320
I N F O R M A T O R o uslovima upisa i studiranja na integrisanim akademskim studijama MEDICINE, STOMATOLOGIJE, FARMACIJE i osnovnim strukovnim studijama Niš, 2010.

INFORMATOR 2010

  • Upload
    rededge

  • View
    2.009

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: INFORMATOR 2010

I N F O R M A T O R o uslovima upisa i studiranja na integrisanim akademskim studijama

MEDICINE, STOMATOLOGIJE, FARMACIJE i osnovnim strukovnim studijama

Niš, 2010.

Page 2: INFORMATOR 2010

IZDAVAČ Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu ZA IZDAVAČA Prof. dr Milan Višnjić

GLAVNI UREDNICI Prof. dr Dušica Pavlović Prof. dr Dobrila Stanković - Đorđević

UREDNIK Prof. dr Stevo Najman REDAKTORI Hemija: Prof. dr Goran Nikolić, doc. dr Mirjana Abramović, doc. dr Nataša Trutić Biologija: Prof. dr Stevo Najman, prof. dr Jelena Živanov-Čurlis Matematika: Prof. dr Jelena Manojlović, prof. dr Dragan Đorđević, doc. dr Dragana Cvetković Anatomija i fiziologija: Prof. dr Svetlana Antić, prof. dr Milkica Nešić, prof. dr Stevo Najman TEHNIČKA PRIPREMA Snežana Milošević ŠTAMPA Punta, Niš

Page 3: INFORMATOR 2010

Sadržaj

OSNIVANJE I RAZVOJ MEDICINSKOG FAKULTETA 9

NASTAVNI PLANOVI STUDIJA 10 Plan nastave integrisanih akademskih studija medicine 10 Plan nastave integrisanih akademskih studija stomatologije 12 Plan nastave integrisanih akademskih studija farmacije 14 Plan nastave osnovnih strukovnih studija - strukovna med. sestra 16 Plan nastave osnovnih strukovnih studija - strukovni zubni protetičar 18 Plan nastave osnovnih strukovnih studija - oralni higijeničar 20 Plan nastave osnovnih strukovnih studija - strukovni sanitarno- ekološki inženjer 22 PRIJEMNI ISPIT 24 Uslovi za konkurisanje 24 Prijem dokumenata 24 Polaganje prijemnog ispita 25 Ocenjivanje zadataka 27 Izbor kandidata 27 STUDIJE 29 Vrste studija 29 Oblici nastave 29 Obim studija 30 Ocenjivanje 30 Ispitni rokovi i način polaganja ispita 31 Posledice nepoloženog ispita 32 Prigovor na ocenu 32 Upis na narednu godinu studija 33 Završni rad 33 STATUS STUDENTA 34 Status budžetnog studenta 34 Status samofinansirajućeg studenta 34 Gostujući studenti 35 Student koji ostvaruje deo studijskog programa na drugoj 35 visokoškolskoj ustanovi

Page 4: INFORMATOR 2010

PRAVA I OBAVEZE STUDENTA 37 Pohađanje nastave 37 Mirovanje prava i obaveza studenta 38 Individualizacija studija i posebne potrebe studenta 38 Prelazak sa drugih fakulteta 39 Prestanak statusa studenta 39 PROGRAM PRIJEMNOG ISPITA 41 Biologija 41 Hemija 45 Matematika 48 Anatomija i fiziologija 49 TESTOVI IZ PRETHODNIH GODINA 53 Biologija 53 Hemija 131 Anatomija i fiziologija 209 Matematika 263

Page 5: INFORMATOR 2010

Poštovani maturanti,

Izbor i upis fakulteta su za vas prvo ključno životno pitanje s kojim se srećete u godinama punoletstva. Uz neizvesnost ishoda prijemnog ispita upisnu «groznicu« često pojačava mnoštvo drugih nepoznanica i oskudna informisa-nost. Ovaj Informator je pokušaj Medicinskog fakulteta u Nišu da javnosti stavi na uvid neke od važnih informacija vezanih za upis na ovaj Fakultet i njegov rad. Ovde nisu prisutne informacije za koje je odgovorno Ministarstvo prosvete, ali će one biti dostupne iz sredstava javnog informisanja i teksta konkursa.

Testovi sa prethodnih prijemnih ispita biće vam dobra orijentacija u tome kako mogu izgledati test pitanja na prijemnom ispitu. Međutim, svi raspoloživi testovi predstavljaju samo pomoćno sredstvo u pripremi prijemnog ispita i nika-ko ne mogu biti zamena za učenje iz udžbenika. Za dobru pripremu prijemnog ispita potrebno je savladati gradivo iz odgovarajućih udžbenika za gimnazije prirodno-matematičkog smera i za medicinske škole. Želimo vam da što lakše učinite prvi korak, uspešno položite prijemni ispit i postanete studenti Medicin-skog fakulteta u Nišu.

Medicinski fakultet ove školske godine upisuje još jednu generaciju studenata integrisanih akademskih studija medicine, stomatologije, farmacije i osnovnih strukovnih studija za sticanje stručnog naziva strukovna medicinska sestra/tehničar. Nakon završenog procesa akreditacije studenti će moći da upišu i druge studijske programe osnovnih strukovnih studija (strukovni zubni proteti-čar, oralni higijeničar i strukovni sanitarno-ekološki inženjer). Informaciju o upi-su na nove studijske programe studenti mogu naći na web sajtu fakulteta- www.medfak.ni.ac.rs i u konkursu koji objavljuje Medicinski fakultet.

Potpisivanjem Bolonjske deklaracije naša zemlja se obavezala da do 2010. godine uspostavi preduslove za ulazak u zajednički evropski prostor visokog ob-razovanja. Svojim novim programima za dodiplomske studije Medicinski fakul-tet je promovisao učenje usmereno na studenta, integrisanu i interaktivnu nasta-vu, kontinuirano ocenjivanje.

Visoka profesionalnost, odgovornost, temeljnost i posvećenost poslu biće prioritet i krajnji cilj Vašeg školovanja.

Jedan od osnovnih principa Bolonjske deklaracije i evropskog pristupa visokom obrazovanju je Evropski sistem prenosa bodova (ESPB ili ECTS).

Page 6: INFORMATOR 2010

Evropski sistem prenosa bodova - ESPB

ESPB je sistem koji obezbeđuje realnu procenu radnog angažovanja stude-nata koje je neophodno za savladavanje predmeta u celini, svih predmeta u se-mestru tj. akademskoj godini, odnosno celokupnih studija. Sistem je zasnovan na bodovima koji izražavaju opterećenje studenata u savladavanju određenog programa studija (60 bodova za akademsku godinu, 30 za semestar). Svaki pred-met nosi određeni broj bodova, a student ispunjavanjem obaveza na predmetu, pripremom i polaganjem ispita, u okviru studijskog programa koji je upisao, sakuplja bodove (akumulacija bodova). Student može da sakuplja bodove i na nematičnoj instituciji koji se potom prenose i priznaju na njegovoj matičnoj insti-tuciji (prenos bodova). Primena sistema ESPB u Univerzitetskoj praksi doprinosi pokretljivosti studenata u evropskom prostoru visokog obrazovanja.

