Budui svijet.

Prema predanju koje poinje od Enasa ibn Malika, r.a., Ibn Es-Sunni u djeluAmal al-yawm wa al-layla prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Traite od njih da namaz obavljaju sa sedam, da u razdvojenim posteljama spavaju s devet, da se ene sa sedamnaest godina. Ko tako postupi, neka ga posadi ispred sebe i kae: 'Neka mi te Allah ne uini kunjom ni za ovaj ni za Budui svijet'.".

1~ ,0l5 01 o~~ ~JjJ ~ ~\) 1_,Jf-IJ ~ o~I ~ ly.~I oy>-\'I.) ';J L;:-iJ.ll.,; ~o Ji\~';:~~~~~. 1~-::lJ ~~ ~

Allah je stvorio oeve i majke s uroenim osjeajem za ljubav prema djeci, uinivi to uroenom pobudom. Niko od njih ne moe zanemariti dijete, osim ako mu je uroeni osjeaj za ljubav poremeen, a raspoloenje izopaeno - usljed ega se gube obiljeja

oinstva i majinstva.

25

Dr. Ali Abd al-Jf a/iin Mahmud Iako je to ljubav koju diktira osjeaj uroen ljudskoj naravi,

njoj je usmjeravanje i upuivanje uvijek potrebno da bi ila pravim smijerom i davala dobre rezultate. To usmjeravanje i upuivanje moe, vjerovatno, pospjeavati uroeni osjeaj, a ako je on zbog

neega oslabljen, islamsko zakonodavstvo sa svojim odredbama, sistemom etikih normi i vrednota, odreuje cilj, iscrtava put i daje uputstva o sredstvima u svim prilikama.

Ukoliko se usmjerava i upuuje, oeva ljubav prema djeci ostvaruje eljeni cilj, do kojeg moe doi samo nepomuen uroeni

osjeaj i zdrav razum. Treba priznati da je islamsko zakonodavstvo to sasvim jasno odredilo. Cilj ljubavi je da djecu odgaja ljudski, uredno i uravnoteeno, kako bi islamsko odgajanje dijete povezalo s njegovim Gospodarem, vjerom, porodicom, zaviajem i cjelokupnim islamskim ummetom, sa svim navedenim, vezom koja se zasniva na duboko ukorijenjenim islamskim naelima: Sam ovjek e protiv sebe svjedoiti;13 I sluh, i vid, i razum, za sve to e se, zaista, odgovarati;14 I vi ete doista odgovarati za ono to ste radili.15

Poruka prvog ajeta naglaava da je ovjek odgovoran za ono to radi i da e protiv sebe svjedoiti za ono to uradi svojim rukama, da e za to polagati raun. Zato mu je dunost da, na ovom svijetu, rukama radi dobro kako bi se sauvao Allahove kazne na Buduem svijetu.

Drugi ajet istie da e svaki ovjek biti pitan za ono to su zasluili njegov sluh, vid i srce. Srce e biti pitano za ono o emu je razmiljalo i u ta je vjerovalo; sluh e biti pitan za ono ta je sluao; vid e biti pitan za ono ta je gledao.

Trei ajet naglaava da je svaki ovjek odgovoran i da e raun polagati za sve, dobro ili zlo, uinjeno na ovom svijetu, te da e, u skladu s tim, biti nagraen ili kanjen.

Smisao svega je to da odgajanje, kojem su pridruene ljubav i njenost, treba djetetu jasno pokazati i pouiti ga da je odgovorno, ne samo za svako sitno ili krupno djelo koje uradi ve i za svaku rije koju izgovori, pa i za svaku pomisao ili uvjerenje kojim mu se srce 13 Kur'an, Al-Qiyama, 14. 14 Kur'an, Al-Isrd', 36. 15 Kur'an, An-NalJl, 93.

26

Osnovi islamske pedagogije ispunjava, te da e mu dobro biti nadoknaeno dobrom, a zlo zlom. To je uzvieni princip koji dijete pouava kako e potpuno izvravati zadau prema svom Gospodaru, zatim prema samom sebi, pa prema roditeljima, porodici, drutvu i islamskom ummetu. To je vrsta spona koja dijete treba spajati sa svim istaknutim.

S takvim uroenim osjeajem za ljubav prema djeci, roditelji bi morali djecu sprjeavati u svakom i najblaem skretanju iz vjere, istine i dobra, odvraati ih od svega to im moe donijeti tetu za ovaj i Budui svijet. Kako to mogu postii?

Kao sredstvo u tome nekad moe posluiti lijepa rije, dobar savjet. Drugi put, kao sredstvo moe posluiti ustrajno upuivanje i ozbiljna briga o djeci. Trei put, to moe biti biranje dobrog drutva djeci. etvrti put, biblioteka i podstrekivanje na itanje. Peti put, mekteb, vladajua atmosfera u njemu i navika da se redovno ide u njega. esti put, kao sredstvo moe sluiti kola.

Meutim, sredstvo uspjenije od svih je uzor (qudwa), zbog ega bi roditelji djeci, vlastitim primjerom, trebali sluiti kao uzor u svakom dobru, za kakvo bi eljeli da se oituje kod njihove djece. To je najdjelotvornije sredstvo koje ostavlja nesumnjivo najdublje tragove. Traenje uzora djetetu prua svojstva i vrline koje vidi kod roditelja pa, ako je uzor dobar, bit e i dijete dobro, a ako je uzor lo, bit e i ono loe. Ovo pravilo se rijetko kad kri. Zato, neka svaki roditelj dobro pazi ta e od osobina poeljeti prenijeti na dijete!

Imajui izloena u vidu, nije teko shvatiti zato islam, kod mukarca, tako insistira na dobrom izboru supruge, odbacuje brbljanje i naklapanje u govoru i loe postupke, odreuje mjeru smijehu i postavlja granice na kojima se treba zaustaviti. Zato je islam uspostavio nain ponaanja pri jelu, piu, razgovoru, hodanju, kao u i svemu drugom to stoji u vezi s ponaanjem ovjeka u kui, u damiji i na ulici? Zato je islam ustanovio nain ponaanja prilikom spavanja, budnosti, mirovanja i kretanja? Zato islam precizira vrline u ophoenju s ljudima? Zato islam oslov~ava roditelje rijeima Uzvienoga: O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre iji ogrijev e ljudi i kamenje biti ... ?16 16 Kur'an, At-Taf;rim, 6.

27

Dr. Alf Abd al-1-f a/iin Mahmiid Zdrave pobude osjeaja uroenog ljudskoj naravi, s kojim

je Allah stvorio ljude, sasvim jasno potvruju da dijete u oevom srcu ima iznimno, neusporedivo mjesto. Ako to mjesto proizilazi iz pobuda osjeaja uroenog ljudskoj naravi, ono je sr islama.

Naa tvrdnja da mjesto djeteta kod roditelja proizilazi iz pobuda osjeaja uroenog ljudskoj naravi, dovodi nas u poziciju da kaemo kako te pobude, u sebe, ukljuuje, iako se donekle razlikuje, ljubav i nana i djedova, kad u nekom smislu postaju oevi i majke djeteta, budui da islamski propisi u poziciju majki ili oeva mogu postaviti one kojima islam omoguuje da imaju ulogu roditelja, kao to su amida, daida i tetka (oeva ili majina sestra). Budui da im Allah prua to pravo, logine je i to im daje uroen osjeaj za ljubav prema djeci.

