Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
IZVEDBENI PLANOVI IZVANREDNOG DIPLOMSKOG STUDIJA
PEDAGOGIJE
IV SEMESTAR ak.god. 2016/2017.
IV. SEMESTAR
Obavezni predmeti
Praktičan rad II
Diplomski rad
Izborni predmeti
Obrazovanje i interkulturalni kontekst
Pedagoško obrazovanje roditelja
Modeli poučavanja odraslih
Andragogija ciljanih skupina
Pedagogija 3. životne dobi
Istraživački rad školskog pedagoga
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktičan rad II Studij Sveučilišni IZVANREDNI DIPLOMSKI studij pedagogije Semestar IV Akademska godina 2016./2017. Broj ECTS-a 8 Nastavno opterećenje (P+S+V) 63 (0P+0S+63V)
Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati; u odgojno-obrazovnoj instituciji; prema dogovoru s mentorom u instituciji
Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
NE
Nositelj kolegija doc.dr.sc. Siniša Kušić
Kabinet F-324
Vrijeme za konzultacije ponedjeljak 12:00 - 13:00 sati; prema dogovoru e-poštom
Telefon 051/ 265 709
e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Studenti mogu praktičan rad obavljati u odgojno-obrazovnim institucijama svih razina i u ostalim vladinim, nevladinim, privatnim i gospodarskim institucijama. Kriterij primjerenosti odabira institucije mjeri se mogućnošću izvršavanja očekivanih ishoda za predmet i obavljanja studijskih obveza.
Precizan sadržaj rada studenta određuje se za svakog studenta i svaku instituciju posebno, imajući u vidu mogućnosti i potrebe institucije i studenta.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Cilj je predmeta da studenti steknu praktična iskustva koja će ih pripremati za buduće zanimanje, da se osposobe povezivati teorijska znanja sa situacijom u praksi, da mogu uočavati probleme u praksi i ponuditi pristupe njihovim rješenjima.
Očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije: sposobnosti intelektualnog operiranja u praktičnom radu; sposobnost učenja rješavanjem problema; sposobnost primjene znanja u praksi; sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; sposobnost da rade samostalno i u timu.
Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu: primijeniti proceduralna znanja - primjena teorijskih znanja u raznolikim oblicima institucionalnog i
neinstitucionalnog odgoja i obrazovanja; kvalificirano opažati pedagoške probleme; razvijati strategije za rješavanja praktičnih pedagoških problema; biti samostalni u donošenju profesionalnih odluka povezanih s rješavanjem konkretnih problema; profesionalno komunicirati sa korisnicima odgojno-obrazovnih usluga; kolegijalno komunicirati sa sustručnjacima; primijeniti socijalne vještine timskog i suradničkog rada; uočiti i istaći primjere „dobre prakse“ u instituciji u kojoj obavljaju praktični rad (koji se mogu
transferirati u druge institucije); razvijajući osobine razmišljajućeg praktičara predložiti promjene koje vode prema usavršavanju
rada u instituciji i u drugim područjima, u skladu s potrebama institucije.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X Terenska nastava Vježbe Mentorski rad Ostalo
X X X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Suradnja sa mentorom (izvještaj mentora, obrazac za vrednovanje studenta)
3,5 -
Dnevnik studentske prakse (samostalni zadaci, kritički osvrti)
4,5 -
UKUPNO 8 -
Ukupna ocjena uspjeha: Uspjeh na ovom kolegiju se na vrednuje ocjenama zbog specifičnosti samog kolegija i vrlo subjektivnog aspekta njegove procjene od strane različitih dionika u ulozi mentora. Za vrednovanje uspjeha na kolegiju koristiti će se kategorije položio/ nije položio.
Studenti su dužni provesti 63 sati na praktičnom radu u odabranoj instituciji i voditi dnevnik praktičnog rada. Precizan sadržaj rada studenta određuje se (zajednički mentor, student i nositelj kolegija) za svakog studenta i svaku instituciju posebno, imajući u vidu mogućnosti i potrebe institucije i studenta.
Mentor piše završni izvještaj o radu studenta te ispunjava obrazac za vrednovanje studenta koje potom dostavlja (mailom) nositelju kolegija.
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
Tijekom praktičnog rada student u dogovoru s mentorom iz institucije/organizacije koristi predloženu literaturu.
IZBORNA LITERATURA
Tijekom praktičnog rada student u dogovoru s mentorom iz institucije/organizacije koristi predloženu literaturu.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Nastava će se održati u terminima o kojima će studenti biti pravovremeno obaviješteni. Od studenata se očekuje pohađanje nastave i prakse, kontinuirano dolaženje na konzultacije i redovito praćenje e-maila.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Sve relevantne informacije o kolegiju te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni).
Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni).
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Studenti će moći kontaktirati s nositeljem kolegija u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kolegij se ne ocjenjuje i nema završnog ispita iz kolegija.
Ukupna ocjena uspjeha: Uspjeh na ovom kolegiju se na vrednuje ocjenama zbog specifičnosti samog
kolegija i vrlo subjektivnog aspekta njegove procjene od strane različitih dionika u ulozi mentora. Za vrednovanje uspjeha na kolegiju koristiti će se kategorije položio/ nije položio.
Studenti su dužni provesti 63 sati na praktičnom radu u odabranoj instituciji i voditi dnevnik praktičnog rada. Precizan sadržaj rada studenta određuje se (zajednički mentor, student i nositelj kolegija) za svakog studenta i svaku instituciju posebno, imajući u vidu mogućnosti i potrebe institucije i studenta.
Mentor piše završni izvještaj o radu studenta te ispunjava obrazac za vrednovanje studenta koje potom dostavlja (mailom) nositelju kolegija.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu te suradnja s mentorom iz institucije/organizacije i nositeljem kolegija.
Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_Dnevnik rada).
Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
ISPITNI ROKOVI
Zimski -
Proljetni izvanredni
-
Ljetni -
Jesenski izvanredni
-
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME
1. Uvodni sat – obaveze, rokovi; upute - dnevnici studentske prakse (f2f nastava na fakultetu)
2. Odabir institucija u kojima će studenti obavljati praksu
3. Praksa u odabranoj instituciji
4. Praksa u odabranoj instituciji - predaja obrasca Opis prakse
5. Praksa u odabranoj instituciji
6. Praksa u odabranoj instituciji
7. Praksa u odabranoj instituciji
8. Praksa u odabranoj instituciji
9. Praksa u odabranoj instituciji
10. Praksa u odabranoj instituciji
11. Praksa u odabranoj instituciji
12. Praksa u odabranoj instituciji
13. Praksa u odabranoj instituciji
14. Predaja ispunjenih obrazaca - dnevnik prakse, izvještaj o radu studenta i obrazac za vrednovanje studenta
15. Osvrt na provedenu praksu (f2f nastava na fakultetu)
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obrazovanje i interkulturalni kontekst Studij Sveučilišni diplomski izvanredni studij pedagogije Semestar 4 Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 18+18+0
Vrijeme i mjesto održavanja nastave
Predavanja: Petak, 4.11.2016. 17:00 – 20:00 h Subota, 5.11.2016. 9:00 – 17:00 h Prostorija: 302
Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
Ne
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Kornelija Mrnjaus
Kabinet 323
Vrijeme za konzultacije Utorkom, 10:00 – 11:30 h Dogovor putem e-maila
Telefon 051/265-721 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Interkulturalnost – ključni koncepti
Kultura, modeli kulture
Komunikacija, komunikacijski modeli
Interkulturalna komunikacija
Interkulturalna kompetencija – definicija, elementi, modeli
Uloga i ciljevi interkulturalnog odgoja i obrazovanja
Interkulturalno učenje
Škola i interkulturalnost
Interkulturalni kurikulum
Interkulturalne kompetencije nastavnika
Interkulturalne kompetencije pedagoga
Interkulturalni odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Cilj je predmeta upoznati studente s konceptom interkulturalnosti, interkulturalne kompetencije i uloge odgoja i obrazovanja u razvoju interkulturalne kompetencije. Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije:
- sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija...); - sposobnost upravljanja vremenom; - sposobnost primjene ideja u analizi prakse; - sposobnost upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.
Od specifičnih kompetencija očekuje se da studenti budu sposobni:
- definirati ključne koncepte interkulturalnosti; - objasniti i opisati pojam kulture i modele kulture; - objasniti i opisati pojam komunikacije i komunikacijske modele; - definirati, objasniti i opisati pojam interkulturalne kompetencije; - nabrojati i objasniti ulogu i ciljeve interkulturalnog odgoja i obrazovanja.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – Obrazovanje na
daljinu Mudri
x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Kontinuirana provjera znanja 1 1 10
Kontinuirana provjera znanja 2 3 30
Završni ispit 2 30
UKUPNO 6 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova
da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Napomena: Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra.
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
1. Mrnjaus, K., Rončević, N., Ivošević, L. (2013). (inter)kulturalna dimenzija u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet. 2. Svi različiti, svi jednaki. Obrazovni paket. (2000). Slavonski Brod: Europski dom. 3. Slunjski, E. (2014). Kako djetetu pomoći da (p)ostane tolerantno (razumije i prihvaća različitosti). Zagreb: Element. 4. UNESCO Guidelines on Intercultural Education. (2006). Paris: UNESCO. Stranici http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001478/147878e.pdf
5. White paper on Intercultural Dialogue. Council of Europe. Stranici http://www.coe.int/t/dg4/intercultural/whitepaper_EN.asp#TopOfPage
IZBORNA LITERATURA
1. Mrnjaus, K. (2013). Interkulturalnost u praksi – socijalna distanca prema „drugačijima“. U Pedagogijska istraživanja, 10 (2), 309-325. 2. Mrnjaus, K., Rončević, N. (2012). Interkulturalna osjetljivost i interkulturalne kompetencije budućih pedagoga, odgajatelja, učitelja i nastavnika – studenata Sveučilišta u Rijeci. U Hrvatić, N., Klapan, A. (ur.) (2012). Pedagogija i kultura. Svezak 1. Drugi kongres pedagoga Hrvatske. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, s. 314-321. 3. Hrvatić, N. (2009). Interkulturalno obrazovanje: Novi razvoji. U Peko, A., Mlinarević, V. (ur.). Izazovi obrazovanja u multikulturalnim sredinama. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku, Nansen dijalog centar Osijek, Gradska tiskara Osijek. 4. Hrvatić, N., Piršl, E. (2007): Interkulturalne kompetencije učitelja. U Babić, N. (ur.). Kompetencije i kompetentnost učitelja. Osijek: Učiteljski fakultet u Osijeku; Kherson State University (Ukarine), s. 221-228. 5. Piršl, E. (2007.). Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoške kompetencije. U Previšić, V. i sur.
Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, s. 275. – 291. 6. Piršl, E. (2011). Odgoj i obrazovanje za interkulturalnu kompetenciju. Pedagogijska istraživanja, 8 (1), 53-70. 7. Sablić, M. (2011). Interkulturalni kurikulum – osvrti i perspektive. Pedagogijska istraživanja, 8 (1), 125-138. 8. Grupa MOST (2007). Vodič za unapređenje interkulturalnog obrazovanja. Beograd: Fond za otvoreno društvo. Stranici http://www.pefja.kg.ac.rs/preuzimanje/Materijali_za_nastavu/Nastava%202011-12/Interkulturalno%20obrazovanje/vodic.pdf pristupljeno 4.4.2013. 9. Intercultural Education in the Primary School. NCCA. http://www.ncca.ie/uploadedfiles/Publications/Intercultural.pdf pristupljeno 2.5.2012. 10. Intercultural Education in Primary School Curriculum. NCCA. Stranici http://www.ncca.ie/index.asp?locID=257&docID=102 pristupljeno 2.5.2012. 11. Lukić, N. (2010). Identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj. U Bužinkić, E. Obrazovanje mladih za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Zagreb: Mreža mladih Hrvatske. s. 59-75. Stranici http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/MMH_bilten3web.pdf pristupljeno 6.4.2013. 12. Peko, A., Mlinarević, V., Jindra R. (2009). Interkulturalno obrazovanje učitelja – Što i kako poučavati? U Peko, A., Mlinarević, V. (ur.). Izazovi obrazovanja u multikulturalnim sredinama. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku, Nansen dijalog centar Osijek, Gradska tiskara Osijek, s. 131-155. Stranici http://bib.irb.hr/datoteka/398878.Interkulturalno_obrazovanje_ucitelja_-_sto_i_kako_poucavati.pdf pristupljeno 2.4.2012. 13. Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. NN 51/00, 56/00. Stranici http://www.zakon.hr/z/318/ pristupljeno 6.5.2013.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija, asistenta i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno.
Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.
Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici kolegija na Mudrom.
Ukoliko uradak nije predan u dogovorenom roku, smatrat će se da student nije izvršio zadatak.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem sustava Mudri. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem sustava Mudri.
Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati nositeljicu kolegija i asistenticu u terminima predviđenim za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistentice. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije. Iznimno, putem e-maila. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr.
Ivic_Iva_PDJ)
U svrhu ostvarivanja komunikacije putem sustava Mudri studenti su se dužni u prvom tjednu nastave prijaviti na kolegij postavljen na Mudri.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Studenti iz ovog predmeta 70 ocjenskih bodova stječu iz zadataka predviđenih planom i programom kolegija i 30 bodova iz završnog ispita. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Od studenata se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti se ne smiju služiti tuđim tekstom kao svojim Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uratke koje studenti budu slali putem sutava Mudri trebaju imenovati na sljedeći način: Prezime_Ime_Studij_Vrsta rada_Godina (npr. Ivic_Iva_PDJ_Prikaz knjige_2016). Kopije svojih radova studenti trebaju zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne polože završni ispit iz kolegija.
Za uspješan rad na kolegiju od studenata se očekuje da znaju koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).
ISPITNI ROKOVI
Zimski 6.2.2017. u 9:30h
20.2.2017. u 9:30h
Proljetni izvanredni
18.4.2017. u 9:30h
Ljetni
Jesenski izvanredni
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
Uvodno izlaganje plana i programa kolegija
Interkulturalnost – ključni koncepti
Kultura, modeli kulture
Komunikacija, komunikacijski modeli, Interkulturalna komunikacija
Interkulturalna kompetencija – definicija, elementi, modeli
Uloga i ciljevi interkulturalnog odgoja i obrazovanja, Interkulturalno učenje
Škola i interkulturalnost, Interkulturalni kurikulum
Interkulturalne kompetencije nastavnika i pedagoga
Interkulturalni odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj
Evaluacija
*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja.
VII. POPIS TEMA – SEMINARI
Tjedan/ datum
Tema
Tko je započeo?
Euroželjeznica „a la carte”
Pogodi tko dolazi na večeru
U našem kvartu
Praćenje raznolikosti
Granica 20
Otok
*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema seminara.
PRILOG
Kontinuirana provjera znanja 1 – Aktivnost u nastavi Iz aktivnog sudjelovanja na nastavi student-ica može ukupno ostvariti 10 bodova. Kontinuirana provjera znanja 2 – Portfelj Student-ica treba voditi portfelj koji će sadržavati bilješke o – pročitanoj izbornoj literaturi, prikupljenim materijalima iz područja interkulturalnosti, aktivnom istraživanju teme interkulturalnosti i stanju u Hrvatskoj, EU i Svijetu. Studenti će dobiti detaljnu uputu za vođenje portfelja. Iz portfelja student-ica može ukupno ostvariti 60 bodova. Završni ispit – Usmeni ispit Studenti su dužni pristupiti završnom usmenom ispitu. Iz završnog ispita student-ica može ukupno ostvariti 30 ocjenskih bodova.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pedagoško obrazovanje roditelja – izborni predmet Studij Izvanredni diplomski studij pedagogije Semestar IV Akademska godina 2016./2017. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Prema rasporedu 9.12. i 10.12. 2016 (prostorija 302) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
Ne
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković Kabinet 317
Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00 Telefon 051 265 707
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju naknadno
Kabinet 321 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00
Telefon 051 265 782 e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Određenje pojma pedagoško obrazovanje roditelja. Roditeljske kompetencije.Teorijski i metodološki pristupi obrazovanju roditelja. Tradicionalni i suvremeni modeli. Kompatibilnost i proturječja u odnosu obitelji i škole. Škola kao izvor obiteljskog učenja. Struktura i funkcije pedagoškog obrazovanja. Obrazovanje roditelja i: odgoj djece, postignuće u djece, odnosi u obitelji. Pedagoško obrazovanje i partnerstvo sa školom. Obrazovanje za roditeljstvo. Temeljna načela u obrazovanju roditelja. Strategijski plan i oblici pedagoškog obrazovanja roditelja. Individualni oblici rada. Rad u skupinama. Školski savjetodavni rad. «Škola» za roditelje. Školska kultura i pedagoško obrazovanje roditelja. Inoviranje pedagoškog obrazovanja za roditelje.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
1. Objasniti, razlikovati i usporediti osnovne pojmove, teorije i metodologijske pristupe u pedagoškom obrazovanju roditelja.
2. Opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja rada s roditeljima 3. Analizirati i istraživati praksu pedagoškog obrazovanja roditelja 4. Procijeniti satanje i istražiti potrebe za pedagoškim obrazovanjem roditelja 5. Kritički razvijati i inovirati praksu pedagoškog obrazovanja 6. Razlikovati teorijske podloge i razine programa 7. Primijeniti stečene vještine u komuniciranju i savjetodavnom radu s roditeljima. 8. Izraditi i analizirati program pedagoškog obrazovanja roditelja 9. Primijeniti u praksi strategije cijeloživotnog učenja 10. Implementirati suvremene programe pedagoškog obrazovanja. 11. Surađivati s drugim strukama i institucijama za cjeloživotno obrazovanje roditelja
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
X X X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi
1 20
Kontinuirana provjera znanja 1 – ocjenska vježba
2 20
Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski rad / učenje zalaganjem u zajednici
2 30
ZAVRŠNI RAD- ISPIT 1 30
UKUPNO 6 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova I
završni rad/ispit na kolegiju. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
Knjige: Janković, J. (1998), Savjetovanje – nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea. Zloković, Jasminka. Obiteljski diskurs u kontekstu nasilja maloljetne djece nad roditeljima . Rijeka : Filozofski fakultet, 2014 (monografija). Miliša, Zlatko; Zloković, Jasminka. Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima : prepoznavanje i prevencija . Zagreb : MarkoM usluge, 2008 (monografija). Rosić, Vladimir; Zloković, Jasminka. Modeli suradnje obitelji i škole . Đakovo : Tempo d.o.o., 2003 Članci i drugi izvori Nenadić-Bilan, Diana; Zloković, Jasminka. UČESTALOST I OBLICI PARTNERSTVA IZMEĐU RODITELJA I ODGOJITELJA. // Magistra Iadertina. 10 (2016) ; 65-78 Nenadić-Bilan, Diana; Zloković, Jasminka. Sudjelovanje roditelja u sukonstrukciji kurikuluma ranog odgoja. // Kalokagathia. 2 (2013) , 1; 110-139 Zloković, Jasminka. Obiteljska kohezija i pozitivna komunikacija u funkciji osnaživanja suvremene obitelji Prinos istraživanju pedagoških aspekata odnosa u obitelji. // Školski vjesnik. 61 (2012) ; 265-288 Zloković, Jasminka; Nenadić-Bilan, Diana. Neke odrednice zadovoljstva u obnašanju roditeljske uloge u odnosu na odabir odgojnih postupaka : istraživanje pedagoških aspekta odnosa u obitelji. // Školski vjesnik. 61 (2012) , 1/2; 191-212 Zloković, Jasminka. Darovitost iz diskursa rizičnosti s obzirom na obitelj i školu // Suvremeni pristup odgoju i obrazovanju
darovite djece i učenika. Zadar : Sveučilište u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja, 2016. 15-25 Zloković, Jasminka. KVALITETA ŽIVOTA DJECE I MLADIH U KONTEKSTU OBITELJSKIH ODNOSA // V. Međunarodna naučno-stručna konferencija - Unapređenje kvalitete života djece i mladih / dr.sc. Milena Nikolić (ur.). Tuzla : Edukacijsko-rehabilitacijski Univerzitet u Tuzli i Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, 2014. 28-39 Zloković, J. (2011). Kriza odgoja: Je li nam potreban socijalni i obiteljski „detoks”?. Iskanja: vzgoja-prevzgoja, 29 (39/40), 19-31. Lavrnja, I., Klapan, A. (2003), Obrazovanje odraslih u hrvatskoj u konceptu cijelo životnog učenja. U: Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zagreb: HPKZ, str. 157-163. Vrcelj, S. (2000), Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet, str. 60-68 Zloković, J. (2000), Poticanje roditelja na bolju suradnju sa školom - primjena suvremene obrazovne tehnologije. U: Rosić, V.(ur.), Nastavnik i suvremena obrazovna tehnologija. Međunarodni znanstveni kolokvij, Collection of scientific papers: The Teacher and Modern Educational Tehnology. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Rijeka, str. 243–250. Zloković, J. (2007). Partnerstvo roditelja i učitelja u ostvarivanju odgojne funkcije // Modeli vzgoje v globalni družbi - The models of education in global society / Dečman-Dobrinjič, O. ; Bekš, M. (ur.). Ljubljana : Dijaški dom Tabor, Ljubljana, 2007. 23-31
1. XXX Mrežni izvori. www. 2. Mrežni izvori
IZBORNA LITERATURA
1. Vrcelj, S. (2000). (Ne)mogućnost djelovanja škole na razvoj(nost) učenika. U: Didaktičkni in metodični vidiki nadaljnjega razvoja izobraževanja, br.1, str. 111-115.
Čiček, K. (1996). Mjesto i uloga škole u preventivnom radu s adolescentima i njihovim roditeljima. Napredak, br. 3. (str.7) Ajduković, M. (1999), Grupni pristup. Zagreb: Alinea. Bauerle, W. (1971), Teorija obrazovanja roditelja. Weinheim: Baltz. Klapan, A., Pongrac, S., Lavrnja, I. (2001), Andragoške teme. Rijeka: vlastito izdanje. Kristančić, A. (1988), Metode i tehnike savjetovališnog rada. Zagreb: USIZ Socijalne zaštite grada Zagreba. Jurić, V. (1995), Zadovoljstvo obitelji školom. U: Društvena istraživanja, br.4/5, str. 431-770. Mušanović, M. (1995), Teorijsko-metodološki okviri istraživanja odnosa obitelji i škole. U: Pedagoško obrazovanje roditelja. Rijeka: Pedagoški fakultet. Mušanović, M. (1997), Metode izrade curriculuma inovativne škole. U: Kongres pedagoških delavcev Slovenije – Programska prenova naše osnovne in srednje šole. Portorož: Zveza društev pedagoških delavcev Slovenije, str.150-154. Mušanović, M., Vrcelj, S. (2001), Ways of Changing The Educational System. The quality of educational in the light of educational challenges and tendencies of the third millenium. U: Kozlowska, A., Kožuh, B. (ur.). Czestochowa: Pedagogical University of Czestochowa, University of Ljubljana, University of Lujan, str. 97-105.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Prisustvo na predavanjima i seminarima je obavezno.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Završna ocjena se izvodi iz cjelokupnog rada polaznika.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.
ISPITNI ROKOVI
Zimski 6.2. i 21.2.2017.
Proljetni izvanredni
19.4.2017.
Ljetni 12.6. i 4.7.2017.
Jesenski izvanredni
11.9. i 13.9. 2017.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) PREDAVANJA
DATUM NAZIV TEME
1.
Određenje pojma pedagoško obrazovanje roditelja. Teorijski i metodološki pristupi obrazovanju roditelja. Obrazovanje roditelja i: odgoj djece, postignuće u djece, odnosi u obitelji. Obrazovanje za roditeljstvo.
2 Aktualni pedagoški problema i potrebe djece i roditelja. Roditeljske kompetencije.
3 Tradicionalni i suvremeni modeli. Kompatibilnost i proturječja u odnosu obitelji i škole. Struktura i funkcije pedagoškog obrazovanja.
4 Primjeri dobre prakse
5 Škola kao izvor obiteljskog učenja. Pedagoško obrazovanje i partnerstvo sa školom.
6 Temeljna načela u obrazovanju roditelja. Strategijski plan i oblici pedagoškog obrazovanja roditelja.
7 Inoviranje pedagoškog obrazovanja za roditelje.
Evaluacija
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
SEMINAR
DATUM NAZIV TEME
1 Uvod u seminar
2 Izlaganja seminarskih i samostalnih radova
3 Izlaganja seminarskih i samostalnih radova
4 Izlaganja seminarskih i samostalnih radova
5 Izlaganja seminarskih i samostalnih radova
6 Izlaganja iskustva volontiranja u institucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima
Evaluacija
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija MODELI POUČAVANJA ODRASLIH Studij Sveučilišni DIPLOMSKI IZVANREDNI studij pedagogije
Semestar IV.
Akademska godina 2016./2017.
