Edukativni seminarSOCIO-KULTURNE I POLITIČKE

PRETPOSTAVKE DALJNJEG RAZVOJA PRAVA NACIONALNIH MANJINA U

HRVATSKOM DRUŠTVU

INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE KAO SREDSTVO OČUVANJA KULTURNE AUTONOMIJE NACIONALNIH MANJINA

Antonija PetričušićPravni fakultet u ZagrebuKatedra za sociologiju

KULTURNA AUTONOMIJA NACIONALNIH MANJINA

• Niz mjera kojima se osigurava očuvanje posebnosti nacionalnih manjina:– npr. pravo uporabu i javno isticanje nacionalnih simbola i

obilježavanje nacionalnih praznika;– uporaba jezika i pisma u privatnoj, javnoj i službenoj

upotrebi; – školovanje na manjinskom jeziku i pismu u državnim

ustanovama; – uporaba manjinskog jezika pred javnim tijelima,– suradnja s matičnom državom, posebice u sferi zaštite

kulturnog identiteta

KULTURNA AUTONOMIJA NACIONALNIH MANJINA

• S jedne strane održavanje i razvoj kulture i bitnih elemenata identiteta pripadnika nacionalnih manjina

• S druge osiguravanje njihove slobodne integracije i učešća u društvima u kojima žive

AUTONOMIJA

• Etničkim i drugim manjinskim grupama, koje imaju različite identitete od većinskog, osigurava kontrolu nad poslovima koji su od posebnog interesa za njih, ujedno dajući većem entitetu ovlasti nad pitanjima od zajedničkog interesa

INTEGRACIJA

• Dvosmjeran proces i sposobnost da ljudi žive zajedno uvažavajući dostojanstvo svakog pojedinca, opće dobro, pluralizam i raznolikost, nenasilje i solidarnost, kao i sposobnost da sudjeluju u društvenom, kulturnom, ekonomskom i političkom životu– obuhvaća sve aspekte društvenog razvoja i cjelokupnu

politiku. – traži da se slabiji zaštite, kao i da svatko ima pravo da

bude različit i očuva svoju etničku, kulturnu, vjersku, jezičnu specifičnost

AUTONOMIJA PLUS INTEGRACIJA

• Manjine trebaju poseban set prava (tj. prava koje zajednički nazivamo kulturnom autonomijom), kako bi bile u mogućnosti očuvati svoj identitet i etnokulturološku različitost

• Istovremeno, država treba osigurati različite načine integracije manjina prvenstveno putem zakona, institucija i politika

IDEJA MEĐUKULTURNOG DIJALOGA I PRIMJERI DOBRE PRAKSE

IDEJA MEĐUKULTURNOG DIJALOGA I PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• DokumBijelu knjiga o međukulturnom dijalogu: Živimo zajedno jednaki u dostojanstvu ent usvojili su ministri vanjskih poslova Vijeća Europe, Strasbourg, 7. svibnja 2008.

• Odražava svijest europskih političkih elita da stari pristupi upravljanju kulturnom raznolikošću više nisu prikladni za europska društva u kojima postoji visok stupanj raznolikosti u stalnom porastu

• Pojašnjava kako međukulturni dijalog može pomoći poštivanje raznolikosti, uz istodobno podržavanje socijalne kohezije.

IDEJA MEĐUKULTURNOG DIJALOGA I PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Međukulturni dijalog = otvorena, učtiva razmjena stajališta među pojedincima ili skupinama s različitom etničkom, kulturološkom, vjerskom i jezičnom pozadinom i naslijeđem, na temelju uzajamnog razumijevanja i uvažavanja – Bijela knjiga Vijeća Europe o međukulturnom

dijalogu (2000)

IDEJA MEĐUKULTURNOG DIJALOGA I PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Međukulturni dijalog definiran je kao način promicanja svijesti, razumijevanja, pomirenja i tolerancije, kao i sprečavanja konflikata i postizanja čvrste integracije i kohezije u društvu vladavine prava.

