IZVEDBENI PLAN NASTAVE PLAN NASTAVE -RPOO1... · Web viewSantrock, J.W. 1999). Life-Span Development. Boston: McGraw Hill Collage. Oblici provođenja nastave Nastava se provodi putem

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

RPOO 11. GODINA – Rani i predškolski odgoj i obrazovanje - 2. semestarOdjel za izobrazbu učitelja i odgojiteljaSveučilište u Zadru


Franje Tuđmana 24iZadar

IZVEDBENI PLAN NASTAVE1 . G O D I N A – R A N I I P R E D Š KO L S K I O D G O J I O B R A Z OVA N J E - 1 . S E M E S TA R

Voditelj studijske grupe RPOO1: dr.sc. Donata Vidaković Samaržija ured 2, prizemlje termini mjesečnih sastanaka : 27.02.; 27.03.; 24.04.; 29.05. u 10 sati individualne konzultacije: srijeda 10:30-12:00 kontakti: [email protected], 023/345 – 002

Poštovane studentice i studenti,Na početku ste studiranja i sigurno imate brojna pitanja i nejasnoće. Stoga vam stojim na raspolaganju kao voditelj vaše studijske grupe. Planirano je da se voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje sa studentima radi informiranja o tekućim događajima. Osim grupnih sastanaka imate mogućnost individualnih konzultacija vezano za pitanja o studiranju, studijskom programu i odabiru izbornih kolegija. U ovom dokumentu naveden je slijedom kalendar nastavnih aktivnosti za akademsku godinu 2018/19, popis ureda i učionica, obavijest o vježbaonicama, raspored sati za tekući semestar i nastavni planovi pojedinih kolegija.

1

mailto:[email protected]


Srdačno,Donata Vidaković Samaržija

Kalendar nastavnih aktivnosti

1.10.2018. Ponedjeljak Početak akademske godine 2017./18.1.10.2018. Ponedjeljak Prijem studenata prve godine preddiplomskog

studija.2.10.2018 Utorak Početak nastave u zimskom semestru akad. godine 2017./18.8.10.2018. Ponedjeljak Dan neovisnosti i blagdan sv. Šime

1.11.2018. Četvrtak Blagdan Svih svetih – neradni dan24.11.2018. Subota Blagdan sv. Krševana – dan Grada Zadra –

neradni dan19.11.–23.11.2018.

Izvanredni ispitni rok10.12.-

14.12.2018Apsolventski ispitni rok

24.12.2018.-4.1.2019.

Božićni i novogodišnji blagdani

6.1.2019. Nedjelja Sv. tri kralja15.1.2019. Utorak Blagdan sv. Stošije – nenastavni dan25.1.2019. Petak Završetak nastave u zimskom semestru akad.

god 2017./18.28.1.-22.2.2019 Zimski ispitni rok18.2..-

22.2.2019..Prijave za redoviti rok za vezane kolegije

25.2.2019. ponedjeljak Početak nastave u ljetnom semestru akad. god 2017./18.18.3.-

22.3.2019.Apsolventski ispitni rok

18.3.-22.3.2019.

Redoviti ispitni rok za vezane kolegije25.3.2019. Ponedjeljak Dan sveučilišta

18.4.-22.4.2019.

Uskrsni blagdani23.4.-

29.4.2019.Izvanredni ispitni rok

23.4.-29.4.2019.

Redoviti ispitni rok za vezane kolegije1.5.2019. Srijeda Međunarodni praznik rada – neradni dan7.6.2019. Petak Završetak nastave u ljetnom semestru akad.

god. 2017./18.8.6.2019.10.6.-

12.7.2019.Ljetni ispitni rok

2


20.6. 2019. Četvrtak Tijelovo – neradni dan22.6.2019. Subota Dan antifašističke borbe – neradni dan25.6.2019. Utorak Dan državnosti – neradni dan

17.7.-31.8.2019.

Godišnji odmor nastavnika2.9.-30.9.2019. Jesenski ispitni rok

30.9.2019. Ponedjeljak Završetak akademske godine 2017./18. zimski semestar ljetni semestar

Uredi i učionice:

Br. prostori

jeVrsta

prostorijeSmještaj prostorije Djelatnici

Telefon

1 Ured nastavnika Prizemlje

Doc.dr.sc. Saša ŽivkovićKarmen Travirka Marčina,

prof.Doc.dr.sc. Marina Đira

345-001


Doc.dr.sc. Jelena AlićMr.sc. Predrag SaratlijaDr.sc. Donata Vidaković

Samaržija345-002


Izv.prof.dr.sc. Smiljana ZrilićDoc.dr.sc. Diana Nenadić

Bilan345-003345-004


Doc.dr.sc. Zorak ŠkodaDr.sc. Tomislav Košta

Josip Cindrić, prof.345-005

5 Ured nastavnika Prizemlje Prof.dr.sc. Mira Klarin

Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja345-007345-006


Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda

Mr.sc. Milena Radovan Burja345-008345-049

8 Ured nastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

Doc.dr.sc. Marija Musa 345-009

11 Tajništvo Prizemlje Emilija Matassi BotunacMartina Šestan 345-043

13 Ured pročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035

37 učionica Prizemlje / /35 Informatič Prizemlje / /

3


ki kabinet103 Učionica 1. kat / /

103B Ured nastavnika 1. kat

Snježana Habuš Rončević,prof. 345-033

104 Ured nastavnika 1. kat

Izv.prof.dr.sc. Ivica VigatoDoc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Dr.sc. Ante Delić345-032

105 Učionica 1. kat / /107 Učionica 1. kat / /109 Učionica 1. kat / /

114 Ured nastavnika 1. kat

Doc.dr.sc. Katarina IvonDoc.dr.sc. Slavica VrsaljkoMirela Dakić mag. educ.

philol.croat.345-047

Vježbaonice:

DV “Radost”objektimentori

4


Red predavanja

Šifrapredme

taIme i prezime

nastavnikaNaziv predmeta Ukupno sati

(semestralno) ECTS bodov

iPredavanja

Seminara

Vježbi

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:RPO11

2Ime naknadno Strani jezik II 15 0 30 3

RPO113

Doc. dr. sc. Slavica Vrsaljko

Hrvatski jezik II 30 15 0 5

RPO114

Izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato

Dijete i jezik 15 15 0 2

RPO115

Mr. sc. Predrag Saratlija

Kineziološka kultura II 0 0 30 1

RPO116

Izv. prof. dr. sc. Smiljana Zrilić

Obiteljska pedagogija 30 15 0 4

RPO117

Prof. dr. sc. Mira Klarin

Psihologija djetinjstva 30 15 0 4

RPO118

Doc. dr. sc. Diana Nenadić -Bilan

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i

30 15 0 4

5


obrazovanja IIRPO11

9Dr. sc. Tomislav Košta

Notno pismo 15 0 15 2

RPO120

Doc. dr. sc. Violeta Valjan Vukić

Stručna praksa I 0 0 30 2

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.