Broj ECTS-a 6
Nastavno opterećenje (P+S+V) 18+18+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati izvođenja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
NE
Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Anita Klapan
Kabinet 314
Vrijeme za konzultacije mailom i prema dogovoru
Telefon 051/265 716
e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Teorijsko-metodološko utemeljenje modela pučavanja odraslih. Ciljevi poučavanja i učenja odraslih. Cjeloživotno obrazovanje i modeli poučavanja odraslih. Modeli izravnog poučavanja odraslih. Modeli poučavanja odraslih na daljinu. Internet i multimedija u obrazovanju odraslih. Osposobljenost odraslih za samoobrazovanje. Individualizacija i samoindividualizacija kao andragoška i didaktička posebnost. Projekti obrazovanja i osposobljavanja odraslih na nekim poznatijim ustanovama za obrazovanje odraslih (The Open University, Fern-Universitaet Haagen, Projekti virtualnog obrazovanja odraslih). Andragoške i dokimološke posebnosti u praćenju i ocjenjivanju procesa rezultata u poučavanju odraslih. Metodološke posebnosti u istraživanju procesa i rezultata poučavanja i učenja odraslih.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Cilj je kolegija da studenti upoznaju osnovne modele poučavanja i učenja odraslih; da upoznaju iskustva najvećih i najpoznatijih ustanova za obrazovanje odraslih u svijetu; da studenti upoznaju i usvoje metodološke posebnosti istraživanja u području modela poučavanja odraslih; da studenti steknu kompetencije koje će im omogućiti modeliranje i dizajniranje projekata za formalno i neformalno obrazovanje odraslih.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x
Istraživački projekt Referat Mentorski rad Ostalo
x x x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 0
Seminarski rad 2 30
Prikaz i analiza članaka 1 20
Istraživački projekt 2,5 50
UKUPNO 6 100
Napomena: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju/ boduju provode tijekom nastave i
ne postoji završni ispit iz kolegija.
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
Matijević, M. (2000) Učiti po dogovoru: uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih, Zagreb, CDO Birotehnika
Jarvis, P. (ur.) (2003) Poučavanje (teorija i praksa), Zagreb, Andragoški centar
Muller, W., Wiegmann, S. (2000) Netradicionalne metode u obrazovanju odraslih, Zagreb, Hrvatska zajednica Pučkih otvorenih učilišta
IZBORNA LITERATURA
Rowntree, A. (1992) Exploring Open and Distance Learning, Kogan Page, The Open University
Pongrac, S. (1993) Značenje modela u obrazovanju odraslih, Napredak 3, str. 274-282
Mijoč, N., Krajnc, A., Findeisen, D. (1992) Študijski krožki, Ljubljana, ACS
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati na nastavi.
Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni).
Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili individualni).
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Studenti će osim na predavanjima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se boduju provode tijekom nastave i ne postoji završni ispit iz kolegija.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Po dogovoru sa nositeljicom kolegija
VI. POPIS TEMA 1. Teorijsko-metodološko utemeljenje modela poučavanja odraslih
2. Cjeloživotno obrazovanje i modeli poučavanja odraslih.
3. Modeli izravnog poučavanja odraslih
4. Modeli poučavanja odraslih na daljinu
5. Osposobljenost odraslih za samoobrazovanje
6. Individualizacija i samoindividualizacija kao andragoška i didaktička posebnost
7. Andragoške i dokimološke posebnosti u praćenju i ocjenjivanju procesa rezultata u poučavanju odraslih
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija ANDRAGOGIJA CILJANIH SKUPINA Studij Sveučilišni DIPLOMSKI IZVANREDNI studij pedagogije
Semestar IV.
Akademska godina 2016./2017.
Broj ECTS-a 6
Nastavno opterećenje (P+S+V) 18+0+18 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati izvođenja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Anita Zovko
Kabinet 314 Vrijeme za konzultacije mailom i po dogovoru
Telefon 051/265 716 e-mail [email protected]
SADRŽAJ KOLEGIJA
Podjela ciljanih skupina (filozofija ciljanih skupina). Socijalna uključenost i isključenost (identitet, marginalizacija, stigma...). Specifične obrazovne potrebe ciljanih skupina. Sudjelovanje ciljanih skupina u obrazovanju (istraživanja sudjelovanja; čimbenici sudjelovanja – sociološki, psihološki, ekonomski; utvrđivanje motivacije; istraživanja o motivaciji; modeli i teorije motivacije). Proučavanje pojedine izabrane ciljane skupine (aktualnost i potrebe pojedinih slučajeva; negativno i pozitivno diskriminirane ciljane skupine; obrazovanje odraslih u različitim dobnim skupinama; obrazovanje nezaposlenih; obrazovanje mlađih odraslih; obrazovanje osoba treće životne dobi; obrazovanje odraslih s nedostatnom temeljnom izobrazbom; obrazovanje odraslih s niskom razinom funkcionalne pismenosti; obrazovanje nepismenih; obrazovanje odraslih osoba s posebnim potrebama; obrazovanje zatvorenika; obrazovanje osoba sa invaliditetom; obrazovanje pripadnika manjina; obrazovanje rukovodećeg kadra; obrazovanje posebnih skupina stručnjaka (npr. učitelja, odgajatelja i sl.).
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Cilj je predmeta da studenti upoznaju teorijska i sustavna pitanja andragogije ciljanih skupina; da se upoznaju sa odabranim skupinama u obrazovanju odraslih, njihovim karakteristikama i njihovim specifičnim obrazovnim potrebama; da upoznaju pojmove integracije, inkluzije i segregacije; da upoznaju različite modele i teorije motivacije i proces utvrđivanja potreba i motiva; da se osposobe za nalizu čimbenika sudjelovanja odraslih u procesu obrazovanja; da upoznaju probleme andragoškog proučavanja ciljanih skupina u svijetu i adekvatne projekte proučavanja ciljanih skupina; da razviju pozitivan odnos prema važnosti i posebnosti izabranih skupina i njihovog mjesta u obrazovanju odraslih Nakon izvršenih studijskih obveza studenti će biti sposobni: -identificirati pojedine skupine u obrazovanju odraslih -objasniti procese integracije, inkluzije i segregacije pojedine skupine -identificirati i analizirati sociološke, psihološke i ekonomske čimbenike sudjelovanja odraslih u procesu obrazovanja -opisati i objasniti razliĉite modele i teorije motivacije -analizirati proces ispitivanja potreba i motiva odraslih osoba u procesu obrazovanja -planirati primjerene oblike i metode obrazovanja kod pojedinih ciljanih skupina -pripremiti prijedloge koji se odnose na obrazovanje ciljanih skupina
-izraditi projekt za odabranu ciljanu skupinu u obrazovanju odraslih
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 0
Istraživački projekt 3 55
Referat 2 35
Prikaz i analiza članaka 0,5 10
UKUPNO 6 100
Napomena: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju/ boduju provode tijekom nastave i ne postoji završni ispit iz kolegija
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
Titmus, C. (ed.) (1989), Target Groups. U: Lifelong Education for Adults. An International Handbook. Oxford: Pergamon Press (str. 319-380).
