of 30 /30
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja NACIONALNI ISPITI U TREĆIM RAZREDIMA SREDNJIH ŠKOLA Ispitni katalog iz Kemije u školskoj godini 2007./2008. veljaĉa 2008.

Ispitni katalog iz Kemije - NCVVOdokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_07-08/DLFE-17.pdf · Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja NACIONALNI ISPITI U TREĆIM RAZREDIMA

Embed Size (px)

Text of Ispitni katalog iz Kemije - NCVVOdokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_07-08/DLFE-17.pdf ·...

  • Nacionalni centar za vanjsko

    vrednovanje obrazovanja

    NACIONALNI ISPITI U TREIM RAZREDIMA SREDNJIH KOLA

    Ispitni katalog iz Kemije

    u kolskoj godini 2007./2008.

    veljaa 2008.

  • 2

    Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Kemije:

    dr. sc. Nenad Juda, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

    dr. sc. Tomislav Cvita, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

    dr. sc. Draginja Mrvo-Sermek, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u

    Zagrebu

    ana Mati, III. gimnazija, Split

    Vinja Vlahek Soka, Zdravstveno uilite, Zagreb

    Daisy galji, Gimnazija Rijeka, Rijeka.

  • 3

    SADRAJ

    1. UVOD 4 2. OPI CILJEVI ISPITA 4 3. OBRAZOVNI ISHODI 5 TEMATSKA CJELINA 1 - TVARI 5 TEMATSKA CJELINA 2 - GRAA ATOMA 5 TEMATSKA CJELINA 3 - PERIODNI SUSTAV ELEMENATA (PSE) 6 TEMATSKA CJELINA 4 - GRAA MOLEKULA 6 TEMATSKA CJELINA 5 - KEMIJSKE VEZE 7 TEMATSKA CJELINA 6 - PLINOVI, TEKUINE I KRUTINE 7 TEMATSKA CJELINA 7- KEMIJSKA REAKCIJA 8 TEMATSKA CJELINA 8 - TERMOKEMIJA 8 TEMATSKA CJELINA 9 - OTOPINE 8 TEMATSKA CJELINA 10 - KEMIJSKA RAVNOTEA 9 TEMATSKA CJELINA 11 - KISELINE, BAZE I SOLI 9 TEMATSKA CJELINA 12 - ELEKTROKEMIJA 9 TEMATSKA CJELINA 13 - KEMIJSKA SIMBOLIKA I TEMELJI KEMIJSKOG RAUNA 10 4. STRUKTURA ISPITA 10 5. TEHNIKI OPIS ISPITA 11 6. OPIS BODOVANJA I OCJENJIVANJE 11 7. PRIMJER EKSPERIMENTALNE OBVEZE U B DIJELU NACIONALNOGA 12 ISPITA IZ KEMIJE 12 8. UENICI S POSEBNIM POTREBAMA 17 9. PRIMJERI ZADATAKA I NAIN BODOVANJA ODGOVORA 17 10. KAKO SE PRIPREMITI ZA ISPIT 19 11. LITERATURA 19 12. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA IZ KEMIJE 20

  • 4

    1. UVOD

    Ovaj ispitni katalog namijenjen je uenicima treih razreda srednjih kola

    koji e pristupiti nacionalnomu ispitu iz Kemije. Naravno, katalog je namijenjen i

    njihovim nastavnicima kako bi im mogli pomoi da se pripreme za ovaj nacionalni

    ispit.

    U ovome ispitnome katalogu opisani su ciljevi ispita, njegova struktura,

    karakteristike i nain vrjednovanja. Ovaj katalog sadri i kratki savjet o tome

    kako se najbolje, po miljenju autora, pripremiti za sam ispit te nudi i nekoliko

    primjera tipinih pitanja, kao i naine njihova vrjednovanja. Sastavni dio ovoga

    ispitnoga kataloga je i popis eksperimentalnih obveza i naputak o njihovoj uporabi

    u svrhu nacionalnoga ispita iz Kemije.

    Svrha je ovoga ispitnoga kataloga pomoi uenicima i nastavnicima da se

    upoznaju s detaljima, nakanom, provedbom i idejom nacionalnoga ispita iz

    Kemije.

    2. OPI CILJEVI ISPITA

    Nacionalnim ispitom iz Kemije kani se provjeriti (i potvrditi) u kojoj su

    mjeri uenici usvojili predviena znanja tijekom dosadanjega obrazovanja u

    Kemiji, kao i u kojoj su mjeri razvili svoje kemijske vjetine i sposobnosti

    (kompetencije), a koje su stjecali i razvijali kroz nastavu Kemije.

    Nakana je provjeriti koliko dobro uenik poznaje, razumije i koliko je

    sposoban rabiti kemijske pojmove. Osim toga, cilj je utvrditi koliko je uenik

    sposoban biljeiti opaanja promatranjem kemijskih promjena, kao i koliko je

    sposoban izluiti informacije iz skupina kemijskih podataka (analiza, sinteza i

    valorizacija podataka tijekom rjeavanja problema).

    Kad govorimo o znanju, razumijevanju i uporabi znanja, prije svega,

    elimo da uenici znaju, razumiju i mogu uporabiti kemijske pojmove, kemijske

    formule, kemijske jednadbe, kemijske zakone i teorije; da su sposobni rabiti

    kemijski simboliki jezik pri kvalitativnome i kvantitativnome opisivanju tvari i

    kemijskih promjena u kojima sudjeluju.

    U smislu analize i sinteze podataka pri rjeavanju problema uenici bi

    trebali biti sposobni razlikovati razliite vrste kemijskih podataka (injenice,

    brojane podatke, kemijske simbole, kemijske formule i jednadbe kemijskih

    reakcija). Uenici bi takoer trebali biti vjeti u tumaenju tablinih i grafikih

    prikaza koji predstavljaju odnose meu razliitim veliinama, vrstama podataka i

    informacijama. Potrebna je i sposobnost rjeavanja jednostavnih kemijskih

    problema uporabom znanja u novim situacijama.

    Sva ova znanja, sposobnosti i vjetine nije mogue jednoznano definirati i

    povezati s pojedinanim ciljevima. esto e pitanja i nalozi kojima e se

    provjeravati te sposobnosti, sadravati informacije koje su ueniku nepoznate. Da

    bi uenici uspjeli odgovoriti na takva pitanja ili uspjeli rijeiti tako postavljene

    probleme morat e, svoja znanja, sposobnosti i vjetine, smiljeno i ciljano

    uporabiti u takvoj (njima novoj) situaciji.

    U eksperimentalnome smislu provjere znanja, sposobnosti i vjetina od

    uenika se oekuje da e biti sposobni rabiti jednostavne izvore energije (npr.

    plamenik), obavljati jednostavne temeljne kemijske radnje (prelijevanje tekuina,

    filtriranje, taloenje...), poznavati mjere sigurnosti i zatite pri radu s

    kemikalijama, reakcijskim smjesama i otpadnim tvarima te da e uredno

    zabiljeite opaene promjene i rezultate mjerenja i moi ih objasniti.

  • 5

    3. OBRAZOVNI ISHODI

    Ovaj dio ispitnoga kataloga definira konkretna znanja, vjetine i sposobnosti

    (kompetencije) za koje se oekuje da su ih uenici usvojili tijekom svojega

    dosadanjega obrazovanja.

