U V O D

S A D R A J:

2U V O D

31. PLOE IVERICE

32. PODJELA PLOA IVERICA

53. TEHNOLOKI PROCES IZRADE PLOA IVERICA

63.1. Priprema i izrada iverja

63.1.1. Koranje

73.1.2. Izrada iverja

103.1.3. Sortiranje

103.1.4. Suenje iverja

113.1.5. Transportovanje iverja

113.2. Mijeanje iverja sa ljepilom i dodacima

133.3. Izrada ilima lista ploe

143.4. Presanje ploe

153.5. Krajanje ploa

153.6. Kondicioniranje ili odleavanje ploe

164. LJEPILA U PROIZVODNJI PLOA IVERICA

164.1. Karbamidformaldehidna ljepila (KF)

184.2. Fenolformaldehidna ljepila (FF)

194.3. Melaminformaldehidna ljepila (MF)

194.4. Rrezorcinformaldehidna ljepila (RF)

195. POSTUPCI ZA DOBIVANJE PLOA IVERICA

206. DIMENZIJE PLOA IVERICA

207. ISPITIVANJA PLOA IVERICA

228. ATESTIRANJA PLOA IVERICA

239. ZAKLJUAK

2410. IZVORI I LITERATURA

U V O D

Ploe iverice, kao i ostale ploe od drveta, nastale su kao rezultat zaustavljanja sve veeg koritenja, a s tim i unitenja umskog bogatstva. Ploe iverice su jedan od najsloenijih, ali isto tako i najvanijih proizvoda drvne industrije.

Iverice su se poele proizvoditi jo davne 1958. godine (Petrinja), a danas na nju otpada 37% od ukupne proizvodnje, kao i 6% na OSB ploe, odnosno ploe iverice za graditeljstvo sa orijentiranim iverjem. Ploe iverice nalaze sve veu primjenu u svijetu, pogotovo u proizvodnji namjetaja, jer poveanjem istih pristupa se racionalnijom iskoristivosti drveta kao i drvnih otpadaka. Iverica je ploa izraena od ligniceluloznog materijala (uglavnom iz drveta) i sintetskih ili mineralnih veziva.

Do 1992. godine u BiH postojale su 4 tvornice iverice (Sanski Most, Bosanska Krupa, Sokolac i Glamo), a poto sada ni jedna od njih ne radi, ploe iverice se uvoze iz Slovenije, Hrvatske, Maarske, i drugih zemalja iz okruenja.

Za otvaranje tvornice iverica u FBiH za sad postoje samo ideje i planovi.

Svi podaci navedeni u ovom seminarskom radu su iz vie izvora, odnosno, knjiga, udbenika, sa prethodnih predavanja, strunih asopisa, skripti, Interneta i slino.

1. PLOE IVERICE

Hemijski sastav drvne tvari ine supstance celuloza (oko 50%) i lignin (oko 30%), te voda drvni sok (oko 17%), mineralne tvari (oko 1%) i sporedni, akcesorni, sastojci drveta smola, tanin, eer, krob, prirodne boje, drvne gume i dr. (oko 2%).

Ploe dobivene od usitnjenog drveta (iverja) ili drugih ligniceluloznih sirovina vezanih ljepilom od umjetnih i prirodnih veziva uz djelovanje topline i tlaka nazivaju se ploe iverice.

Sirovine za proizvodnju ploa iverica mogu biti:

* OSNOVNE: drvo liara (bukva, topola, grabovina, johovina, hrastovina, lipovina i sl.), drvo etinara (borovina, smrevina, jelovina) ili druge lignocelulozne tvari.

* POMONE: veziva, koja mogu biti prirodne smole, umjetne sintetske smole i mineralna veziva, razni otvrdnjivai, puferi, hidrofobna sredstva, zatitna sredstva i sl.

Sintetske smole u proizvodnji ploa iverica su:

karbamidformaldehidne (KF),

fenolformaldehidne (FF),

melaminformaldehidne (MF),

rezorcinformaldehidne (RF).

Mineralna veziva mogu biti: cement, magnezit, gips i sl.

Tehnika svojstva ploa iverica su data u prilogu ovog rada u obliku tablica sa minimalnim vrijednostima mehanikih i u granicama vrijednosti fizikih svojstava.

2. PODJELA PLOA IVERICA

Prema vrsti osnovne sirovine ploe iverice moemo podijeliti na:

ploe od drvenog iverja (liara i etinara) i

ploe od drugih lignoceluloznih sirovina.

Prema poloaju iverja:

ploe sa vodoravnim poloajem iverja: to su najee troslojne ploe iverice za optu upotrebu, a zatim jednoslojne za optu upotrebu,

ploe s okomitim poloajem iverja: ine je tzv. okal ploe koje mogu biti pune (do 22 mm debljine i uplje (debljine od 25 120 mm),

ploe sa vodoravno orijentiranim poloajem iverja.