Logine je, takoer, da u zakonsku poziciju roditelja moe biti ukljuen svako ko moe njegovati dijete, kako smo naprijed istaknuli i kako emo o tome, ako Bog da, detaljnije govoriti u drugom odjeljku ovog poglavlja. To se odnosi na svakoga ko moe imati starateljstvo nad djetetom ili mu se propisuje njegovo izdravanje. Jer, Uzvieni Allah daje pravo starateljstva i propisuje izdravanje samo onima kojima su svojstvene pobude uroenog osjeaja za ljubav prema djeci s pravom na starateljstvo i izdravanje.

Neke islamske odredbe starijem bratu i sestri daju prava nad djetetom i odreuju dunosti prema njemu priblina pravima i dunostima roditelja, to emo kasnije opirnije objasniti. U takvoj situaciji je neophodno da i kod djeteta ljubav prema starijem bratu i sestri bude s pobudama uroenog osjeaja za ljubav.

Tako emo vidjeti dijete okrueno ljubavlju sa svih strana, a to je ljubav kojoj se pridruuje osjeaj za ljubav prema djeci uroen ljudskoj naravi, osjeaj s kojim Allah stvara ljude, svejedno da li slijede islam ili neku drugu vjeru, to znai da je osjeaj ljubavi prema djeci uroen svim ljudima, osim onima koji su ga potpuno lieni.

Sve dok je tako, djeca e imati veoma istaknuto mjesto u porodici uope, kako muslimanskoj tako i nemuslimanskoj. Nakon svega, trebamo zamisliti kakvo iznimno mjesto djeca imaju u 28

Osnovi islamske pedagogije muslimanskoj porodici kojoj vjera jasno propisuje ljubav i istinsku brigu o njima!?

2. Pobude ljudskog okruenja S obzirom na to kako ga definiraju socilolozi, okruenje je mjesto

na kojem se odvija nastanak i djelovanje svake ive jedinke. Ono, u sebe, ukljuuje prirodu, ljudsko drutvo, drutveno organiziranje i meuljudske odnose kojima je ovjek okruen.

Okruenje ima najsnaniji utjecaj koji ovjeka tjera da se kree, da bude aktivan i da se napree. Uzajamne veze, izmeu pojedinca i okruenja, su trajne i uzastopne. Okruenja ima dvije vrste:

* Prirodno okruenje - podrazumijeva zemlju razliitih vrsta, plodnu zemlju ili pustinju, niziju ili planinu, to podrazumijeva i rijeke, mora i klimu.

* Drutveno okruenje - podrazumijeva kolektivno organizi-ranje, drutvene odnose, te ekonomske, politike, kulturno-obrazovne i zdravstvene prilike, kao i vrijednosti i principe koji reguliraju te odnose, a meu kojima na prvom mjestu stoji vjera.

Okruenje, pogotovo drutveno, podrazumijeva pobude ljubavi prema djeci, jer su ona temeljni dio okruenja, budui da su prirodni produetak oeva i majki, te su, u skladu s tim, najutjecajniji sloj, odnosno populacija koja vri najsnaniji utjecaj na drutveno okruenje, zbog toga to ono od njih prima najsnaniji utjecaj. Prvo okruenje, svojstveno djetetu, je porodica kojoj pripada, a nju najee

sainjavaju roditelji, braa i sestre. Okruenje svoj obim dalje iri, da bi u narednom stepenu obuhvatilo ono to se nekad izjednaavalo s poimanjem plemena. Zatim se protee na selo u ruralnom drutvu ili na kvart u urbanome gradskom drutvu. Dalje se iri tako to

obuhvaa drutvo sa svim isprepletenim vezama i odnosima, da bi, dalje, obuhvatilo oblast ili zemlju, u zavisnosti od toga ta se samim nazivom eli oznaiti. Kod Arapa se, dalje, iri na sav muslimanski ummet, da bi u sebe ukljuilo arapski svijet, zatim islamski svijet sa svim zemljama, narodima i jezicima. Dalje se, jo vie, iri da bi obuhvatilo sav svijet, muslimanski i nemuslimanski, jer ovaj, prolazni svijet je u cjelosti okruenje na koje djeca vre utjecaj i od kog primaju

29

Dr. Alf Abd a/-Haliin Mahmud utjecaje. Zato, Dan djeteta takvog svijeta nije nita drugo nego znak cjelosvjetskog zanimanja za djecu.

Svaki od navedenih oblika okruenja vri utjecaje na dijete, kao to i prima njegove utjecaje, prihvaajui dijete s koliinom ljubavi, brige i panje koje su srazmjerne uzajamnom primanju i vrenju utjecaja.

Nastojat emo neto kazati o svakom navedenom obliku okruenja koji prima i vri utjecaje.

a) Porodica Porodica je prvo okruenje iz kog dijete prima i na koje vri

utjecaje. Kad se radi o utjecajima koje porodica prima, oni poinju trudnoom ili roenjem, ispoljavajui se u skladu s mjestom i uvjetima, kako bi novoroene bilo lijepo doekano i zauzelo odgovarajue mjesto, a njegove utjecaje najvie prima majka dok spava i kad je budna, zavisno od toga da li plod spava ili je budan.

Kao to porodica prihvaa njegove brojne potrebe, udovoljavajui im esto i po cijenu neudovoljavanja drugim potrebama, ak i kad ima oskudnu opskrbu, ona to ini ne samo sa zadovoljstvom ve, uglavnom, zato to dijete ima veliki znaaj, a briga o njemu se stavlja ispred brige o svima drugima. Kako god porodica prima utjecaje djeteta u svemu sa ime ga ivot dovodi u dodir, ona isto tako na njega vri mnogostruke snane utjecaje:

30

odgaja ga ostavljajui na njemu utjecaje vjere, moralnosti 1 ivotnog usmjerenja;

- odgaja ga tako da se lijepo ophodi s rodbinom i komijama; - odgaja ga tako da voli meusobno pomaganje s drugim

ukuanima; - razvija, u njemu, ljubav prema lijepim obiajima i odlunost da

ne prihvaa slijepo oponaanje tradicije; - odgaja ga sa sklonostima prema izvravanju obaveza; - razvija mu sposobnost sporazumijevanja sa samim sobom, kad

ustreba; - razvija mu osjeaj raspoznavanja lijepog govora i dobrih djela;

Osnovi islamske pedagogije - u srce mu usauje vjerovanje; - razvija mu osjeaj tanosti i temeljitosti; - razvija mu osjeaj obaveze redovnog odlaska u mekteb i damiju,

ukljuujui sve njihove obrazovne i odgojne aktivnosti; - odgaja ga da poziva k vjerovanju u Allaha i preporuuje dobro

i strpljenje; - razvija mu sklonosti nareivanja dobra, a zabranjivanja zla; - razvija mu navike da duu, razum i tijelo priprema za borbu na

Allahovom putu, kako bi Allahova rije bila iznad svega; - uvjerava ga da bratstvo ini sponu izmeu njega i svih

vjernika; - razbuuje, u njemu, osjeaj pripadanja islamu i ponosa zbog te

pripadnosti; - obavezuje ga da se pridrava islamske etike i njenih normi; - pouava ga preovlaujuim strujanjima u islamu, da iz svih

stajalita uzima ono to je najprikladnije; - produbljuje mu osjeaj da su muslimani jedan ummet -

zajednica koju ne razdvajaju geografske, politike, nacionalne i jezike granice, jer svi sainjavaju ummet- zajednicu vjerovanja u Jedinost Stvoritelja svega;

- pouava ga onom to mu je propisano rtvovati za porodicu, zaviaj i islamski svijet.

- osnauje mu i sve druge osobine kojima muslimanska porodica eli okititi djecu, koje e ih izgraditi kao pozitivne, radine i utjecajne linosti.

b) iri rod/pleme lanovi jednog roda (a'ila) su pojedinci koje okuplja jedna kua,

a to su oevi, djeca i blinja rodbina. Pleme (qabila) je, dotle, skupina ljudi koja vodi porijeklo od jednog oca ili jednog djeda. Porijeklo od jednog djeda moe ukljuivati amide i njihovu djecu. Po sastavu, pleme je iri rod.