    Obrazovni ishodi koji e se ispitivati podijeljeni su, prema svojoj naravi, u

    sljedee tematske cjeline:

    1. TVARI

    2. GRAA ATOMA

    3. PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

    4. GRAA MOLEKULA

    5. KEMIJSKE VEZE

    6. PLINOVI, TEKUINE I KRUTINE

    7. KEMIJSKA REAKCIJA

    8. TERMOKEMIJA

    9. OTOPINE

    10. KEMIJSKA RAVNOTEA

    12. KISELINE, BAZE I SOLI

    13. ELEKTROKEMIJA

    14. KEMIJSKA SIMBOLIKA I TEMELJI KEMIJSKOGA RAUNA

    TEMATSKA CJELINA 1 - TVARI

    razlikovati pojam tvari i uzorka tvari i istu tvar i smjesu te ih primjereno

    rabiti

    razlikovati homogenu i heterogenu smjesu tvari

    znati (i moi opisati) temeljna fizikalna svojstva tvari (gustou, toplinsku i

    elektrinu provodnost, tvrdou, magnetinost, agregacijsko stanje,

    vrelite, talite)

    razlikovati istu tvar i smjesu tvari na temelju fizikalnih svojstava uzorka

    tvari

    moi uporabiti fizikalna svojstva uzorka tvari s ciljem njene identifikacije

    poznavati temeljne fizikalne postupke odvajanja tvari (taloenje,

    dekantiranje, filtriranje, destiliranje, sublimiranje, sedimentiranje,

    kristaliziranje, ekstrahiranje, kromatografiranje)

    predloiti prikladne fizikalne i kemijske postupke odjeljivanja sastojaka i

    pritom odabrati njihov smisleni slijed na temelju poznavanja sastava

    smjese poznatih tvari (koje su kemijske tvari prisutne u uzorku tvari)

    razlikovati pojam elementarne tvari i sloene tvari (kemijski spoj)

    razlikovati pojam metala, nemetala i polumetala

    TEMATSKA CJELINA 2 - GRAA ATOMA

    razumjeti pojam atoma kao temeljne estice elementarne tvari

    objasniti grau atoma {pozitivna jezgra (nukleoni: protoni i neutroni) i

    negativni elektroni u omotau; elektroneutralnost, relativne veliine atoma

    i jezgre}

    objasniti pojam protonskoga (atomskoga), neutronskoga i nukleonskoga

    (masenoga) broja te pripadnu simboliku

  • 6

    znati znaenje pojma nuklid, izotop i izobar te kemijskoga elementa kao

    smjese nuklida zajednikoga Z

    razumjeti atom kao elektriki neutralnu i ion kao nabijenu esticu

    (primjerice: H, H, H+)

    upoznati pojam emisije i apsorpcije zraenja i elektromagnetski spektar

    razumjeti da postoji povezanost elektronske strukture i spektra atoma

    znati prikazati elektronsku konfiguraciju atoma i iona (periode 1 4)

    objasniti odnos elektronske strukture i veliine atoma

    TEMATSKA CJELINA 3 - PERIODNI SUSTAV ELEMENATA (PSE)

    razumjeti strukturu periodnoga sustava kemijskih elemenata (7 perioda i

    18 skupina)

    znati povezati poloaj kemijskoga elementa u PSE s elektronskom

    strukturom njegovih atoma

    moi, na temelju poloaja kemijskoga elemenata u PSE, predvidjeti neka

    fizikalna i kemijska svojstva elementarne tvari

    znati objasniti pojam energije ionizacije, energije elektronskoga afiniteta i

    elektronegativnosti

    moi rastumaiti periodinost promjene odreenih fizikalnih svojstava

    atoma kemijskih elemenata 2. i 3. periode PSE (polumjer atoma, 1.

    energija ionizacije, afinitet prema elektronu, elektronegativnost)

    moi predvidjeti tip kemijske veze izmeu atoma kemijskih elemenata

    tree periode PSE i atoma kisika ili atoma klora

    moi, na temelju poloaja kemijskoga elementa u PSE, pretpostaviti u

    kojem e atomskome ili molekulskome obliku elementarna tvar sudjelovati

    u kemijskim reakcijama

    moi, na temelju poloaja kemijskoga elementa u PSE, predvidjeti mogue

    valencije njegovih atoma {elemenata 1., 2., 16. i 17. skupine u PSE}

    TEMATSKA CJELINA 4 - GRAA MOLEKULA

    poznavati temeljne geometrijske oblike grae molekula (linearna,

    planarna, piramidna, bipiramidna; tetraedraska, oktaedarska, prstenasta,

    lanasta)

    moi, u strukturnome dijagramu vee molekule (ili molekulskoga skupa),

    prepoznati planarne i neplanarne dijelove molekule

    rastumaiti odnose u odbijanju veznih i neveznih elektronskih parova

    moi, u strukturnim prikazima jednostavnih molekula, oznaiti vezne i

    nevezne elektronske parove (Lewisova simbolika)

    moi, uporabom skupa pravila, stvoriti Lewisovu strukturnu formulu

    molekule

    objasniti razliku u vrijednosti valentnoga kuta kod molekula metana,

    amonijaka, vode i sumporovodika

    predvidjeti temeljna fizikalna i kemijska svojstva na temelju grae

    molekule kemijskoga spoja

    poznavati temelje VSEPR modela

    moi, na temelju Lewisove strukturne formule, predvidjeti geometriju

    molekule

    moi, na temelju njezine prostorne grae, predvidjeti polarnost molekule

  • 7

    TEMATSKA CJELINA 5 - KEMIJSKE VEZE

    znati to je to kemijska veza i da su za nju odgovorni prvenstveno

    elektroni

    razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza: ionsku, kovalentnu i metalnu

    vezu

    moi povezati svojstva tvari s vrstom kemijske veze meu graevnim

    jedinkama

    moi objasniti elektrinu provodnost taljevina i otopina ionskih kristala

    moi objasniti kalavost ionskih kristala

    moi objasniti svojstva kristala od kovalentno povezanih atoma

    moi objasniti zasienost i usmjerenost kovalentnih veza i nastajanje

    molekula

    moi objasniti znaenje pojmova jednostruke, dvostruke i trostruke

    kovalentne veze

    moi objasniti kovnost i nisku elektrinu otpornost metala

    moi objasniti polarnost kovalentne veze meu raznovrsnim atomima

    primijeniti pojam elektronegativnosti pri procjeni vrste kemijske veze

    razlikovati ionsku vezu od nepolarne i polarne kovalentne veze

    moi procijeniti utjecaj meumolekulskih interakcija na svojstva tvari (van

    der Waalsove sile, vrelita, talita)

    moi objasniti pojam vodikove veze

    moi prepoznati molekule koje se mogu udruivati vodikovom vezom

    TEMATSKA CJELINA 6 - PLINOVI, TEKUINE I KRUTINE

    znati prostorne odnose meu graevnim jedinkama triju agregacijskih

    stanja

    poznavati osnovna svojstva plinova, tekuina i vrstih tvari

    predvidjeti dominantnu vrstu meumolekulskih interakcija na temelju

    grae molekula

    moi, na temelju poznavanja grae tvari, objasniti promjene agregacijskih

    stanja tvari

    znati o emu ovisi tlak para kondenziranih (tekuih i vrstih) tvari

    moi rastumaiti karakteristina svojstva vode na temelju povezanosti

    molekula vode vodikovim vezama

    poznavati temeljna svojstva ureenosti grae vrstih tvari

    razlikovati pojam alotropije, polimorfije i izomorfije te polimorfa i alotropa

    poznavati temeljne tipove kristalnih struktura koje tvore atomi iste vrste

    moi rastumaiti pojam elementarne elije i kristalne reetke

    poznavati dva temeljna tipa ionskih kristalnih struktura binarnih spojeva

    (NaCl i CsCl)

    znati odrediti broj atoma (ili formulskih jedinki spoja) koji pripada

    jedininoj eliji odreenoga tipa kristalne strukture

    odrediti vrstu kristala s obzirom na meusobnu povezanost jedinki koje ga

    izgrauju (s obzirom na vrstu kemijske veze)

    predvidjeti koordinacijski broj iona u odreenoj kristalnoj strukturi

    moi rastumaiti specifina svojstva metalne veze i povezati ih s tipinim

    fizikalnim svojstvima metala (elektrina i toplinska provodnost, vrstoa,

    kovnost)