Po presjeku:

pune ploe i

ploe sa upljinama

Prema strukturi presjeka:

jednoslojne ploe: izrauju se od jednolinog neto krupnijeg iverja. Ove ploe su porozne i manje vrste, nekvalitetne, a u industriji namjetaja koriste se za izradu manje uoljivih detalja. Jednoslojne ploe iverice nemaju veu nosivost. U jednoslojne iverice ubrajaju je i tzv. lanit ploe izraene od otpadaka konoplje, nekvalitetna je i rijetko se koristi. dvoslojne ploe: uraene su od dva nejednako debela sloja iverja. Jedan sloj je grublji, krupniji na jednoj strani ploe, dok je drugi sloj iverja sitniji, finiji i poboljava kvalitet ploe. Ove se ploe koriste za oblaganje objekata. troslojne ploe: sredinji sloj ove ploe je od krupnijeg iverja, a vanjski od sitnijeg iverja. Vanjski slojevi su glatki i podesni za povrinsku obradu. Ove ploe imaju najveu primjenu u proizvodnji ploastog namjetaja. vieslojne ploe: srednji sloj je od krupnijeg iverja, meuslojevi od finijeg, a pokrivni slojevi od najfinijeg iverja. ploe s postupnim prelazom strukture presjeka: najkrupnije iverije je u sredini ploe, te slijedi postupni prijelaz preko srednje krupnog ka najfinijem iverju na povrini ploe.

Prema obradi povrine:

nebruene ploe,

bruene ploe,

blanjane ploe,

obloene (furnirom, folijom ili drugim materijalom, npr. okal ploe).

Prema konstrukciji povrine:

ravne ploe,

oblikovane ploe.

Prema uvjetima upotrebe:

tip TP 20 (neotporne na vanjske klimatske uticaje),

tip TP 100 (postojane na visokoj relativnoj vlazi, ogranieno otporne na vanjske klimatske uticaje),

tip TP 100 G (postojane na visokoj relativnoj vlazi, ogranieno otporne na vanjske klimatske uticaje, zatiene sredstvom protiv gljiva).

Prema gustoi:

lake ploe (gustoa do 0,500 g/cm2),

srednje teke ploe (gustoa od 0,500 0,800 g/cm2),

teke ploe (gustoa iznad 0,800 g/cm2).

Prema finoi povrine:

ploe s grubom povrinom,

ploe s normalnom povrinom,

ploe s finom povrinom.

SLIKA 1. Karakteristine vrste ploe iverice

3. TEHNOLOKI PROCES IZRADE PLOA IVERICA

Proizvodnja iverica moe se izraditi po tehnolokom procesu na etanim i protonim presama. Osnovne faze koje se koriste u procesu izrade ploe iverica su:

stovarite drvnog materijala,

strojevi za rezanje ili mljevenje,

sabirnici iverja ili skupljai,

sita za prosijavanje iverja,

suenje iverja do odreenog procenta vlanosti,

prosijavanje prosuenog iverja,

dodavanje ljepila i drugih potrebnih vezivnih sastojaka i mijeanje sa iverjem,

oblikovanje ploe odreenih debljina,

preanje ploe,

kondicioniranje ili odleavanje ploe,

krajanje ploe,

bruenje ploe,

uskladitenje ploe.

SLIKA 2. Tehnoloki proces izrade ploa iverica

3.1. Priprema i izrada iverja

Ova radna operacija obuhvata niz postupaka i to: skidanje kore sa sirovine, izrada iverja, sortiranje i transportovanje iverja.

3.1.1. Koranje

Koranje se sastoji u odvajanju kore od drvne mase koja se uglavnom vri runo ili mainski. Skidanjem kore s trupaca ili po potrebi sa drvnih otpadaka je obavezno poto bi kora negativno uticala na pripremu iverja i sam kvalitet ploe. Zagrijavanjem, parom ili vruom vodom, trupci omekaju te se lake okoravaju. Mainskim putem s rotirajueg trupca kora se uklanja pomou glava za skidanje. Jedan ciklus na stroju traje oko 3 minuta za trupce duine 2,7 m i prenika 1 metar.

3.1.2. Izrada iverja

Iverje se izrauje mljevenjem ili rezanjem (iverje je kvalitetnije ako se proizvodi rezanjem, nego kad se proizvodi mljevenjem), u raznim vrstama mlinova na debljinu od 0,1 0,3 mm. Iz mljevenog iverja odstranjuju se sitne estice suho drvo, jer ove trae vie ljepila i smanjuju vrstou ploe, dovode do vitoperenja ploe, kao i komadi metala nastali iz prethodnih operacija i sl.

Za vanjske slojeve troslojnih ploa iverica izrauje se rezanjem vlanog drveta u obliku krpica sa cilindrinim mainama ili na mainama sa rotirajuim diskovima na kojima su montirani noevi. Iverje je debelo od 0,2 0,4 mm, a dugo 10 60 mm i iroko 3 30 mm.

Ako je drvo suho, mora se vlaiti sa parom ili toplom vodom da omeka i da to manje bude sitnih estica.