U krugu sociologa, pleme oznaava skupinu ljudi koja obuhvaa nekoliko rodova, zajedniki nastanjenih na vlastitoj teritoriji,

31

Dr. A// Abd al-ff alrm Mahmiid oznaenih svojim narjejem, meusobno srodnim kulturolokim obiljejima i autentinim politikim organiziranjem.

Akteri ovakve definicije su pod utiskom klasinog plemenskog poretka iz kog se dosta preuzima i primjenjuje u organiziranju plemena u nae vrijeme, dovodei ih u blisku vezu s razumijevanjem pojma iri rod.

Svejedno da li je pleme sinonim irem rodu ili je ire, ono je, u svakom sluaju, za dijete iri okvir od porodice (usra). Ono, nesumnjivo, prima i vri utjecaje na djecu.

iri rod prima utjecaje djece sa stanovita drutvenih prilika u kojima ona odrastaju, kad im treba obezbijediti to bolje uvjete, to povoljnije prilike za usvajanje naina drutvenog ivota ireg roda s njegovim vrijednostima i obiajima, pruiti priliku da naue rodovske navike i tenje da se tazbinski ili prijateljski povezuju s drugim rodovima.

Isto tako, rod na djecu vri neposredan utjecaj. Namee im svijest o pripadnosti rodu i zadovoljstvo od te pripadnosti, koje ponekad prerasta u fanatizam. Taj osjeaj pripadnosti, kod djece, proizvodi osjeaj ljubavi i odanosti rodu, uei ih nekoj vrsti podnoenja rtava za rod. Takav

osjeaj pripadnost proizvodi lijep odnos izmeu djeteta i rodbine. Uvijek za dobro djeteta, a vrlo esto bude u interesu i za dobro roda.

Veina rodova svoju djecu obasipa posebnom panjom kroz obrazovanje, kulturno uzdizanje od najmlaih dana, a neki rodovi ih usmjeravaju u nekim posebnim oblastima obrazovanja, sa ili bez nekog posebnog motiva. Ima rodova u ijim redovima je veliki broj teologa. U nekom rodu je vei broj ljekara, u nekom inenjera ili profesora, u nekom je najvie zemljoradnika, itd. Neki rodovi usmjeravaju djecu u trgovinu, insistirajui da djeca tu djelatnost naslijede od oeva. To, sve skupa, nije nita drugo nego dokaz da rod ili pleme vri neposredan utjecaj na djecu. Nekad taj utjecaj nije neposredan, ve se djeci ostavlja sloboda vrste obrazovanja i djelatnosti, ali u sklopu sagledavanja opih potreba roda za zanimanjima, kao i svjesnosti da neko od djece treba izabrati datu djelatnost ili struku.

Bitno je da rod vri utjecaje na djecu, a i prima njihove utjecaje. To znai da sredina, u okviru koje se porodica nastoji iriti, djeci 32

Osnovi islamske pedagogije odreuje istaknuto mjesto u njenom drutvenom profiliranju, da se zbog tog istaknutog mjesta sama prilagoava djeci, ali tako to e i kroz to udovoljavati svojim potrebama i ciljevima.

c) Selo u ruralnom ili kvart u urbanom drutvu Selo je naziv za poloaj koji nastanjuju ljudi ili za svako mjesto

na kom se nalaze stambeni objekti, za koje se ljudi veu kao za mjesto boravka, iako se na to isto primjenjuje i naziv grad.

Socilozi kau da je selo nastanjena zajednica koja se bavi poljoprivredom, preteno uzgojem povra. Broj itelja sela neki

ograniavaju na najvie 1.000, dok neki taj broj podiu do 2.500. U naelnom smislu, standardi s kojima se selo precizno definira, razlikuju se od jedne do druge zemlje. Danas, u nekim zajednicama, ima naselja koja se smatraju selima, iako su predgraa gradova.

U veini sluajeva, uprkos stalnom razvoju, u svakom selu emo nai odabir koji se zove seoski savjet, sastavljen od uglednika, kao to su: seoski starjeina, imam, matiar, predstavnici organa dravne vlasti, koji veinom zastupaju vladara ili vladajuu stranku, u zemljama gdje vlada samo jedna stranka i ne dozvoljavaju postojanje drugih stranaka, osim pod uvjetima koje propisuje ista vladajua stranka.

Seoski savjet sagledava mjesne drutvene probleme i iznalazi im rjeenja, predlae projekte koji e biti u slubi sela, unaprjeuje uvjete ivota, iznalazi vidove rukovoenja aktivnostima svih itelja u radu, kako u domainstvima tako i u zajednikim projektima i djelatnostima koje im vlast preporui u cilju ostvarivanja drutvenog napretka.

Isto se moe rei i za savjet gradskog kvarta, jer on ima iste ciljeve. Najee se formirana nain istovjetan formiranju seoskog savjeta.

Svejedno radi li se o selu ili o gradskom kvartu, to je temeljno okruenje svojstveno irem rodu. Iako ovo okruenje ima manje utjecaja na djecu i manje prima njihove utjecaje, oni su neprestani, makar ponekad bili slabi i ogranieni.

Selo o svojoj djeci vodi veu brigu nego li gradski kvart o svojoj, zato to su itelji sela meusobno drutveno vre povezani, samim tim to su u neposrednijim rodbinskim ili tazbinskim vezama.

33

Dr. Ali Abd al-lf aliin Mahmitd Damija, mekteb i kola, u selu, predstavljaju jednu vrstu

brige o djeci. Imama koji predvodi ljude u damiji, vjerouitelja koji polaznike u mektebu pouava itanju plemenitoga Kur'ana i uitelja koji ih ui u koli, u veini sluajeva, sa selom povezuje bliskost porijekla ili tazbinsko zbliavanje. Zbog takvih veza, te zrele osobe i njihov trud da polaznike lijepo i uvjerljivo usmjeravaju, djeca prihvaaju bolje nego to je s tim sluaj u gradu ili gradskim kvartovima.

Starije osobe lahko mogu znati koje usluge djeca mogu pruiti svom selu, korisne ne samo za sadanjost ve i za budunost, na osnovama poznavanja njihovih porodica i uvida u to kakva usluga je nekoj porodici vanija i hitnija. To sve starije osobe navodi da jo vie saznaju o djeci, a to je neto to u gradu ne postoji. To znai da su damija, mekteb i kola nosioci datih aktivnosti, vani sastavni dijelovi okruenja u kojem ive djeca dok nesumnjivo vre i primaju utjecaje.

Veoma raireno obraanje itelja sela, s mnogovrsnim potrebama, starijim voama, kao to su starjeina, imam, vjerouitelj i nastavnik, vidljiva je pojava koje, u okrilju odnosa na selu, nije lien nijedan ovjek. Prema tome, to je jedan vaan inilac vrenja utjecaja na dijete, budui da dijete, dok raste, gleda svoje blinje kako savjet trae od uglednika u svemu to ih brine, to e kasnije prihvatiti kao put savjetovanja kad se za neto treba opredijeliti, stiui naviku potivanja starijih i traenja utoita kod njih kad ga zadesi neka nevolja i potreba. To su sve utjecaji sela sa svim to poimanje utjecaja i odnosa na selu oplemenjuje.