  • 8

    TEMATSKA CJELINA 7 - KEMIJSKA REAKCIJA

    moi rastumaiti pojam kemijske promjene

    razlikovati pojam kemijske promjene i kemijske reakcije

    rastumaiti odnos kemijske promjene i energije

    znati (moi) simboliki opisati kemijsku promjenu (napisati jednadbu

    kemijske reakcije)

    poznavati temeljna svojstva jednadbe kemijske reakcije (ouvanje mase i

    ouvanje naboja)

    moi rastumaiti kvantitativno znaenje jednadbe kemijske reakcije

    moi uravnoteiti jednadbu kemijske reakcije (molekularni oblik, ionski

    oblik, oksidacijski broj...)

    moi, na temelju zapisa jednadbe kemijske reakcije, rastumaiti

    promjenu mnoina prisutnih kemijskih vrsta

    moi objasniti pojam pirolize, oksidacije (u smislu termikoga raspada na

    zraku), fotolize, elektrolize, kemijske sinteze i kemijske analize

    TEMATSKA CJELINA 8 - TERMOKEMIJA

    moi rastumaiti pojam sustava i okoline

    razlikovati ekstenzivne i intezivne veliine

    rad i toplinu shvaati kao naine izmjene energije izmeu sustava i okoline

    razumjeti pojam funkcije stanja

    znati prvi zakon termodinamike

    razlikovati pojam egzotermnoga i endotermnoga procesa

    rastumaiti pojam unutranje energije i entalpije

    moi entalpijskim dijagramom prikazati egzotermnu i endotermnu

    promjenu

    razlikovati pojam promjene entalpije i reakcijske entalpije

    prikazati rezultate termokemijskoga pokusa entalpijskim dijagramom

    znati iitati podatke iz grafikoga prikaza rezultata termokemijskoga

    pokusa i izraunati promjenu iznosa funkcije stanja

    znati promjene entalpije tijekom promjena agregacijskih stanja

    razumjeti nain odreivanja reakcijske entalpije (princip rada kalorimetra)

    moi uporabiti Hessov zakon

    razumjeti Born-Haberov ciklus i raun entalpije kristalne strukture

    TEMATSKA CJELINA 9 - OTOPINE

    razlikovati pojam disperznoga sustava, prave otopine, koloidne otopine i

    grube disperzije

    moi (na atomskoj razini) rastumaiti procese koji se zbivaju tijekom

    otapanja tvari

    moi rastumaiti pojam hidratacije i entalpije hidratacije

    razlikovati istu tekuinu i smjesu tekuina i otopina

    moi na prikladan nain izraziti sastav otopine (maseni i mnoinski udio,

    masenu i mnoinsku koncentraciju, molalnost)

    moi raunski opisati (iskazati, izraunati) promjenu sastava otopine

    tijekom razrjeivanja, koncentriranja ili mijeanja otopina

    moi, na jedan nain izraen sastav otopine, izraziti na drugi nain (primjerice c)

    razumjeti (moi rastumaiti) princip razrjeivanja otopina

    znati prirediti otopinu odreenoga sastava

  • 9

    moi rastumaiti to je koligativno svojstvo smjese i otopine

    poznavati koligativna svojstva otopina (tlak para, snienje ledita,

    povienje vrelita i osmotski tlak)

    znati objasniti i primijeniti Raoultov zakon

    znati izraunati molarne mase otopljenih tvari iz podataka mjerenja

    koligativnih svojstava

    razlikovati vrste glavnih koloidnih sustava prema agregacijskim stanjima

    disperznog sredstva i disperzne faze

    moi rastumaiti to je uzrok posebnih svojstava koloidnih sustava

    TEMATSKA CJELINA 10 - KEMIJSKA RAVNOTEA

    moi rastumaiti pojam dinamike ravnotee i ravnotenoga stanja sustava

    moi rastumaiti pojam kemijske ravnotee

    znati napisati izraz za empirijsku konstantu ravnotee danoga sustava

    (kemijske reakcije)

    moi rastumaiti utjecaj razliitih imbenika na kemijsku ravnoteu (T, p,

    cR, cP) i Le Chatelierov princip

    objasniti pojam topljivosti i znati na prikladne naine izraziti topljivost tvari

    (otopine plinova i soli)

    razlikovati nezasiene, zasiene i prezasiene otopine

    znati to je produkt topljivosti

    moi, na temelju poznavanja vrijednosti produkata topljivosti, predvidjeti to

    e se dogoditi tijekom mijeanja vodenih otopina razliitih tvari (soli)

    rastumaiti utjecaj temperature na topljivost tvari

    moi rastumaiti dijagram topljivosti tvari

    TEMATSKA CJELINA 11 - KISELINE, BAZE I SOLI

    moi definirati pojam kiseline i baze u okviru Brnsted-Lowryeve teorije

    kiselina i baza

    moi rastumaiti odnos konjugirana baza konjugirana kiselina

    moi rastumaiti pojam ionskoga produkta vode

    moi rastumaiti pojam pH-vrijednosti (kao veliinu kojom se izraava

    kiselost i bazinost vodenih otopina)

    moi rastumaiti pojam kiselo-baznoga indikatora

    moi rastumaiti pojam reakcije neutralizacije (u okviru i Brnsted-Lowryeve

    teorije)

    moi predvidjeti pH-vrijednost otopina razliitih soli

    razlikovati pojam hidroksida i luine

    TEMATSKA CJELINA 12 - ELEKTROKEMIJA

    moi rastumaiti pojam oksidacijskoga broja

    moi rastumaiti pojam oksidacije i redukcije (porast i smanjenje

    oksidacijskoga broja)

    moi rastumaiti pojam oksidacijskoga i redukcijskoga sredstva

    moi rastumaiti pojam galvanskoga lanka

    moi rastumaiti pojam katode i anode

    moi napisati dijagram (shemu) galvanskoga ili elektrolitikoga lanka

    moi rastumaiti pojam elektrolize

    moi rastumaiti pojam elektrolitikoga lanka

  • 10

    moi rastumaiti pojam baterije i akumulatora

    moi rastumaiti pojam redukcijskoga potencijala polulanka

    moi uporabiti elektrokemijski niz standardnih redukcijskih potencijala

    polulanaka i predvidjeti razliku potencijala buduega galvanskoga lanka

    moi rastumaiti razliite ishode pri elektrolizi taljevine spoja i njegove

    vodene otopine

    moi opisati Faradayeve zakone elektrolize

    moi opisati proces korozije i objasniti kako sprijeiti koroziju (naini i

    sredstva zatite)