Rajar Karmen, Možina Tanja (2012): Partnerstvo pri ugotavljanju izobraževalnih potreb in novi izobraževalni programi za brezposlene; časopis Andragoška spoznanja (prva slovenska revija za izobraževanje odraslih), Ljubljana, br. 4, str. 10-29.
IZBORNA LITERATURA
Belanger, P., Valdivielso, S. (ur.) (1997), The Emergence of Learning Societies: Who Participates in Adult Learning? Oxford, New York, Tokio: Pergamon: UNESCO Inszitute for Education. Destovnik, Karl (ur.) (2000), Izobraţevanje mladostnikov in odraslih oseb s posebnimi potrebami. Ljubljana: Društvo defektologov Slovenije in Pedagoška fakulteta v Ljubljani. Fisher, J.C., Wolf, M.A. (ur.) (1998), Using learning to meet the challenges of older adulthood. San Francisco: Jossey- Bass. Jarvis. Peter (2001), Learning in later life: an introduction for educators & carers. London: Kogan Page. Klenovšek-Vilić, T. (ur.) (1993), Brezposlenost, izobraţevanje in kariera. Ljubljana: Andragoški centar Republike Slovenije.
Pečar, M. (ur.) (2000), Pismenost, participacija in druţba znanja. 4. andragoški kolokvij. Ljubljana:ACS.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Sve relevantne informacije o predavanjima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni).
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Studenti će osim na predavanjima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se boduju provode tijekom nastave i ne postoji završni ispit iz kolegija
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
PO DOGOVORU SA NOSITELJICOM KOLEGIJA
VI. POPIS TEMA
NAZIV TEME
Motivi u obrazovanju ciljanih skupina Podjela ciljanih skupina (filozofija ciljanih skupina). Socijalna uključenost i isključenost (identitet, marginalizacija, stigma...). Specifične obrazovne potrebe ciljanih skupina. Specifične obrazovne potrebe ciljanih skupina. Sudjelovanje ciljanih skupina u obrazovanju (istraživanja sudjelovanja; čimbenici sudjelovanja – sociološki, psihološki, ekonomski) Andragogija različitih ciljanih skupina (nezaposlenih, socijalno ugroženih, zatvorenika, invalidnih osoba,, nepismenih osoba,...) Metode, strategije i oblici rada sa pojedinim ciljanim skupinama u obrazovanju Iskustva dobre prakse na području andragogije ciljanih skupina Različiti istraživački projekti kod nas i u svijetu iz područja andragogije ciljanih skupina
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Pedagogija treće životne dobi
Studij Sveučilišni diplomski izvanredni studij pedagogije
Semestar IV.
Akademska godina 2016/2017
Broj ECTS-a 6
Nastavno opterećenje (P+S+V) 18+0+18
Vrijeme i mjesto održavanja nastave Prema rasporedu sati
Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
NE
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Anita Zovko
Kabinet 314
Vrijeme za konzultacije dogovor putem e-maila ili nakon nastave
Telefon 051/265716
e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Prof.dr.sc. Jasminka Zloković
Kabinet 317
Vrijeme za konzultacije prema dogovoru
Telefon
e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Definiranje i pojmovi – starosti, starenje. Antropološke, sociološke, filozofske, pedagoške i pshilološke pretpostavke odgojnog, obrazovnog, socjalnog, kulturnog djelovanja u starijem životnom periodu. Povijesni prikaz odnosa prema starima u obitelji i institucijama. Društvene i kulturne pretpostavke pozitivnih odnosa prema starima. Suvremeno poimanje starosti i starenja – socijalni, kulturni, odgojno-obrazovni, obiteljski kontekst. Starenje i društvo. Znanost o starosti i starenju. Teorije o starosti i starenju. Položaj starijih osoba u obitelji. Međugeneracijski odnosi u obitelji – odnosi odrasle djece prema roditeljima, odnosi unuka i djedova i baka. Međusobni odnos starijih partnera. Odnos i briga odraslih prema starijim osobama u obitelji. Međugeneracijska suradnja.Stereotipi o starosti i starenju. Percepcija starenja i medijsko-društvena slika o starima. Koncept cjeloživotnog učenja u starijoj dobi. Važnost učenja u starijoj dobi. Aktivno starenje i učenje. Gerontopedagogija kao pedagoška disciplina. Odnos gerontopedagogije i drugih znanosti. Teorijsko-metodološki aspekti istraživanja starosti i starenja. Posebnosti istraživačkog pristupa istraživanja starosti, starenja i učenja u trećoj životnoj dobi. Kvalitativne i kvantitativne istraživačke metode. Kvaliteta života starijih osoba. Institucionalna briga o starijim osobama. Domovi za starije i nemoćne osobe. Gerontološki centri. Palijativna skrb. Smrt i gubitak starijih članova obitelji. Nasilje nad starijim osobama u obitelji i institucijama skrbi. Pedagoško savjetovanje, educiranje i senzibiliziranje djece i mladih za osobe treće životne dobi. Specifičnosti i ciljevi savjetodavnog rada. Teorije i modeli. Mogućnosti i ograničenja savjetodavnog rada. Konfliktne situacije i načini rješavanja. Pedagoško obrazovanje i cjeloživotno učenje.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Razumijevanje starosti i starenja kao socio-kulturnog uvjetovanog procesa. Razumijevanje razvojnih karakteristika starosti i starenja. Poznavanje, razumijevanje i kritički pristup teorijskim i praktičnim pristupima, specifičnostima i problemima starosti i starenja. Razumijevanje starosti u suvremenom znanstvenom kontekstu. Interpretacija različitih odgojno-obrazovnih refleksija prema starosti. Samostalno i kritičko vrednovanje novih znanstvenih spoznaja i implementacija u pedagoškoj praksi. Prepoznati i definirati probleme u funkcioniranju obitelji.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Projekt
x x x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Priprema za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi 0 15
Seminarski rad 1,5 25
Izrada projektnog zadatka (uključujući sve pripremne faze) 2,5 60
UKUPNO 4 100
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
Literatura će se odrediti za svakog studenta u skladu s užim područjem interesa u kolegiju.
