Click here to load reader

ISHODI UCENJA Prirucnik 2013 -

  • View
    2

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of ISHODI UCENJA Prirucnik 2013 -

Microsoft Word - ISHODI_UCENJA_Prirucnik_2013.docxVeleuilište "Marko Maruli" u Kninu Petra Krešimira IV. 30, 22000 Knin
Tel: +385 22 664 450 Fax: +385 22 661 374
www.veleknin.hr
1. Uvod u ishode uenja .................................................................................................. 1
1.1. Što su ishodi uenja? ....................................................................................... 1 1.2. U emu se razlikuju ciljevi i ishodi uenja? ....................................................... 2 1.3. Ishodi uenja i kompetencije ............................................................................ 3 1.4. Prednosti i nedostatci ishoda uenja ................................................................ 3
2. Ishodi uenja u europskom prostoru visokog obrazovanja ...................................... 5
2.1. Europski kvalifikacijski okvir (EQF) ................................................................. 7 2.2. Kvalifikacijski okvir europskog prostora visokog obrazovanja (QF - EHEA) ..... 9 2.3. Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) ................................................................. 11 2.4. Usklaivanje obrazovnih struktura u Europi (Tuning projekt) ......................... 13 2.5. Hijerarhija ishoda uenja u sklopu Bolonjskog procesa .................................. 14
3. Taksonomija obrazovnih ciljeva ............................................................................. 16
3.1. Kognitivno podruje ....................................................................................... 17 3.2. Afektivno podruje ......................................................................................... 19 3.3. Psihomotoriko podruje ................................................................................ 19
4. Pisanje ishoda uenja ............................................................................................ 20
4.1. Algoritam pisanja ishoda uenja .................................................................... 20 4.2. Primjena ishoda uenja u sustavima visokog obrazovanja ............................ 21
5. Konstruktivno poravnanje ishoda uenja sa svim dijelovima nastavnog procesa... 24
5.1. Povezivanje ishoda uenja i ECTS bodova .................................................... 26 5.2. Povezivanje ishoda uenja i pouavanja ........................................................ 27 5.3. Povezivanje ishoda uenja i vrjednovanja postignua .................................... 28 5.4. Evaluacija ishoda uenja ................................................................................ 29 5.5. Razrada izvedbenih programa na razini kolegija - silabus ............................. 29
6. Primjeri pisanja ciljeva i ishoda uenja .................................................................. 44
7. Pojmovnik .............................................................................................................. 56
Bolonjskom reformom uvedeni su instrumenti za osiguravanje kvalitete nastavnog procesa od kojih su najvaniji ishodi uenja. Proizašli su iz potrebe poboljšanja uobiajenih naina opisivanja kvalifikacija i kvalifikacijskih struktura. Preporuka je da se svi kolegiji/moduli/studijski programi u Europskom prostoru visokog obrazovanja napišu u terminima ishoda uenja.
Definiranje ciljeva, a posebno ishoda uenja za studijski program ili kolegij trai od visokoškolske institucije i nastavnika svjesno odluivanje o adekvatnom rješavanju izazova i problema koji se javljaju u procesu pouavanja i uenja.
Ishodima uenja odreuje se pristup trištu rada završenih studenata, ali i svih onih koji su obogaivali svoje znanje i kompetencije kroz razliite oblike netradicionalnih (neformalnih i informalnih) obrazovnih iskustava. Temeljno pitanje koje treba postaviti studentu nakon uspješnog okonanja odreene razine obrazovanja postaje: „Što moeš raditi sada kada si stekao svjedodbu ili diplomu?“, a ne: „Što si sve morao raditi kako bi dobio svjedodbu ili diplomu?“1
Ostvarivanjem eljenih ishoda uenja student stjee kompetencije za zapošljavanje i samozapošljavanje.
Organiziranje procesa uenja podrazumijeva planiranje nastave i pouavanja. Prethodno se treba definirati cilj studijskog programa, ulogu svakog pojedinog kolegija i optereenje studenata izraeno u ECTS bodovima. Pri tomu treba imati na umu niz imbenika, kao što su raspoloivi nastavniki i tehniki resursi, organizacijske mogunosti, predznanje studenata i dr. Sve navedeno potrebno je kako bi se ispravno formulirali ishodi uenja za studijski program ili pojedine kolegije.