    TEMATSKA CJELINA 13 - KEMIJSKA SIMBOLIKA I TEMELJI KEMIJSKOGA

    RAUNA

    moi rastumaiti pojam empirijske formule, molekulske formule i formulske

    jedinke

    moi napisati empirijske i molekulske formule jednostavnih kovalentnih spojeva na temelju poznatih valencija atoma vodika, kisika i ugljika

    uporabiti molarni volumen i jednadbu stanja idealnoga plina pri rjeavanju

    odgovarajuih stehiometrijskih problema

    moi prikladno izraziti kemijski sastav smjese tvari (omjeri, udjeli,

    koncentracije)

    moi, na temelju kemijskoga imena kemijskoga spoja napisati prikladnu

    kemijsku formulu (i obrnuto)

    moi rjeavati problemske zadatke vezane uz maseni i volumni udio u

    sastavu smjesa

    moi opisati znaenje kemijskih simbola, kemijskih formula i kemijske

    jednadbe

    moi objasniti kvalitativno i kvantitativno znaenje kemijskih simbola i

    kemijskih formula

    razumjeti jednadbu kemijske reakcije kao simboliki opis elementarne

    pretvorbe

    moi napisati kemijske formule uobiajenih kiselina, luina, hidroksida, soli i

    oksida

    moi razlikovati i rabiti oznake agregacijskih stanja

    moi rastumaiti pojam relativne atomske i relativne molekulske mase

    moi odrediti kemijsku formulu spoja na temelju rezultata kemijske analize

    moi rastumaiti pojam brojnosti, mnoine tvari, mola, Avogadrove

    konstante i molarne mase tvari

    moi izraunati mnoinu kemijskih jedinki na temelju mase uzorka tvari

    moi, na temelju zapisane jednadbe kemijske reakcije, izraunati potrebne

    koliine tvari potrebnih za kemijsku reakciju (ili izraunati koliine koje e

    nastati tijekom kemijske reakcije)

    moi kvantitativno izraziti elementni sastav tvari na temelju njezine

    kemijske formule (i obrnuto)

    moi objasniti odnose izmeu mjernih jedinica i pretvarati izvedene mjerne

    jedinice jedne u druge

    4. STRUKTURA ISPITA

    Nacionalni ispit iz Kemije sastoji se od triju dijelova (A, B i C).

    Dio A Jedan dio bodova uenik ostvaruje ocjenama steenim u predmetu

    tijekom dosadanjega srednjokolskoga uenja Kemije.

  • 11

    Dio B Drugi dio bodova uenik ostvaruje ispunjavanjem propisanih

    eksperimentalnih obveza. Uenik treba nainiti dvije od triju ponuenih

    eksperimentalnih zadaa. Ove obveze uenik treba ispuniti u koli u dogovoru s

    nastavnikom, a trebao bi ih dovriti do 15. travnja 2008. godine.

    Tijekom izvoenja pokusa uenik e prema naputku nainiti svoja izvjea,

    napisati odgovore na pitanja i esej. Materijali koje e uenik nainiti proi e

    unutarnju i vanjsku evaluaciju. Rezultati vanjske evaluacije su konani.

    Kako bi mogli omoguiti uenicima da ispune svoje obveze, nastavnici e na

    vrijeme biti educirani o elementima i obvezama pri provedbi eksperimentalnoga

    dijela nacionalnoga ispita.

    Dio C Trei, posljednji, dio bodova uenik ostvaruje polaganjem samoga ispita.

    Odnos bodova dijelova A, B i C je 20%, 30% i 50%.

    5. TEHNIKI OPIS ISPITA

    Sam pisani ispit sastojat e se od dvaju dijelova:

    I. dio - zadatci viestrukoga izbora, 90 minuta, 40 zadataka

    II. dio - zadatci otvorenoga tipa, 120 minuta, 12 zadataka.

    Tijekom I. dijela nije doputena uporaba depnoga raunala.

    Tijekom II. dijela doputena je uporaba i depnoga raunala i PSE.

    U II. dijelu ispita moe se od uenika zahtijevati i konstruiranje dijagrama te im

    je doputena i uporaba crtaega pribora.

    Raspodjela ispitnih pitanja po kategorijama je sljedea: 20% ispitnih pitanja

    pripada niim kategorijama znanja prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji,

    60% ispitnih pitanja propituje razumijevanje i uporabu znanja, a posljednjih

    20% ispitnih pitanja su problemski zadatci.

    6. OPIS BODOVANJA I OCJENJIVANJE

    U dijelu A nacionalnoga ispita iz Kemije uenik ostvaruje bodove prema sumi

    konanih predmetnih ocjena u prvome, drugome i treem razredu srednje kole

    (za trei razred nastavnik neka predloi konanu predmetnu ocjenu na temelju

    dosadanjega poznavanja uenika). Bodovi su sljedei:

    Suma

    ocjena

    Bodovi

    15 72

    14 67

    13 62

    12 58

    11 53

    10 48

    9 43

    8 38

    7 33

    6 29

  • 12

    U dijelu B nacionalnoga ispita uenik moe ostvariti maksimalno 108 bodova (za

    svaku eksperimentalnu zadau po 54 boda). Bodovi eksperimentalne zadae

    dijele se na ovaj nain: 34 boda za provedbu pokusa, opaanja i odgovore na

    pitanja te 20 bodova za esej.

    U dijelu C nacionalnoga ispita svaki toan odgovor u I. dijelu testa (zadatci

    viestrukoga izbora) vrjednuje se s 3 boda.

    Toni odgovori u II. dijelu testa vrjednuju se s 5 bodova.

    7. PRIMJER EKSPERIMENTALNE OBVEZE U B DIJELU NACIONALNOGA

    ISPITA IZ KEMIJE

    Uz primjer radnoga listia za uenika priloeni su i oekivani odgovori. Nakon

    toga slijedi shema bodovanja s naputcima potrebnima nastavniku. Od nastavnika

    se oekuje da e ueniku pripremiti potrebne otopine i pribor. Za svaku

    eksperimentalnu zadau uenik e dobiti radni listi, a nastavnik potrebnu uputu

    za pripremu izvoenja i vrjednovanje eseja.

    Primjer uenikoga radnoga listia

    KEMIJA BAKROVIH(II) IONA U VODENIM OTOPINAMA

    Pribor: stalak za epruvete, tri epruvete, etiri plastine boice za dokapavanje

    Kemikalije: bakrov(II) sulfat pentahidrat, solna kiselina (w = 0,18), sumporna

    kiselina (w = 0,20), amonijeva luina (w = 0,20), destilirana voda

    KORAK 1. U svakoj od triju epruveta (A, B i C) nalazi se priblino jednaka

    koliina modre galice. U epruvetu A dodajte priblino 1,5 mL destilirane vode, u

    epruvetu B priblino 1,5 mL sumporne kiseline, a u epruvetu C priblino 1,5 mL

    solne kiseline. Zabiljeite opaanja.

    A. Uzorak modre galice se potpuno otopio i nastala je svijetlo modra otopina.

    B. Uzorak modre galice se potpuno otopio i nastala je svijetlo modra otopina.

    C. Uzorak modre galice se potpuno otopio, no nastala otopina je uto-zelene boje.

    PITANJE 1. Napiite kemijske oznake ionskih vrsta koje su prisutne u vodenim

    otopinama pripravljenima u epruvetama A, B i C.

    Cu2+, SO42, H3O

    + i Cl

    PITANJE 2. Kakve bi boje bio uzorak bezvodnoga bakrova(II) sulfata?

    Uzorak bezvodnoga bakrova(II) sulfata bio bi bijele boje (bezvodni bakrov(II) sulfat

    je zapravo bezbojan).

  • 13

    PITANJE 3. to zakljuujete na temelju opaanja nainjenih tijekom KORAKA 1.

    i prethodnih pitanja? (Valja povezati boju otopine i prisutne ione.)

    Boja uzorka modre galice, kao i boja vodene otopine modre galice oito su

    uzrokovani nekom interakcijom izmeu iona bakra i molekula vode. uto-zelenu

    boju solno kisele otopine modre galice (epruveta C) mogla bi uzrokovati neka druga

    vrsta interakcija, primjerice interakcija bakrovih(II) iona s kloridnim ionima

    (bitna razlika u odnosu na sastav otopina u epruvetama A i B). Ukoliko bi

    promjena boje imala veze s kiselou otopine tada je i u epruveti B moralo doi do

    promjene boje otopine.