U okviru predmeta bodovi se preraspodeljuju u odnosu na ukupno angažo-vanje studenta koje se odnosi na aktivnu nastavu (predavanja, vežbe, seminari i dr.), samostalni rad, terenski rad, učenje u biblioteci ili kod kuće, pripremu ispita i kolokvijuma. Bodovi predstavljaju meru ukupno uloženog rada studenta u sav-ladavanju predviđenog gradiva i dodeljuju se studentu nakon uspešno položenog ispita tj. okončanja određenog dela studijskog programa. Vrednost jednog boda iznosi 27 sati rada studenta. Bodovi nisu ocene, niti ih zamenjuju. Celokupne šestogodišnje studije medicine nose 360 bodova, petogodišnje studije stomatolo-gije i farmacije 300, a trogodišnje studije zdravstvene nege 180 bodova.

Status studenta (budžet ili samofinansiranje) Obaveza studenata finansiranih iz budžeta je da u toku jedne školske godi-ne u okviru upisanog studijskog programa ostvare 60 ESPB bodova. Položeni ispit je uslov da se stekne potreban broj bodova koje nosi odgovarajući predmet u studijskom programu. Ukoliko student ne ispuni ovu obavezu (ne ostvari 60 ESPB), nastavlja studije kao samofinansirajući. No, da bi uopšte upisao sledeću godinu studija u statusu samofinansirajućeg studenta, mora ostvariti najmanje 37 ESPB bodova u toku školske godine. Ukoliko student koji se sam finansira ostvari u toku godine 60 ESPB bo-dova, može nastaviti studije na teret budžeta uz ispunjenje dodatnih kriterijuma koje propisuje Fakultet, jer se broj studenata finansiranih iz budžeta može pove-ćati najviše 20% od broja studenata koji su u tom statusu upisani prethodne godine.

Page 7: INFORMATOR 2010

Ocenjivanje i napredovanje studenta U toku predispitnih obaveza u semestru tj. godini vrši se kontinuirana pro-vera znanja (ocenjuje se prisustvo i aktivnost na teorijskoj i praktičnoj nastavi, rezultati na vežbama, seminarima, testu, kolokvijumu), a konačna ocena se utvr-đuje na ispitu. U toku ovih aktivnosti student ostvaruje poene na osnovu kojih formira konačnu ocenu. Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student može ostvariti najviše 100 poena (numerički jednako oceni 10). Ostvare-ni poeni u toku predispitnih obaveza priznaju se sve dok se uspešno ne položi završni ispit u istoj školskoj godini. Student je pao na ispitu ukoliko nakon završnog ispita ostvari manje od 55 poena. Student može da polaže ispit iz jednog predmeta naviše tri puta u toku školske godine. Standardi zahtevaju da se studenti ocenjuju na osnovu javno publikovanih kriterijuma i procedura koje se stalno primenjuju. Svaki predmet je u obavezi da studente upozna sa kriterijumima formiranja konačne ocene i da ih se dosledno pridržava. Dragi studenti, ubeđeni smo da će ova generacija studenata na osnovu po-stignutog znanja u prethodnom obrazovanju i pokazanih rezultata na prijemnom ispitu biti spremna da ostvari postavljene ciljeve i uspešno završi studije. Na tom putu pokušajte da negujete poštenje, odgovornost, kolegijalnost i pre svega lju-bav i razumevanje za pacijenta. Želimo Vam puno uspeha.

Kolegijum Dekanata Medicinskog fakulteta u Nišu

Page 8: INFORMATOR 2010
Page 9: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 9 -

1. OSNIVANJE I RAZVOJ MEDICINSKOG FAKULTETA Medicinski fakultet u Nišu osnovan je 1960. godine. Od osnivanja pa do

oktobra 2009. godine na fakultetu je diplomiralo 9009 studenata, od toga 746 stranih državljana. U toku 2008/09. školske godine diplomiralo je 247 studenta medicine, 95 studenata stomatologije, 54 studenta farmacije i 44 studenta osnov-nih strukovnih studija. Odbranjene su 694 magistarske teze i 548 doktorskih disertacija. Prethodne školske godine na Medicinskom fakultetu u Nišu u nastavi je bilo angažovano 82 redovna profesora, 79 vanrednih profesora, 76 docenta, 93 asistenta, 8 asistenta pripravnika i 29 stručnih saradnika. Medicinski fakultet poseduje jednu od najbolje opremljenih stručnih bibli-oteka u zemlji, sa fondom od preko 13424 knjiga i 678 naslova časopisa, studija i drugih publikacija, kako na našem tako i na stranim jezicima. Fakultet ima razvijenu izdavačku delatnost, tako da u skladu sa planom i programom obrazo-vanja izdaje udžbenike, priručnike, monografije i drugu priručnu literaturu. Na Fakultetu se izdaju i tri periodična stručno-naučna časopisa. Medicinski fakultet čini velike napore na očuvanju i unapređenju društve-nog standarda studenata kroz osavremenjivanje i opremanje prostora za izvođe-nje nastave (amfiteatri, sale, laboratorijske vežbaonice, oprema za rad studenata na klinikama). Nabavljena su najsavremenija multimedijalna učila za nastavu (kompjuterski interaktivni medicinski programi i video bim projektori). Plan i program osnovnih studija je savremen, u velikoj meri usaglašen sa programima medicinskih i stomatoloških fakulteta Evropske zajednice. Program studija je potpuno pokriven osnovnim i pomoćnim udžbenicima, praktikumima, atlasima, što uz obavezna predavanja i vežbe stvara dobre preduslove za uspešno studira-nje. Kao visokoškolska, obrazovna i naučna ustanova, Medicinski fakultet upisuje studente na integrisane akademske studije medicine, integrisane aka-demske studije stomatologije, integrisane akademske studije farmacije i osno-vne strukovne studije.

U tabelama koje slede dati su nazivi predmeta po godinama i broj časova teorijske i praktične nastave za sva 4 studijska programa.

Page 10: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 10 -

2. NASTAVNI PLANOVI STUDIJA

2.1. Plan nastave integrisanih akademskih studija MEDICINE I

godina II

godinaIII

godinaIV

godinaV

godinaVI

godina UKUPNO ESPB R. br. N a z i v p r e d m e t a

Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Σ I II 1. Molekularna i hum. genetika 3+2 45+30=75 8 8 0 2. Med. statistika i informatika 2+2 30+30=60 5 5 0 3. Anatomija 4+4 5+5 135+135=270 24 9 15 4. Histologija i embriologija 3+3 3+3 90+90=180 14 5 9 5. Fizičko vaspitanje * 0+2 0+2 0+2 0+2 0+120=120 / / / 6. Med. etika i med. sociologija 2+0 30+0=30 3 0 3 7. Uvod u kliničku praksu 1+1 15+15=30 3 0 3 8. Izborni predmet 2+0 30+0=30 3 0 3 9. Izborni predmet 1+1 15+15=30 2 2 0