U ovom priruniku teište u odreivanju studentskih postignua je na ishodima uenja koji su povezani s mjerljivim pokazateljima u europskim i nacionalnim kvalifikacijskim okvirima.
1.1. Što su ishodi uenja?
Donedavni tradicionalni akademski nain planiranja modula i studijskih programa temeljio se na poetnom definiranju kolegija od strane predmetnih nastavnika. Nastavnik je odluivao o sadraju kolegija, nainu iznošenja i ocjenjivanju koje je ovisilo o koliini apsorbirane nastavne materije. Opis kolegija odnosio se na njegov sadraj koji se iznosio na predavanjima i vjebama. Ovakav pristup pouavanju usmjeren je prema nastavniku (teacher-centred approach).
1
2
Moderni trendovi u obrazovanju nameu odmak prema pristupu pouavanju u kojem je u teištu student (student-centred approach). U ovakvom pristupu potrebno je izraziti ono što se oekuje da student moe raditi na kraju perioda uenja, odnosno odreuje se ishod pouavanja. Uveden je izraz „oekivani ishodi uenja“ (intended learning outcomes), koji se obino skrauje u „ishodi uenja“ (learning outcomes).
Ishod uenja nije skup injenica koje student akumulira u procesu uenja. Ishodi uenja nisu: ciljevi, zadatci, sadraj i aktivnosti.
U literaturi se navodi više definicija ishoda uenja koje se meusobno ne razlikuju u znaajnoj mjeri. Nigdje se ne spominje što je nastavnik htio postii procesom pouavanja, ve se jasno izraava što uenik/student moe demonstrirati nakon procesa pouavanja i uenja.
Kao ope prihvaena definicija ishoda uenja moe se prihvatiti ona iz ECTS vodia:2
Ishodi uenja su iskazi (napisani od strane akademskog osoblja) kojima se izraava što student treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon okonanja procesa uenja.
Naješe se odreuju temeljem usvojenih znanja, vještina i vrijednosnih stavova.
Obvezno moraju biti podrani odgovarajuim kriterijima vrjednovanja, kako bi se potvrdila njihova ostvarivost.
Ishodi uenja su istovremeno:
• neposredni rezultat procesa uenja i osposobljavanja za sve vrste intelektualnog ponašanja (kognitivno, psihomotoriko, afektivno),
• temeljni doprinos kontinuiranom procesu razvoja kurikuluma i detaljnih izvedbenih programa, uz ciljeve, sadraj i metode pouavanja.
1.2. U emu se razlikuju ciljevi i ishodi uenja?
U dostupnoj literaturi se dosta raspravlja o razlikama izmeu ciljeva uenja (learning objectives, aims, goals) i ishoda uenja. Termini nisu jasno razgranieni, a esto se i preklapaju. Primjerice termin „goals“ ponekad izraava ope, a ponekad specifine ciljeve. Generalno se moe utvrditi sljedee:
• Ciljevi uenja na razini kolegija, modula i studijskog programa opisuju eljenu svrhu i oekivane rezultate (intended results) studentskih aktivnosti u procesu uenja i postavljaju temelj za sustav ocjenjivanja. Ciljevima se opisuje ono što se namjerava postii uenjem i mogunosti koje se pruaju studentima, primjerice: razumijevanje o neemu, stjecanje znanja ili svijesti o nekoj temi. Ukazuju na sadraje i vještine koje studenti trebaju savladati, ali gledano iz perspektive nastavnika. Pisani su u terminima svrhe pouavanja, te pokazuju što nastavnik namjerava obuhvatiti kolegijem, odnosno koja je svrha studijskog programa.