B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:RPO12

1Doc. dr. sc. Diana Nenadić-Bilan

Obitelj u riziku 15 0 15 3

RPO122

Karmen Travirka Marčina, prof. Vizualna pismenost 15 0 15 3

RPO123

Doc. dr. sc. Tamara Kisovar Ivanda

Baština i predškolsko dijete

15 0 15 3

Bilješka: Studenti upisuju, slušaju i polažu izborni/e predmet/e s matičnog Odjela ili s drugih odjela. Ukupan broj ECTS bodova za izborne predmete mora iznositi najmanje 3 ECTS boda.C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH PREDDIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH

STUDIJA, INTEGRIRANOG PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA, CENTRA „STJEPAN MATIČEVIĆ“, CENTRA ZA STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT**:Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s drugih studija kojim/a se stječe

najmanje .......... boda/ova.Student/ica pod A), B) i C) mora upisati, slušati i polagati predmete kojim/a se stječe

najmanje 30 bodova***D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIHSVEUČILIŠNIH STUDIJA, INTEGRIRANIH I STRUČNIH STUDIJA ****:RPO12

1Doc. dr. sc. Diana Nenadić-Bilan

Obitelj u riziku 15 0 15 3

RPO122

Karmen Travirka Marčina, prof.

Vizualna pismenost 15 0 15 3

RPO123

Doc. dr. sc. Tamara Kisovar Ivanda

Baština i predškolsko dijete

15 0 15 3

Bilješka: Šifra se ne upisuje u indeks.Predmeti se upisuju u Upisni list po redu predavanja kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, prvo svi obvezni (temeljni) predmeti, zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog studija i na kraju određeni broj izbornih predmeta s drugih studija.* Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota.

6


** Izborni predmeti s drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce drugih odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota.*** Studenti/ce jednopredmetnih studija upisuju najmanje 30 bodova semestralno.**** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce ovoga odjela ili putem studomata, na temelju odobrenih kvota.

Raspored satiSat Predavač Kolegij DVORAN

A

7


PONEDJELJAK

10,00-11,30 Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II (P)

105

11,30-12,30 Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II (S)

105

13,00-14,30 Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan Obitelj u riziku (IZBORNI) 105

14,30-16,00 Karmen Travirka Marčina, prof.

Vizualna pismenost (IZBORNI) 109

UTORAK8,00-9,30 Doc.dr.sc. Slavica

VrsaljkoHrvatski jezik II (P) 109

9,30-10,30 Doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko

Hrvatski jezik II (S) 109

11,00-12,30 Prof. dr.sc. Mira Klarin Psihologija djetinjstva (P) 105

12,30-13,30 Prof. dr.sc. Mira Klarin Psihologija djetinjstva (S) 105

SRIJEDA8,00-9,30 Prof. dr. sc. Smiljana

Zrilić Obiteljska pedagogija (P) 103

9,30-10,30 Prof. dr. sc. Smiljana Zrilić Obiteljska pedagogija (S) 103

12,00-13,00 Mr.sc. Predrag Saratlija

Kineziološka kultura II S.C. Višnjik

ČETVRTAK12,30-14,00 Izv. prof. dr. sc.

Ivica Vigato Dijete i jezik 105

14,30-16,00 Dr.sc. Tomislav Košta

Notno pismo 103

16,00-17,30 Doc.dr.sc. Tamara Baština i predškolsko 37

8


Kisovar Ivanda dijete (IZBORNI)

PETAK9,00-11,00 Doc. dr.sc. Violeta

Valjan VukićSTRUČNA PRAKSA I vježbaonica

11,00-13,30 Ime naknadno Strani jezik II 103Nastavni plan kolegija

Naziv studija Sveučilišni preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Naziv kolegija HRVATSKI JEZIK 2.Status kolegija obvezni

Godina 1 Semestar 2

ECTS bodovi 5Nastavnik Doc.dr.sc Slavica Vrsaljko

e-mail [email protected] konzultacija Utorkom od 13 do 14 sati i četvrtkom od 9 do 10

Suradnik / asistent /e-mail /vrijeme konzultacija /

Mjesto izvođenja nastave učionica

Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V 2+1+0

Način provjere znanja i polaganja ispita Vrednuje se uspješno napisan seminarski rad, kolokviji te pismeni i usmeni ispit.

Početak nastave Završetak nastaveKolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Po dogovoru Po dogovoru

Ispitni rokovi1. termin 2. termin 3. termin 4. termin10. lipnja

2019. 27. lipnja 2019. 3. rujna 2019. 17. rujna 2019.

Ishodi učenja Student će razumjeti i primijeniti temeljna znanja iz područja pravopisa, pravogovora, sintakse i leksikologije hrvatskoga standardnog jezika.

Steći će kompetentnost gramatičke analize teksta, sudjelovanja u različitim komunikacijskim situacijama sa sposobnošću uočavanja kršenja standardnojezičnih norma u govoru i pismu.

Koristit će temeljne normativne priručnike iz hrvatskoga jezika. Jasnom i argumentiranom komunikacijom na materinskom jeziku razvit će sklonost za timski rad, interakciju i suradnju.

Razumjet će načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost njegova tjelesnog, kognitivnog i

9


socijalnog razvoja. U svoju profesiju će uključiti kreativnu dimenziju te samostalno primijeniti načela integriranog kurikuluma u povezivanju jezično-komunikacijskog s drugim razvojnim područjima.