10. Fiziologija 4+4 5+4 135+120=255 20 9 11 11. Engleski jezik u medicini 2+0 2+0 60+0=60 5 2 3 12. Biohemija 4+3 3+3 105+90=195 15 8 7 13. Mikrobiologija 2+2 2+2 60+60=120 10 5 5 14. Osnovi imunologije 2+1 30+15=45 3 3 0 15. Osnovi kliničke prakse 2+2 30+30=60 5 0 5 16. Patologija 4+4 4+4 120+120=240 17 9 8 17. Patofiziologija 3+3 2+3 75+90=165 12 6 6 18. Farmakologija sa toksikolog. 3+2 2+2 75+60=135 9 6 3 19. Interna medicina I 3+4 3+4 90+120=210 12 6 6 20. Izborni predmet 2+1 30+15=45 4 0 4 21. Stručna praksa 95 6 22. Infektivne bolesti 3+4 45+60=105 7 7 0 23. Epidemiologija 2+2 30+30=60 4 4 0 24. Radiologija 2+2 30+30=60 4 4 0 25. Klinička biohemija 1+1 15+15=30 2 2 0 26. Interna medicina II 2+4 4+6 90+150=240 15 7 9 27. Izborni predmet 2+2 30+30=60 4 4 0 28. Izborni predmet 2+2 30+30=60 4 0 4 29. Psihijatrija sa medicinskom

psihologijom 3+4 45+60=105 7 0 7

30. Dermatovenerologija 2+3 30+45=75 5 0 5 31. Nuklearna medicina 1+1 15+15=30 2 0 2 32. Stručna praksa 95 6 33. Neurologija 2+4 30+60=90 5 5 0 34. Socijalna medicina 1+2 15+30=45 2 2 0 35. Higijena sa med. ekologijom 2+2 30+30=60 5 5 0 36. Pedijatrija 2+4 2+4 60+120=180 9 6 3 37. Ginekologija sa akušerstvom 2+4 2+4 60+120=180 9 6 3 38. Hirurgija I 3+5 3+5 90+150=240 12 6 6 39. Medicina rada 1+1 15+15=30 2 0 2 40. Fizikalna med. i rehabilitacija 1+2 15+30=45 2 0 2 41. Izborni predmet 1+2 15+30=45 2 0 2 42. Stručna praksa 240 12 43. Oftalmologija 3+2 45+30=75 5 5 0

Page 11: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 11 -

I godina

II godina

III godina

IV godina

V godina

VI godina UKUPNO ESPB R.

br. N a z i v p r e d m e t a Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Т P Σ I II

44. Hirurgija II 3+5 45+75=120 7 7 0 45. Otorinolaringologija 2+2 30+30=60 4 4 0 46. Maksilofacijalna hirurgija 1+1 15+15=30 2 2 0 47. Osnovi kliničke onkologije 1+1 15+15=30 2 2 0 48. Urgentna medicina 2+2 30+30=60 4 4 0 49. Porodična medicina 1+2 15+30=45 3 3 0 50. Sudska medicina 3+2 45+30=75 5 5 0 51. Klinička praktična nastava 0+30 0+450=450 20 0 20 52. Diplomski rad 0+10 0+150=150 8 0 8

T P

Svega Stručna praksa

180 165 345

195 135 330

195150345

240180420

195195390

19521040595

180225405

18024042095

180315495

150270420240

240255495

0 600 600

2130 2940 5070 430

UKUPNO 675 765 890 920 1155 1095 5500 360 * Fakultativna nastava - broj časova nije prikazan u ukupnom zbiru

Lista izbornih predmeta

Red. broj

Šifra predmeta N a z i v p r e d m e t a Semestar

ESPB za

predmet ESPB

1. 8.a Prva pomoć II 3 2. 8.b Engleski jezik II 3 3. 8.v Hemija u medicini I II 3

3

4. 9.a Biologija ćelije III 2 5. 9.b Fizika medicinske dijagnostike III 2 6. 9.v Uvod u naučnoistraživački rad III 2 7. 9.g Hemija u medicini II III 2

2

8. 20.a Klinička mikrobiologija VI 4 9. 20.b Medicinska genetika VI 4

10. 20.v Neuronauke VI 4 11. 20.g Homeostaza voda i elektrolita VI 4

4

12. 27.a Patofiziologija ishrane i psiho. sprem. sportista VII 4 13. 27.b Fiziologija napora VII 4 14. 27.v Osnovi histoloških tehnika u biomedicini VII 4

4

15. 28.a Klinička anatomija VIII 4 16. 28.b Klinička patofiziologija VIII 4 17. 28.v Klinička farmakologija VIII 4 18. 28.g Klinička imunologija VIII 4 19. 28.d Štetni efekti lekova VIII 4

4

20. 41.a Anesteziologija sa reanimatologijom X 2 21. 41.b Dijetetika X 2 22. 41.v Klinička embriologija X 2 23. 41.g Klinička patologija X 2 24. 41.d Lekovi i trudnoća X 2 25. 41.đ Neonatologija X 2 26. 41.e Gerijatrija X 2 27. 41.ž Tropske infektivne bolesti X 2

2

28. 52. Diplomski rad XII 8 8 Ukupno ESPB 27

Page 12: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 12 -

2.2. Plan nastave integrisanih akademskih studija STOMATOLOGIJE I

godina II

godinaIII

godinaIV

godinaV

godina Seminari UKUPNO ESPB R. br. N a z i v p r e d m e t a

T P T P T P T P T P T P T P T P T P T P Sem.Čas. T P Σ I II

1. Medicinska etika i medicinska sociologija 2+0 30+0=30 3 3 0

2. Molekularna i humana gene-tika 3+2 45+30=75 8 8 0

3. Medicinska statistika i infor-matika 1+2 15+30=45 4 4 0

4. Anatomija 3+3 4+4 105+105=210 16 9 75. Fizičko vaspitanje* 0+2 0+2 0+2 0+1 0+105=105 / / /6. Histologija i embriologija 2+2 2+2 60+60=120 9 4 57. Biohemija 3+2 45+30=75 8 0 88. Izborni predmet (sem II) 2+0 II 0+2 30+30=60 6 0 69. Fiziologija I 3+2 45+30=75 6 0 610.Engleski jezik u stomatologiji 2+0 2+0 60+0=60 5 2 311.Socijalna medicina sa

epidemiologijom i higijenom 2+2 30+30=60 4 4 0

12.Fiziologija II 3+2 45+30=75 6 6 013.Mikrobiologija i imunologija 2+2 30+30=60 4 4 014.Stomatološka protetika

pretklinika 2+5 2+6 IV 0+1 60+165+15=240 18 9 9

15.Patologija 2+2 2+2 60+60=120 9 5 416.Izborni predmet (sem III) 2+2 30+30=60 7 7 017.Patofiziologija 4+2 60+30=90 7 0 718.Farmakologija sa

toksikologijom 2+1 1+1 45+30=75 6 4 2

19.Bolesti zuba pretklinika 2+4 1+3 V 0+1 45+105+15=165 10 6 420.Dermatovenerologija 1+1 15+15=30 2 2 021.Neurologija i psihijatrija sa

medicinskom psihologijom 2+1 30+15=45 3 3 0

22.Izborni predmet (sem VI) 2+2 30+30=60 6 0 623.Interna medicina (pedijatrija,

infektivne bolesti, fizikalna medicina i rehabilitacija)

4+3 4+4 V 0+1 120+105+15=240 16 8 8

24.Hirurgija (ginekologija sa akušerstvom, oftalmologija) 2+2 3+3 75+75=150 10 4 6

25.Otorinolaringologija 1+1 15+15=30 2 0 226.Radiologija 2+1 VI 0+1 30+15+15=60 5 0 527.Izborni predmet (sem VII) 2+2 30+30=60 7 7 028.Oralna hirurgija 2+4 2+4 VII 0+1 60+120+15=195 11 6 529.Oralna medicina 1+2 1+2 VII 0+1 30+60+15=105 9 4 530.Preventivna stomatologija 1+2 VIII 0+1 15+30+15=60 4 0 431.Izborni predmet (sem VIII) 2+2 30+30=60 7 0 732.Gnatologija 1+1 15+15=30 2 0 233.Stom. protetika klinika I 2+5 1+3 45+120=165 9 5 434.Bolesti zuba klinika I 1+6 1+5 30+165=195 11 6 535.Stom. protetika klinika II 1+4 1+4 30+120=150 5 3 236.Bolesti zuba klinika II 1+6 1+6 30+180=210 8 4 437.Izborni predmet (sem IX) 2+2 30+30=60 7 7 038.Ortopedija vilica 2+3 2+3 60+90=150 7 4 3

