IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA

Kod i naziv kolegija (156811) (PPN1) Habsburška Monarhija od prosvijećenog apsolutizma do raspada

Nastavnik/nastavnica Suradnik/suradnica

doc. dr. sc. Mihovil Dabo (http://www.unipu.hr/index.php?id=423)

Studijski program preddiplomski studij povijesti

Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski Godina studija

III.

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova) Jezik izvođenja (drugi jezici)

hrvatski

Broj ECTS bodova 5 Broj sati u semestru

30P – V – 15S

Preduvjeti za upis i za svladavanje

Predmet nije moguće polagati prije Uvoda u srednji vijek i Uvoda u hrvatski srednji vijek.

Korelativnost Istra i Rijeka za francuske uprave; Povijest Pule 1813.-1947.

Cilj kolegija Spoznati osnovne modernizacijske procese koji obilježavaju Habsburšku Monarhiju od konca 18. st. do raspada.

Ishodi učenja

1. definirati osnovne probleme na koje su nailazili pokušaji modernizacije višenacionalnog Carstva

2. objasniti dominantne karakteristike pretvorbe feudalnog u građansko društvo

3. povezati sadržaj kolegija sa srodnim kolegijima na studiju povijesti

4. analizirati povezanost gospodarskih, političkih i društvenih čimbenika razvoja

Sadržaj kolegija

Kolegij se oslanja na kronološki tijek od vladavine Josipa II. do raspada Carstva, uz naglasak na raznolike teme: - Habsburška Monarhija u međunarodnim odnosima - Potraga za učinkovitim državnim uređenjem - Modernizacijski procesi u višenacionalnoj državi - Urbanizacija i transformacija ruralnih zajednica - Opisivanje Monarhije: statistika, kartografija, etnografija... - Položaj Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica - Nijemci i nenjemački narodi (Mađari, Talijani, Židovi...) - Slavenski narodi: panslavizam, austroslavizam, jugoslavizam - Proces nacionalnih integracija - Nacionalni sukobi u političkoj areni i svakodnevnom životu - Zajednički okvir nacionalnih povijesti i kultura

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi Sati Udio u Maksimalni

metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja (alternativno stjecanje navesti u studentskim obvezama)

ECTS-u* udio u ocjeni (%)

pohađanje P, V (lab), S 1. – 4. 34 1.2 0%

aktivnost 1. – 4. 15 0.6 30%

pismeni radovi (esej) 1. – 4. 15 0.6 20%

usmena izlaganja 1. – 4. 30 1.1 20%

usmeni ispit 1. – 4. 40 1.5 30%

Ukupno 134 5 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): 1. Pohađanje nastave: student/studentica je dužan pohađati

najmanje 70% nastave. Više od 4 izostanka bez opravdanog razloga rezultirat će gubljenjem prava na polaganje usmenog ispita.

2. Aktivnost: sudjelovanje u raspravama nakon usmenih izlaganja uz oslonac na tekstove iz čitanke.

3. Esej: piše se tijekom semestra (u prosincu) 4. Usmena izlaganja: izlaganja uz izradu Powerpoint prezentacija.

Teme se dogovaraju/odabiru na početku semestra. 5. Usmeni ispit: polaže se tijekom ispitnih rokova na temelju

obvezne literature i jednog ili više naslova po vlastitom odabiru s popisa izborne literature (ne manje od 150 stranica). Student/studentica umjesto polaganja završnog ispita može izraditi seminarski rad opsega oko 10 kartica (1800 znakova). Seminarska tema odabire se najkasnije do svršetka nastave. Nakon prihvaćenog pisanog oblika seminarskog rada, student/studentica pristupa obrani seminarskog rada koja se sastoji od usmenog izlaganja i odgovaranja na pitanja ograničena na gradivo unutar literature korištene u izradi seminarskog rada.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100%

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88,9%

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75,9%

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62,9%

E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. pohađati nastavu 2. ostvariti minimalno 30% udjela u ocjeni tijekom nastave. 3. položiti usmeni ispit ili napisati, usmeno izložiti i obraniti seminarski rad opsega oko 10 kartica (1800 znakova).