Promicat će potrebu cjeloživotnog učenja i brigu o kvaliteti rada.Preduvjeti za upis Položen kolegij Hrvatski jezik 1.

Sadržaj kolegija

Sintaksa. Rečenica i njezino gramatičko, obavijesno i sadržajno ustrojstvo. Gramatičke veze među članovima sintagme. Članovi rečeničnoga ustrojstva. Vrste rečenica prema sastavu. Red riječi. Semantika - značenje, pojam i smisao. Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica. Značenje riječi. Tipovi značenja – monosemija i polisemija, sinonimija, antonimija, homonimija; metafora i metonimija. Leksičko raslojavanje (vremensko, područno, funkcionalno i individualno). Termin – terminologija. Frazem – frazeologija. Onomastika. Osnove teorije standardnoga jezika – jezični i izvanjezični utjecaji. Lingvistički, sociolingvistički, psiholingvistički, etnolingvistički .Jezična kultura. Pisani i govorni žanrovi

Obvezna literatura

Babić, Stjepan; Finka, Božidar; Moguš Milan. 2000. Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga (i novija izdanja).

Barić, Eugenija i drugi. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.

Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2005. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naknada.

Jozić i ostali. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

- Novija izdanja gimnazijskih udžbenika iz jezika za treći i četvrti razred bilo kojeg autora.

Dopunska literaturaAlerić, Marko; Gazdić-Alerić, Tamara. 2013. Hrvatski u uporabi. Zagreb: Profil.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

Uvjeti za dobivanje potpisa Redovito pohađanje i sudjelovanje na nastavi.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vjež

10


bi/ispitaNačin formiranja konačne ocjene

Nakon uspješno položenih kolokvija, pismenog i usmenog ispita te izvršenih ostalih obveza formira se konačna ocjena

NapomenaNastavne teme-predavanja

Red. br. Datum Naslov Literatura

1.Sintaksa. Rečenica i njezino gramatičko, obavijesno

i sadržajno ustrojstvo. Gramatičke veze među članovima sintagme.

Literatura s popisa

2. Članovi rečeničnoga ustrojstva. /3. Vrste rečenica prema sastavu. /4. Red riječi. Značajke sintaktičke norme

5. Semantika - značenje, pojam i smisao. /

6. PRVI KOLOKVIJ

7. Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica Literatura s popisa

8.Značenje riječi. Tipovi značenja – monosemija i polisemija, sinonimija, antonimija, homonimija;

metafora i metonimija.

9. Leksičko raslojavanje (vremensko, područno, funkcionalno i individualno).

10. Termin – terminologija. Frazem – frazeologija. Onomastika.

11.

Osnove teorije standardnoga jezika – jezični i izvanjezični utjecaji. Lingvistički, sociolingvistički, psiholingvistički, etnolingvistički .

12. Jezična kultura.13. Pisani i govorni žanrovi14. DRUGI KOLOKVIJ15. Analiza kolokvija

SeminariRed. br. Datum Naslov Literatura

1. Uvod u sintaksu Literatura s popisa

2.Članjivost rečenice. Prepoznavanje članova

rečeničnog ustrojstva (na predlošku tekstova dječje književnosti)

3. Prepoznavanje vrsta rečenica prema sastavu (na primjerima tekstova dječje književnosti)

4. Samostalna vježba slaganja riječi u rečenicama

11


5. Vježbe značenja6. PRVI KOLOKVIJ7. Uvod u leksikološku terminologiju8. Vježbe značenja riječi

9.Leksičko raslojavanje na konkretnim primjerima (npr. funkcionalno – primjeri tekstova pojedinih

funkcionalnih stilova standardnog jezika)10. Primjeri frazema iz svakodnevne komunikacije11. Konkretni primjeri jezičnih i izvanjezičnih utjecaja12. Jezična kultura u svakodnevnoj komunikaciji13. Primjeri pisanih i govorenih žanrova14. DRUGI KOLOKVIJ15. Analiza kolokvija

12


Studij Studij za odgojitelje

Naziv kolegija Dijete i jezikMetodičke osnove razvijanja jezičnih sposobnosti predškolske djece

Status kolegija

Godina Semestar

ECTS

Nastavnici i/ili suradnici

Izv. prof.. dr. sc. Ivica Vigato

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: razumjeti procese usvajanja djetetova jezika kako bi stvorili uvjete za razvoj komunikacijskih sposobnosti predškolske djece na razini svih priopćajnih idioma materinskog jezika; prepoznati osnovne jezične osobitosti svih hrvatskih narječja kako bi kroz cjeloživotno obrazovanje mogli produbiti dijalektološko znanje zavičajnog idioma kraja gdje se vrtić nalazi; kontrastivno pristupiti različitim jezičnim sustavima kojima se dijete koristi; prema jezičnim osobitostima zavičajnoga idioma planirati obrazovne sadržaje; pozitivno se odnositi prema zavičajnom idiomu uvažavajući njihove osobitosti i pridonositi čuvanju jezične zavičajne baštine; prepoznati i njegovati djetetovu kreativnu uporabu jezika i razlikovati je od dijalektalnih pogrešaka; individualno pristupiti djeci s poteškoćama u govoru.

Preduvjeti za upis

nema

Sadržaj Jezik, govor, mišljenje, teorije o usvajanju jezika, procesi usvajanja materinjskog jezika, nejezični sustav govora, mjesni govor, interdijalekt, standardni jezik, hrvatska narječja, komunikacijska kompetencija i priopćajni idiom hrvatskoga jezika, dvijezičnost i odgojiteljevo poznavanje zavičajnog govora, planiranjje obrazovnih sadržaja koji uključuju zavičajni

13


idiom

Ispitnaliteratura

Mirjana Prebek-Vilke (1991)Vaše dijete i jezik, Zagreb: Školska knjiga.

Pavličević Franić (2005) Komunikacijom do gramatike, Zagreb: Alfa.

Pavličević Franić, Jezik i nejezični sustav govora, Jezik, 55 (2008/2) str. 41-53.

Zrinka Jelaska (2005 ) Hrvatski kao drugi i strani jezik, zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Dopunska literatura

Ivo Škarić (1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: Školska knjiga – SN Liber.

Dubravko Škijan (1987) Pogled u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga.