Mnoga djeca sa sela u ivotu ne naine nijedan vaan korak, a da se ne posavjetuju, makar, s nekoliko uglednika. Vrsta pouke koju dijete proe, vrsta djelatnosti koju e u budunosti moi obavljati, mjesto u koje e ii radi stjecanja znanja, obazrivost s kojom se treba naoruati prilikom boravka u tuoj sredini, zajedno su predmet savjetovanja sa starijima, iza kog nekad stoji i vei broj susreta.

Tako se postie utjecaj sela na djecu, kao okruenja koje vri najsnaniji utjecaj u usporedbi s utjecajem drugih okruenja.

Svako dijete, kao dijete sela, e u budunosti prolaziti uspjene dane na svakom ivotnom popritu, ne samo nastojeire:fleksij e uspjeha 34

Osnovi islamske pedagogije prenijeti i na itelje sela ve i pruajui im mogunost sudjelovanja u njegovom uspjehu i zauzimanju vanog mjesta. Ukoliko tako ne postupi, a budui da to itelji sela doivljavaju kao svoje pravo kod njega, vjerovatno e ga, htio ili ne htio, na to obavezati, ne bojei se da e biti naporni ili nametljivi, jer su mu, uistinu, bliski po srodstvu ili tazbinstvu, to ga obavezuje u smislu dunosti prema njima. Ovdje se moemo uvjeriti da selo sa svojim iteljima, kao okruenje, od djeteta moe primati utjecaje kad odraste, kao to je i on primao utjecaje o kojima smo naprijed govorili.

Nije nuno da ponovo istiemo dokaze koje smo isticali, a to je da su ljubav prema djeci, briga za njima i uvanje, pobude okruenja u kom odrastaju. Nijedno okruenje ne smije zapostavljati djecu toliko da o njima ne vodi brigu, jer e se svaka greka, u koju zapadne okruenje, iskazati u vidu interesiranja za djecu manjeg nego to treba biti.

Naprijed izloenom dodali bismo da su nae rijei o djetetu u muslimanskom okruenju, iznesene u ovom djelu, osnaene vlastitim pobudama brige za djecu, jer islam na to poziva i nareuje.

d) Drutvo uope Kad se krug okruenja proiri i obuhvati cjelokupno drutvo,

zanimanje za djecu postaje, nuno, neto to zahtijevaju drutveni uvjeti i namee hod ka budunosti, jer su upravo djeca budunost drutva.

Drutvo, uglavnom, prua mogunosti i uvjete koji ljude podstiu da se interesiraju za djecu. Kad se radi o drutvu koje ima opredjeljenje i elju razvijati se i napredovati, pri emu sve raspoloive ustanove i ljude aktivno ukljuuje da djeci prui mogunost odrastanja u zdravim intelektualnim, duhovnim, kulturolokim, obrazovnim i socijalnim uvjetima, budui da e upravo drutvo ubirati plodove rada djece kad odrastu.

Drutvo se, sa svim ljudskim potencijalima, stavlja na raspolaganje djeci zato to su ona njegova istinska budunost. Dok u svome drutvu posmatra djecu, svaki odrasli pojedinac moe sebe

35

Dr. Ali Abd al-lf aliin Mahmiid prepoznati u prolosti, kad je bio dijete, sjeajui se ta mu je od potrebnoga bilo pruano, a ta nije.

Teko je vjerovati da neko drutvo moe zakidati na brizi, zanimanju i pruanju uvjeta zdravog odrastanja svojoj djeci, o emu smo naprijed govorili, osim ako se radi o nezdravom drutvu koje ne eli napredak ili o drutvu kojim vlada okrutan reim, koji u svojoj

izoblienosti ne zna da budunost presudno zavisi od sadanjosti, za kakav se nadamo da je danas rijedak u svijetu.

Drutvo, sa svim svojim materijalnim mogunostima, treba biti na usluzi djeci u sadanjosti da bi osiguralo budunost, koju predstvaljaju upravo djeca. Ovu dunost ne diktira nikakav zakon, niti ga namee neka vlast, ili reim, u mjeri u kojoj ga diktiraju uroeni osjeaji ljudi od kojih se drutvo sastoji.

Kao to smo rekli, drutvo je prostrano okruenje koje djeci svojevoljno treba ispuniti ono to im uskrauju vanredne prilike, pruajui im dodatnu panju i sredstva koja e im omoguiti da mirni i bezbrini sebi kre put kroz ivot, sposobni da, uz pomo drutva, sebi i drutvu ostvaruju najvii mogui ivotni standard i napredak. To znai da sve ustanove i organizacije u drutvu, posebno pedagoke i informativne, svoje napore trebaju usredsrediti na ono to moe unaprijediti djelatnost u uvanju djece. To je temeljna briga dviju navedenih ustanova, a tie se i svih drugih, o emu, raspravljati moe samo zajedljivi bezbonik.

Svaka ustanova, u drutvu, koja brigu o djeci ne shvaa kao svoj cilj, koja urastanje djece u sva podruja ivota ne ubraja meu svoje

najpree ciljeve, negira svoju najvaniju funkciju, ne nanosei tetu samo drutvu koje ju je osnovalo i zadalo joj odgovornost, ve svjesno ili nesvjesno radi protiv cjelokupne zajednice. To uskraivanje postaje jo jasnije i pogubnije ako se radi o nekoj pedagokoj ili informativnoj ustanovi, zbog vanosti takve ustanove u formiranju djece i pruanju vrijednosti koje ih trebaju krasiti. Tim dvjema ustanovama pripada

znaaj u ivotu drutva, toliki da njihovo pogreno djelovanje predstavlja vaan cilj neprijatelja drutva koji ele postii prije nego li ruenje mostova, zastoj saobraaja i protok drugih opih dobara. 36

Osnovi islamske pedagogije Zastoj u odgajanju i informiranju je veoma vrsto vezan uz

pad kvaliteta i koliine proizvodnje u drutvu, stojei u bliskoj vezi s izobiljem ili oskudicom, rastom drutva ili stagniranjem, s drutvenom etikom, obiajima i tradicijom. Zbog toga je islamski svijet patio od brojnih slabosti skraja 19. i u 20. vijeku, usljed kojih neprijatelju nije bilo teko okupirati ga i na njega primjenjivati sredstva razaranja i razgradnje, nakon kojeg se ne uspijeva oporaviti od posljedica okupacije, te misaone, drutvene, politike i ekonomske dominacije. Najvanija briga okupatora je bila razoriti pedagoke i informativne ustanove, a u tome su nesumnjivo uspjeli.

Ako se bolje pogleda kola danas i to ta ona nudi djeci, zatim sredstva informiranja i ta nude djeci, pouzdano e se znati kakva je budunost djece.

Ako je neko drutvo muslimansko, njegova briga da se bude u slubi djeci je vea i dublja, jer je drutvo, u skladu s islamskim normama, neposredno odgovorno pred Uzvienim Allahom, ne samo za djecu ve i za sve ljude. Upravo drutvo treba zahtijevati da se svim ljudima, ba svim, ostvari njihov ovosvjetski i Onosvjetski interes u sklopu ravnotee izmeu uroenih osjeanja i razvijanog razuma, te izmeu zadovoljenja pojedinanih ljudskih potreba i ispunjenja uzajamne solidarnosti. U protivnom, za njega se ne moe

rei da je muslimansko drutvo. Muslimansko drutvo uspjeno udovoljava interesima ljudi, kao to od njih uspjeno otklanja ono to im nanosi tetu i na ovome i na Buduem svijetu.

Djeca su najvanija populacija u drutvu, jer su budunost drutva i njegov bazni proizvod. Zato, razina panje i brige prema djeci treba biti u skladu s njihovim znaajem i mjestom u drutvu.17

Drutveno usklaivanje ponaanja ljudi s islamskim etikim normama i usklaivanje njihovih drutvenih stremljenja s islamskim smjernicama u onom to je Allah dozvolio i zabranio, jedan je od temeljnih zadataka muslimanskog drutva. Ne postoji neki korisniji i djelotvorniji nain u usklaivanju djece nego pridravanje islamskih

etikih normi i uputa. 17 Vie govora o tome bit e i u odjeljku Pobude islamske vjere.