    KORAK 2. U est serija od po deset kapi dokapavajte u epruvetu C destiliranu

    vodu. Nakon svake serije dokapavanja, promukajte sadraj epruvete C.

    Zabiljeite opaanja.

    Odmah po dodatku vode boja sadraja epruvete na mjestu dokapavanja postaje

    plava, no mukanjem se vraa uto-zelena boja. Svakim sljedeim dodavanjem

    vode modra boja se sve dulje zadrava. U konanici se modra boja otopine trajno

    zadrava.

    PITANJE 4. to zakljuujete na temelju opaanja ostvarenih tijekom KORAKA

    2.?

    Ova opaanja potvruju pretpostavku da je boja otopina u epruvetama povezana s

    interakcijama izmeu bakrovih(II) iona i molekula vode te bakrovih(II) iona i

    kloridnih iona.

    PITANJE 5. Na prvu crtu napiite kemijsku formulu modre galice, na drugu

    kemijsku formulu sumporne kiseline, a na treu kemijsku formulu solne kiseline.

    CuSO4 5 H2O H2SO4 HCl _________________ ________ _____

    PITANJE 6. Plava boja vodene otopine modre galice potjee od sloenih iona

    (zapravo nabijenih molekula) koje sainjavaju jedan ion bakra i nekoliko molekula

    vode. Relativna molekulska masa tih sloenih iona iznosi 135,5. Napiite njihovu

    kemijsku formulu (pazite na naboj).

    N(H2O u X) = {Mr(X) Ar(Cu)}/Mr(H2O) = {135,5 63,5}/18 = 4

    [Cu(H2O)4]2+

  • 14

    PITANJE 7. Opaena zelena boja otopine potjee od drugih sloenih iona. Ove

    ione sainjavaju jedan ion bakra i nekoliko kloridnih iona. Njihova relativna

    molekulska masa iznosi 205,5. Napiite njihovu kemijsku formulu (pazite na

    naboj).

    N(Cl u Y) = {Mr(Y) Ar(Cu)}/Ar(Cl) = {205,5 63,5}/35,5 = 4

    [Cu(Cl)4]2

    PITANJE 8. Na temelju dosadanjih saznanja napiite jednadbu kemijske

    reakcije kojom ete objasniti opaenu promjenu boje otopine.

    [Cu(H2O)4]2+ + 4 Cl [Cu(Cl)4]

    2 + 4 H2O

    PITANJE 9. Ima li trenutaka kad su u otopini prisutne obje vrste sloenih iona?

    Objasnite svoj odgovor. U objanjenje ukljuite odgovarajua opaanja.

    Oito je da ima i ima ih jako puno, tj. to se stalno dogaa. Tijekom svih dodavanja

    vode, u podruju neposrednog mijeanja otopina uvijek dolazi do promjene boje

    otopine. Ta boja otopine poniti se mukanjem, no sve se vie zadrava kako je

    dodana vea koliina vode. Na temelju toga logino je zakljuiti da je boja otopine

    ovisna o brojanom omjeru prisutnih sloenih ionskih vrsta.

    KORAK 3. Dokapavajte u epruvetu C, u serijama od po pet kapi, amonijevu

    luinu. Nakon svake dodane kapi, lagano protresite sadraj epruvete. S

    dokapavanjem luine prestanite onda kada se i nakon jaega protresanja sadraja

    epruvete u njoj zadri talog. Zabiljeite opaanja.

    Na mjestima izravnoga dodira tekuina (prije protresanja) javlja se tamno modro

    obojenje koje nestaje nakon protresanja. Nakon nekoliko dodavanja pojavljuje se

    tirkizni do svijetlo modri talog koji protresanjem nestaje, no daljnjim dodavanjem

    luine se sve vie zadrava. U konanici se svijetlo modri talog trajno zadrava.

    KORAK 4. Nastavite dokapavati amonijevu luinu, u serijama od po pet kapi, u

    epruvetu C do pojave bistre otopine. Nakon svake dodane serije kapi, protresite

    sadraj epruvete. Zabiljeite opaanja.

    Daljnje dodavanje luine uzrokuje pojavu sve intenzivnije tamno modre boje na

    mjestu dodira otopina. Kako raste dodana koliina luine boja taloga se mijenja i

    on polako nestaje. U konanici je u epruveti prisutna samo bistra tamno modra

    otopina (taloga vie nema).

    PITANJE 10. to zakljuujete na temelju opaanja ostvarenih tijekom KORAKA

    3. i KORAKA 4.?

    Kako ponovo dolazi do promjene boje otopine za pretpostaviti je da neke nove jedinke

    reagiraju s bakrovim(II) ionima, to bi mogle biti molekule amonijaka ili

    hidroksidni ioni. Talog koji nastaje vjerojatno je neki hidroksid bakra(II).

  • 15

    PITANJE 11. Relativna molekulska masa jedinki koje reagiraju s bakrovim(II)

    ionima tvorei sloeni ion je 17. Njihovo vezanje ne utjee na konani naboj

    sloene jedinke. Na temelju svih dosadanjih opaanja, tumaenja i odgovora

    napiite kemijsku formulu kemijske vrste za koju smatrate da je u konanici

    nastala u epruveti C nakon dodavanja amonijeve luine i koju smatrate

    odgovornom za tamnomodru boju otopine.

    [Cu(NH3)4]2+

    SHEMA BODOVANJA

    K 1 2 boda

    P1 2 boda (4 0,5)

    P2 2 boda

    P3* 2 boda

    K2 2 boda

    P4* 2 boda

    P5 3 boda

    P6 2 boda (1 + 1)

    P7 2 boda (1 + 1)

    P8 2 boda

    P9* 3 boda

    K3 3 boda

    K4 3 boda

    P10* 2 boda

    P11 2 boda

    Pri vrjednovanju zabiljeenih opaanja ocjenjiva mora usporediti uenikova

    opaanja s opaanjima ponuenima u naputku za nastavnika/ocjenjivaa.

    Ocjenjiva pritom mora procijeniti koliko je od navedenih elemenata prisutno u

    uenikovu zapisu te na temelju toga pridijeliti odgovarajui dio od ponuenoga

    maksimalnoga broja bodova (svaki je element koji je naveden u naputku mjerljiv,

    odnosno donosi odreeni broj bodova, kako je navedeno u razradbi vrjednovanja

    koraka 3.).

    Dio bodova uvijek se daje i za uspjeno izvoenje pokusa. Uspjenost izvoenja

    pokusa uobiajeno je vrjednovati jednako kao i pojedine elemente.

    Takoer je bitno da su opaanja zapisana kao kratke i jasne reenice, a ne

    polovine natuknice ili nepovezane rijei.

    Primjerice, u KORAKU 3. opaanja se mogu podijeliti na sljedee elemente:

    1.) promjena boje na mjestu neposrednoga dodira tekuina

    2.) odnos promjene i zadravanja boje i protresanja sadraja epruvete

    3.) pojava taloga i promjena njegove boje tijekom dodavanja i protresanja

    4.) odnos zadravanja taloga i koliine dodanoga reagensa

    5.) zavrna boja taloga

    6.) uspjenost izvedenoga pokusa i kvalitetno zapisivanje opaanja.

    Maksimalno ponueni broj bodova koje uenik moe ostvariti u KORAKU 3. je tri,

    to daje prosjeno pola boda po svakome od navedenih elemenata.

    Slino valja nainiti i pri vrjednovanju sloenijih odgovora na pitanja otvorenoga

    tipa (pitanja u kojima se od uenika oekuje da, na temelju opaanja i ponuenih

    injenica, donese zakljuak (oznaena zvjezdicom).