Strojevi za rezanje su razliitih kapaciteta (400 2.000 kg/h). Iverai mogu biti primarni i sekundarni. Kvalitet iverja dobiven primarnim iveraima je kvalitetniji od iverja dobivenog sekundarnim iveraima, jer se kod primarnog iveraa iverje dobije rezanjem i usitnjavanjem drva priblino smjeru vlakanaca, pa su im mehanika svojstva kvalitetnija, tanja su i glaa i upotrebljavaju se za vanjske slojeve ploa, dok kod sekundarnih iveraa iverje je neujednaene dimenzije i nedefinisanih smjerova vlakanca, a s tim loiji je kvalitet, pa se upotrebljavaju u srednjim slojevima ploe.

SLIKA 3. Iverje dobiveno sjeenjem u primarnim strojevima

a.

b.

SLIKA 4. Primarni iveraia. - sa kontinuiranim gibanjem i b. - sa periodinim gibanjem valjaka i noeva

SLIKA 5. Sekundarni ivera

Noevi kod oba tipa iveraa izvedeni su u obliku segmenata koji odreuju duinu iveja. Kod nekih izrada ovih strojeva noevi se mogu izmjenjivati pojedinano, a kod nekih skupno.

SLIKA 6. Primarni i sekundarni noevi te pritisne lopatice sekundarnih iveraa

Iverje dobiveno u iveraima dalje ide u mlinove (slika 7.) pomou ureaja za dovod sirovine (slika 8.), gdje se potiskivanjem na sito iverje drobi na razliite veliine (slika 8. i 9.). Magnetne ploe u ureaju za dovod sirovine slue za prikupljanje raznih komada metala koji se mogu nai sa iverijem, a nastali u toku dobivanja iverja od alata i maina. Mlinovi su u sutini namijenjeni za fino usitnjavanje iverja koje e se koristiti za izradu vanjskih slojeva ploa iverica.

SLIKA 7. ematski prikaz mlina: 1 postolje; 2 bubanj s lopaticama; 3 ureaj za dovod sirovine; 4 ureaj za transport iverja; 5 - elektromotor

SLIKA 8. Izrada iverja u mlinu - prikaz

SLIKA 9. Otvori sita i veliina iverja dobivena njihovom upotrebom

TABELA 1.

Specifina povrina iverja razliitih vrsta drveta u ovisnosti o debljini i gustoi

- to manja gustoa drva, to je vea specifina povrina.

3.1.3. Sortiranje

Sortiranje je vano ako je sirovina loija, a vri se pomou horizontalnih ili nagnutih sita ili pomou zraka. Moe se vriti prije ili poslije suenja. (Mehaniki sortirer) (Bokostrujni zrani sortirer)

(Protustrujni zrani sortirer)

SLIKA 10. Sortiranje iverja

3.1.4. Suenje iverja

Suenje iverja se vri iz razloga to sirovina pripremljena za izradu iverja sadri u sebi vei postotak vlage od dozvoljenog u postupku proizvodnje ploa iverica, pa se iverje sui na 5 12% vlage to zavisi od vrste ljepila iz kojeg e iverje takoer primiti izvjesnu koliinu vlage. Iverje za vanjske slojeve ploe mora biti vlanije od onog za srednji sloj. Iverje se sui u suionicama izraenim za ovu vrstu suenja, kao to su: rotirajui cilindar, bubanj, suionica sa beskonanom trakom, tanjirasta, suionica u kojoj iverje lebdi, suionica sa sapnicama i sl.

Mlazna suara

Mehaniko-konvekciona suara

SLIKA 11. Vrste suara

3.1.5. Transportovanje iverja

Transport iverja preteno se vri pneumatski pomou snane struje zraka u silose, spremita u manjim koliinama i sl.

Silosi mogu biti razliitih izrada. Krupnije sirovo iverje je tee i osjetljivije za uskladitenje jer je sklono stvaranju tzv. postava i zaepljenja u silosu.

Osueno iverje se transportuje u silose u kojima se skladiti, a odatle se transportuju u daljnju proceduru.

SLIKA 12. Ureaj za transport gotovog iverja u daljnju obradu

3.2. Mijeanje iverja sa ljepilom i dodacima

Da bi iverje spresali i napravili plou, na iverje se dodaje tanak sloj ljepila od umjetnih supstanci i razni dodaci. Ova radna operacija se izvodi na razliitim mjealicama (mehanikim, automatskim i sl.), koje rade kontinuirano i diskontinuirano.

Kod diskontinuiranog procesa, ljepilo se isprska pod pritiskom i to odreena odvagana koliina koja kad se istroi, tj, kada se isprazni od izmjeanog iverja i ljepila sa dodacima, ponovo se puni odreenom koliinom ve nabrojanog i ponavlja se proces.

Strojevi koji rade kontinuirano, iverje se stalno transportira kroz stroj gdje pomou sapnica ljepilo sa dodacima se nanosi na iverje u vidu magle sitnih kapljica mikroskopskih promjera pod odgovarajuim pritiskom kroz dizne. Kod ove radne operacije neobino je vano da je ljepilo ravnomjerno naneseno o emu zavisi kvalitet ploa, radi ega se treba strogo pridravati recepture pripreme supstanci. Vanjskim slojevima iverja u ploi dodaje se 8 15%, a u srednjem 4 8% ljepila od teine iverja bez vode.