Teodora Vigato i Ivica Vigato (2010) Zavičajni govor i dramska igra. Školski vjesnik, vol. 62., br. 1, str. 85-100.

Pavličević, Franić, Paralelni jezični kodovi, Napredak, 148 (2007/23) str. 157-172.

Oblici provođenja nastave

predavanje, vježbe, radionice

Način provjere znanja i polaganja ispita

praktični rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Jezik poduke hrvatski

Način praćenja kvalitete

standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitat će se stavovi studenata o kvaliteti nastave

Pokazatelj kvalitete pratit će se i uspješnost na ispitu

IZVEDBENI PROGRAM(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

PREDAVANJA TERMIN Četvrtkom u 12,30Prostorija 103Konzultacije Ponedjeljkom : 11 -12

SEMINAR TERMIN Četvrtkom u 13,15Prostorija 105Konzultacije

14


VJEŽBE TERMINProstorijaKonzultacije

PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŽAJ

III. 1. Jezik- govor – mišljenjeIII. 2. Teorije o usvajanju jezikaIII. 3. Proces usvajanja materinjskog jezika: razvoj glasovnog sustavaIII. 4. Proces usvajanja materinjskog jezika: razvoj jezičnih oblika

III. 5. Proces usvajanja materinjskog jezika: usvajanje značenja jezičnih elemenata

IV. 6. Nejezični sustav govora

IV. 7. Mjesni govor, interdijalekt, standardni jezikIV. 8. Hrvatska narječja

V. 9. Komunikacijska kompetencija i priopćajni idiomi hrvatskoga jezika

V. 10. Dvojezičnost predškolske djece (vertikalni i horizontalni bilingvizam)

V. 11. Odnos zavičajnog idioma i standardnog jezika u predškolskim ustanovama

V. 12. Odgojiteljevo poznavanje zavičajnog idioma kao preduvjet razvijanja komunikacijskih sposobnosti predškolske djece

VI. 13. Zavičajni idiom i planiranje obrazovnih sadržaja

VI. 14.Dramska igra kao sredstvo upoznavanja zavičajnog idioma

polaznika predškolskih ustanova

Seminar


III. 1. Osnovni procesi usvajanja jezika

15


III. 2. Suvremene teorije o usvajanju jezika (Piaget, Vygotsky, Skinner, Chomsky).

III. 3. Kognitivne razvojne teorijeIII. 4. Nejezični sustavi III. 5. Ranijezična tvorba (dječji neologizam)IV. 6. Dječja uporaba usklika mjesto punoznačnih riječiIV. 7. Brojalioce i razbrajalice u dječjoj poeziji

IV. 8. Odnos zavičajnog idioma i standardnog jezika u predškolskim ustanovama

V. 9. Hrvatska narječja

V. 10. Osobitost štokavskoga interdijalekta zadarskoga poručja

V. 11. Osobitost čakavskoga inetrdijalekta zadarskoga područja

V. 12. Najčešće dijalektalne pogreške kod djece zu zadarskim predškolskim ustanovama

VI. 13. Planiranje obrazovnih sadržajaVI. 14. Raščlamba rezultata kolokvija

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA1. Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju

na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. 2. Dužni su napisati i prezentirati seminarski rad.3. Dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. 4. Studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispiti.5. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni ispit. Pismeni

dio ispita je eliminacijski, tj, ako student nije položio pismeni dio, ne izlazi na usmeni dio

16


Naziv kolegija Kineziološka kultura II

ECTS 1


Mr.sc. Predrag Saratlija

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

-razviti kritički i stvaralački odnos prema kineziološkoj znanosti i odgojno-obrazovnom području tjelesne i zdravstvene kulture; -razvijati sposobnosti analize i sinteze primjene kinezioloških operatora-razvijati interese i osjećaje za angažirano i kreativno izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnih, izvanškolskih i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada -razlikovati, opisati i realizirati sat tjelesne i zdravstvene kulture i njegove pojedine dijelove; -definirati i prenijeti motoričke informacije; -opisati i analizirati metodičke postupke i metodičke organizacijske oblike rada: -razlikovati i opisati doziranje i distribuciju opterećenja na satu tjelesne i zdravstvene kulture;

Preduvjeti za upis Nema

Ispitnaliteratura

1.Bovverman, W.J., Freeman, W.H. i V. Gambeta (1999): Atletika, Gopal, Zagreb,2. Despot, N. (1960): Atletika u školama, Zagreb3.Milanović, D. i suradnici (1986): Atletika - znanstvene osnove, Zagreb

Dopunska literatura

17



Vježbe


Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave

Jezik poduke Hrvatski

Naziv kolegija OBITELJSKA PEDAGOGIJA

ECTS


Prof.dr.sc. SMILJANA ZRILIĆ


Razumjeti psihodinamike odnosa medu članovima obitelji i njezin utjecaj na odgoj;

Prepoznati i utvrditi uzroke odgojnih problema u obitelji te djelovanje u skladu s kompetencijama odgojitelja na njihovu uklanjanju.

Kvalitetno i učinkovito surađivati s roditeljima. Prepoznati zlostavljano, zapušteno i zanemareno dijete. Znati reagirati i postupiti kada se primijeti zlostavljanje. Razumijevanje strukture suvremene obitelji kao

pretpostavke za njenu odgojnu funkciju. Definirati, elaborirati, interpretirati i usporediti različita

teorijska gledišta kojima se tumače posebnosti odgojnog djelovanja u suvremenoj obitelji.

Znati zakonski okvir.Preduvjeti za upis

Ispitna 1. Ljubetić, M. (2007): Biti kompetentan roditelj. Mali

18


literatura profesor, Zagreb.2. Previšić, V. (2003): Obitelj kao odgojno-socijalna

zajednica: U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (191-204).

3. Rosić, V. (1998): Obiteljska pedagogija. Sveučiliše u Rijeci

4. Rosić, V. , Zloković, J. (2002): Prilozi obiteljskoj pedagogiji

Dopunska literatura

Ajduković, M. (1990): Stil odgoja u obitelji kao faktor delikventnog ponašanja djece. Zagreb: Primijenjena psihologija, br. 11(1)., (str. 47-54)

Ajduković, M. (ur), (2001): Nasilje nad djecom u obitelji. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Ajduković, M. (2001: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Ajduković, M. (2001) : Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb.