• Ciljevi uenja mogu biti definirani kao opi ciljevi (aims) ili kao specifini ciljevi (objectives). Opi ciljevi široko zahvaaju svrhu, usmjerenost i sadraj nastavne materije i pokazuju što nastavnik eli obuhvatiti procesom pouavanja. Specifinim ciljevima nastavnik opisuje što eli postii u odreenom, posebnom podruju. Ponekad su specifini ciljevi uenja, umjesto u terminima nastavnikovih namjera,
2
3
opisani terminima oekivanih ishoda uenja. To moe izazvati nedoumicu, jer se teište s nastavnika prebacuje na studenta.
• Za pouavanje koje je usmjereno prema studentu (student-centered learning) prikladniji je aktivan opis nastavnog procesa temeljen na ishodima uenja. Za razliku od obrazovnih ciljeva, ishodi uenja odreuju što bi morao znati uiniti student, a ne nastavnik. Bitna prednost ishoda uenja je jasno izraavanje postignutih rezultata studenata (achieved results) i modaliteta demonstriranja istih. Izraavanje preko ishoda uenja je preciznije, mjerljivo je, i olakšava povezivanje na lokalnom i meunarodnom nivou. Precizno izraeni ishodi uenja i instrumenti njihove provjere temeljeni na eksplicitnim standardima u velikoj mjeri olakšavaju uenje studenata.
1.3. Ishodi uenja i kompetencije
Ishodi uenja i kompetencije usko su povezani, esto se preklapaju, a ponekad su istoznani. Kompetencije podrazumijevaju znanja, vještine i stavove temeljem kojih je pojedinac osposobljen za izvršenje odreenog posla. U tom smislu kompetencije su kombinacija znanja, primjene znanja, stavova i odgovornosti koji opisuju ishode uenja obrazovnog programa.
Iz dostupne literature ne moe se odrediti precizno i jedinstveno tumaenje termina kompetencije. U opisivanju onoga što se od studenta oekuje po završetku odreenog programa ili kolegija uobiajeno se koriste ishodi uenja. Imajui sve ovo u vidu veza ishoda uenja i kompetencija najbolje se moe izraziti tvrdnjom: Ishodi uenja su operacionalizacija kompetencija pomou aktivnosti koje su vidljive i mjerljive. U daljnjem tekstu e se izbjegavati termini kompetentnost i kompetencije, osim u uem smislu kako to propisuje Europski kvalifikacijski okvir (EQF). Naime, Europski kvalifikacijski okvir ishode uenja opisuje kao znanja, vještine i kompetencije u uem smislu (samostalnost i odgovornost).
1.4. Prednosti i nedostatci ishoda uenja
Prema postojeim iskustvima uvoenje ishoda uenja ima za posljedicu odreene nedostatke. Meutim, pozitivnim pomacima koji se ostvaruju u nastavnom procesu temeljenom na ishodima uenja u velikoj se mjeri anuliraju ti nedostatci.
• Nedostaci primjene ishoda uenja
Oni koji izraavaju skepsu prema prihvaanju ishoda uenja imaju primjedbe na samu koncepciju, kao i na praktinu/tehniku izvedbu.
Primjedbe na koncepciju
Visoko obrazovanje ne moe se ograniiti i/ili reducirati na niz ishoda uenja koji propisuju proces uenja. To je protivno tradicionalnoj funkciji sveuilišta i napad je na liberalni koncept obrazovanja.
Nastavnik se svodi na posrednika i ograniava se raznolikost obrazovanja koje se reducira na puki instrumentalistiki pristup.
Naglašava se razlika izmeu sveuilišnih i strunih studija i tvrdi kako je pristup usmjeren na ishode uenja puno bolje prilagoen strunim studijima jer se njihovi programi temelje upravo na usvojenim vještinama i kompetencijama.
4
Definiranje i primjena ishoda uenja su zahtjevni zadatci koji podrazumijevaju angaman velikog broja ljudi i financijsku potporu.
Transformacija kurikuluma u termine ishoda uenja moe se protegnuti kroz dui vremenski period.
Ishodi uenja mogu biti zahvaeni preširoko (preopenito) ili preusko (previše detaljno) što zahtijeva standardiziranje okvira s opisnicima kvalifikacija.