SLIKA 13. ematski prikaz visokoturanog nanosaa ljepila (Fa LDIGE)

kod kojeg se rashlauje osovina i plat

Nain pripremanja komponenti za nanoenje pripremljenog ljepila na plou ivericu za vanjski i srednji sloj prikazan je ematski (slika br. 14.).

SLIKA 14. Petokomponentna volumetrijska kuhinja ljepila

Legenda: LJ ljepilo; V voda; O otvriva (kontakt); E hidrofobno sredstvo; R rezerva (zatitno sredstvo).Nanos ljepila se moe izraunati po obrscu:

gdje je:a specifina povrina iverja,

f utroak ljepila

r0 gustoa drveta,

d debljina iverja

S poveanjem debljine iverja, linearno se poveava i nanos ljepila, kao i vea gustoa vei nanos ljepila.

SLIKA 14. Nanosi ljepila u zavisnosti o gustoi drveta, debljini iverja

i dodatku suhe tvari iverja

TABELA 2.

Nanos ljepila u ovisnosti o debljini iverja i gustoi

3.3. Izrada ilima lista ploe

Iz iverja na kojem je ve raspreno ljepilo na razne naine formira se ilim ili list ploe, pod pritiskom i temperaturom.

U izradi troslojnih ploa prvo se natrese vanjski sloj, zatim srednji pa opet vanjski sloj. Iverije za vanjske slojeve je tanje od iverja za srednji sloj zbog toga to vanjski slojevi moraju biti kvalitetniji i tvri za dalju obradu, a u principu su i tanji od srednjeg sloja iverice.

Sljepljivanje ploa iverice sa ploama za preanje sprijeava se prskanjem metalnih ploa prese sa parafinom.

SLIKA 15. Natresna stanica firme "Wrtex":

1 prostor za zalihu (bunker); 2 prenosna traka; 3 vaga; 4 - tegovi vage; 5 dozirni valjak; 6 zatitne klapne; 7 prostor za zalihu ispod vage; 8 razdjelni valjak; 9 razdjelni lijevak; 10 Traka za odbacivanje; 11 dozirni valjak; 12 valjak za odbacivanje; 13 natresni valjci

3.4. Presanje ploe

Osnovni parametri presanja su temperatura, tlak i vrijeme presanja.

Presanje se vri diskontinuirano ili kontinuirano. Prvo se sloj iverja presa na hladno kod pritiska od 5 30 kp/cm2, da bi se njima lake rukovalo.

Diskontuiranjo presanje radi se po operacijama punjenja, zatvaranja prese i presanja, otvaranja prese i pranjenja prese.

Temperatura presanja podrazumijeva temperaturu ploa vrue hidrauline prese, zavisi o vrsti ljepila i debljini na koju se ploa presa, tako da sa karbamidformaldehidnim ljepilima temperatura iznosi 130C, a fenolformaldehidnim ljepilimo od 130 - 160C. Pritisak je razliit, a najmanji je za lake ploe, pa srednje i teke ploe.

Ciklus presanja traje 0,25 0,3 min po 1 mm debljine ploe. Ako se zagrijavanje vri visokofrekventnom strujom, proces se moe skratiti.

Pod ciklusom presanja podrazumijeva se cjelokupno vrijeme od momenta poetka ulaganja "sirovog kolaa" ploe u presu, do momenta kada je ploa izvaena iz prese.

Kod presanja, zbog visoke temperature ploa prese, brzine otvrdnjavanja ljepila i malih dimenzija iverja (0,1 0,3 mm), veoma je vano da se radni pritisak u presi ostvari prije apsolutne osuenosti, pogotovo iverja na povrini to bi dovelo do loe kvalitete gotove ploe. Zbog toga se ljepilu koje se nanosi na iverje za srednji sloj ploe dodaje vea koliina otvrdnjivaa.

Ploe prese zagrijavaju se parom, vruom vodom ili vruim uljem. Tlak presanja poveava dodirne povrine izmeu iverja u ilimu, a iznosi izmeu 1,2 i 4,0 MPa.

Brzina prolaska ilima kroz presu beskonane pritisne trake je cca. 4,9 m/min.

U toku razvoja ploa iverica razvilo se i nekoliko postupaka za proizvodnju u etanim i protonim presama. Kod novih hidraulinih vieetanih presa ploe se zatvaraju istovremeno, a eljene debljine ploa iverica obavljaju se elektrinim putem

SLIKA 16. Jedan od moguih ciklusa presanja ploe iverice

SLIKA 17. Punjenje i pranjenje vieetane prese

Na slici 17. moemo vidjeti da se, to je i obiaj u presanju, pune i prazne istodobno. Punjenje prese je obino vezano za njeno pranjenje.

3.5. Krajanje ploa

Po diskontinuiranom postupku krajanje se vri krunom pilom na pravokutni oblik pri emu otpada 8% ploe, to zavisi od naina izrade i kontrole.

Otpadci se koriste za srednji sloj troslojnih ili za jednoslojne ploe iverice.

U kontinuiranom postupku (Bartrev postupak), ploe se samo krate na potrebnu duinu, a izrauju se u fiksnoj irini.