  • 16

    Pri vrjednovanju odgovora na pitanja P6, P7 i P11 ocjenjiva mora imati na umu

    da uenik nuno ne zna napisati traene kemijske formule u skladu s modernim

    nainom zapisivanja kemijskih formula (uporaba uglatih zagrada). Ipak, bitna je

    stvar da, pri rjeavanju problema, uenik primjeni njemu poznati dio koncepta

    pisanja kemijskih formula. Stoga, moe odgovor prikazati na vie naina,

    primjerice, Cu2+

    4 H2O (adicijski nain zapisivanja, analogno kemijskoj formuli

    modre galice). Najvanije je da uenik svojim zapisom jasno iskae da bakrov(II)

    ion i molekule vode ine cjelinu nabijenu molekulu.

    ESEJ

    Uenik treba napisati esej na zadanu temu koja je povezana s nainjenim

    pokusom i njegovim tumaenjem. Uspjeno napisani esej vrijedi maksimalno 20

    bodova. Pri vrjednovanju eseja ne e se uzimati u obzir duljina teksta (broj rijei

    ili stranica), nego jasnoa, tonost navedenih podataka (navoda) i originalnost.

    Sadraj eseja bit e odreen naslovom i naravi pokusa kojega prati. Esej, kojega

    prati pokus iz navedenoga primjera, mogao bi imati sljedei naslov:

    Atomi, molekule, ioni i dinamika ravnotea

    UPUTA O PISANJU ESEJA

    Konanu inaicu eseja uenik treba napisati na za to predvienim stranicama koje

    e biti priloene zajedno s ostalim ispitnim materijalima. Kratice (uobiajene ili po

    potrebi stvorene) valja objasniti u tekstu (najloginije na prvome mjestu

    pojavljivanja). Po potrebi mogu se rabiti razliite sheme, crtei i slike.

    Esej koji prati pokus iz primjera treba sadravati nie navedene dijelove.

    1. Uvod

    Nekoliko reenica kojima se ukratko opisuje problem koji e biti objanjen u eseju

    i koji definira kljune pojmove ponuene u naslovu eseja.

    2. Eksperimentalni dio

    U ovome dijelu uenik treba navesti mjere opreza kojih se treba pridravati

    tijekom izvoenja pokusa i postupke s otpadom. Takoer, treba objasniti kako bi,

    iz ishodnih koncentriranih otopina, priredio otopine potrebne za pokus.

    3. Rasprava

    U ovome dijelu uenik treba ponuditi pisano objanjenje nainjenoga pokusa. Isto

    treba biti napisano na temelju spoznaja steenih tijekom pokusa, rjeavanja

    radnoga listia, vlastitoga znanja te pretraivanja literature.

    Bitno je naglasiti koji eksperimentalni rezultati posebno idu u prilog ponuenome

    objanjenju. Poeljno je da uenik navede i mogue naine provjere ispravnosti

    ponuenoga objanjenja.

    Uenik bi u ovome dijelu eseja takoer trebao povezati glavnu tezu iz objanjenja

    (u ovome primjeru dinamika ravnotea) sa svakodnevnim ivotom. Primjerice,

    tlak pare tekuine u zatvorenoj boci.

    4. Literaturna i druga vrela

    Navesti literaturne i ostale izvore koje je uenik rabio tijekom pisanja eseja.

  • 17

    UPUTA ZA VRJEDNOVANJE ESEJA

    POTIVANJE UPUTE O PISANJU ESEJA

    (Uvod, Eksperimentalni dio, Rasprava, Literatura) 5 bodova

    KRATAK OPIS PROBLEMA 1 bod

    DEFINICIJA KLJUNIH POJMOVA 1 bod

    MJERE OPREZA I POSTUPAK S OTPADOM 1 bod

    PRIREIVANJE OTOPINA IZ ISHODNIH OTOPINA 1 bod

    OPIS POKUSA 1 bod

    REZULTATI POKUSA 1 bod

    OBJANJENJE REZULTATA POKUSA

    - na temelju spoznaja steenih pokusom 1 bod

    - na temelju vlastitoga znanja 1 bod

    - na temelju pretraivanja literature 1 bod

    POVEZIVANJE, ODNOS OBJANJENJA i EKPERIMENTALNIH OPAANJA 2 boda

    PONUENA PROVJERA HIPOTEZE 2 boda

    VEZA GLAVNE TEZE I SVAKODNEVNICE 1 bod

    ISPRAVNO NAVEDENA LITERATURA 1 bod

    Popis ponuenih eksperimentalnih obveza

    1. Karbonatna kemija

    2. Osmoza i osmotski tlak

    3. Kiseline i baze

    Sve potrebne pokuse mogue je izvesti s minimalnim priborom kako je pokazano

    u primjeru.

    8. UENICI S POSEBNIM POTREBAMA

    Materijali za nacionalni ispit iz Kemije za uenike s posebnim potrebama bit e

    nainjeni u dogovoru s uenikovim predmetnim nastavnikom i prikladnim

    strunjakom. Obavijest o ovakvim uenicima SRS treba dobiti najkasnije do 15.

    oujka tekue kolske godine.

    9. PRIMJERI ZADATAKA I NAIN BODOVANJA ODGOVORA

    I. dio ispita

    Primjer 1.

    Stalna mnoina molekula plina ima najvei tlak:

    A. pri minimalnome volumenu i maksimalnoj temperaturi

    B. pri minimalnome volumenu i minimalnoj temperaturi

    C. pri maksimalnome volumenu i minimalnoj temperaturi

    D. pri maksimalnome volumenu i maksimalnoj temperaturi Rjeenje: A

    Primjer 2.

    U kojoj je od navedenih molekula najjaa kemijska veza?

    A. H2

    B. O2

    C. N2

    D. Cl2 Rjeenje: C

  • 18

    Primjer 3.

    Koji par ne predstavlja molekule jednake grae?

    A. SiH4 i CCl4

    B. CO2 i SO2

    C. O3 i NO2

    D. PCl3 i NF3 Rjeenje: B

    II. dio ispita

    Primjer 1. Pomijeamo li vodenu otopinu natrijeva sulfita sa sumpornom

    kiselinom nastat e sumporov(IV) oksid. Napiite izjednaenu jednadbu kemijske

    reakcije i izraunajte koliko se mililitara sumporovog(IV) oksida moe razviti iz

    100 mililitara vodene otopine natrijeva sulfata, ija je mnoinska koncentracija

    0,125 mol L1, pri 25 C i tlaku od 1000 hPa.

    Izjednaena jednadba kemijske reakcije:

    _________________________________________

    (navedite oznake agregacijskih stanja tvari)

    Raun:

    Rezultat:

    Rjeenje: Na2SO3(aq) + H2SO4(aq) Na2SO4(aq) + SO2(g) + H2O(l)

    Pravilno napisana jednadba kemijske reakcije vrijedi 2 boda (bez navedenih

    oznaka agregacijskih stanja vrijedi 1 bod).

    Volumen razvijenoga sumporovog(IV) oksida iznosi 310 mL (prihvatljiv i odgovor

    0,3 L). Za tono rjeenje 3 boda.

    Primjer 2.

    a) Slike prikazuju ae s vodenim otopinama. Svaki krui predstavlja jednu

    esticu otopljene tvari.

    500 mL 500 mL 500 mL 500 mL 250 mL

    otopina A otopina B otopina C otopina D otopina E

    Mnoinska koncentracija otopljene tvari najmanja je u otopini _______

    b) Dodamo li otopini A 500 mL vode njezina mnoinska koncentracija, postat e

    jednaka mnoinskoj koncentraciji otopine _______

  • 19

    c) Pomijeamo li otopine A i B, dobivena otopina imat e jednaku mnoinsku

    koncentraciju kao i otopina _____

    Rjeenje:

    a) C 1 boda

    b) B 2 boda

    c) D 2 boda

    Primjer 3.