Veza ishoda uenja s dodjeljivanjem odgovarajuih kredita u bodovima moe rezultirati u neadekvatni odnos gradiva kolegija/modula u odnosu na vrijeme predvieno za uenje.
• Prednosti primjene ishoda uenja
Ogledaju se u pogodnostima koje pruaju kreatorima studijskih programa, modula i kolegija kao i samim studentima. Pomau u osiguravanju kvalitete i postavljenih standarda te nacionalnoj i meunarodnoj transparentnosti obrazovanja.
Pomau poslodavcima, visokoškolskim institucijama i društvu u cjelini u jasnijem artikuliranju postignua pridruenih odreenoj kvalifikaciji.
Poslodavcima i buduim studentima ishodi uenja pruaju informacije o vještinama i kompetencijama steenim tijekom pouavanja, olakšavaju vidljivost i razlikovanje akademskih programa.
S meunarodnog aspekta, ishodi uenja doprinose mobilnosti studenata. Omoguuju višestruke putove napredovanja izmeu razliitih obrazovnih sustava. Osiguravaju zajedniki format za razliite vidove uenja (formalno, neformalno, informalno, uenje na daljinu,...). To je osobito vano, ako se uzme u obzir sve vei broj inicijativa koje promoviraju cjeloivotno obrazovanje, kako na nacionalnom tako i na meunarodnom planu.
Pogodnosti za nastavno osoblje - kreatore kolegija/modula/programa
Nastavnom osoblju pomau definirati što bi uenici morali znati uiniti (izvršiti) na kraju odreenog razdoblja uenja, a prije nisu znali.
Omoguuju promjenu pristupa usmjerenog na sadraj prema pristupu usmjerenom na uenika.
Osmišljavanjem kolegija ili modula preko eksplicitno izraenih ishoda uenja osigurava se konzistentnost cijelog studijskog programa i otkrivaju mogua preklapanja.
Omoguuju precizno definiranje svrhe kolegija i naglašavaju bitni odnos izmeu pouavanja, uenja i vrjednovanja (kriteriji i ocjenjivanje).
Pogodnosti za studente
Studentima pomau shvatiti što se od njih oekuje, olakšava im se proces uenja, kao i praenje osobnog napretka u savladavanju gradiva.
Razumljive tvrdnje o svemu za što e biti osposobljeni nakon završetka studija olakšavaju studentima izbor kolegija/modula/studija i omoguuju efikasnije uenje.
5
Bolonjskom reformom visokog obrazovanja definirani su ciljevi od primarne vanosti za uspostavu Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA – European Higher Education Area). U sloenom i dugotrajnom procesu harmonizacije sustava visokog obrazovanja postavljen je rok (2010. god.) za realizaciju temeljnih ciljeva Bolonjskog procesa:
• podizanje kvalitete europskih studija,
U procesu stvaranju EHEA naznaeno je devet prioritetnih podruja:
1. Osiguranje kvalitete (QA)
2. Sustav bodovanja (ECTS)
5. Mobilnost
Kao bitni elementi kvalifikacijskog okvira navedeni su:
• Ishodi uenja i osposobljenost (Learning Outcomes and Competences)
• Razine (Levels)
• Optereenje studenta (Student Workload)
• Profesionalni profili (Profiles) Europski parlament i Vijee Europe usvojili su krajem 2006. godine Europski referentni okvir za kljune kompetencije u procesu cjeloivotnog uenja. Osam kljunih kompetencija vanih za trište rada su:
6
3. Razumijevanje i korištenje znanja iz matematike, znanosti i tehnologije
4. Sposobnost korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT)
5. Sposobnost uenja
7. Poduzetništvo
Kako bi se realizirali strateški ciljevi Bolonjske reforme, poevši od Praga 2001. godine, odravaju se svake dvije godine ministarske konferencije. Na dosadašnjim konferencijama ministara visokog školstva raspravljano je o ispunjavanju navedenih ciljeva koji se odnose, izmeu ostalog, na uspostavu europskih i nacionalnih kvalifikacijskih okvira i osiguravanje kvalitete. Kvalifikacija predstavlja potvrdu postignutih ishoda uenja
Paralelno s navedenim aktivnostima od 2000. godine odvija se, uz snanu potporu Europske komisije, projekt Usklaivanje obrazovnih struktura u Europi (Tuning Educational Structures in Europe). Tuning projekt pokrenut je na inicijativu europskih sveuilišta s ciljem stvaranja opeg pristupa primjeni Bolonjskog procesa u razliitim akademskim podrujima.