Dimenzija i kvalitet ploa propisuju standardi te se toga proizvoai moraju pridravati.

3.6. Kondicioniranje ili odleavanje ploe

To je postupak koji se izvodi radi aklimatizacije ploe prije upotrebe, a moe se izvesti na transportnoj traci ili na posebnim sloajevima u prostorijama za kondicioniranje gdje se koriste i letvice te ploe moraju odleati sve dotle dok se vlanost ne izjednai u ploama.

4. LJEPILA U PROIZVODNJI PLOA IVERICA

Za proizvodnju ploa iverica pored osnovne sirovine drva, koriste se i pomone sirovine ljepila.

Koja emo ljepila koristiti zavisi i od namjene ploa iverica. Uglavnom su to sintetske smole. Tako za proizvodnju ploa tipa TP 20 namijenjenih za proizvodnju namjetaja i optu upotrebu, koristi se karbamidformaldehidno (KF) ljepilo. Fenolformaldehidna (FF) ljepila, melaminformaldehidna (MF) i rezorcinformaldehidna (RF) ljepila koriste se za proizvodnju ploa tipa TP 100 i TP 100 G namijenjenim za upotrebu u graevinarstvu.

Poto je formaldehid gas, ne moe se dobiti u istom obliku, nego obino kao formalin, tj. 40% vodeni rastvor formaldehida (CH2O). Njegov sastav je: formaldehid 36%, metilalkohol 12% i voda 52%.

Mogue su i smjee ili kombinacije karbamid-melaminformaldehidnih ljepila, karbamidformaldehidnih-furfurolnih ljepila, fenol-karbamidformaldehidnih ljepila, karbamid-rezorcinformaldehidnih ljepila, karbamid-diciandiamidformaldehidnih ljepila i sl.

4.1. Karbamidformaldehidna ljepila (KF)

To su suspenzije karbamidformaldehidne smole u vodi. Proizvode se kao otopina ili u obliku praha. Prednosti ovog ljepila su brzo otvrdnjavanje na visokim temperaturama ili dodatkom hemijskih katalizatora, dobra adhezijska svojstva, spoj bezbojnog presjeka, visoka vrstoa spoja, netopivost otvrdnute smole u vodi, neagresivnost i sl.

Kao nedostatak ovog ljepila je neotpornost u ekstremnim klimatskim uvjetima, emisija formaldehida, kratak vijek uskladitenja (na 20C 28 dana).

U posljednje vrijeme ova ljepila su modificirana, poveana su im hidrofobna svojstva i otpornost na vodu. U svijetu se koriste preko 90%, a osim primjene u proizvodnji ploa iverica koriste se i u ostalim podrujima drvne industrije (proizvodnja panel i furnirskih ploa i sl.).

KF-ljepila se isporuuju nepripremljena, te se prije same upotrebe treba izvriti njihova priprema za koritenje.

Prilikom proizvodnje ploa iverica ova ljepila se koriste s malim viskozitetom (30 50 sec. po F 0/4 mm) i relativno niskom koncentracijom 45 50%. Mali viskozitet je neophodan da svaki iver bude, praktino, nakvaen ljepilom po cijeloj povrini to ini kvalitetniju plou. Ljepilu se dodaje otvrdnjivai soli jakih kiselina, najee amonijumhlorid (NH4Cl) u odgovarajuoj koliini koji ubrzava proces otvrdnjavanja ljepila i smanji koliinu slobodnog formaldehida u ljepilu i njegovo izdvajanje prilikom proizvodnje dalje eksploatacije. Ako je i dalje emitovanje slobodnog formaldehida vee od dozvoljenog uz otvrdnjiva se dodaje sirovi karbamid i amonijana voda. Osim amonijhlorida kao otvrdnjiva ljepilu se moe dodati i amonijsulfat (NH4)2SO4 i njihove mjeavine. Otvrdnjavanje KF ljepila praeno je promjenama pH vrijednosti, to zavisi od temperature, koliine i vrste dodanog otvrdnjivaa.

Otvrdnjiva se priprema slijedei nain:

1. amonijhlorid NH4Cl (20%-tna vodena otopina) priprema se odvagom 20 g NH4Cl i otapanjem u 80 ml destilirane vode.

2. karbamid (NH2)2CO (20%-tna vodena otopina) priprema se odvagom 20 g (NH2)2CO i otapanjem u 80 ml destilirane vode.

3. amonijak NH3 (isporuuje se ka 25%tna vodena otopina)

Primjenjuju se ove recepture:

A = 1% NH4Cl

B = 1% NH4Cl + 5% (NH2)2CO

C = 4% NH4Cl + 5% (NH2)2CO

D = 1% NH4Cl + 5% (NH2)2CO + 0,25% NH3E = 1% NH4Cl + 5% (NH2)2CO + 0,50% NH3Receptura ljepila, odnosno koliinski odnos komponenti moe biti razliit, a jedan od mogunosti je dat u tabeli 3.:

TABELA 3.