37

Dr. Ali Abd a/-lf ali'm Mahmiid Ureeno muslimansko drutvo, u djecu, usauje privrenost

islamu rijeima i postupcima, a drutvo ne moe biti privreno, osim ako su islamu privrene ne samo sve njegove ustanove i opa dobra ve i svi pojedini lanovi. To je ono to djeci garantira istu atmosferu u kojoj e odrastati bez osjeaja straha da se ita loe pridodaje njihovom formiranju u islamskom duhu.

O ma kojem ljudskom drutvu se radilo, neophodno je, kao to smo naprijed isticali, da mu jedna od najvanijih briga budu djeca.

Budui da su ona budunost, drutvo ih treba okruivati svime potrebnim za zdravo odrastanje, dostojno ljudske asti. Tanije reeno, u skladu s onim to islam zagovara, muslimansko drutvo vodi najizvorniju brigu o djeci, jer je ta briga temeljni dio vjere, kojeg se drutvo ne moe odrei niti ga iim zamijeniti.

e) Rodni kraj/zaviaj Zaviaj je vee okruenje. To je mjesto ili lokalitet na kojem

se neko nalazi, kojem pripada, svejedno da li se ba tu rodio ili nije. Ljubav prema zaviaju je ovjeku uroen osjeaj. To je poeljna ljubav koju vjera zagovara.

Mi, ovdje, pod pojmom zaviaj podrazumijevamo mjesto i njegovo stanovnitvo. Ako se o djeci brinu porodica, rod, selo i drutvo, neophodno je da i zaviaj vodi rauna o potrebama djece, kako bi u njima osnaio osjeaj pripadanja. Ukoliko se osnai osjeaj pripadanja, oni koji to osjeaju, radit e za dobro zaviaja kojem pripadaju. Tako e se ostvarivati vrenje i primanje utjecaja o kojima govorimo, za koje tvrdimo da je jedna od pobuda okruenja.

Zaviaj, s ovako irokim znaenjem, ima mnogobrojne zahtjeve. Kad bi za njih bilo prikraena, dijete bi izgubilo mnoge odlike, a s njihovim gubljenjem bi ne samo zapalo u brojne tekoe i nevolje ve bi bilo plijen u rukama okrutnog neprijatelja koji mu eksploatira dobra, njima raspolae i odnosi ih u svoj zaviaj, kao to se esto tokom historije deavalo.18 18 Treba vidjeti ta su kriari uradili u islamskim krajevima, koje su okupirali, iz

kojih su odnijeli ogromne koliine knjiga, muzejskih rariteta i drugih kulturnih spomenika. Treba sada vidjeti biblioteke, muzeje i trgove, u evropskim

38

Osnovi islamske pedagogije Zahtjevi zaviaja su mnogobrojni, a mogli bi se izloiti kako

slijedi: 1) Da je slobodan i zatien od prljanja okrutnom neprijateljskom

rukom, kroz dominaciju nad njegovim iteljima ili nad njime, taman da se radi o pedlju zemlje.

2) Da bude napredan u podruju nauke i umjetnosti, te da sve to moe zalae ivotu dostojnom poloaja kojim je Uzvieni Allah poastio ovjeka.

3) Da bude u stanju ispuniti neophodne uvjete za ovjeka dostojan ivot, a to moe postii samo uz dodatan trud, napredovanje u nauci i predan rad itelja.

4) Da bude siguran od neprijatelja koji vreba i eka priliku da ga se doepa. Zaviaj moe biti bezbjedan samo ako je snaan i spreman odgovoriti neprijatelju i odbiti svako uznemiravanje, a put do toga je, takoer, nauno napredovanje.

5) Da se, unutar sebe, osjea siguran i miran na osnovama vladavine pravednog sistema, koji titi ljudsko dostojanstvo i potuje itelje, ne zakidajui im na pravima, konsultirajui itelje u svemu to se tie zaviaja, savjetujui se s njima i traei dozvolu u svemu gdje je ona potrebna. To je nain vladavine zdravog poretka. Nepovratna su otili despotski reimi na ijem elu su stajali vladari koji su radili ta su htjeli, nita ne pitajui itelje. Nazive za to su iz usta izbacili itelji veine, gotovo svih zemalja svijeta.

Ispunjenje nijednog od navedenih zahtjeva zaviaju nee pasti s neba. Ono, u biti, zavisi od napora itelja, njihovog rada, privrenosti i odlunosti da zaviaj uzdignu iznad drugih.

Zahtjeve zaviaja, itelji nee moi ispuniti, osim ako ih zaviaj okruuje panjom i tienjem i prua im sredstva koja im

omoguuju to ispuniti. Dakle, uvanje djece je jedna od pobuda okruenja, a u njemu

se natjeu porodice, rodovi, sela, drutva i zaviaji. Nije logina gradovima, i upitati se kako je do njih stiglo to to je strano njihovoj civilizaciji i u prolosti i u sadanjosti.

39

Dr. Alf Abd al-lf aliin Mahmud da zaviaj zanemari djecu, a neprihvatljivo je i da djeca zanemare zahtjeve zaviaja.

f) Arapski svijet To je okruenje koje povezuje isti jezik, onako kako stoji

u Poslanikovom, s.a.v.s., predanju: "Obiljeje arapskog je jezik, obiljeje arapskogje jezik." (0LlJI ~_,..JI 01 )li 0LlJI ~_,..JI 01 'Yi). Arapski se pred drugim jezicima odlikuje toliko da ga je Uzvieni Allah odabrao da na njemu bude objavljena Posljednja nebeska knjiga, da bude jezik Peata Njegovih vjerovjesnika, a.s., samo to to Arapima ne daje nikakvu prednost pred braom muslimanima nearapima, budui da u islamu prednost poiva na pokornosti Allahu, a ne na bilo emu drugom.

Svijet, u kom ive Arapi, trebao bi biti jedan svijet, ne po odluci lidera arapskog svijeta, ve po tome to to proizlazi iz iskustva da nikakva politika i ekonomska pitanja taj svijet ne moe rijeiti, ukoliko nije ujedinjen. U tome mu ogromnu pomo moe pruiti isti jezik, ista stremljenja i naslijee, injenica da taj svijet zaprema teren na kojem su objavljivane sve nebeske vjere i da je to zona u kojoj je granula svjetlost islama.

Ne smijemo zanemariti sva ta grupaenja za koja nema sumnje da su ih Arapima podmetnuli neprijatelji, kako bi ih jo vie razjedinili. Zalivski kooperativni savjet (Maglis at-ta'awun al-balifi.), Kooperativni savjet zemalja Magriba (Maglis at-ta'dwun al-magribi), Arapski kooperativni savjet (Maglis at-taawun al-'arabt), kao ni sve lukave igre, ne sprjeavaju Arape da se rastau i dijele, niti ijednu, npr., arapsku zemlju lanicu Arapskoga kooperativnog savjeta ne sprjeava

ui u sukob s nekom zemljom lanicom Zalivskoga kooperativnog savjeta, kakav je bio izmeu Iraka i Kuvajta 2. avgusta, 1990. godine. Savjet ni najmanje nije mogao uiniti da napadaa sprijei, niti da napadnutome pomogne.