Page 13: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 13 -

* Fakultativna nastava - broj časova nije prikazan u ukupnom zbiru

I godina

II godina

III godina

IV godina

V godina Seminari UKUPNO ESPB R.

br. N a z i v p r e d m e t a T P T P T P T P T P T P T P T P T P T P Sem.Čas. T P Σ I II

39.Parodontologija 2+3 1+3 45+90=135 6 3 340.Dečja stomatologija 1+3 2+3 45+90=135 6 3 341.Maksilofacijalna hirurgija 1+2 2+3 45+75=120 5 2 342.Izborni predmet (sem X) 2+2 30+30=60 7 0 743.Sudska medicina 2+1 30+15=45 2 0 244.Diplomski rad 0+10 0+150=150 7 0 7

T P

Svega:

165 135 300

210 150 360

225255450

150150300

195180375

210225435

120285405

135285420

135330465

195525720

0

135 135

1740 2625 4365

UKUPNO 660 750 810 825 1185 135 4365 300

Lista izbornih predmeta Red. broj

Šifra predmeta N a z i v p r e d m e t a Semestar ESPB

za predmet ESPB

1. 8.a Engleski jezik II 6 2. 8.b Prva pomoć II 6 3. 8.v Hemija u stomatologiji II 6

6

4. 16.a Medicinska genetika III 7 5. 16.b Uvod u naučnoistraživački rad III 7 6. 16.v Fizičke metode u stomatologiji III 7

7

7. 22.a Osnovi imunologije VI 6 8. 22.b Stomatološki materijali VI 6 6

9. 27.a Urgentna stomatologija VII 7 10. 27.b Menadžment u zdravstvu VII 7 7

11. 31.a Bolesti rizika u stomatološkoj praksi VIII 7

12. 31.b Pretklinička endodoncija VIII 7 13. 31.v Implantologija VIII 7

7

14. 37.a Laseroterapija u stomatologiji IX 7 15. 37.b Povrede zuba kod dece IX 7 16. 37.v Rad sa hendikepiranom decom IX 7 17. 37.g Dentalna antropologija IX 7

7

18. 42.a Parodontalna hirurgija X 7

19. 42.b Ortodontsko-hirurška terapija malokluzija X 7

20. 42.v Fiksna protetika X 7

7

21. 44. Diplomski rad X 7 7

Ukupno ESPB 54

* Fakultativna nastava - broj časova nije prikazan u ukupnom zbiru

Page 14: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 14 -

2.3. Plan nastave integrisanih akademskih studija FARMACIJE I

godina II

godina III

godina IV

godina V

godina UKUPNO ESPB N a z i v p r e d m e t a T P T P T P T P T P T P T P T P T P T P T P Σ I II

1. Engleski jezik 2+0 30+0=30 2 2 0 2. Farmaceutska etika i sociologija 2+0 30+0=30 3 3 0

3. Matematika 2+2 30+30=60 4 4 0 4. Fizika 3+2 45+30=75 5 5 0 5. Biologija sa humanom genetikom 3+2 45+30=75 5 5 0

6. Opšta hemija sa stehiometrijom 4+3 60+45=105 8 8 0

7. Anatomija 2+1 30+15=45 3 3 0 8. Histologija 1+1 15+15=30 3 0 3 9. Botanika 3+3 45+45=90 7 0 7 10. Neorganska hemija 2+0 30+0=30 3 0 3 11. Fizička hemija 3+1 45+15=60 5 0 5 12. Analitička hemija I 2+3 30+45=75 6 0 6 13. Organska hemija I 4+1 60+15=75 6 0 6 14. Analitička hemija II 3+5 45+75=120 8 8 0 15. Organska hemija II 4+3 60+45=105 8 8 0 16. Instrumentalne metode hemijske analize 3+3 45+45=90 6 6 0

17. Opšta biohemija 3+1 45+15=60 5 5 0 18. Fiziologija 2+1 3+2 75+45=120 8 3 5 19. Farmaceutka hemija I 3+0 45+0=45 4 0 4 20. Mikrobiologija i osnovi imunologije 3+3 45+45=90 6 0 6

21. Farmaceutska imunologija 2+2 30+30=60 4 0 4

22. Bromatologija 3+3 45+45=90 6 0 6 23. Farmakognozija I 2+3 30+45=75 5 0 5 24. Farmaceut. hemija II 4+5 60+75=135 9 9 0 25. Famakognozija II 3+3 45+45=90 6 6 0 26. Patofiziologija 5+3 75+45=120 9 9 0 27. Izborni predmet 1+0 15+0=15 2 2 0 28. Farmakologija 3+1 4+2 105+45=150 11 4 7 29. Farmaceut. hemija III 4+4 60+60=120 8 0 8 30. Farma. tehnologija I 3+7 45+105=150 10 0 1031. Statistika u farmaciji 1+1 15+15=30 2 0 2 32. Izborni predmet 2+0 30+0=30 3 0 3 33. Analitika lekova 4+4 60+60=120 8 8 0 34. Medicinska biohemija 4+4 60+60=120 8 8 0 35. Dijetetika 2+2 30+30=60 5 5 0 36. Farma. tehnologija II 2+2 3+3 75+75=150 10 4 6 37. Farmakoterapija 3+2 3+2 90+60=150 10 5 5 38. Fitoterapija 2+2 30+30=60 5 0 5 39. Farmakokinetika 3+3 45+45=90 7 0 7 40. Kozmetologija 1+2 15+30=45 4 0 4 41. Izborni predmet 2+0 30+0=30 3 0 3 42. Toksikologija sa anal. 4+4 60+60=120 9 9 0

Page 15: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 15 -

I godina

II godina

III godina

IV godina

V godina UKUPNO ESPB N a z i v p r e d m e t a

T P T P T P T P T P T P T P T P T P T P T P Σ I II 43. Biofarmacija 1+2 15+30=45 3 3 0 44. Osnovi industrijske farmacije 3+3 45+45=90 7 7 0

45. Klinička farmacija 3+3 45+45=90 7 7 0 46. Izborni predmet 2+1 30+15=45 4 4 0 47. Osnovi farmaceutskog menadžmenta 2+1 30+15=45 4 0 4

48. Organizacija zdravstvene delatnosti 2+1 30+15=45 4 0 4

49. Osnovi farmaceutske biotehnologije 2+1 30+15=45 4 0 4

50. Farmaceutska praksa 2+1 30+15=45 4 0 4 51. Farmakoepidemiolog. 1+1 15+15=30 3 0 3 52. Diplomski rad 0+10 0+10 0+150=150 11 11 0

T P

Svega:

270 150 420

225 135 360

225 195 420

240 195 435

240 180 420

210 210 420

225 210 435

210 180 390

195 195 390

135 225 360

2175 1875 4050

UKUPNO 780 855 840 825 750 4050 300

* Fakultativna nastava - broj časova nije prikazan u ukupnom zbiru

Lista izbornih predmeta Red. broj

Šifra predmeta N a z i v p r e d m e t a Semestar ESPB

za predmet ESPB

1. 27.a Radiofarmacija V 2 2. 27.b Hemija bioelemenata V 2 3. 27.v Hemija heterociklusa V 2 4. 27.g Koloidna hemija V 2