Komponente

Teinskih djelova

Karb. ljepilo (70%)

100

Paraf. emulzija (40%) 7

Kontakt (20%)

8

Voda

19

Ukupno:

134

KF ljepila na tritu su prisutna pod razliitim nazivima (Lendur, Hiacol i sl.).

U slijedeoj tabeli br. 4. prikazane su fiziko-hemijske karekteristike ovih ljepila gdje proizvoa "Lendur" garantira vrijednost u odreenim granicama, a "Hiacol" definira tane vrijednosti za svaku seriju.

TABELA 4.

Fiziko-hemijske karakteristike KF ljepila

U sluaju vee vodootpornosti u karbamidformaldehidna ljepila se dodaje manje koliina melaminformaldehidnog ljepila, koji isto tako poboljava i odvajanje ploa iverica od metalnih ploa prese. Jedna od receptura ljepila sa dodatkom melaminformaldehidnog ljlepila prikazan je u tabeli 5.

TABELA 5.

Komponente

Teinskih djelova

Karb. ljepilo (70%)

100

Paraf. emulzija (40%) 8

Melami. Ljepilo (suho) 20

Kontakt (20%)

10

Voda

30

Ukupno:

168

4.2. Fenolformaldehidna ljepila (FF)

Ova ljepila su suspenzije fenolformaldehidne smole u vodi. I one se proizvode kao otopine ili u prahu. Primjenjuju se u proizvodnji vodootpornih slojevitih ploa, ploa iverica, vlaknatica i lameliranih graevinskih konstrukcija. U izradi vodootpornih ploa iverica i ova ljepila kao i KF se koriste sa malim viskozitetom.

Prednosti ovog ljepila su dobra athezijska svojstva, visoka vrstoa spoja, otpornost u ekstremnim klimatskim uvjetima, brzo otvrdnjavanje na visokoj temperaturi i uz dodataka hemijskih katalizatora, neograniena topivost neotvrdnute smole u vodi. Nedostaci ovog ljepila su tamna boja sljubnice, otrovnost zbog fenola, agresivnost. Uskladitenjem na temperaturi od 20C moe biti 6 mjeseci.

Kao katalizatori FF ljepiloma koriste se natrijum hidroksid (kaustina soda NaOH) koje je i dispergirajue sredstvo i regulator pH sredine, amonijana voda (NH4OH - katalizator reakcije i regulator pH sredine), koja predstavlja otopinu sintetskog gasa amonijaka (20 25%) u vodi, hidrat oksida barijuma (BaOH)2(H2O)8, te sulfatna kiselina kojoj se dodaje do 1% sumporne kiseline.

Ghrafiki prikaz otvrdnjivanja FF ljepila prikazano je na slici 18. gdje je ljepilo u stadiju rezola (A) itko, u meustadiju rezitol stanja (B) ljepilo bubri ili se razmekava i dalje zagrijavanje, odnosno dranje ljepila zagrijanog prelazi u otvrdnuto stanje, tj, stadij (C) rezit uz stvaranje prostorne strukture molekula ljepila.

SLIKA 18. Grafiki prikaz prelaska ljepila iz tenog u kruto stanje:

A stadij rezola;

B stadij rezitola;

C stadij rezit.

Kako KF-ljepila tako i FF-ljepila se isporuuju nepripremljena, te se prije same upotrebe treba izvriti njihova priprema za koritenje.

4.3. Melaminformaldehidna ljepila (MF)

Reakcijom polikondenzacije melamina i formaldehida nastaju melaminformaldehidne smole koje se primjenjuju u proizvodnji plastinih masa, materijala za povrinsku obradu, ljepila za drvo, obloenih folija i sl. Vodootpornost otvrdnutog melaminskog ljepila (zagrijavanjem), otpornost na svjetlo, po toplotnoj i hemijskoj stabilnosti bolji su od karbamidformaldehidnih i fenolformaldehidnih ljepila. Melaminformaldehidno ljepilo se najvie koristi za lijepljenje drveta koje e due vremena biti izloeno atmosferskim uticajima vode, poveanoj vlazi i sl. Zbog veoma visoke cijene ova ljepila se manje primjenjuju, uglavnom se koriste kao dodaci ostalim ljepilima radi poveanja vodootpornosti i elastinosti zalijepljenih spojeva.

Uskladitenjem na temperaturi od 20C mogu biti oko 2 nedjelje.

4.4. Rrezorcinformaldehidna ljepila (RF)

Ova ljepila se dobivaju reakcijom polikondenzacije rezorcina sa formaldehidom u vodenoj ili alkalnoj sredini. Rezorcinformaldehidna ljepila mogu se primijeniti za lijepljenje na hladno ili uz poveane temperature. Postiu veoma visoku vrstou zalijepljenih spojeva, otporna su na vlagu, mikroorganizme, mogu izdrati trajna optereenja i sl. Koriste se u lijepljenju lameliranih i slinih nosaa vrlo velikih raspona, perploa namijenjenih za najtee atmosferske uvjete i sl. Visoka cijena ograniava koritenje ovih ljepila u masovnoj upotrebi.

Uskladitenjem na temperaturi od 20C mogu se ouvati relativno dugo vrijeme.