IZBORNA LITERATURA
Literatura će se odrediti za svakog studenta u skladu s užim područjem interesa u kolegiju.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Organizirati će se i terenska nastava. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se na zajednički mail studenata. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-poštom, putem koje mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije (po potrebi i izvan vremena određenog za konzultacije). Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Na kolegiju nije predviđen završni ispit već se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuj izrađuju se obrasci za vrednovanje, čime su studenti unaprijed upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajući rad u učionici, individualni rad izvan učionice i terensku nastavu.
ISPITNI ROKOVI
Po dogovoru sa nositeljicom kolegija
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME
1 Teme u kolegiju odredit će se ovisno o preferencijama studenata koji upišu kolegij.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Istraživački rad školskog pedagoga Studij Sveučilišni DIPLOMSKI IZVANREDNI studij pedagogije Semestar IV Akademska godina 2016./2017. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Prema rasporedu sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija doc.dr.sc. Bojana Ćulum
Kabinet 313
Vrijeme za konzultacije mailom i po dogovoru - [email protected]
Telefon 051/ 265 711
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Načela, zadaće i osnovne funkcije razvojne djelatnosti pedagoga u različitim odgojno-obrazovnim institucijama/organizacijama
Pedagog kao istraživač Poticaji za istraživanje Tehnike produkcije ideja u radu pedagoga u funkciji istraživanja i unapređenja odgojno-obrazovnog procesa Procesi i tehnike opservacije odgojno-obrazovnog rada i supervizije u funkciji identifikacije problema istraživanja
pedagoga Akcijska istraživanja pedagoga, participativna akcijska istraživanja temeljena na potrebama zajednice
NAPOMENA: Sadržaj kolegija i očekivane aktivnosti studentana uvažavaju širi spektar radnog okruženja profila pedagoga i istraživačkih potreba i mogućnosti. U ovisnosti od profila upisanih studenata, segmenti sadržaja će se fokusirati na specifičnosti različitih radnih okruženja iz kojih studenti dolaze, kao i njihovih interesa.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije:
sposobnost analiziranja i sintetiziranja;
sposobnost učenja rješavanjem problema;
sposobnost primjene znanja u praksi;
sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijana;
sposobnost da rade samostalno i u timu. Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti:
znaju identificirati pedagoški problem u odgojno-obrazovnoj instituciji/organizaciji i odrediti odgovarajući metodološki pristup njegovu istraživanju
izrade instrument primjeren problemu istraživanja
osmisle prikupljanje podataka i budu u stanju provesti odgovarajuće postupke njihove obrade
pravilno interpretiraju dobivene rezultate istraživanja i budu u stanju sugerirati metode i postupke unapređivanja odgojno-obrazovnog procesa u instituciji/organizaciji
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Vježbe Samostalni rad
X X X
Terenska nastava Mentorski rad Konzultacije E-učenje
X X X
Napomena: Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajući direktan rad u nastavi, individualni rad studenata izvan učionice (njihov istraživački angažman u odabranoj odgojno-brazovnoj instituciji/organizaciji) i e-učenje (Mudri sustav za udaljeno učenje).
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 0
Analiza literature i video materijala te izrada min. 4 anotacije
1 10
Provedba intervjua i analiza 3 60
Prezentacija - predstavljanje rezultata 1 30
UKUPNO 6 100
Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. U slučaju neizvršavanja propisanih zadatka student neće biti u mogućnosti usješno položiti kolegij. Za uspješan rad na kolegiju potrebno je poznavati engleski jezik na B1/B2 razini. Od studenata se očekuje angažman na slijedećim zadacima:
1. Pogledati zadane video materijale (tema dominantno usmjerena na akcijska istraživanja) 2. Pročitati i analizirati zadanu literaturu (popis obvezne i izborne/dopunske literature) 3. Izraditi minimalno četiri (4) anotacije temeljem pročitane literature i pogledanih vídeo materijala (obrazac za
anotacije) 4. 'Razgovor s pedagogom'
intervju s minimalno dvije osobe zaposlene na mjestu/u funkciji pedagoga u odgojno-obrazovnoj instituciji i/ili organizaciji civilnoga društva koja djeluje u području odgojno-obrazovne djelatnosti (ispitivanje i analiza (dosadašnjeg) iskustva mogućnosti, prednosti, nedostataka i izazova u kontekstu provedbe istraživanja u radnom okruženju s ciljem unapređenja odgojno-obrazovnog procesa)
analiza prikupljenih podataka (obrazac za transkript – jednostavno izviruće kodiranje – metoda konstantne usporedbe – refleksija – zaključci i preporuke)
5. Prezentacija – predstavljanje rezultata i (stručnih) preporuka Napomena: Fokus zadatka 3 je fleksibilan i ovisiti će o profilu studenata koji budu pohađali kolegij. Studenti koji budu pohađali kolegij, a zaposleni su kao pedagozi u nekoj odgojno-obrazovnoj instituciji odnosno organizaciji civilnoga društva čije je područje djelovanje u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, mogu birati između predloženog zadatka ili provedbe akcijskog istraživanja manjeg opsega u svom radnom okruženju. Napomena: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju/boduju provode tijekom nastave i ne postoji završni ispit iz kolegija.
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
Članci/poglavlja:
Agencija za odgoj i obrazovanje (2011). Akcijsko istraživanje i profesionalni razvoj učitelja i nastavnika (odabrana poglavlja)
Dickens, L., Watkins, K. (1999). Action Research: Rethinking Lewin, Management Learning, 30(2), Special Issue: The Action Dimension in Management: Diverse Approaches to Research, Teaching, and Development, 127-140.
Bognar, B. (2006). Akcijska istraživanja u školi, Odgojne znanosti, 8(1/11), 209-228.
Bognar, B. (2006). Kako procijeniti kvalitetu akcijskog istraživanja, Metodički ogledi, 13(1), 49-68.