2

5. 32.a Engleski jezik u farmaciji VI 3 6. 32. b Informatika VI 3 7. 32. v Uvod u naučno-istraživački rad VI 3 8. 32. g Veština komunikacije VI 3

3

9. 41.a Analiza fenolnih jedinjenja u prirodnim proizvodima VIII 3

10. 41.b Lekoviti prirodni proizvodi VIII 3 11. 41.v Voda u farmaciji VIII 3

12. 41.g Interakcija lekovitog bilja i životne sredine VIII 3

13. 41.d Ambalažni materijali u farmaciji VIII 3

3

14. 46.a Lekovi i trudnoća IX 4 15. 46.b Štetni efekti lekova IX 4 16. 46.v Uvod u kliničku medicinu IX 4

17. 46.g Farmakoterapija kardiovaskularnih bolesti IX 4

4

18. 52 Diplomski rad IX 11 11 Ukupno ESPB 23

Page 16: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 16 -

2.4. Plan nastave osnovnih strukovnih studija - STRUKOVNA MEDICINSKA SESTRA/ TEHNIČAR

I godina II godina III godina UKUPNO R. br. N a z i v p r e d m e t a

T P T P T P T P T P T P T P ESPB

1. Anatomija i histologija 4+4 60+60=120 9 2. Izborni predmet 2+0 30+0=30 2

3. Medicinska etika i medicinska sociologija 2+0 30+0=30 2

4. Medicinska informatika i me-nadžment 2+3 30+45=75 6

5. Epidemiologija 1+2 15+30=45 3 6. Socijalna medicina i higijena 2+(1+1) 30+(15+15)=60 4 7. Farmakologija sa toksikologijom 2+2 30+30=60 4 8. Medicinska fiziologija i biohemija 3+3 45+45=90 9 9. Mikrobiologija i imunologija 2+2 30+30=60 6 10. Patofiziologija i patologija 4+(1+2) 60+(15+30)=105 7 11. Zdravstvena nega i dijetetika 3+(2+2) 45+(30+30)=105 8 12. Fizičko vaspitanje* 0+2 0+2 0+60=60 - 13. Osnovi kliničke prakse 2+(1+1) 30+(15+15)=60 4 14. Osnovi neurologije sa negom 1+(2+2) 15+(30+30)=75 6 15. Osnovi pedijatrije sa negom 2+(2+2) 30+(30+30)=90 7

16. Osnovi fizikalne medicine i rehabilitacije

1+2 15+30=45 3

17. Osnovi interne medicine sa negom 4+5 60+75=135 10 18. Zdravstveno vaspitanje 1+2 15+30=45 3 19. Osnovi radiologije i onkologije 2+2 30+30=60 4 20. Gerijatrija sa negom 2+(1+1) 30+(15+15)=60 4 21. Osnovi hirurgije sa negom 3+(2+3) 45+(30+45)=120 8 22. Osnovi infektivnih bolesti sa negom 2+3 30+45=75 6 23. Organizacija zdravstvene zaštite 1+(1+1) 15+(15+15)=45 3 24. Izborni predmet 1+2 15+30=45 2

25. Opšta anesteziologija i reanimato-logija

1+3 15+45=60 6

26. Osnovi psihijatrije sa medicinskom psihologijom

2+4 30+60=90 7

27. Osnovi ginekologije i akušerstva sa negom

2+4 30+60=90 7

28. Izborni modul 3+6 45+90=135 10 29. Izborni predmet 2+13 30+195=225 15 30. Stručna praksa 0+12 0+180=180 10 31. Završni stručni rad 0+4 0+60=60 5

T P

Svega:

225 195 420

180 180 360

150 255 405

180 270 450

120 255 375

30 435 465

885 1590 2475

UKUPNO 780 855 840 2475 180

* Fakultativna nastava - broj časova nije prikazan u ukupnom zbiru

Page 17: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 17 -

Lista izbornih predmeta Red. brој

Šifra predmeta N a z i v p r e d m e t a Semestar ESPB

za predmet ESPB

1. 2.a Engleski jezik I 2 2. 2.b Prva pomoć I 2

2

3. 24.a Veština komunikacije IV 2 4. 24.b Medicina rada IV 2 2

5. 29.a Interna medicina sa negom VI 15

6. 29.b Hirurgija sa negom VI 15 7. 29.v Pedijatrija sa negom VI 15 8. 29.g Infektivne bolesti sa

negom VI 15

15

9. 31. Završni stručni rad VI 5 5 Ukupno ESPB 24

* U VI semestru student ima mogućnost da izabere predmet sa liste stručno-aplikativnih predmeta koji će ga usmeravati da kroz parktičan rad u okviru procesa nege tokom predispitne prakse usvaja propisane veštine.

Lista izbornih modula Red. brој

Šifra predmeta N a z i v p r e d m e t a Semestar ESPB

za predmet ESPB

28.1 Izborni modul I 1. 28.1a Promocija zdravlja V 4 2. 28.1b Zdravstvena statistika V 3 3. 28.1v Mentalna higijena V 3 4. 28.1g Medicinska ekologija V 3

10

28.2 Izborni modul II 5. 28.2a Dermatovenerologija V 4

6. 28.2b Palijativna terapija malignih bolesti V 3

7. 28.2v Neonatologija V 3 8. 28.2g Porodična medicina V 3

10

28.3 Izborni modul III 9. 28.3a Urgentna medicina V 4

10. 28.3b Oftalmologija V 3 11. 28.3v Otorinolaringologija V 3 12. 28.3g Klinika akutnog trovanja V 3

10

Ukupno ESPB 10*

* Student bira jedan od ponuđenih modula I, II ili III u okviru kojih polaže obavezni ispit (onaj koji nosi kredit 4) i dva ispita po izboru sa kreditima 3, tako da kredit izabranog modula iznosi 10 ESPB.

Lista predmeta za obavljanje stručne prakse Red. brој

Šifra predmeta N a z i v p r e d m e t a Semestar ESPB

za predmet 1. 30.a Interna medicina sa negom VI 10 2. 30.b Hirurgija sa negom VI 10 3. 30.v Pedijatrija sa negom VI 10 4. 30.g Infektivne bolesti sa negom VI 10

Page 18: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 18 -

2.5. Plan nastave osnovnih strukovnih studija - STRUKOVNI ZUBNI PROTETIČAR I godina II godina III godina UKUPNO R.

br. N a z i v p r e d m e t a T P T P T P T P T P T P T P

ESPB

1. Gnatologija 1+1+1 15+15+15=45 4 2. Zubotehnički aparati i instrumenti 1+1+1 15+15+15=45 4 3. Morfologija zuba 2+2+2 30+30+30=90 6 4. Anatomija i histologija 4+4 60+60=120 8 5. Fizičko vaspitanje* 0+2 0+30=30 - 6. Medicinska etika i med. sociologija 2+0 30+0=30 2 7. Izborni predmet (I sem) 2+2 30+30=60 6 8. Stomatološki materijali 3+1+3 45+15+45=105 7 9. Fiksna protetika 1 2+2+4 30+30+60=120 10