5. POSTUPCI ZA DOBIVANJE PLOA IVERICA

Postoji niz postupaka za dobivanje ploa iverica. Zadatak svakog je da proizvede to kvalitetniju plou ivericu.

Najznaajniji postupci u dobivanju ploa iverica su:

1. Behrov postupak primjenjuje se u izradi srednje tekih ploa, koje se uglavnom upotrebljavaju u proizvodnji namjetaja i graevinarstvu. Srednji slojevi imaju deblje, a vanjski tanje i finije iverije;

2. Fahrni (novopan) postupak primjenjuje se za izradu troslojnih iverica sa rezanim iverjem sa vanjske strane i mljevenim iverjem za unutarnji sloj. Presanje se vri u etanim presama 15 30 minuta na temperaturi od 130 - 150C. Ploe se upotrebljavaju u graevinarstvu, proizvodnji namjetaja i sl.;

3. Kreibaumov (okal) postupak primjenjuje se za izradu okal ploa iz drveta etinara: smra, bor, ari i drveta liara: bukva, hrast, topola, joha i sl. Pojedine vrste drveta mogu se meusobno mjeati. Iverje se sui sa 40 80% na 4 6% vlage, mjea se sa ljepilom i nabija u kanalkoji se grije parom ili vruom vodom. Iz prese izlazi neprekidna traka sljepljenog iverjau koje ugradnjom cijevi u debljim ploama dobivamo ploe sa upljinama. Tanje ploe iz postrojenja izlaze koso, a deblje okomito. Takva beskonana traka iverice se krati na zadane duine. Ove ploe veinom slue kao srednjice koje se oblau sa furnirima ili drugim materijalima ime im poboljavamo kvalitet i umanjujemo mogunost bubrenja. Upotrebljavaju se za namjetaj, vrata, tv i radio kutije, u brodogradnji, graevinarstvu. uplje ploe su dobre kao izolatori, a upljine slue za postavljanje raznih instalacija.

4. Od ostalih to su Bartrev (kontinuirani), vedski (JI-TE) i sl.

6. DIMENZIJE PLOA IVERICA

Osnovni formati ploa iverica su:

irina (mm)Duina (mm)

12202440

12502520

12702520

15802100

16002500, 2550

17502750, 3600, 3660

18003660

18103660, 3710

18303660

18502600, 2750, 3660, 4100, 5200, 5250, 5500

20502000, 2500, 2750, 2815, 3600, 3950, 4800,

5240, 5250, 5430, 5500, 5630

21005250

21502000, 2150, 2700, 2815,5400, 5500, 5650

Ploe se izrauju u debljinama od 3,0 mm rastui na vie: 3, 4, 5, 6, 8, 10, 12, 13, 15, 16, 18, 19, 22, 25, 28, 32, 38 mm.

Dozvoljena su navedena odstupanja debljine:

za bruene ploe debljine do 20 mm ............... 0,3 mm

za bruene ploe debljine vee od 20 mm ....... 0,4 mm

za nebruene ploe debljine do 20 mm ........... 0,8 mm

za nebruene ploe debljine vee od 20 mm ........... 1,0 mm

7. ISPITIVANJA PLOA IVERICA

Za ispitivanje industrijski proizvedenih ploa iverica uzimaju se najmanje tri ploe predstavnika serije. Od svake odabrane ploe predstavnika uzima se najmanje jedan uzorak za ispitivanje kakvoe. Uzorci se uzimaju najamnje 50 mm od ruba ploe predstavnika ravnomjerno po irini, strane ispitnog uzorka moraju biti okomite jedna na drugu, kao i na povrinu, ravne i glatke, a rubovi otri i neoteeni. Doputeno odstupanje od nazivne mjere iznosi 101 mm.

Za mjerenje dimenzija, ravnosti rubova i pravokutnosti ploe, ploa se uskladituje 3 7 dana u normalnim skladinim uvjetima, a od opreme za mjerenje potrebna je pomina mjerka (tanost oitanja 0,1 mm), mjerna traka sa podjelom na 1 mm (mjerno ravnalo), ica i kutnik. Debljina se mjeri na udaljenosti od 50 mm od rubova (slika 19.).

SLIKA 19. ema mjernih mjesta

Duina i irina ploe mjeri se izmeu dvije take na udaljenosti od 100 mm od ruba s tanosu od 1 mm (slika 20.).

SLIKA 20. ema mjerenja duine i irine

Ravnost rubova ploe se radi pomou ice koja se zategne na dva kuta ploe, odstupanje se mjeri na najveoj udaljenosti od 1 mm. Odstupanje od prvog kuta mjeri se na sva etiri kuta ploe, ako su rubovi ispupeni oznaavaju se sa (+), a udubljeni sa (-). Isto se odnosi i na dijagonalnu tanost ploe.