    Dijagram prikazuje ovisnost mnoinske koncentracije

    etiriju tvari u reakcijskoj smjesi stalna volumena o

    vremenu t. Na temelju podataka iz dijagrama napiite

    odgovarajuu jednadbu kemijske reakcije.

    Rjeenje: 4 A + 2 C 2 B + D

    2 boda

    10. KAKO SE PRIPREMITI ZA ISPIT

    Tijekom uenja svaka osoba ostvaruje razliite rezultate. Ipak, uspjenost valja

    na kraju i provjeriti. Samo po sebi, namee se pitanje: Kako provjeriti svoju

    pripremljenost za ispit?". Najbolji pokazatelji pripremljenosti za ispit iz Kemije su

    uspjenost u zapaanju (uoavanju, prepoznavanju) kemijskih promjena,

    razvijena sposobnost kvalitetnoga tumaenja rezultata kemijskih pokusa i

    uspjenost u tumaenju opaanja nainjenih tijekom kemijskih pokusa.

    11. LITERATURA

    Tijekom pripremanja za ispit iz Kemije uenici mogu rabiti sve kemijske

    udbenike, pratea nastavna sredstva i materijale koje je tijekom njihovoga

    kolovanja odobrilo MZO RH.

    Dodatna literatura:

    osnovnokolski udbenici odobreni od strane MZO-a RH

    natjecateljske zadae s dravnih natjecanja iz Kemije (dostupne u

    biltenima s natjecanja i na Internetu: eskola.chem.pmf.hr).

  • 20

    12. OGLEDNI PRIMJERAK TESTA IZ KEMIJE

    I. DIO ISPITA

    1. Pri kojoj e kombinaciji V i T uvjeta stalna mnoina molekula plina imati

    najvei tlak?

    A. pri minimalnome volumenu i maksimalnoj temperaturi

    B. pri minimalnome volumenu i minimalnoj temperaturi

    C. pri maksimalnome volumenu i minimalnoj temperaturi

    D. pri maksimalnome volumenu i maksimalnoj temperaturi

    2. to je magla?

    A. tekuina rasprena u tekuini

    B. tekuina rasprena u plinu

    C. tekuina rasprena u vrstoj tvari

    3. Koja e tekuina obojiti fenolftalein?

    A .HCl(aq)

    B. NaOH(aq)

    C .H2O

    4. Koju je tvar mogue sublimacijom odvojiti iz smjese s pijeskom?

    A. kuhinjsku sol

    B. jod

    C. eljezo

    D. gips

    5. Koji postupak predstavlja fizikalnu promjenu?

    A. gaenje vapna

    B. termika razgradnja modre galice

    C. taljenje parafinske svijee

    D. dobivanje karamela zagrijavanjem eera

    6. Koja tvar ima najvie talite?

    A. dijamant

    B. jod

    C. eer

    D. bakar

  • 21

    7. U kojoj su tvari prisutne samo kovalentne veze?

    A. u kalijevom hidroksidu

    B. u siliciievom dioksidu

    C. u amonijevom kloridu

    D. u natrijevom bromidu

    8. Koja tvar ima najnie talite?

    A. helij

    B. neon

    C. argon

    D. kripton

    9. Od koliko se atoma sastoje molekule rompskoga sumpora?

    A. od 5

    B. od 6

    C. od 7

    D. od 8

    10. Kolika je molna masa molekula duine kiseline?

    A. 63 g

    B. 63 g/mol

    C. 63 mol1

    D. 63

    11. Elektronska konfiguracija atoma elementa X je 1s2 2s2 2p6 3s2 3p5. Kojoj

    skupini periodnoga sustava elemenata pripada element X?

    A. 17.

    B. 16.

    C. 15.

    D. 18.

    12. Koji od navedenih nizova kemijskih formula predstavlja skupinu pravilno

    napisanih kemijskih formula?

    A. HNO3, KO, MnO2,

    B. CuO, SrCl, HNO2

    C. Ca(CN)2, KMnO4, I2

    D. Fe2SO4, CuCl, NH4

  • 22

    13. U ai 1. nalazi se vodovodna voda, a u ai 2. zasiena vodena otopina

    eera. U kojoj ai tvar ima nie talite?

    A. u ai 1.

    B. u ai 2.

    C. talita tvari u aama su jednaka

    14. Entalpija kondenzacije, cdH, za promjenu H2O(g) H2O(l) je:

    A. negativna te je promjena endotermna

    B. negativna te je promjena je egzotermna

    C. pozitivna te je promjena endotermna

    15. Kakvim su vezama povezane molekule u kristalu joda?

    A. van der Waalsovim

    B. vodikovim vezama

    C. kovalentnim vezama

    16. U kojem su nizu sve navedene molekule nepolarne?

    A. HCl, H2, CO2

    B. CO2, NO, BeF2

    C. CO2, N2, CCl4

    D. CCl4, BeF2, HCl

    17. Kakve su grae molekule amonijaka?

    A. planarne

    B. tetraedarske

    C. piramidne

    D. oktaedarske

    18. Koji paro ne predstavlja molekule jednake grae?

    A. SiH4 i CCl4

    B. CO2 i SO2

    C. O3 i NO2

    D. PCl3 i NF3

    19. U kojem od navedenih parova molekula moe doi do meusobnoga

    povezivanja molekula vodikovim vezama?

    A. HCN i N2

    B. O2 i H2

    C. HCN i NH3

    D. O2 i NO2

  • 23

    20. U kojem se od navedenih parova molekule ne mogu meusobno povezati

    vodikovom vezom?

    A. molekula vode i molekula ugljikovoga dioksida

    B. molekula vodika i molekula kisika

    C. molekula vode i molekula etanola

    D. molekula amonijaka i molekula etanola

    21. Standardna reakcijska entalpija nastajanja duikova(IV) oksida je 33,8 kJ

    mol1. To znai:

    A. da je reakcija nastajanja egzotermna

    B. da se reakcija zbiva pri temperaturi od 33,8 C

    C. da je za nastajanje 1 mola tvari potrebno 67,6 kJ topline

    D. da je reakcija nastajanja endotermna

    22. Koji e od navedenih uzoraka plinova pri istim uvjetima zauzimati najvei

    volumen?

    A. 1 g amonijaka

    B. 1 g kisika

    C. 1 g vodika

    D. 1 g ugljikovoga dioksida

    23. Mnoinska koncentracija vodene otopine sumporne kiseline je 0,50 mol/L.

    Kolika je masena koncentracija te otopine?

    A. 0,50 g L1

    B. 98 g L1

    C. 490 g L1

    D. 49 g L1

    24. Koja je elektronska konfiguracija tree ljuske Fe3+ iona?

    A. 4s2

    B. 3d64s2

    C. 3s23p63d4

    D. 3s23p63d5

    25. Koja je posljedica poveanja prve energije ionizacije neke vrste atoma?

    A. poveanje reaktivnosti te tvari

    B. smanjenje reaktivnosti te tvari

    C. smanjenje druge energije ionizacije te vrste atoma

    D. smanjenje tree energije ionizacije te vrste atoma

  • 24

    26. Navedene su elektronske konfiguracije nekoliko atoma. Koji od njih ima

    najveu prvu energiju ionizacije?