10. Medicinska fiziologija i biohemija 3+3 45+45=90 7 11. Zdravstveno vaspitanje 1+1+1 15+15+15=45 3 12. Izborni predmet (II sem) 2+0 30+0=30 3 13. Fiksna protetika 2 2+2+4 30+30+60=120 8 14. Ortopedija vilica 1 2+1+1 30+15+15=60 4 15. Bolesti zuba 2+1 30+15=45 3 16. Dečja stomatologija 2+1 30+15=45 3 17. Organizacija stomatološke službe 1+1 15+15=30 2 18. Urgentna stomatologija 2+1+3 30+15+45=90 4 19. Izborni predmet (III sem) 2+1+1 30+15+15=60 6 20. Mobilna parcijalna proteza 1+2+2 15+30+30=75 7 21. Parodontologija 3+2+2 45+30+30=105 5

22. Antisepsa i asepsa u oralnoj medicini

2+2+2 30+30+30=90 4

23. Ortopedija vilica 2 1+1+1 15+15+15=45 3

24. Medicinska informatika i menadžment

2+3 30+45=75 5

25. Izborni predmet (IV sem) 1+1+1 15+15+15=45 6 26. Mobilna totalna proteza 1 1+3+1 15+45+15=75 5 27. Estetska protetika 1+1 15+15=30 2 28. Skeletirana parcijalna proteza 1 1+3+1 15+45+15=75 5 29. Stomatološka keramika 1+3+1 15+45+15=75 5 30. Oralna medicina 4+3+2 60+45+30=135 8 31. Izborni predmet (V sem) 2+2 30+30=60 5 32. Mobilna totalna proteza 2 1+3+2 15+45+30=90 6 33. Skeletirana parcijalna proteza 2 1+4+1 15+60+15=90 5 34. Maksilofacijalna protetika 1+1+1 15+15+15=45 4 35. Implantologija 2+2+2 30+30+30=90 5 36. Završni rad 0+4 0+60=60 10

T P

Svega:

180 210 390

165 225 390

195 255 450

150 285 435

150 300 450

75 300 375

915 1575 2490

UKUPNO 780 885 825 2490 180

* Fakultativna nastava - broj časova nije prikazan u ukupnom zbiru

Page 19: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 19 -

Lista izbornih predmeta Red. brој

Šifra predmeta N a z i v p r e d m e t a Semestar ESPB

za predmet ESPB

1. 7.a Preventivna stomatologija I 6

2. 7.b Dijetetika i oralno zdravlje I 6

6

3. 12.a Oralna higijena II 3 4. 12.b Engleski jezik II 3

3

5. 19.a Socijalna medicina i higijena III 6

6. 19.b Porodična medicina III 6 6

7. 25.a Veština komunikacije IV 6 8. 25.b Bolesti rizika u

stomatološkoj praksi IV 6 6

9. 31.a Osnovi radiologije i onkologije V 5

10. 31.b Otorinolaringologija V 5 5

11. 36. Završni rad VI 10 10 Ukupno ESPB 36

Page 20: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 20 -

2.6. Plan nastave osnovnih strukovnih studija - ORALNI HIGIJENIČAR I godina II godina III godina UKUPNO R.

br. N a z i v p r e d m e t a T P T P T P T P T P T P T P

ESPB

1. Anatomija i histologija 4+4 60+60=120 10 2. Medicinska etika i med. sociologija 2+0 30+0=30 2

3. Medicinska informatika i menadžment 2+3 30+45=75 5

4. Epidemiologija 1+2 15+30=45 3 5. Farmakologija sa toksikologijom 2+2 30+30=60 5 6. Socijalna medicina i higijena 2+2 30+30=60 3 7. Predmet izbornog bloka 1 2+0 30+0=30 2 8. Fizičko vaspitanje* 0+2 0+2 0+60=60 - 9. Medicinska fiziologija i biohemija 3+3 45+45=90 10

10. Dijetetika i oralno zdravlje 2+2 30+30=60 4 11. Mikrobiologija i imunologija 2+2 30+30=60 7 12. Patofiziologija i patologija 4+3 60+45=105 9 13. Otorinolaringologija 2+2 30+30=60 2 14. Osnovi radiologije i onkologije 2+2 30+30=60 2 15. Organizacija stomatološke službe 1+1 15+15=30 5 16. Osnovi interne medicine sa negom 3+3 45+45=90 7 17. Osnovi infektivnih bolesti sa negom 2+3 30+45=75 5 18. Stomatološka protetika 1+2 15+30=45 2 19. Predmet izbornog bloka 2 2+4 30+60=90 7 20. Oralna higijena 3+5 45+75=120 11 21. Bolesti zuba 2+1 30+15=45 3 22. Stomatološki materijali 2+2 30+30=60 3

23. Antisepsa i asepsa u oralnoj medicini

2+4 30+60=90 6

24. Predmet izbornog bloka 3 2+4 30+60=90 7 25. Dečja stomatologija 2+1 30+15=45 3 26. Ortopedija vilica 1+1 15+15=30 2 27. Veština komunikacije 1+2 15+30=45 2

28. Oralna i maksilofacijalna hirurgija sa negom

3+5 45+75=120 10

29. Parodontologija 3+4 45+60=105 7 30. Zdravstveno vaspitanje 1+2 15+30=45 2 31. Oralna medicina 1 1+1 15+15=30 4 32. Parodontalna hirurgija sa negom 2+5 30+75=105 7 33. Oralna medicina 2 2+5 30+75=105 7 34. Predmet izbornog bloka 4 2+6 30+90=120 11 35. Završni stručni rad 0+6 0+90=90 5

T P

Svega:

225 225 450

165 180 345

195 255 450

165 240 405

180 240 420

90 330 420

1590 2490

UKUPNO 795 855 840 2490 180

* Fakultativna nastava - broj časova nije prikazan u ukupnom zbiru

Page 21: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 21 -

Lista izbornih predmeta Red. brој

Šifra predmeta N a z i v p r e d m e t a Semestar ESPB

za predmet ESPB

1. 7.a Engleski jezik I 2 2. 7.b Prva pomoć I 2

2

3. 19.a Bolesti rizika u stomatološkoj praksi III 7

4. 19.b Preventivna stomatologija III 7 7

5. 24.a Urgentna stomatologija IV 7 6. 24.b Implantologija IV 7

7

7. 34.a Laseroterapija u stomatologiji VI 11

8. 34.b Osnovi fizikalne medicine i rehabilitacije VI 11

11

9. 35. Završni stručni rad VI 5 5 Ukupno ESPB 32

Page 22: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 22 -

2.7. Plan nastave osnovnih strukovnih studija - STRUKOVNI SANITARNO-EKOLOŠKI INŽENJER

I godina II godina III godina UKUPNO R. br. N a z i v p r e d m e t a

T P T P T P T P T P T P T P ESPB

1. Medicinska etika i med. sociologija 2+0 30+0=30 3 2. Izborni predmet 2+0 30+0=30 3 3. Anatomija i histologija 4+4 60+60=120 8 4. Sanitarna hemija 2+3 30+45=75 8

5. Medicinska informatika i me-nadžment 2+3 30+45=75 6

6. Fizičko vaspitanje* 0+2 0+2 0+60=60 - 7. Medicinska fiziologija i biohemija 3+3 45+45=90 7 8. Patofiziologija i patologija 4+3 60+45=105 7 9. Osnovi interne medicine sa negom 4+5 60+75=135 8