Kao rezultat zakljuaka konferencije u Berlinu 2003. god skupina strunjaka unutar Bolonjske skupine za praenje Bolonjskog procesa (Bologna Follow-up Group) obvezala se izraditi sveobuhvatni „Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja“ (Framework for Qualifications of the European Higher Education Area). U izradi kvalifikacijskog okvira korišteni su rezultati rada na Tuning projektu koji opisuje pojedine stupnjeve programa obzirom na odreenu akademsku disciplinu, kao i rezultati do kojih je došla neformalna skupina eksperata okupljenih u Zdruenoj inicijativi za kvalitetu (Joint Quality Initiative). Ova je skupina definirala tzv. „Dublinske opisnike“ (Dublin Descriptors) koji opisuju usporedivost opih ishoda uenja ciklusa visokog obrazovanja. Zajedniki cilj svih projektnih skupina je transparentnost EHEA i putokaz za stvaranje nacionalnih kvalifikacijskih okvira temeljenih na ishodima uenja.
U Bergenu 2005. godine prihvaen je Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja. Ministri su prihvatili i referentni dokument za osiguravanje kvalitete u sustavu visokog školstva: Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area).
Europska komisija predstavila je 2006. god. Europski kvalifikacijski okvir za cjeloivotno uenje (European Qualification Framework for Life Long Learning) iji je cilj objedinjavanje svih vrsta uenja u jedan zajedniki okvir. Na konferenciji u Londonu 2007. godine definirane su smjernice za izradu Europskog kvalifikacijskog okvira.
Europski parlament i Vijee europske unije 23. travnja 2008. godine donose preporuku o uspostavi Europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloivotno uenje (u daljnjem tekstu EQF).
Predvieno je da sve zemlje poveu nacionalne kvalifikacijske okvire s EQF do 2010. godine, a do 2012. godine svaku kvalifikaciju opišu mjerljivim pokazateljima odgovarajue razine.
7
Dakle, trenutano postoje dva europska kvalifikacijska okvira. Prvi, EQF, obuhvaa sve obrazovne razine. Usmjeren je na cijeli obrazovni sustav i inicirala ga je Europska komisija. Drugi ima slubeni naziv Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA). Odnosi se samo na visoko obrazovanje, a osmišljen je i razvijen kao dio Bolonjskog procesa. Prihvatilo ga je 45 zemalja koje su se pridruile Bolonjskom procesu. Teište Bolonjskog procesa je harmonizacija visokoškolskih sustava razliitih zemalja, a EQF povezuje i olakšava razumijevanje svih steenih kvalifikacija meu razliitim zemljama i ne tei nuno harmonizaciji.
EQF je u potpunosti kompatibilan s kvalifikacijskim okvirom za visoko obrazovanje i u suglasju je s Tuning-om. Razlika je u formulaciji opisnika. Pokazatelji razina u EQF-u su openitiji jer obuhvaaju sve obrazovne podsustave i oblike stjecanja kompetencija, a ne samo uenje u sustavu visokog obrazovanja kako je to predvieno harmonizacijom u sklopu Bolonjskog procesa. Naime, EQF kao okvir cjeloivotnog uenja, obuhvaa i strukovno obrazovanje i osposobljavanje te radni kontekst, ukljuujui i onaj na visokoškolskim razinama. Iako su pokazatelji razliiti, razine sloenosti 5., 6., 7. i 8. su ekvivalentne.
2.1. Europski kvalifikacijski okvir (EQF) Europski kvalifikacijski okvir je zajedniki referentni sustav koji povezuje sustave europskih nacionalnih obrazovnih okvira i kvalifikacija. Djeluje kao prevoditeljski alat koji kvalifikacije ini itljivijima. Cilj mu je promicanje mobilnosti stanovništva meu zemljama i poticanje cjeloivotnog uenja.