Ajduković, M. (2003.): Nasilje u obitelji. U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, (str. 239-274).

Buljan – Flander Gordana, Karlović Ana: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.

Buljan-Flander, G.; Bilić, V. i Znaor, M. (2003.): Nastavnikova uloga u prepoznavanju zlostavljanog i zanemarenog djeteta. U: Vrgoč, H. (ur.): Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zbornik radova Sabora pedagoga hrvatske. Zagreb: HPKZ (str. 594-600).

Dulčić, A. (2001): Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb.

Hrabar, D. (2001): Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb.

Juul Jesper: Vaše kompetentno dijete, Naklada Pelago, Tisak Gipa, Zagreb, 2006.

Killen, K. (2001): Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb.

Klarin Mira: Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap, Sveučilište u Zadru, 2006.

Maleš, D. (1999.): Uloga majke i oca u odgoju djeteta. U: Čikeš, J. (ur.): Obitelj u suvremenom društvu. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži

19


(str. 105-111) Pečnik, N (2001).: Teorijski pristupi objašnjenju

zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb.

Raboteg-Šarić, Z., Sakoman, S., Brajša-Žganec, A. (2002): Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Zagreb, Društvena istraživanja 11, 2-3, (239-263).

Rosić Vladimir: Odgoj, obitelj, škola, Žagar d.o.o., Rijeka, 2005.

Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., broj 1. Zagreb, (str. 125-138).

Zrilić, S. (2006): Roditeljski stil odgoja i rizično ponašanje u školi.. Zrno, br. 73-74 (99-100), časopis za obitelj , vrtić i školu. Zagreb. (str. 42-44).

Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001.

Ajduković M.: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Ajduković Marina: Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Buljan – Flander, G. Karlović, A.: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.

Dulčić, A.: Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Hrabar, D.: Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Killen, K.: Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 2001.

Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001.

Obiteljski zakon NN 103/15 - na snazi od 01.11.2015.Konvencija o pravima djeteta

Kovačević, A., Petric, P. (2007). Uloga oca u prosocijalnom ponašanju djece. Partnerstvo s roditeljima. Zbornik radova Mirisi djetinjstva. 13. dani predškolskog odgoja Županije Splitsko- dalmatinske. Omiš.

Maleš, D. (2003). Afirmacija roditeljstva.U: Nacionalna obiteljska politika, Državni zavod za zaštitu obitelji, Zagreb, 275 -302.

20


Buljan,G. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete?, Ljevak, Zagreb

Raboteg-Šarić, Z. ,Sakoman,S., Brajša-Žganec,A.(2002). Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Društveno istraživanje (58-59), 239-263.

Biti roditelj (2003). Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži,Zagreb

Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., Zagreb, 2(1): 125-138.

Zrilić, S. (2005): Obiteljske determinante školskog neuspjeha učenika. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar: 85-102.

Zrilić, S. (2007): Analiza školskih izostanaka s obzirom na bračni status roditelja. Magistra Jadertina. Zadar: 31-42.



Jezik poduke

PREDAVANJA


1.Teorijske pretpostavke suvremene obiteljske pedagogije kao pedagoške discipline.Cilj, zadaci i predmet proučavanja obiteljske pedagogije;određenje mjesta u sustavu pedagoških disciplina i njen odnos prema drugim znanostima.

2.Posebnosti istraživanja u području obiteljske pedagogije - od kvantitativnog ka kvalitativnim istraživanjima.Obitelj kao društvena skupina.

3.Kraći povijesni pregled razvoja:od porodice do suvremene obitelji.Osnovne sociološke kategorije obitelji: pojam srodstva, obiteljske strukture, odnosi u obitelji te obiteljske funkcije

4.Pedagoške implikacije promjena u suvremenoj obitelji u kontekstu aktualnih društvenih promjena.Obitelj kao odgojna zajednica.

21


5.Obitelj kao odgojna zajednica (pojam obitelji, zadaće obitelji, temeljni uvjeti obiteljskog odgoja, struktura i neke funkcije obitelji)

6. Tradicionalne i suvremene obiteljiFunkcionalne i disfunkcionalne obitelji

7. Stilovi odgoja roditeljaUloga oca i majke u odgoju djeteta

8. Ozračje u obitelji kao preduvjet uspješnog odgojnog djelovanjaObitelj i odgojna komunikacija

9. Utjecaj roditelja na socijalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta

10. Obitelj i škola – partneri odgoja, Oblici suradnje s roditeljima11. Obiteljski zakon, Konvencija o pravima djeteta12. Oblici nasilja na djecom, zapuštena djeca, preventivni programi

i pomoć zapuštenoj i zlostavljanoj djeci,13. Roditelji konzumenti alkohola i droga, utjecaj na dijete.14. Oblici nasilja nad ženama.

Primarna, sekundarna i tercijalna prevencija nasilja nad nad ženama

15. KOLOKVIJ

Seminar


22


Vježbe


23


UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA

Naziv kolegija

Psihologija djetinjstva

ECTS 4


Prof.dr.sc. Mira Klarin

Ishodi učenja - Nabrojati i opisati osnovne pojmove iz Psihologije djetinjstva.

- Nabrojati zakonitosti razvoja.

- Prepoznati i izreći razvojne promjene na tjelesnom, motoričkom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu tijekom djetinjstvu.

- Identificirati, razlikovati, usporediti i objasniti razvojne promjene u različitim aspektima razvoja.

- Protumačiti i povezati promjene koje se događaju u različitim aspektima razvoja tijekom djetinjstva.

- Identificirati i procijeniti različite razvojne promjene u različitim razvojnim razdobljima i u različitim aspektima razvoja tijekom djetinjstva.

Povezati i predvidjeti razvojne promjene i ishode.Preduvjeti za upis

Položen kolegij Uvod u razvojnu psihologiju

Ispitna Vasta, R. i suradnici (2001): Dječja psihologija. Jastrebarsko:

24


literatura Naklada Slap. (odabrana područja)Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana područja)

Dopunska literatura

Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.Bukatko,D., Daehler, M.W. (2001). Child development. New York: Houghton Mifflin Company.Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Naklada Slap.Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. Boston: McGraw Hill Collage.