Video materijali:
Basics on action research - https://www.youtube.com/watch?v=ZHiZdh85R3w
Action Research Overview - https://www.youtube.com/watch?v=g_zFEoDgGZA
Action Research Methodology DP 2012 (animated) - https://www.youtube.com/watch?v=8jENIAs-V4Q
Mary Brydon-Miller - The Importance of Action Research - https://www.youtube.com/watch?v=8LpW-N1OE7g
Action Research in Education (Dr Carol Davenport ) - https://www.youtube.com/watch?v=TOrQ-sVTuE0
Action Research 101: Research as Teaching Practice (Dr. Geoffrey Mills) - https://www.youtube.com/watch?v=2kVnlSnCe8k
Community Based Participatory Research basics - https://www.youtube.com/watch?v=AePC97aKOJA
Participatory Action Research with mothers of children in street situation - https://www.youtube.com/watch?v=lNSl4GMedk8
Dr. William Oswald introduces Community Based Participatory Action Research (CBPAR) - https://www.youtube.com/watch?v=Ehy002Kep0k
Napomena: Svi izvori literature biti će dostupni studentima putem MudRi platforme (ili e-maila) kao pdf dokumenti.
IZBORNA LITERATURA
Ataöv, A., Haider, J. (2006). From Participation to Empowerment: Critical Reflections on a Participatory Action Research Project with Street Children in Turkey. Children, Youth and Environments, 16(2), Pushing the Boundaries: Critical International Perspectives on Child and Youth Participation - Focus on Europe, Australia,and New Zealand/Aotearoa (2006), 127-152.
Rogers, D., Mason Bolick, C., Anderson, A., Gordon, E., McGlinn Manfra, M. and Yow, J. (2007). "It's about the Kids": Transforming Teacher-Student Relationships through Action Research, The Clearing House, 80(5), 217-221.
Caro-Bruce, C., McCreadie, J. (1994). Establishing Action Research in One School District, The Elementary School Journal, 95(1), Special Issue: Action Research (Sep, 1994), 33-40.
Hutzel, K. (2007). Reconstructing a Community, Reclaiming a Playground: A Participatory Action Research Study, Studies in Art Education, 48(3), 299-315.
Raymond, A.M., Leinenbach, M. (2000). Collaborative Action Research on the Learning and Teaching of Algebra: A Story of One Mathematics Teacher's Development, Educational Studies in Mathematics, 41(3), 283-307.
Arellano, R., Balcazar, F.E., & Suárez, S. A Participatory Action Research Method in a Rural Community of Mexico. Universitas Psychologica, 14(4), 1197-1208.
Wright, D. (2007).Escuelas, Si! Pintas, No! (Schools, Yes! Prisons, No!) Connecting Youth Action Research and Youth Organizing in California, Children, Youth and Environments, 17(2), Pushing the Boundaries: Critical International Perspectives on Child and Youth Participation - Focus on the United States and Canada, and Latin America (2007), 503-516.
Zeller-Berkman,S. (2007). Peering In: A Look into Reflective Practices in Youth Participatory Action Research, Children, Youth and Environments, 17(2), Pushing the Boundaries: Critical International Perspectives on Child and Youth Participation - Focus on the United States and Canada, and Latin America (2007), 315-328.
Napomena: Svi izvori literature biti će dostupni studentima putem MudRi platforme (ili e-maila) kao pdf dokumenti.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Od studenata se očekuje redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na nastavi, ali i on-line okruženju (MudRi). Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na mrežnim stranicama kolegija (MudRi), te putem e-maila. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni).
Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati mrežnu stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili individualni).
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Studenti će osim na predavanjima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se boduju provode tijekom nastave i ne postoji završni ispit iz kolegija.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju, a jedinim dijelom rad sa studentima prelazi u oblik mentorskog rada.
Uratke koje student bude podizao na MudRi i/ili slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Culum_Istrazivacki nacrt). Student kopije svojih radova treba čuvati sve do završetka kolegija.
Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju radova i uopće samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
ISPITNI ROKOVI
PO DOGOVORU SA NOSITELJICOM KOLEGIJA
VI. POPIS TEMA– PREDAVANJA
DATUM NAZIV TEME
Načela, zadaće i osnovne funkcije razvojne djelatnosti pedagoga u različitim odgojno-obrazovnim institucijama/organizacijama
Pedagog kao istraživač Poticaji za istraživanje
Akcijska istraživanja pedagoga, participativna akcijska istraživanja temeljena na potrebama (zajednice)
Tehnike produkcije ideja u radu pedagoga u funkciji istraživanja i unapređenja odgojno-obrazovnog procesa
Procesi i tehnike opservacije odgojno-obrazovnog rada i supervizije u funkciji identifikacije problema istraživanja pedagoga
Prezentacije provedenih istraživanja/intervjua
VII. PRILOG
Aktivnost ECTS Ishodi učenja
Aktivnost studenta Metoda
procjenjivanja Maksimalni
broj Minimum ocjenskih
ocjenskih bodova*
bodova koje je potrebno
ostvariti
Pohađanje nastave (predavanja i rasprave o člancima)
1 1-4
Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.
Bilježiti će se prisustvo na nastavi.
/ /
Prikaz i analiza literature i video materijala
1 1-4
Studenti trebaju pročitati zadanu literaturu ili pronaći dodatne izvore prema svom nahođenju, pogledati zadane video materijale i izraditi minimalno četiri anotacije, a sukladno dobivenim obrascima. Izrađene anotacije mogu se/trebaju odnositi i na prčitanu literaturu kao i na pogledane video materijale.
Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.
10 10
Provedba intervjua i analiza
3 1-4
Od studenata se očekuje provedba intrevjua minimalno dvije osobe zaposlene na poziciji pedagoga s ciljem ispitivanja dosadašnjeg iskustva, mogućnosti, prednosti, nedostataka i izazova u provedbi istraživanja u njihovom radnom okruženju. Od studenata se očekuje (jednostavna) analiza provedenih intervjua na bazi osnovnog izvirućeg kodiranja te korištenja metode konstantne usporedbe (tekstualno i analitičko kodiranje). Ukoliko bude moguće, studente će se potaknuti na korištenje nekog od softvera za analizu kvalitativnih podataka (npr. Dedoose). Studenti će dobiti obrazac transkripta koji trebaju ispuniti.
Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.
60 40
Prezentacija i predstavljanje rezultata
1 1-4
Studenti trebaju pripremiti prezentaciju i predstaviti ostalim kolegama/icama dobivene rezultate, kao i svoj (kritički) osvrt na temu i iskustvo intervjua, te preporuke.
Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.
30 20
UKUPNO 100 70