EQF prepoznaje razlike izmeu razliitih sustava obrazovanja i ukazuje na nunost prelaska na ishode uenja radi omoguavanja usporedbe i suradnje izmeu razliitih zemalja i institucija. Predstavlja instrument prepoznavanja steenih kvalifikacija temeljem mjerljivih ishoda uenja, meusobnog povjerenja i sustava osiguravanja i upravljanja kvalitetom.
Prema EQF ishodi uenja specificirani su u trima kategorijama: znanja, vještina i kompetencija:
• Znanje je ishod usvajanja informacija kroz uenje. Znanje je osnova injenica, naela, teorija i praksi povezanih s podrujem rada ili uenja. Opisuje se kao teorijsko i/ili injenino.
• Vještine znae sposobnost primjene i korištenje znanja kako bi obavili zadae i riješili probleme. Opisuju se kao spoznajne (logiko, intuitivno i kreativno razmišljanje), praktine (ukljuuju fiziku spretnost i korištenje metoda, materijala, alata i instrumenata) i socijalne.
• Kompetencije u uem smislu znae iskazanu sposobnost korištenja znanja, vještina i osobnih, socijalnih i/ili drugih metodoloških sposobnosti, u situacijama rada ili uenja te u profesionalnom i osobnom razvoju. Opisuju se u terminima odgovornosti i samostalnosti.
Time se naglašava kako razliite kvalifikacije obuhvaaju vrlo široki opseg ishoda uenja. Ukljuena su teorijska znanja, praktine i tehnike vještine, kao i socijalne kompetencije meu kojima je kljuna sposobnost za rad s drugim ljudima u radnom okruenju.
8
Svih osam referentnih razina EQF-a opisano je u terminima ishoda uenja. Opisnici koji naznauju ishode uenja bitne za kvalifikacije visokoškolskih razina 5 (kratki ciklus višeg obrazovanja), 6, 7 i 8 su3:
Razina 5
ZNANJE Opseno, specijalizirano, injenino i teorijsko znanje unutar podruja rada ili uenja te svjesnost granica vlastitoga znanja VJEŠTINE Obuhvatan niz kognitivnih i praktinih vještina nunih za razvoj kreativnih rješenja na apstraktne probleme. KOMPETENCIJE Prakticira upravljanje i nadzor u okruenju rada ili uenja u kojem su mogue nepredvidive promjene. Preispituje i unaprjeuje vlastitu i izvedbe drugih.
Razina 6
ZNANJE Napredno znanje podruja rada ili uenja, ukljuuje i kritiko razumijevanje teorija i naela. VJEŠTINE Napredne vještine, demonstrirajui majstorstvo i inovacije nune za rješavanje sloenih i nepredvidivih problema u specijaliziranom podruju rada ili uenja. KOMPETENCIJE Upravlja sloenim tehnikim ili strunim aktivnostima projekata, preuzimajui odgovornost za donošenje odluka u nepredvidivom okruenju rada ili uenja. Preuzima odgovornost za upravljanje profesionalnim razvojem pojedinaca i skupina.
Razina 7
ZNANJE Visokospecijalizirano znanje od kojeg su neka znanja na prvoj crti znanja u podruju rada ili uenja kao osnova originalnom mišljenju i/ili istraivanju. Kritika svijest o problematici znanja u podruju i graninim podrujima izmeu razliitih podruja. VJEŠTINE Specijalizirane vještine rješavanja problema nune za istraivanje i/ili inovacije kako bi se stvorila nova znanja i procedure i integriralo znanje iz razliitih podruja. KOMPETENCIJE Upravlja i mijenja sloene i nepredvidive uvjete rada ili uenja što zahtijeva nove strateške pristupe. Preuzima odgovornost za doprinos strunim znanjima i praksama i/ili za preispitivanje strateške izvedbe timova.