• Promicanje međukulturnog dijaloga pridonosi temeljnom cilju Vijeća Europe – zaštiti i promicanju ljudskih prava, demokracije i vladavini prava

IDEJA MEĐUKULTURNOG DIJALOGA I PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Međukulturni pristup: održivi model za upravljanje kulturnom raznolikošću okrenut budućnosti

• Uloga međukulturnog dijaloga: spriječiti etničke, vjerske, jezične i kulturne podjele u društvu

• Međutim, međukulturni dijalog ne može se zakonski propisati : njegova načela treba oživjeti u zakonodavstva i praksi

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Priručnik za odgojiteljice i odgojitelje djece predškolske (vrtićke) dobi „Djeca-čuvari djedovine: Model vrtića s hrvatskim identitetom i njegovanjem interkulturalnosti“

• Sadrži praktične upute i primjere kako učiti predškolce poštovati ljude različitih kultura i zemalja, prihvaćanju različitosti, kao i osvješćivati njihovo kulturno nasljeđe.

IDEJA MEĐUKULTURNOG DIJALOGA I PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Nansen Dijalog Centar – projekt “Mali zajedno” od 2008. godine s ciljem

integriranog i međukulturnog učenja kroz radionice u etnički podijeljenim vrtićima u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

– projekt „Nova škola“ ponuđen je kao alternativa onim roditeljima koji nisu zadovoljni s postojećim obrazovnim, etnički segregirajućim modelima osnovnih škola, prepoznat kao primjer dobre prakse u Vladinom Nacionalnom planu aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Nansen Dijalog Centar predložio je uvođenje predmeta “Kulturna i duhovna baština zavičaja“ s ciljem razvoj međukulturalnih kompetencija kod osnovnoškolaca.

• Izborni doduše, predmet omogućava učenje o kulturi i običajima svih naroda zavičaja što sprečava obrazovno-kulturnu getoizaciju koja je sada prisutna

• U Hrvatskoj manjine uče isključivo o kulturnom nasljeđu svoje zajednice, a djeca pripadnici većinskog naroda o većinskoj kulturi i ostavštini.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Inicijatori projekta smatraju da je razvoj međukulturalnih kompetencija osnova prevladavanja ratnih posljedica, doprinosi i procesu uspostave povjerenja među pripadnicima različitih etničkih skupina, ali i način pripreme mladih ljudi za budući život u ujedinjenoj multikulturalnoj Europi.

• Sljedeći je korak verifikacija Metodičkog priručnika za provedbu predmeta „Kulturna i duhovna baština zavičaja“, što bi ga uvrstilo u katalog udžbenika za učenike svih hrvatskih škola.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Želeći u obrazovnom procesu članovima različitih etničkih skupina ponuditi informacije o ostalim zajednicama, Ured visokog povjerenika nacionalnih manjina OSCE-a inicirao je izradu udžbenik o svim zajednicama koje žive na Kosovu.

• Udžbenik sadrži informacije o povijesti i životu svih zajednica koji tradicionalno žive na Kosovu i zahtjeva korištenje interaktivne metodologiju

• Na ovaj se način nastoji promicati međusobno razumijevanje i poštovanje

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Priručnik za učenike o kulturi, baštini i tradiciji nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini: Upoznajmo se! – Misija OSCE-a počela je raditi na pitanju

obrazovanja za nacionalne manjine 2004. godine– Uz podršku Ureda visokog povjerenika

nacionalnih manjina OSCE-a od 2008. do 2009. godine pripremili nastavne materijale o nacionalnim manjinama u BiH, kao i priručnik nastavnike o njihovoj primjeni

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Misija OSCE-a u BiH je započela i projekt Kaleidoscop, kako bi pomogla mladima da bolje razumiju pripadnike nacionalnih manjina i predstavila „ostale“, kao dio svakodnevnog života u društvu.

• U projekt su se uključile stotine škola iz cijele BiH: poticaj školama na aktivno podučavaje o nacionalnim manjinama i uključivanje pripadnika nacionalnih manjina

• Misija OSCE-a promovira i podržava obrazovne ustanove glede uvođenja jezika nacionalnih manjina u škole

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Predmet Građansko vaspitanje /obrazovanje• Uveden u crnogorski obrazovni sustav kao

obavezni predmet u osnovnim školama i izborni u srednjim školama

• http://www.youtube.com/watch?v=8DZ1he185vo&NR=1&feature=endscreen

PRIMJERI DOBRE PRAKSE?