Ujedinjenje arapskog svijeta se nee ostvariti politikim proglasom koji bi izdao neki arapski lider, pokrenula ga ambicija i osokolio neiji autoritet, zato to bi to bio pogrean put, kao to je bio i u sluaju Ujedinjene Arapske Republike, sklopljene izmeu Egipta i 40

Osnovi islamske pedagogije Sirije, ili u jednom razdoblju izmeu njih dvoje i Iraka, a u drugom izmeu njih i Libije. Sve je to bilo, a i sad bi bilo pogreno. To ne moe biti put ujedinjenja zemalja arapskog svijeta.

Put ujedinjenja arapskog svijeta moe poeti od djece, ukoliko im se prui islamski odgoj. Arapski svijet je prostrano okruenje za djecu. On je duan djeci usaditi interesiranje koje e im proizvesti osjeaj pripadnosti arapskom svijetu.

Obrazovani ljudi u arapskom svijetu imaju velike i uzviene dunosti prema djeci. Meutim, odmah treba primijetiti da ti obrazovani ljudi ne uspjevaju artikulirati potrebe arapskog svijeta u odnosu na djecu, niti potrebe djece u odnosu na arapski svijet, u mjeri u kojoj veina njih uspjeva obrazloiti zahtjeve vladajuih ustanova i elje vladara, posebno apsolutista.

Obrazovani ljudi uope, aislamisti posebno, putem raspoloivih sredstava informiranja ne pruaju djeci dunu panju u mjeri u kojoj je pruaju politikama vladara, ma kako bile na tetu ljudskih prava, vjeto nalazei opravdanja za "sva ta dostignua".

Naune i kulturne ustanove, kao to je univerzitet Al-Azhar, drugi univerziteti i brojni nauni istraivaki centri, ne brinu dovoljno o odgoju djece i tome da se ona snabdiju odgovarajuim znanjem i saznanjima, da im razviju elju u razliitim oblastima istraivanja, u mjeri u kojoj izraavaju elje vladajuih krugova u usmjeravanju obrazovanja i interesiranja, udovoljavajui kvantitetu na tetu kvaliteta, u atmosferi uzvikivanja praznih parola.

Informativne i pedagoke ustanove, u arapskom svijetu, ne obezbjeuju djeci odgovarajue mjesto, ni poloaj. Posljedino im ne pridaju ni znaaj koji zasluuju, pretvarajui se da ne znaju za njihove obrazovne i informativne potrebe koje im namee arapski svijet, zajedno s kulturolokim vrednotama i etikim normama, ve - da li ba nesvjesno! - veliaju ono to veliaju zapadnoevropske informativne i obrazovne ustanove, bez obzira na ogromne razlike

izmeu Arapa i Evropljana, posebno u podruju odgojnih i etikih vrijednosti.

Pogled u obrazovne planove u arapskom svijetu, potvruje duh evropske tradicije koji se, uglavnom, uvlai putem kolskih

41

Dr. Ali Abd a/-lf aliin Mahmiid programa, to djecu u arapskom svijetu pogaa trganjem osjeaja o pripadnosti svijetu u kojem ive. Isto tako, neka informativna graa, koju emitiraju i ire sredstva informiranja u arapskom svijetu, itaoca, gledaoca ili zainteresiranoga, pogaaju na nain da sumnja ivi li u arapskom ili u evropskom svijetu.

Sredstva informiranja, u okviru svoje informativne grae, nisu u stanju otkriti ono to bi moglo podsticati izvorne vrijednosti i etiko naslijee. Vjerovatno tome ima vie uzroka, a meu njima je to to se obrazovani Arapi ili obrazovana elita zadovoljava biti glasnogovornik vladajueg reima koji ponavlja ono to vlastodrci kau i opravdava ono to oni urade. Zato meu njima ne nalazimo one koji se posveuju informiranju s arapskom naravi i usmjerenja, informiranju koje izlae vladajue vrijednosti u arapskom svijetu.

Kad vlastita slabost nekog aktera informiranja navede da ponudi neto u informiranju, vidimo ga kako slii Evropljaninu, citira ga ili oponaa, s jedino drugaijim imenom, slijedei i ciljeve te djelatnosti svojstvene evropskoj, a to znai da se informativna graa, kojoj je cilj vrijeanje etikih vrijednosti, uzima kao mjerodavna i primjenjuje se u arapskoj informativnoj grai. Ovaj primjer nam je dovoljan da razgovor o informiranju i njegovim sredstvima zavrimo duboko potiteni. Dovoljno nam je i da, uz duboko aljenje, kaemo da arapski odjeli pri Radio Londonu i Glasu Amerike govore arapski jezik korektniji nego to se moe uti na ijednoj radio stanici u arapskom svijetu.

Ni sami ne znamo ta moe biti razlog to je arapski jezik tako stran i zagonetan, toliko da ni u svom zaviaju ne zna svoj pravi put!? Da li to govori o iskvarenosti odgojnih i obrazovnih ustanova, kao i o pometnji u informativnim kuama? Moda, to sve, govori o iskvarenosti vladajueg reima, u ijem okrilju su se uenjaci i prosvijeeni ljudi pretvorili u glasnogovornike koji zatakavaju zaputenosti neznanje vlastodraca!? Nije iskljueno ni da to govori o niskom poloaju linosti u arapskom svijetu u odnosu na vladajui reim, koji se ni do danas nisu uspjeli uzdii na razinu zatite ljudskih prava. To govori da je arapska osobnost strana i u svom svijetu, da je prezrena kod vlastodraca. Zato ona gubi svoj jezik, 42

Osnovi islamske pedagogije nacionalnost, arabizam. Ma kako putem sredstava informiranja bukadije bukale i galamdije galamile, obmanjujui nas navodnim arabizmom i arapskom nacionalnou, oni se samo vraaju na staro i trajno nazaduju.

g) Islamski svijet Islamski svijet je navjee okruenje djetetu, iz ma kojeg zaviaja

bilo. On je, takoer, odgovoran za brigu o djeci. Ma kako razmaknute bile zemlje islamskog svijeta, djeca su njegova potka, jer su ona uvari njegovih vrijednosti i zatitinici njegovih etikih normi. Od njih zavisi ostvarenje njegovih nadanja. Bez djece u sadanjosti, islamski svijet ne bi imao nikakvu budunost.

U islamskom svijetu ima, uistinu, dragocjenih vrijednosti i plemenitog znamenja, koje samo za sebe govori u mnogim zemljama. U isto vrijeme, na prostorima zemalja islamskog svijeta ima ekonomskih dobara koja su u stanju pruiti zadovoljstva svim muslimanima. To to djeca u islamskom svijetu odrastaju nesvjesna

injenice da se dobra mogu generirati i daju se primjenjivati, je otuda to se poloaj islamskog svijeta ne razumijeva kao najvee zajedniko okruenje muslimana uope, a djece posebno.

Islam taj svijet obavezuje da bude islamski. Nema poretka koji, kao islam, svakoj zemlji prua sve materijalne i duhovne sadraje potrebne za ivot na ovome i Buduem svijetu. Islamski propisi se, u svojoj cijelosti - oni su ono ime je Allah obavezao ljude - pokazuju tako to ne proputaju nita dobro ni za ovaj ni za Budui svijet, a da to ne nareuju, niti ostavljaju ita to teti ovome i Buduem svijetu, a da to ne zabranjuju. Islamski zakonski kodeksi su u stanju stalno ljudima pruati sve potrebno da od sebe otklanjaju ono to je tetno za ovaj i Budui svijet. Zato to su islamske poruke stabilne, a idtihad uvijek iznova aktuelan. Stabilne poruke, uz koje nije dozvoljen idtihad, su odreenja vjerovanja, ibadeta, islamske etike i principa na ijim osnovama treba praktino djelovati. Idtihad, u svemu to nije obuhvaeno odreenjima - je ono sa im se muslimani

susreu u razliitim situacijama - ne postoji u bilo kojem drugom sistemu poznatom historiji ljudske zajednice.