10. Medicinska statistika 1+2 15+30=45 3 11. Izborni predmet 2+3 30+45=75 7 12. Engleski jezik II 0+2 0+30=30 3 13. Opšta mikrobiologija 1+3 15+45=60 4 14. Medicinska ekologija 2+2 30+30=60 5 15. Opšta epidemiologija 2+2 30+30=60 5 16. Infektivne bolesti sa negom 2+3 30+45=75 4 17. Higijena ishrane 2+2 30+30=60 4 18. Izborni predmet 2+3 30+45=75 6 19. Medicina rada 1+2 15+30=45 3 20. Specijalna epidemiologija 2+2 30+30=60 5 21. Mikrobiologija vode i namirnica 1+2 15+30=45 4 22. Socijalna medicina i higijena 2+2 30+30=60 4 23. Zdravstveno vaspitanje 1+2 15+30=45 4 24. Veština komunikacije 1+2 15+30=45 4 25. Izborni predmet 2+2 30+30=60 5 26. Zaštita na radu 2+3 30+45=75 5 27. Sanitarna tehnika 4+3 60+45=105 7 28. DDD i kontrola vektora 3+3 45+45=90 6 29. Izborni predmet 2+3 30+45=75 5 30. Parazitologija 2+2 30+30=60 4 31. Medicinsko zakonodavstvo 3+0 45+0=45 3 32. Promocija zdravlja 3+3 45+45=90 8 33. Izborni predmet 2+3 30+45=75 6 34. Stručna praksa 0+15 0+225=225 11 35. Završni rad 0+4 0+60=60 5

T P

390 450

315 465

315 585

1020 1500

UKUPNO 840 780 900 2520 180

* Fakultativna nastava - broj časova nije prikazan u ukupnom zbiru

Page 23: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 23 -

Lista izbornih predmeta Red. brој

Šifra predmeta N a z i v p r e d m e t a Semestar ESPB

za predmet ESPB

1. 2.a Engleski jezik I 3 2. 2.b Prva pomoć I 3

3

3. 11.a Kvalitet rada u zdravstvenim ustanovama II 7

4. 11.b Bromatologija II 7 7

5. 18.a Dijetetika III 6

6. 18.b Higijena školske i radne sredine III 6

6

7. 25.a Porodična medicina IV 5 8. 25.b Mentalna higijena IV 5

5

9. 29.a Epidemiologija polno prenosivih bolesti V 5

10. 29.b Procena zdravstvenih rizika V 5

5

11. 33.a Epidemiologija bolničkih infekcija VI 6

12. 33.b Imunoprofilaksa VI 6 6

13. 35. Završni rad VI 5 5 Ukupno ESPB 37

Page 24: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 24 -

3. PRIJEMNI ISPIT 3.1. Uslovi za konkurisanje Svi studijski programi koji se ostvaruju na Medicinskom fakultetu su

akreditovani od strane Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta Republike Srbije.

Prema Statutu Medicinskog fakulteta u Nišu u prvu godinu integrisanih akademskih studija medicine i stomatologije na Medicinskom fakultetu može se upisati lice koje ima završenu gimnaziju ili škole medicinskog usmerenja ili srednju veterinarsku školu u četvorogodišnjem trajanju.

U prvu godinu integrisanih akademskih studija farmacije može se upisati lice koje ima završenu gimnaziju ili škole medicinskog usmerenja ili hemijsko-tehnološku školu u četvorogodišnjem trajanju.

U prvu godinu osnovnih strukovnih studija može se upisati lice koje ima završenu školu medicinskog usmerenja u četvorogodišnjem trajanju.

U prvu godinu osnovnih strukovnih studija, smer strukovni sanitarno- ekološki inženjer, može se upisati lice koje ima završenu gimnaziju i škole medicinskog i hemijsko-tehnološkog usmerenja.

Broj studenata koji će upisati prvu godinu integrisanih akademskih studija određuje Ministarstvo prosvete Vlade Republike Srbije i biće objavljen u Kon-kursu za upis studenata na prvu godinu studija.

Studije na Medicinskom fakultetu organizuju se na srpskom i engleskom jeziku. Student se može upisati na studijski program ako poznaje jezik na kome se izvodi nastava. Proveru znanja jezika obavlja Komisija od tri člana koju ime-nuje dekan Medicinskog fakulteta.

Strani državljanin može da konkuriše za upis na prvu godinu studija pod istim uslovima kao i državljanin Srbije. Poseban uslov za upis stranih državljana na prvu godinu studija je da bude zdravstveno osiguran. Strani državljanin plaća školarinu, osim ako međunaridnim sporazumom nije drugačije određeno.

3.2. Prijem dokumenata Prilikom prijavljivanja na konkurs kandidati su obavezni da podnesu na

uvid originalna dokumenta, a uz prijavni list (dobijaju ga na Fakultetu) podnose njihove fotokopije.

Page 25: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 25 -

Podnose se sledeća dokumenta: • Svedočanstva sva četiri razreda završene srednje škole; • Diploma o položenom završnom, odnosno maturskom ispitu; • Izvod iz matične knjige rođenih; • Kopija uplatnice o uplati naknade troškova za polaganje prijemnog

ispita (uplaćena sredstva se neće vraćati kandidatima koji ne pristu-pe polaganju ispita).

Datum prijave (prijema dokumentacije) objavljuje se u Konkursu za upis studenata na prvu godinu studija preko štampe i na oglasnoj tabli fakulteta.

Jedan čas pre prijema dokumenata, referent prve godine u jednoj od slo-bodnih prostorija daje formular prijave za konkurs, kako bi kandidati ubeležili svoje lične podatke, vrstu završene škole, opšti uspeh u toku školovanja i druge relevantne podatke koji su sastavni deo dosijea. Posle popunjavanja prijave, kandidat se javlja referentu prve godine radi upisa u delovodni protokol gde se zavodi prezime, ime jednog od roditelja i ime.

Po završenom prijemu dokumenata objavljuje se lista kandidata prema opštem uspehu iz srednje škole kako bi se mogle staviti primedbe na eventualne greške u bodovanju.

Spisak kandidata za polaganje prijemnog ispita, po salama, objavljuje se po abecednom redu, najkasnije jedan dan pre termina za polaganje ispita.

3.3. Polaganje prijemnog ispita Kandidat, koji konkuriše za upis na prvu godinu studija, polaže prijemni

ispit prema programu koji donosi Nastavno-naučno veće. Provera znanja i spo-sobnosti vrši se na osnovu odgovora na test pitanja: iz predmeta Hemija i Biolo-gija za integrisane akademske studije medicine i stomatologije, iz predmeta Hemija i Matematika za integrisane akademske studije farmacije, a iz predmeta Anatomija i Fiziologija (jedinstven test) za osnovne strukovne studije, osim za studijski program strukovni sanitarno-ekološki inženjer gde se kandidati oprede-ljuju za Anatomiju i Fiziologiju ili Hemiju i Biologiju.

Kandidat koji je kao učenik trećeg ili četvrtog razreda srednje škole osvo-jio jedno od prva tri mesta na republičkom takmičenju koje organizuje Minista-rstvo prosvete i sporta, odnosno na međunarodnom takmičenju, ne polaže prije-mni ispit iz odgovarajućeg nastavnog predmeta. Kandidatu se vrednuje prijemni ispit iz tog predmeta maksimalnim brojem poena koji se može osvojiti na pri-jemnom ispitu.

Page 26: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 26 -

Pre početka rada testa, dok se pripremaju pitanja, vrši se prozivka i identi-fikacija kandidata koji se raspoređuju na potrebnom rastojanju kako bi se one-mogućilo prepisivanje.