Utvrivanje odstupanja od ravnine utvruje se na osnovu deset uzoraka izloenim vlazi, temperaturi i cirkulaciji zraka do 7 dana, a nakon toga se na osnovu svih ispitanih uzoraka uzima artimetika vrijednost deformacija svih ploa.

a) dimenzije uzorka

b) nain izlaganja

SLIKA 21. Uzorci se postavljaju na stupove u psudama za izlaganje

8. ATESTIRANJA PLOA IVERICA

Atestiranje ploa iverica za optu upotrebu i graevinarsto propisuje se standardima (prilog br. 10.). U sluaju ploa na bazi drveta to je standard EN 13986: 2004.

EN 13986:2004 Ploe na bazi drveta za upotrebu u graevinarstvu - Karakteristike, ocjenjivanje usklaenosti i oznaavanje.

Veoma je vano istai da evropski standardi progresivno zamjenjuju nacionalne standarde odnosno standarde pojedinih drava.

Ispitivanje ploa iverca podlijeu:

dimenzije,

sadraj vode,

debljinsko bubrenje,

savojna vrstoa,

vlana vrstoa,

gustoa

koliina emisije formaldehida.

Nakon atestiranja to se provodi po navedenom nainu ispitivanja ploa iverica, ovlatena struna osoba pravi zapisnik i izvjetaj o ispitivanju.

Atest se izdaje ako proizvod ispunjava minimum uvjeta propisanim normama.

Za uvoznika ploa iverica atest je pokazatelj kvalitete ploe iverice i osposobljenosti proizvoaa za proizvodnju kvalitetnih ploa.

Standardizacija takoer obezbjeuje osnovu za procedure certificiranja, ija namjera je da proizvodi dobiju pristup tritu pod najpovoljnijim uvjetima, kako sa stajalita proizvoaa tako i sa stajalita korisnika proizvoda.

9. ZAKLJUAK

Ve neko vrijeme prisutna je inicijativa za stvaranje kapaciteta - tvornica za izradu ploa od iverja. Ovo razmiljanje treba veoma podrobno ispitati. Jedna nova ekonomski samoodriva tvornica za izradu ploa od iverja zahtijeva investiciju od oko 100 miliona EUR. Kapacitet samo jedne takve tvornice na podruju BiH, sa sadanjim nivoom produkcije, ne bi mogao da bude utroen. Izvozno trite namjetaja od iverice zavisi od niskih cijena i predstavlja potisnuto trite. Proirenjem EU dolazi do izjednaavanja trokova za lica, koje vodi do konkurentnog pritiska u ovom segmentu.

Namjetaj od iverice, opravdava svoje plasiranje na trite na nivou domaeg trita i onog u bliem okruenju. Za to neophodni sortimenti mogu biti pokriveni iz uvoza. Tu treba razgraditi eventualne uvozne barijere. Vlada BiH bi trebala stvoriti odgovarajue okvirne uslove.

10. IZVORI I LITERATURA

1. Vladimir, B. i Vladimir, J. Ploe iverice i vlaknatice, umarski fakultet Zagreb, Zagreb, 1996.

2. Irena, D. Alatni strojevi u obradi drva 2, Zagreb, 2001.

3. Alberto, B. Gluing Wood, Catas, Udine, 1995.

4. Al. P, Mehanika i hemijska prerada drveta, Svjetlost, Sarajevo, 1954.5. Murat, B. Lijepljenje u tehnologijama prerade drveta, Bosna Public, Sarajevo, 1996.6. Vlaho, D. Alati, maine i ureaji u drvnoj industriji - kolski udbenik, Svjetlost, Sarajevo, 1988.Literatura sa Interneta:

1. Znanstveno struni asopis "Drvna industrija".2. Tehniki vodi za izvoznike proizvoda od drveta.Internet adrese:

1. www.iverica.hr2. www.poslovniforum.hr

3. www.pinoles.com4. www.interlignum.rs.ba5. www.gradimo.hr6. www.frischeis.hr7. www.como.co.yu8. www.usaidcca.ba9. www.drvotehnika.co.yu10. www.sigma.hr11. www.elitesecurity.org12. www.rez.ba Statistiki podaci iz 1995. godine.

Taslaman, S. Anatomija i tehnologija drveta, Sarajevo, 1989, str. 57. - 59.

U nekim zemljama ploe iverice se dobivaju od otpadaka konoplje, komue, lana i sl.

Vladimir, B. i Vladimir, J. Ploe iverice i vlaknatice, Zagreb, 1996, str. 16.

Napomena: uveene eme slika sa legendama su u prilogu ovog rada.

Isto

Prilog broj 7.

Tabelarni prikaz koliine nanesenog ljepila za svojstva bukovog iverja izraenog na iverau i u mlinu u prilogu br. 8. ovog rada.

Al. P, Mehanika i hemijska prerada drveta, Svjetlost, Sarajevo, 1954, str. 36.

Vladimir, B. i Vladimir, J. Ploe iverice i vlaknatice, Zagreb, 1996, str. 89.

Murat, B. Lijepljenje u tehnologijama prerade drveta, Bosna Public, Sarajevo, 1996, str. 62.

Pare i otopine formaldehida su toksine i nadraujue tetno djeluju na kou i sluznice (nos, oi, respiratorne organe i sl.).

Uvozi se preko 62% materijala za potrebe drvoprerade BiH.

PAGE 21

_1241239910.unknown