Razina 8
ZNANJE Znanje na najnaprednijoj granici u podruju rada ili uenja i graninim podrujima izmeu razliitih podruja. VJEŠTINE
3 Izostavljeni su opisnici za prve etiri nie razine koje se ne odnose na visokoškolsko obrazovanje
9
Najnaprednije i specijalizirane vještine i tehnike, ukljuujui sintezu i vrjednovanje, nune za kritiko rješavanje problema u istraivanju i/ili inovacijama i za širenje i redefiniranje postojeih znanja ili strune prakse. KOMPETENCIJE Pokazuje esencijalnu mjerodavnost, inovativnost, samostalnost, znanstveni i profesionalni integritet i odrivu angairanost razvoju novih ideja ili procesa na najnaprednijoj granici rada ili uenja koji ukljuuju i istraivanje.
2.2. Kvalifikacijski okvir europskog prostora visokog obrazovanja (QF - EHEA)
Kvalifikacijski okvir europskoga podruja visokog obrazovanja odreuje opisnike prema bolonjskim ciklusima. Opisnici svakog ciklusa nude openite tvrdnje s tipinim oekivanjima postignua i sposobnosti povezanih s kvalifikacijama i predstavljaju kraj tog ciklusa.
Zdruena inicijativa za kvalitetu (Joint Quality Initiative) razvila je kao dio Bolonjskog procesa zajedniki opisnik za kratki ciklus višeg obrazovanja koji je unutar, ili je povezan s prvim ciklusom. Odgovara ishodima uenja za razinu 5 EQF-a.
Opisnici za prvi, drugi i trei ciklus Kvalifikacijskog okvira europskog prostora visokog obrazovanja usuglašeni su na ministarskom sastanku u Bergenu 2005. godine i odgovaraju ishodima uenja za razine 6,7 i 8 EQF-a.
Opisnici svakog ciklusa opisuju, neovisno o struci, oekivana postignua i sposobnosti studenata na kraju svakog ciklusa.
Ciljevi kvalifikacijskog okvira su:
• pomo studentima, poslodavcima, ali i svim graanima diljem Europe u shvaanju odnosa izmeu razliitih nacionalnih, regionalnih i lokalnih kvalifikacijskih okvira,
• promicanje pokretljivosti, suradnje, transparentnosti, priznavanja i integracije unutar europskog visokoškolskog prostora,
• poboljšanje kompetitivnosti i uinkovitosti europskog visokog obrazovanja,
• promicanje nacionalne, regionalne i lokalne autonomije uvaavanjem raznolikosti studijskih programa u sadraju i nainu izvedbe.
Ishodi uenja koji opisuju razinu akademskih postignua razraeni su u ve spomenutim Dublinskim opisnicima (2004.). Definirani su generiki (openito) za razine stupnja obrazovanja, a ne za pojedinu disciplinu ili studij.
Ishodi uenja razraeni su u pet skupina za svaku razinu visokoškolskog obrazovanja (6. - prvostupnik, 7. - magistar, 8 - doktor znanosti):
1. znanje i razumijevanje,
3. zakljuivanje i rasuivanje,
10
Dublinski opisnici u saetom obliku po skupinama prikazani su u tablicama kako sljedi:
1. Znanje i razumijevanje
Trei sveuilišni ciklus Doktor znanosti - PhD
Demonstrira znanje i razumijevanje koje se nadograuje na ope srednjoškolsko obrazovanje, poduprto znanjem iz naprednih udbenika, a ukljuuje i neka suvremena znanja iz podruja studija.
Demonstrira znanje i razumijevanje temeljeno na prvom ciklusu, ali ga i proširuje i/ili produbljuje, te tako osigurava temelj ili mogunost izvornog razvoja i/ili primjene ideja, koje su esto u istraivakom kontekstu.
Demonstrira kreaciju i interpretaciju novih znanja kroz originalno istraivanje i publiciranje rezultata osobnih istraivanja, sustavno razumijevanje biti znanstvenog i/ili primijenjenog znanstvenog podruja istraivanja u kojem rade.
2. Primjena znanja i razumijevanja
Prvi sveuilišni ciklus Prvostupnik - BSc
Drugi…