Nastava se provodi putem predavanja, seminara te rasprava na zadanu temu.


Provjera znanja provodi se putem pismenog i na zahtjev usmenog ispita. Tijekom semestra provode se dva kolokvija i/ili na kraju semestra 4 ispitna roka. Također, udio u konačnoj ocjeni čini seminar kojega studenti realiziraju u manjim skupinama.


SADRŽAJ PREDAVANJA

Uvod u kolegij, sadržaj, ciljevi

Prenatalni razvojni period

Teratologija

Razvoj osjeta i percepcije

Razvoj pažnje kod djece

25


Razvoj pamćenja kod djece

Razvoj govora kod djece

Socioemocionalni razvoj djeteta

Temperament

Privrženost i teorija privrženosti

Uloga roditelja u razvoju

Uloga vršnjaka u razvoju

Uloga odgajatelja/nastavnika u razvoju

Slika o sebi - Selmanov model razvoja

Teorijski pristupi o razvoju slike o sebi

Samoregulacija, znanje o sebi, samovrednovanje

TEME ZA SEMINAR

Roditeljstvo i razvoj

Uloga oca u razvoju

Razvoj samopoimanja

26


Vršnjački odnosi i razvoj

Razvoj radnih uloga

Emocije i njihov razvoj

Inteligencija i školsko postignuće

Uloga odgojiteljice u razvoju

Privrženost kroz životni vijek

Problemi u ponašanju kod djece

Motivacija i učenje

Darovitost

Metode učenja kod djece

Samoregulacija ponašanja

Naziv kolegija Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II

ECTS 4


Doc.dr.sc. Diana Nenadić-Bilan


Prepoznati primjenu različitih pristupa u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju s obzirom na posebnosti odgojnog konteksta: obitelj – predškolska ustanova.

Razviti kritičko promišljanje aktualnih dosega teorije i prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i na toj osnovi razvojno djelovanje.

Stvarati osobne teorije u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te izgradnja refleksivne prakse.

Definirati i objasniti igre, učenja i obrazovanja u ranom djetinjstvu te ih interpretirati u odgojno-obrazovnom kontekstu.

27


Razviti sposobnosti kreiranja razvojno optimalnog institucionalnog konteksta u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju djetinjstvu.

Demonstrirati tehnike i metode izrade predložaka za dizajniranje suvremenih kurikuluma.

Preduvjeti za upis

Nema.

Ispitnaliteratura

- Šagud, M. ( 2002 ). Odgajatelj u dječjoj igri. Zagreb: Školske novine (odabrana poglavlja)

- Maleš, D. (ur.) (2011). Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet (odabrana poglavlja)-Šagud, M.(2006).Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Visoka učiteljska škola u Petrinji, Petrinja.

- Duran, M. ( 2001 ). Dijete i igra. Jastrebarsko:Slap. (odabrana poglavlja)

- Nenadić-Bilan, D. ( 2000 ). Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u predškolskom odgoju. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 2/2000.,Zagreb,119-127 .

Dopunska literatura

- Woolfson C.R. (2004). Razumjevanje i poticanje razvoja vašeg djeteta.Educa. Zagreb

- Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor.(odabrana poglavlja)

- Duran, M. ( 2003 ). Simbolička igra i stvaralaštvo. Jastrebarsko:Slap. (odabrana poglavlja)

- Bredekamp, S. ( 1996 ). Kako odgajati djecu: Odgojno primjerena praksa za djecu od rođenja do osme godine. Zagreb: Educa. -Sullo, R. ( 1995 ): Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea.

- Nenadić-Bilan,D. (2002), Mogućnosti procjene igre djeteta, Zbornik Mirisi djetinjstva - 9.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str. 19-23 .

- Nenadić-Bilan, D. (2003). Igra u mješovitoj skupini djece, Zbornik radova Stručnog odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, sv. 3., Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 105-113.

Oblici provođenja

Predavanja i seminari.

28


nastave


Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad.

Jezik poduke Hrvatski.

PREDAVANJA


25.2.10-11,3

0- Temeljne odrednice predškolskog kurikuluma ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja- humanističko-razvojni pristup i sukonstrukcija kurikuluma.

4.3. - Orijentacijsko planiranje i programiranje djelatnosti.11..3. - Teorijski pristupu fenomenu dječje igre. Klasifikacija

dječje igre.18.3. - Komponente dječje igre.25.3. - Uloga odgojitelja u dječjoj igri.1.4. - Kolokvij 8.4. - Funkcija simboličke igre.15.4. - Materijalno-prostorna dimenzija u organizaciji dječje igre.29.4. - Obitelj i institucionalni rani i predškolski odgoj i

obrazovanje.6.5. - Partnerstvo obitelji i ustanove za rani i predšk.odgoj i

obrazovanje.13.5. - Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u ranom i predšk.odgoju

i obrazovanju.20.5. - Različite suvremene uloge odgojitelja.27.5. - Odgojitelj kao refleksivni praktičar.3.6. - Kolokvij

-

SEMINAR


25.2. 11,30-

12,3

- Karakteristike humanističke koncepcije

29


0

4.3. - Orijentacijski, tjedni i dnevni plan rada11..3. - Primjeri simboličkih i funkcionalnih igara te igara s

pravilima.18.3. - Analiza dječje igre.25.3. - Prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja odraslih u dječjoj

igri.1.4. - Kolokvij 8.4. - Edukacijska dobrobit igre.15.4. - Igra i igračka.29.4. - Suvremena obitelj kao odgojni čimbenik.6.5. - Oblici partnerstva obitelji i predšk.ustanove.13.5. - Kompetencije odgojitelja.20.5. - Cjeloživotno obrazovanje odgojitelja.27.5. - Timski rad odgojitelja.3.6. - Kolokvij

-


Redovita nazočnost predavanjima, aktivno sudjelovanje na seminarima, provedba istraživačkog zadatka.