43

Dr. Ali Abd a/-lfaliin Mahmftd Sva plemenita znamenja i dragocjene etike vrijednosti, koje je

donio islam, trebaju biti pridruene naporima muslimana u cijelome islamskom svijetu da bi postale temelji na kojima se treba zasnivati odgajanje djece, da svaka pojedina zemlja iz svojih kolskih i univerzitetskih programa, kao i iz svoje informativne grae, otklanja ono to smeta. Tako bi titile djecu od velike opasnosti koja im ivot moe zakomplicirati u sadanjosti i budunosti.

Sve propise i zakone, koje je donio islam, djeca trebaju zavoljeti i u ivotu ih se svojski pridravati. Inae, bit e na gubitku. Osjeaj posebnog pripadanja e im popustiti. Tako e postati protivnici, a ne pomagai svoje vjere, kao to je to sada vidljivo kod brojnih muslimana koji pripadanje trae u neemu mimo islama, pa im ne preostaje nita nego da se od pridravanja islamskih odgojnih normi i njegovih propisa okrenu pripadanju nekoj zapadnjakoj ili istonjakoj zabludi. Prva greka, za kojom su uslijedile i sve druge, jeste to to oni od poetka nisu odgajani sa svijeu o pripadanju islamu, s ponosom zbog tog pripadanja i pridravanja datih zahtjeva.

Islamski svijet je u stanju brinuti se o djeci u tom podruju, putem dogovaranja meu dravama i putem sektora obrazovanja i kulture koji, uistinu, postoje pri vladama svih zemalja. On je to u stanju putem postojeih asocijacija, kao to su Liga islamskog svijeta (Rabita al-'alam al-islami), Islamski kongres (Al-Mu'tamar al-islami) i druge. Ove asocijacije predstavljaju sve zemlje islamskog svijeta i imaju pravo, iz proglasa, preporuka i tumaenja, crpiti za sebe ono to osvjetljava put islamskim zemljama dok odgajaju djecu. To je prvo to bi trebale uiniti te asocijacije.

Briga islamskog svijeta o djeci je pitanje koje moe potcijeniti samo trvrdoglavac. To je uroena briga, koju u islamskom svijetu podstie nesumnjiva svjesnost da njegova budunost treba biti u potpunom ujedinjenju. Do tih ciljeva se ne moe stii politikim proglasima koje izdaju ljubomorni vladari, muslimani. Arapska iskustva, o proglasima koje su iznosili vladari, govore da su sramno i brzo propadali, te da ostvarenje ciljeva treba poivati na onima koji e biti budunost islamskog svijeta, a to su djeca. Ukoliko se djeca budu odgajala s takvim razumijevanjem i budu razumjela 44

Osnovi islamske pedagogije ciljeve, uurbano e ii jasnim putem, oznaenim jasnim znakovima poetka i kraja, koje su epohe postavljale prema jasnim ciljevima. Bit

e dostojni ostvarenja putpunog uspjeha. Primjetne je, u kolskim programima prije univerzitetskog

stupnja, da je interesiranje za geografiju, historiju i ekonomska dobra islamskog svijeta u nekim zemljama veoma slabo, a u nekima i ne postoji.

Djeca se, za islamski svijet i njegove probleme, nee interesirati osim ako se islamski svijet interesira za djecu i precizno definira ta ona trebaju nauiti, ta trebaju itati, ta sluati, ta gledati, u emu trebaju ulagati napor i za ta se boriti.

h) Svjetsko drutvo, muslimansko i nemuslimansko To je najire okruenje djeteta, muslimana i nemuslimana.

Moda, svjetsko drutvo uspjeno vodi brigu o djeci po onom to im prua u posebnim prilikama, kao to su Dan djeteta i sline prigode. Meutim, mi elimo neto vie od toga. Problem, kod nas, je visoko iznad toga da se djeca provesele tokom toga jednog dana u godini.

Znaajno bi bilo da, oni koji to mogu, u sklopu svjetskog drutva, uloe napor u prevladavanju tekoa koje tite djecu u mnogim zemljama za koje se kae da su Zemlje u razvoju ili Trei svijet ili Zemlje juga, a u biti su zemlje siromatva.

Kad bi trud pozvanih u svjetskom drutvu uspio rijeiti samo neke od goruih problema, u tome bi bila velika korist za djecu cijelog svijeta. Ti problemi su:

1) sua u mnogim zemljama u razvoju; 2) glad u mnogim zemljama; 3) siromatvo, a to je liavanje mnogih ivotnih potreba, kao to

su: hrana, stan i odjea; 4) neznanje uz liavanje mogunosti obrazovanja, odnosno

nepismenost. Zajedniko ulaganje napora u rjeavanju navedenih problema ili

njihovom prevladavanju bi bio humani opravdan rad koji bi djeci donio 45

Dr. Ali Abd al-lf aliin Mahmiid istinsku korist, bez obzira na njihove poglede, vjeru, jezik i bijedu koja pada djeci u udio samim roenjem u nekoj zemlji Treeg svijeta.

"Nemo" svjetskog drutva u rjeavanju ovih problema - ono je nesumnjivo sposobno rijeiti ih - sramota je urezana na elu tog drutva i dokaz vlastitog barbarizma, uprkos pozivanju na civiliziranost.

Sasvim pouzdano znamo da neke zemlje Prvog svijeta ili bogatog svijeta penicu i maslac bacaju u okean da bi zatitile cijene od gomilanja zbog kojeg bi roba pojeftinila! Naglaavamo i da je ono to, u vezi s tim, ne znamo vee od onog to znamo, pa se pitamo kakve zvijeri se kriju u koi takvih ljudi?

Kakva god bila, djeca su budunost cjelokupnog svjetskog drutva, pa, srazmjerno mjeri voenja rauna o njima, od njih e ubirati, u najboljem sluaju, plodove koji pobuuju zabrinutost.

Najzad, okruenje u njegovome najmanjem obimu, a to je porodica, ili u najveem obimu, a to je islamski svijet ili ovjeanstvo uroeni osjeaj za ljubav oslovljava da strogo vodi rauna o djeci, da poziciju djece u sebi potvrde kao svoju potku.

U poreenju sa svim vjerama i sistemima, islam djeci posveuje posebnu brigu, postavljajui interesiranje za njih u rang pobuda same vjere. To emo elaborirati na narednim stranicama, s Boijim doputenjem.

3. Pobude islamske vjere Vjera, pogotovo ona koja dolazi od Uzvienog Allaha, nuno poiva na potivanju, ukazivanju poasti ovjeku i obuhvaanju onim to mu moe donijeti sreu na ovome i Buduem svijetu. Ukazivanje poasti jasno pokazuje da red, koji ovjeka obavezuje, dolazi od Uzvienog Allaha, jer je Uzvieni Allah svo ovjeanstvo poastio da kopnom hodi i morima plovi, jasno ga uzdigavi iznad mnogih stvorenja. Uzvieni kae: Mi smo sinove Ademove, doista, odlikova/i: dali smo im da kopnom i morem putuju, i opskrbili ih ukusnim Jelima, i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo stvorili.19 19 Kur'an, Al-Isra', 70.