    A. 1s2

    B. 1s2 2s2

    C. 1s2 2s1

    D. 1s2 2s2 2p1

    27. U kojem je od navedenih primjera molekula najjaa kemijska veza?

    A. H2

    B. O2

    C. N2

    D. Cl2

    28. Koja je tvar vrlo slab vodi elektrine struje?

    A. taljevina natrijeva nitrata

    B. solna kiselina

    C. vodena otopina eera

    D. grafit

    29. to nastaje termikim raspadom amonijeva nitrata?

    A. kisik

    B. duik

    C. amonijak

    D. duikov(IV) oksid

    30. to nastaje redukcijom permanaganatnih iona u kiseloj sredini?

    A. Mn2+ ioni

    B. MnO2

    C. MnO42 ioni

    D. MnO

    31. Prilikom izvoenja pokusa za koji je potrebna otopina pripravljena otapanjem

    2 g K2Cr2O7 u 100 mL koncentrirane sumporne kiseline, iz kapaljke je na stol pala jedna kap te otopine. to je najvanije uiniti?

    A. obui kutu

    B. staviti zatitne rukavice

    C. odmah obrisati stol

    D. kap odstraniti pomou druge iste kapaljke

  • 25

    32. Koja je jedinka, prema Brnsted-Lowryevoj teoriji kiselina i baza, konjugirana

    baza hidrogensulfatnoga iona?

    A. molekula sumporne kiseline

    B. sulfatni ion

    C. molekula vode

    D. hidroksid ion

    33. Koja je od ponuenih jedinki planarna?

    A. SO32

    B. SiCl4

    C. CO32

    D. H2O2

    34. Koliko je puta gustoa fosfina, PH3, vea od gustoe amonijaka? Uzorci obaju

    plinova imaju jednaku mnoinu i nalaze se pri jednakim uvjetima tlaka i

    temperature.

    A .2

    B. 3

    C. 4

    D. 5

    35. to e se dogoditi kada u prezasienu vodenu otopinu limunske kiseline

    ubacimo kristali limunske kiseline?

    A. Kristali se ne e otopiti.

    B. Poet e i kristalizacija limunske kiseline.

    C. Sustav e se ohladiti.

    36. Koje se od ponuenih molekula najbre gibaju pri istoj temperaturi?

    A. H2

    B. O2

    C. H2O

    D. N2

    37. Koja od navedenih vodenih otopina ima jednaku vrijednost vrelita kao i

    vodena otopina natrijeva klorida mnoinske koncentracije c(NaCl) = 0,6 mol/L?

    A. FeCl3(aq) (c = 0,4 mol/L)

    B. C6H12O6(aq) (c = 0,4 mol/L)

    C. K2SO4(aq) (c = 0,4 mol/L)

    D. KNO3(aq) (c = 0,4 mol/L)

  • 26

    38. Koja je posljedica dodatka reaktanta u reakcijsku smjesu?

    A. ubrzanje kemijske reakcije

    B. usporenje kemijske reakcije

    C. nepromjenjivost brzine kemijske reakcije

    D. trenutni prestanak kemijske reakcije

    39. Koji je volumen zraka potreban za potpuno sagorijevanje 2 L metana u

    ugljikov(IV) oksid i vodu?

    A. 4 L

    B. 12 L

    C. 20 L

    D. 28 L

    40. Prijelazu elektrona iz treega u drugi energijski nivo u emisijskome spektru

    vodika odgovara linija pri 656 nm, a prijelazu iz etvrtoga energijskoga nivoa u

    drugi energijski nivo odgovara linija pri 486 nm. Kakva je razlika energija

    pojedinih energijskih nivoa u atomu vodika?

    A. Vea je izmeu treega i drugoga nivoa.

    B. Vea je izmeu etvrtoga i treega nivoa.

    C. Jednaka je meu svim nivoima.

  • 27

    DRUGI DIO ISPITA

    1. Nabrojene tvari razvrstajte u pripadajue skupine (rabite slovne oznake

    ispred tvari).

    A. nafta

    B. duik

    C. kalcijev karbid

    D. morska voda

    E. sumpor

    F. ugljikov(II) oksid

    G. magnezij

    H. magla

    I. kuhinjski ocat

    J. sapun

    Elementarne tvari: _____________________________________

    Kemijski spojevi: ______________________________________

    Smjese: ______________________________________________

    2. Kemijska formula anorganske kiseline je HIO3. Njene soli su

    ___________________, a kemijska formula magnezijeve soli te kiseline je

    ____________________________________________________.

    3. Pretpostavimo da se u posebnoj trcaljki nalazi uzorak vode, mase 18 g,

    kojega se iz nje istiskuje tlaenjem kroz izrazito uzak otvor. S obzirom na

    primijenjeni tlak i promjer otvora, brzina istiskivanja je takva da kroz otvor u

    svakoj sekundi prolazi tono devet stotina milijardi molekula vode. Koliko bi dugo,

    u godinama, trebalo trajati istiskivanje cijeloga uzorka vode iz takve trcaljke?

    Postupak:

    Rezultat: __________________

    4. Izraunajte mnoinsku i masenu koncentraciju otopine dobivene mijeanjem

    50 mL vodene otopine HCl mnoinske koncentracije 2,0 mol/L i 150 mL vodene

    otopine HCl mnoinske koncentracije 0,10 mol/L.

    Postupak:

    Rezultat:_____________

  • 28

    5. Otapanjem 2,2 g neke tvari dobiveno je 250 mL vodene otopine mnoinske

    koncentracije 0,90 mol/L. Izraunajte relativnu molekulsku masu otopljene tvari.

    Postupak:

    Rezultat: _______________

    6. Slike prikazuju ae s vodenim otopinama. Svaki krui predstavlja jednu

    esticu otopljene tvari.

    500 mL 500 mL 500 mL 500 mL 250 mL

    otopina A otopina B otopina C otopina D otopina E

    6. a) Mnoinska koncentracija otopljene tvari najmanja je u otopini _______.

    6. b) Dodamo li otopini A 500 mL vode, njena mnoinska koncentracija postat e

    jednaka mnoinskoj koncentraciji otopine _______.

    6. c) Pomijeamo li otopine A i B, dobivena otopina imat e jednaku mnoinsku

    koncentraciju kao i otopina _______.

    7. Poredajte po veliini sljedee atome, odnosno ione: Ne, Na+, O2, Mg2+.

    ______________________________________________

  • 29

    8. Nabrojene tvari razvrstajte na: elementarne tvari, kemijske spojeve i

    homogene i heterogene smjese. Kriiem oznaite kojoj vrsti tvari pripada

    pojedina tvar.

    Tvar Homogena

    smjesa

    Elementarna

    tvar

    Kemijski

    spoj

    Heterogena

    smjesa

    Bronca

    Led

    Zrak

    Jod

    Granit

    9. Napiite kemijske nazive navedenih spojeva:

    a) Mg(NO3)2 _____________________________

    b) NH4I _____________________________

    c) Fe3(PO4)2 _____________________________

    d) KOH _____________________________

    e) NO2 _____________________________

    10. to je kiselo-bazni indikator? Objasnite uz primjer.

    _________________________________________________________________

    _________________________________________________________________

    11. a) Masa neke etveroatomne molekule je 2,0572 1022 g. Napiite njenu

    kemijsku formulu.

    _________________________________________________________________

    11. b) Napiite jednadbu kemijske reakcije gorenja te elementarne tvari u

    istome kisiku. Obvezno naznaite agregacijska stanja.

    _________________________________________________________________

  • 30

    11. c) Napiite kemijski naziv produkta koji nastaje u 11. b).

    _________________________________________________________________

    12. Crte prikazuje ovisnost koncentracije etiriju tvari

    u reakcijskoj smjesi stalna volumena o vremenu t.

    Napiite jednadbu reakcije.

    ___________________________________________