Naziv kolegija

Notno pismo

ECTS 2

30



Dr. sc. Tomislav Košta

Ishodi učenja Primijeniti praktična znanja i vještine u realizaciji glazbenih aktivnosti (pjevanje, sviranje, slušanje glazbe i glazbeno stvaralaštvo)

Protumačiti osnove glazbenog pisma, Protumačiti osnove glazbene teorije, Razvijati sposobnost čitanja i analiziranja notnog

materijala, Razvijati sposobnost prepoznavanja i reproduciranja

glazbenih sadržaja, Razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada.

Preduvjeti za upis

Nema

Ispitnaliteratura

T. Petrović (2010): Osnove teorije glazbeZavrški J. (1979): Teorija glazbeNjirić N. (1994): Pjevanka – priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb.

Dopunska literatura


Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.


Usmeni i pismeni

Jezik poduke Hrvatski i engleskiSADRŽAJ

Sastavnice glazbenog jezika (melodija, harmonija, ritam, boja, slog)

Karakteristike tona

31


Notno crtovlje, ključevi, pauze. Note u crtvolju i njihovi nazivi Glazbena abeceda i solmiizacija Ritam i mjera Barok Durske i molske ljestvice Intervali Akordi (kvintakord i njegovi obrati)

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITAStudenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i usmeni ispit

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).

32


Naziv kolegija Stručna praksa I

ECTS 2 ECTS


Doc. dr. sc. Violeta Valjan Vukić

Ishodi učenja razviti sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje

vlastitoga rada; posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih

ideja i za prilagodljivost na nove situacije; vrednovati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom

odgoju i obrazovanju; opravdati stalnu brigu o kvaliteti; procijeniti djetetove aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavke

konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njihove razvojne i odgojno – obrazovne potrebe

Preduvjeti za upis

Nema.

Ispitnaliteratura

Szanton Stokes, E. (2000) Kurikulum za jaslice: razvojno-primjereni program za djecu od rođenja do 3 godine: priručnik br. 2 / Zagreb: Udruga roditelja "Korak po korak" za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji, Zagreb: Grafa.

Hansen, K. A.; Kaufman, R. K.; Walsh, K. B.(2004) Kurikulum za vrtiće. Zagreb: Pučko otvoreno učilište korak po korak.

Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum. Zagreb: Mali profesor.

Dopunska literatura

Duran, M. (2004). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko.

Oblici provođenja nastave Praktični rad u vježbaonici.

Način provjere Rad studenta na kolegiju Stručna praksa V vrednovati će se

33


znanja i polaganja ispita

na temelju sljedećih kriterija: redovitog pohađanja prakse, praktičnog rada u vježbaonici, te pisanja dnevnika stručne prakse.


Vježbe


1. 2 Program dječjeg vrtića/jaslica.

2. 2 Plan i program za odgojnu skupinu.

3. 2 Dokumentacija odgojitelja.

4. 2 Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica – unutarnji prostor

5. 2 Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica – vanjski prostor

6. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti – dolazak u vrtić

7. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti

8. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti

9. 2 Suradnja vrtića/jaslica s roditeljima – planiranje, vrste, načini ostvarivanja

10. 2 Suradnja vrtića/jaslica s lokalnom zajednicom - planiranje, vrste, načini ostvarivanja

11. 2 Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice



14. 2 Analiza dječje igre

34


15. 2 Dnevnik prakseUVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA

Student stručnu praksu ostvaruje u predškolskoj ustanovi gdje mu se dodjeljuje mentor /odgojitelj. Obveze studenata su redovno pohađanje vježbi (stručne prakse). O realiziranoj stručnoj praksi student vodi dnevnik stručne prakse u koji bilježi realizirani sadržaj predviđen programom kolegija.

Naziv kolegija Obitelj u riziku

ECTS 3


Doc.dr.sc. Diana Nenadić-Bilan


- Identificirati i objasniti rizikeu obiteljskom kontekstu.- Vrednovati profesionalno , odgovorno i etičko ponašanje.- Razviti otvorenost novim problemima te sposobnost

njihovog rješavanja. - Klasificirati i interpretirati znanstveno utvrđene

karakteristike obitelji u riziku.- Prepoznati i objasniti rizične i zaštitne čimbenike na

osobnoj, obiteljskoj i društvenoj razini. - Procjenjivati i određivati primjerene metode i sadržaje

postupanja na razini primarne prevencije.

Preduvjeti za upis

Nema.

Ispitnaliteratura

- Bilić,V., Zloković,J. (2004). Fenomen maltretiranja djece: prepoznavanje i oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Ljevak.

- Zloković, J. (2000). Prinos istraživanju profila rizične obitelji. Zagreb: Previšić, V. (ur.), Napredak, HPKZ, br.1, (141), str. 35-42.

- Zloković, J., Nenadić-Bilan, D. (2009). Primarna prevencija ovisnosti djece – uloga roditelja, odgajatelja i socijalne okoline tijekom (pred)školskog perioda. Iskanja, 27,35-48.

- Hrabar,D.(2001).Zanemarivanje i zlostavljanje djece u

35


obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, 3,1-2,21-31.- Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima -

Obiteljska tajna?. Rijeka: Zambelli.

Dopunska literatura

- Bašić, J. (2009). Teorije prevencije. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)

- Forward, S., Buck, C. (2002). Otrovni roditelji. BIOS - Društvo roditelja. Zagreb: Hrvatska udruga za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, Biblioteka ANIMA.

- Karlović, A., Buljan-Flander, G., Vranić, A. (2001). Validacija Upitnika o zlostavljanju u djetinstvu. Suvremena psihologija, Vol. 4, br. 1-2.


Predavanja i seminari.


Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad.

Jezik poduke Hrvatski.

PREDAVANJA


25.2.13-13,4

5

- Obitelji u riziku i vrste rizika. Uzroci i posljedice rizika.

4.3. - Egzistencijalni problemi. Bolesti i izloženost stresovima.11..3. - Konzumenti alkohola i droga. 18.3. - Neprimjereno postupanje roditelja.25.3. - Nasilje u obitelji.1.4. - Kolokvij 8.4. - Interakcija različitih oblika nasilja15.4. - Prepoznavanje obitelji u riziku29.4. - Teorijsko-metodološko utemeljenje prevencije.

36


6.5. - Suvremeni modeli prevencije (odgojnoobrazovni, integrativni, ekološki, socijalni, razvojni i dr.).