• U Nacrt kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja je ugrađeno i obrazovanje za aktivno sudjelovanje djece i mladih u životu škole, lokalne zajednice te hrvatskog i europskog društva, kao i interkulturalna dimenzija u kojoj se predviđa da će učenici imati razvijen kulturološki identitet i interkulturnu kompetenciju, da će poznavati i poštivati kulture manjinskih naroda, a manjinski poznavati i poštovati kulturu većinskog naroda

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Na edukativnim seminarima koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje učitelji i nastavnici se upoznaju s pristupom međukulturnog dijaloga

• Osigurani materijali za sudionike: Priručnik za učitelje Projekt građanin, Priručnik za učitelje Osnove demokracije, Bijela knjiga Vijeća Europe Živjeti zajedno jednaki u dostojanstvu, Preporuka Vijeća Europe o odgoju i obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo,

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Priručnik o osnovama demokracije za učitelje: Pravedni medvjedići uče o pravednosti

• Priručnik za nastavnike: Projekt Građanin• Cilj je razvijati interes učenika za aktivno

građanstvo i sudjelovanje u vlasti.• Izdavač: Agencija za odgoj i obrazovanje

PRIMJERI DOBRE PRAKSE?

• Udžbenik - Građanski odgoj i obrazovanje • Modul osnove demokaracije• Prijevod američkog udžbenikaFoundations of

Democracy Authority, Privacy, Responsibility, and Justice, Center for Civic Education

• Kako su u ovom, JEDINOM UDŽBENIkU, prikazane nacionalne manjine?

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

• Priručnik za nastavnike: Građanski odgoj i obrazovanje

• Modul: Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokracije

• Agencija za odgoj i obrazovanje, prema Manual for Mock Trial, Center for Civic Education

ZAKLJUČCI

MULTIKULTURNI DIJALOG – UTOPIJA ILI NE?

• Manjinski kulturni identiteti ne štite se tako da se u multikulturnim sredinama inzistira na sasvim odvojenom opstanku etničkih i kulturnih zajednica

• Ne život jednih pored drugih, nego tek aktivan suživot i poznavanje običaja, kulture, povijesti, prepoznavanje povijesnih događaja koji su zajednički svim članovima društvene zajednice, sve to doprinosi i očuvanju manjinske kulturne autonomije, i izostanku sukoba u multikulturnom sredinama.

• Tek učenjem o kulturalnom nasljeđu i tradiciji drugih, prihvaćanjem činjenice (od strane većinskog naroda) da nacionalne manjine mjerama kulturne autonomije efektivno štite i čuvaju svoje kulturno blago, osigurava se dugoročna zaštita kulturnog pluralizma.

MULTIKULTURNI DIJALOG – UTOPIJA ILI NE?

• Mjere očuvanja manjinske kulturne specifičnosti efikasne su tek ako upoznavaju cjelokupno stanovništvo s kulturnom blagom i nasljeđem svih etničkih skupina neke društvene zajednice.

• Samo na taj način promiče se razumijevanja među nacionalnim manjinama i većinskim stanovništvom i postiže međusobno uvažavanje i kvalitetan, uzajamno obogaćujući suživot.

MULTIKULTURNI DIJALOG – UTOPIJA ILI NE?

• Radi očuvanja kulturne specifičnosti manjina potrebno je kontinuirano informirati i educirati širu javnost o osjetljivim društvenim skupinama i njihovim pravima

• Međukulturni dijalog i se odnosi na otvorenu i dostojanstvenu razmjenu mišljenja između pojedinaca, grupa različitog etničkog, kulturnog, vjerskog i lingvističkog podrijetla i naslijeđa uz zajedničko razumijevanje i uvažavanje

MULTIKULTURNI DIJALOG – UTOPIJA ILI NE?

• Mainstream medijski pristup manjinama ne koristi etničko stereotipoziranje prilikom izvješćivanja, informira o stavovima pripadnika nacionalnih manjina i na prvim stranicama novina i glavnih informativnih programh televizijskih i radiostanica

• Manjine koje postaju stalno prisutne u medijima, predstavljene u svim programima javnih, ali u programima privatnih medija, efektivno su integrirane u društvo, a ne getoizirane