46

Osnovi islamske pedagogije Tako ni neke vjere, u ije knjige su unesene krivotvorine, ne

mogu porei neupitnost ukazivanja poasti ovjeku, potivanje i tienje njegovih prava. Neki sistemi i civilizacije, u svojim ustavima i zakonima, svoju poziciju slino definiraju na potrebi potivanja ljudskih prava, nadmetanje u tome i stavljanje istog meu primarne ciljeve. To je bilo predmet koji je rjeavala vjera, predmet pozitivnih sistema i zakona. Tako sainjavani, zakoni su donoeni radi potivanja ovjeka. Kad se potivanje ovjeka i ukazivanje poasti prevede u praksu i preciznu analizu, to znai obuhvaanje svim uvjetima koji

ovjeku omoguuju neporonost duha, zdravlje tijela, due i razuma, dok mu pruaju mnogobrojne kulturne sadraje.

Svaki ovjek, u razliitim razdobljima ivota, ima snanu potrebu za takvim uvjetima, samo to je potreba najizraenija u razdoblju mladosti, jer je to razdoblje odrastanja, formiranja i utiskivanja onog to korisiti na ovome i Buduem svijetu i jasnog

shvaanja onog to nije dobro ni za ovaj ni za Budui svijet. Ako je to pitanje mnogih vjera, islam kao peat, dovrenje i njihovo upotpunjenje, te kao vjera s kojom je Uzvieni Allah najzadovoljniji, nuno istie dodatno interesiranje i brigu o djeci.

Slobodno se moe rei da islam svim ljudima, odraslima i djeci, posveuje brigu i prua zatitu u mjeri u kojoj cjelokupnom drutvu omoguuje izgraditi zdravu i humanu civilizaciju.

Onima koji poznaju islam, samo po sebi je razumljivo da je njegova briga o djeci, u dobrome i istom okruenju, posebno duboka i intenzivna, dok ne postanu mladii i djevojke. Od najranijih dana im prua priliku da postanu ljudi i ene, sposobni zasnovati porodicu, utemeljenu na principima s kojim su odgajani dok su bili djeca. To su oni temelji i principi na kojima islam uspostavlja islamsko drutvo, dravu i jedinstven ummet sposoban da donese

sreu na oba svijeta. Dok iscrtava ivotnu koncepciju u razliitim podrujima -

duhovno-odgojnom, intelektualnom, kulturolokom, drutvenom, tjelesnom, politikom i ekonomskom - islam je u toj aktivnosti

nemogue zamisliti bez brige o djeci u vrhu prioriteta. 47

Dr. Ali Abd al-lf aliin Mahmiid Ova naa knjiga, OSNOVI ISLAMSKE PEDAGOGIJE

- Elementi islamskog pedagokog tretiranja farmativnog perioda djetinjstva i mladosti, u svim poglavljima i odjeljcima, kao primaran cilj ima istai tu injenicu, iznosei racionalne, logike i historijske dokaze, potkrijepljene navodima iz tradicijskih predanja crpljenih iz islamskih poruka sadranih u plemenitom Kur'anu, Poslanikovom, s.a.v.s., sunnetu i ivotopisu.

Islam uvjerava da brigu o djeci vodi i prije roenja, odnosno jo dok mladoenja bira buduu suprugu i majku svoje djece, kako smo naprijed napominjali. Istu brigu pokazuje i nakon roenja, kroz biranje lijepog imena, uvanje i njenost, a kasnije kroz osiguravanje uvjeta za ivot, obrazovanje i pruanje pomoi prilikom sklapanja braka, kad se to doeka. U ovom poglavlju to posebno elimo rasvijetliti navodima iz islamskih tradicijskih poruka.

Neophodno je naglasiti da mjesto djece u islamu proizlazi iz sri same vjere, i to kroz dva plana:

Prvo - Verbalnim oslovljavanjem (bitab) oeva, majki i rodbine, koje obavezuje tom brigom.

Drugo - Djeca su obuhvaena zakonskim odredbama, opim propisima i etikim normama koje im garantiraju brino uvanje, izdravanje, lijep odgoj, starateljstvo o osobi i materijalnim dobrima,

oporuivanje i nasljeivanje. Zakonske odredbe su islamski propisi koje nijedan musliman

ne moe kriti, niti biti, iega iz njih, poteen. Ako ita prekri, ili izostavi, obavezat e ga sudstvo ili drutvo. esto puta e i na ovom svijetu biti kanjen zbog zapostavljanja nekog propisa, a da ne govorimo o kazni na Buduem svijetu. Sve istaknuto je nesumnjiv dokaz da islamske zakonske odredbe vode rauna o djeci.

Oslovljivanje brigom o djeci u islamu, cjelokupnom je drutvu upueno jednako kao i roditeljima i rodbini. Upueno je i vriocima vlasti, po tome to se svi njime obavezuju, tako da nijedna islamska odredba nijednu muslimansku skupinu ni pojedinca ne poteuje dunosti prema djeci. Inae, otilo bi se u grijeenje pred Allahom, a sami izrazi muslimansko drutvo i islamska zakonska odredba bi znaili korake koji se kose sa stvarnou. 48

Osnovi islamske pedagogije Oslovljivanje brigom o djeci upuuje se i svim ustanovama u

drutvu, ma koju djelatnost obavljale, istiui im znaaj brige o djeci, zato to sve ustanove, bile one odgojne, kulturoloke, informativne ili neke druge, imaju neke veze s djecom, a njihovi ciljevi su, makar na neki nain, povezani s djecom. Osim toga, sama djeca su razlog proizvodnje za budunost, pa zato, to im se vie rauna posveuje, to e biti bolje po cjelokupno drutvo, zajedno sa svim njegovim ustanovama.

Oslovljavanje se tu ne zaustavlja, ve iri domet, da bi se usmjerilo ka svim zemljama islamskog svijeta. Dunost tih zemalja je da se, izmeu sebe, dogovaraju kako e najveu panju pruiti djeci. To praktino znai da, ako je neka islamska zemlja u stanju dobro tititi djecu i obezbijediti im dobre uvj~te, dunost joj je zatitu pruiti svakoj drugoj islamskoj zemlji, bila ona geografski blizu ili daleko, sve dok moe, zato to su muslimani jedan ummet-zajednica, u kojoj jedni drugima garantiraju ivot, ne samo materijalno ili verbalno ve i jedni druge uzimaju pod svoju trajnu zatitu.

Bratstvo, koje islam propisuje muslimanima, koje je primjenjivao Vjerovjesnik, s.a.v.s., odmah, nakon to je doao u Medinu i u njoj naao mir, na koje ukazuje i plemeniti ajet: Muslimani su samo braa, 20 sa sobom nosi prava, a obuhvaa i dunosti koje podstiu ideju dogovaranja meu svim muslimanskim zemljama u svakom vremenu.

Upravo je poimanje bratstva po vjeri proizvelo snagu islamskog ummeta u dogovaranju i uzajamnoj saradanji oko svih potreba, od kojih je briga o djeci najprea.

S tim saznanjem, nije teko shvatiti da je isticano oslovljavanje neophodno u uvanju djece, voenju rauna o njima i odreivanju njihovoga odgovarajueg mjesta, koje poinje od pojedinaca i stupnjevito raste, dok ne obuhvati cjelokupni ummet - zajednicu. To je, samo po sebi, snaan dokaz da islamska pobuda vjerovanja obavezuje pojedince, grupe, drutvo, njegove ustanove, dravu i cjelokupni islamski ummet brigom o djeci, njihovom odgajanju i dobrom pripremanju za ivot. 2 Kur'an, Al-f:lugurtit, 13.

49

Dr. Ali Abd a/-If aliin Mahmud Ovdje je poeljno istaknuti neupitnu injenicu da budunost

cjelokupnog ummeta potpuno ovisi od razine uspjeha s kojim ona brine o djeci i titi ih. Zavisno od toga koliku i kakvu brigu vodi o djeci, vodi i brigu o budunosti.

Iako situacija, u kojoj danas ivi islams