13.5. - Primarna prevencija i odgojno-obrazovni modeli. Metode, tehnike i faze izrade preventivnih programa.

20.5. - Obitelj i preventivni programi.27.5. - Uspostavljanje mreže prevencije.3.6. - Kolokvij

SEMINAR


25.2.13,45-

14,30

- Vježba „Stablo rizika“

4.3. - Hospitalizacija djece.

11..3. - Tjelesno zlostavljanje djece.

18.3. - Psihološko zlostavljanje djece. 25.3. - Spolno zlostavljanje djece.1.4. - Kolokvij 8.4. - Pedagoško zanemarivanje djece.15.4. - Rizični čimbenici. 29.4. - Zaštitni čimbenici.6.5. - Koncept otpornosti.13.5. - Partnerstvo obitelji i odgojno-obrazovne ustanove u

prevenciji.20.5. - Partnerstvo s lokalnom zajednicom.27.5. - Analiza slučaja.3.6. - Kolokvij

-

37



Redovita nazočnost predavanjima, aktivno sudjelovanje na seminarima, provedba istraživačkog zadatka.

Naziv kolegija VIZUALNA Pismenost

ECTS 3


Karmen Travirka Marčina, prof.


Objasniti temeljne spoznaje iz vizualne pismenosti i suvremenih vizualnih komunikacija potrebno za profesionalni rad s djecom.Uvažavati različitosti i multikulturalnostiPromatrati i vrednovati djetetove kreativne mogućnosti i aktivnosti.Surađivati s kulturnim ustanovama lokalne zajedniceRazvijati vizualno i estetsko opažanje.Kritički vrednovati oblike vizualnih komunikacija

Preduvjeti za upis

Nema ih

38


Ispitnaliteratura

Karaman, A., (2005.) Osnovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Zagreb, Školska knjiga, Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjigaPaić Ž. (2008.) Vizualne komunikacije - uvod, Zagreb, CVS

Dopunska literatura

Ivančević, R., (1996) Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, Vukić, F., (1996) Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb, MeandarJ.M.Floch, (2000) Visual Identities, London and New York, Continum


Predavanje i vježbe


Praktični dio vježbe i pismeni ispit

Jezik poduke Hrvatski i engleski

PREDAVANJA


Ponedjeljkom

14 i 30-16

Uvod u kolegij

Fiziologija gledanjaPojedinac i okolinaPojedinac i okolinaVizualne komunikacijeGrafički dizajnGrafički dizajnPlakatFotografijaFotografija

39


StripFilmFilmTelevizijaMuzeji kao oblik komunikacije

Seminar


Vježbe


40



Naziv kolegija: Baština I predškolsko dijete

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Studijski program

(preddiplomski, diplomski, integrirani)

dodiplomski 1.6.nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1P+1S

1.2.I god. diplomskog studija PO

1.7.studenata na predmetu

25

1.3. Baština i predškolsko dijete 1.8. Doc.dr.sc. Tamara

Kisovar-Ivanda1.4. Bodovna vrijednost

(ECTS)3 1.9. Doc.dr. sc. Tamara

Kisovar-Ivanda1.5. izborni2. OPIS PREDMETA2.1. Spoznati, objasniti i analizirati odnose unutar suvremenog društva te

41


ulogu baštine u njemu; spoznati izvore, ulogu i mogućnosti upotrebe baštine, te postojeće i moguće načine njene praktične primjene u funkcioniranju društva i razvojnoj strategiji, motivirati i senzibilizirati studente za zavičajne, baštinske, nacionalne i opće ljudske vrijednosti sa svrhom upoznavanja, vrednovanja i promicanja istih.

2.2.predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Poznavati standardno jezične norme na svim razinama, kritički vrednovati različite izvore znanja, komunicirati putem suvremenih medija i tehnologija

2.3.razini programa kojima predmet pridonosi

Objasniti zavičajnu dimenziju odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi i odrediti baštinske vrijednosti.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

- spoznati, objasniti i analizirati odnose unutar suvremenog društva te ulogu baštine u njemu

- spoznati izvore, ulogu i mogućnosti upotrebe baštine

- prepoznati i interpretirati komunikacijske aspekte kurikula u školi u odnosu na baštinu

- odrediti ulogu škole kao dio kulturne sredine u kojoj djeluje

- odrediti prava djeteta usmjerena na njegovanje kulturnog nasljeđa

- osmisliti suradnja škole i muzeja (i ostalih kulturnih ustanova) u upoznavanju baštine

- prikazati hrvatska tradicijsku glazbu i glazbala

- osmisliti odgojne projekti u školi vezane uz baštinske sadržaje

- analizirati etnografske zbirke kao izvor likovnog, glazbenog i literarnog stvarlaštva djece

- vrednovati temeljne vrijednosti baštine u odgoju i obrazovanju

- odrediti zavičajnu baštinu kao sastavnicu nacionalnog identiteta

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Uvodno predavanje: Svijet danas: ideje, pokreti, uloga baštine; Identitet, preživljavanje, kontinuitet; Društvena etika baštine;Eko-muzeji i muzeji društva; Umijeće komuniciranja baštine; Totalni muzej (mreža baštine); Komunikacijski aspekti kurikula u osnovnoj školi u odnosu na baštinu ; Pravo djeteta na njegovanje kulturnog nasljeđa; Suradnja dječjeg vrtića i muzeja (i ostalih kulturnih ustanova) u upoznavanju baštine; Tradicijske igre u odgoju djece; Igračka i kultura;

42


Hrvatska tradicijska glazba i glazbala; Etno-projekti u funkciji čuvanja kulturne baštine; Etnografske zbirke kao izvor likovnog, glazbenog i literarnog stvaralaštva djece; Temeljne vrijednosti baštine u odgoju i obrazovanju; Baština i identitet.

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i

radionice vježbe on line u

cijelosti mješovito e-

učenje terenska

nastava

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad (ostalo

upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0,5 Praktični rad Kolokvij

Priprema za predavanje

Referat Pismeni ispit 0,5

43

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE PLAN NASTAVE -RPOO1... · Web viewSantrock, J.W. 1999). Life-Span Development. Boston: McGraw Hill Collage. Oblici provođenja nastave Nastava se provodi putem