Rokovi ispita i kolokvija Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.

Ostale važne činjenice vezane uz kolegij

Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija. Konzultacije mogu biti dogovorene i izvan zadanih termina kada su studenti spriječeni drugim studijskim obvezama. Svakodnevno kontaktiranje omogućuje se elektroničkom poštom. Preporučuje se

redovito pratiti službene obavijesti na sveučilišnim mrežnim stranicama.

Literatura

OBAVEZNA LITERATURA 1) Darko Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20.

stoljeća I., Zagreb, 2005., str. 35-59., 87-121., 139-171., 197-230. (123 str.)

2) Isti, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća II., Zagreb, 2005., 17-40. (23 str.) (Ukupno 146 str.)

IZBORNA LITERATURA 1) Jean Berenger, A history of the Habsburg empire,Vol.2: 1700-1918,

London – New York, 1994-1997. 2) Laurence Cole, Military Culture and Popular Patriotism in Late

Imperial Austria, Oxford, 2014. 3) Andreas Gottsmann, Rom und die nationalen Katholizismen in der

Donaumonarchie. Römischer Universalismus, habsburgische Reichspolitik und nationale Identitäten 1878-1914, Wien, 2010.

4) Die Habsburgermonarchie 1848-1918, Vol. 1-8, Adam Wandruszka Peter Urbanitsch (Ur.), Wien, 1987. - 2006. (odabrani svezak i poglavlja)

5) Péter Hanák, Povijest Mađarske, Zagreb, 1995., str. 103-205. (102 str.)

6) Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost, Sv. IV. Moderna hrvatska kultura. Od preporoda do moderne (XIX. stoljeće), Ur. Josip Bratulić, Josip Vončina, Antun Dubravko Jelčić, Zagreb, 2009., str. 2-113.

7) Horst Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u Srednjoj Europi, Zagreb, 1997. (odabrana poglavlja)

8) Bürger zwischen Tradition und Modernität, Robert Hoffmann (ur.), Wien – Köln - Weimar, 1997. (odabrana poglavlja)

9) Miroslav Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi. Komparativna analiza društvenog sastava patriotskih grupa malih europskih nacija, Srednja Europa, Zagreb, 2006.

10) William M. Johnston, Austrijski duh. Intelektualna i društvena povijest 1848-1938., Zagreb, 1993.

11) Pieter M. Judson, Guardians of the Nation. Activists on the Language Frontiers of Imperial Austria, Cambridge, 2007.

12) Robert A. Kann, Storia dell'impero Asburgico (1526-1918), Roma, 1998.

13) László Kontler, Povijest Mađarske. Tisuću godina u Srednjoj Europi, Zagreb, 2007., 199-328.

14) Robin Okey, The Habsburg Monarchy, C. 1765-1918: From Enlightenment to Eclipse, New York, 2002.

15) Povijest Češke. Od seobe Slavena do suvremenog doba, Zagreb, 2014., str. 351-503.

16) Jacques Le Rider, Mitteleuropa, Zagreb, 1998. (str. 1-112. i 2 teksta po izboru)

17) Manfried Rauchensteiner, The First World War and the End of the Habsburg Monarchy, Wien, 2014.

18) Georg Seiderer, Österreichisches Neugestaltung. Verfassungspolitik

und Verwaltungsreform im österreichischen Neoabsolutismus unter Alexander Bach 1849-1859, Wien, 2015.

19) Arnold Suppan, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj (1835-1918.), Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja)

20) A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809 – 1918, Zagreb, 1990. 21) Piotr S. Wandyz, Cijena slobode. Povijest Srednjoistočne Europe od

srednjeg vijeka do danas, Zagreb, 2004., str. 129-247. 22) Michaela Wolf, The Habsburg Monarchy's Many-Languaged Soul.

Translating and interpreting, 1848-1918, Amsterdam – Philadelphia, 2015.

23) Erich Zöllner i Therese Schüssel, Povijest Austrije, Zagreb, 1997., str. 200-291.