Identifikacija se vrši samo na osnovu lične karte, pasoša ili potvrde MUP-a da je izdavanje lične karte za određenog kandidata u toku.

Prijemni ispit je anoniman i za integrisane akademske studije medicine, stomatologije i osnovne strukovne studije traje tri sata (četiri školska časa), a za integrisane akademske studije farmacije četiri sata. Pre početka ispita kandidati se obaveštavaju o tehnici izvođenja ispita. Kandidat koji konkuriše za upis na prvu godinu integrisanih akademskih studija medicine, stomatologije i farmacije dobija dve koverte sa potpisanim papirom. Kandidat koji konkuriše za upis na osnovne strukovne studije dobija jednu kovertu sa potpisanim papirom. Na papir treba da napiše prezime, ime jednog od roditelja i ime, a zatim isti stavlja u kove-rat koji zatvara lepljenjem.

Posle dobijanja zadataka kandidat plavom hemijskom olovkom zaokružu-je odgovore. Po završenom ispitu kandidat koji je konkurisao za upis na prvu go-dinu integrisanih akademskih studija medicine, stomatologije i farmacije preda-je predsedniku Komisije ili dežurnom članu Komisije dva testa (iz biologije i hemije, tj. hemije i matematike) i dve koverte koje se pred kandidatom spajaju “heft“ mašinom za odgovarajuće testove. Kandidat koji je konkurisao za upis na osnovne strukovne studije zdravstvene nege predaje jedan test (iz anatomije i fiziologije) i jednu kovertu koja se pred kandidatom spaja za njegov test. Na sva-ko pitanje gde odgovor nije zaokružen, stavlja se pečat ″nema odgovora″. Odgo-vori koji su zaokruženi drugom vrstom olovke, smatraju se netačnim odgovori-ma.

Pitanja kod kojih su odgovori precrtani, brisani ili je zaokruženo više od jednog odgovora se ne boduju.

Prazna poleđina testa se može koristiti za računanje. Kandidati u toku rada mogu koristiti samo običan digitron. Kandidat koji u toku ispita koristi nedozvoljena sredstva ili na zadatku

napiše svoje ime i prezime, odnosno drugi znak, udaljava se sa ispita, urađeni test mu se ne priznaje i gubi pravo polaganja ispita.

Kandidat koji ispitu ne pristupi u određeno vreme gubi pravo polaganja ispita.

Page 27: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 27 -

3.4. Ocenjivanje zadataka Rezultat prijemnog ispita ocenjuje se od 0 do 30 bodova za predmete biolo-

gija, hemija i matematika. Test iz anatomije i fiziologije je jedinstven i rezultati prijemnog ispita se ocenjuju od 0 do 60 bodova. Svaki tačan odgovor iz testova biologije i hemije kao i testa anatomije i fiziologije, nosi jedan bod. Na testu iz matematike 15 zadataka se boduje sa jednim, a pet zadataka sa tri boda. Ocene u vidu bodova se ubeležavaju na zadatku. Ocenjivanje zadataka obavlja se u službenim prostorijama Fakulteta u prisustvu članova Komisije za prijemni ispit. 3.5. Izbor kandidata

Upis u prvu godinu studija sprovodi se na osnovu konkursa. Konkurs sadr-

ži: broj studenata koji se mogu upisati za svaku studijsku grupu, uslove za upis, merila za utvrđivanje redosleda kandidata, način i vreme polaganja prijemnog ispita, rok za upis primljenih kandidata, kao i visinu školarine za studente čije se školovanje ne finansira iz budžeta.

Redosled kandidata za upis u prvu godinu studija utvrđuje se na osnovu opšteg uspeha postignutog u srednjem obrazovanju i rezultata postignutih na prijemnom ispitu, prema merilima utvrđenim opštim aktom koji donosi Senat na predlog Medicinskog fakulteta.

Broj poena koje kandidat dobija na osnovu uspeha u srednjoj školi je od minimalnih 16 do maksimalnih 40. Posle završenog unošenja podataka, prema broju osvojenih poena, Medicinski fakultet sastavlja JEDINSTVENU RANG LISTU koja sadrži: ime i prezime kandidata, broj bodova iz srednje škole, broj bodova sa prijemnog ispita i ukupan broj bodova. Medicinski fakultet dostavlja rang listu Univerzitetu. Procedura formiranja rang lista i postupci po prigovori-ma biće usklađeni sa opštim i ostalim odredbama Zajedničkog konkursa za upis studenata u prvu godinu studija na fakultetima čiji je osnivač Republika Srbija.

Učesnik konkursa koji smatra da redosled kandidata na JEDINSTVENOJ RANG LISTI nije utvrđen na način predviđen konkursom, može podneti prigo-vor. Rokovi za podnošenje prigovora biće objavljeni posle isticanja JEDIN-STVENE RANG LISTE.

Nakon odlučivanja po prispelim prigovorima, fakultet utvrđuje i objavlju-je KONAČNU RANG LISTU kandidata sa ukupnim brojem bodova stečenim po svim kriterijumima.

Page 28: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 28 -

KONAČNA RANG LISTA je osnov za upis kandidata. Postupak sprovođenja konkursa i rangiranje kandidata na Medicinskom

fakultetu sprovodi komisija za upis, koju na predlog Kolegijuma imenuje Nas-tavno-naučno veće Medicinskog fakulteta.

Page 29: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 29 -

4. STUDIJE 4.1. Vrste studija

Obrazovanje za sticanje stručnog naziva doktor medicine traje šest godina i

obavlja se u okviru dvanaest semestara, prema integrisanom akademskom stu-dijskom programu sa ukupnim obimom od 360 ESPB bodova.

Obrazovanje za sticanje stručnog naziva doktor stomatologije traje pet godina i obavlja se u okviru deset semestara, prema integrisanom akademskom studijskom programu sa ukupnim obimom od 300 ESPB bodova. Obrazovanje za sticanje stručnog naziva magistar farmacije traje pet go-dina i obavlja se u okviru deset semestara, prema integrisanom akademskom studijskom programu sa ukupnim obimom od 300 ESPB bodova.

Obrazovanje za sticanje stručnog naziva strukovna medicinska sestra/ tehničar traje tri godine i obavlja se u okviru šest semestra, sa ukupnim obi-mom od 180 ESPB bodova.

Studijski programi integrisanih i strukovnih studija na Medicinskom fa-kultetu ostvaruju se u toku školske godine koja počinje 1. oktobra tekuće godi-ne, a završava se 30. septembra naredne godine.

Školsku godinu čine zimski i letnji semestar. Zimski semestar počinje 1. oktobra, a letnji 15. februara.

Realizacija studijskog programa traje 15 nastavnih nedelja po semestru. Letnji raspust počinje 15. jula i traje do 25. avgusta. Nastavno-naučno veće Medicinskog fakulteta može usled vanrednih okol-

nosti odlučiti o odstupanju od utvrđenog termina početka i završetka semestra. 4.2. Oblici nastave Nastava se izvodi: predavanjima, praktičnom nastavom, seminarima, de-

monstracijama, prikazom slučajeva, konsultacijama, mentorstvom, terenskim radom, stručnom praksom, stručnim ekskurzijama.

Nastava se izvodi na Medicinskom fakultetu i u nastavnim bazama.

Page 30: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 30 -

4.3. Obim studija Svaki predmet iz studijskog programa iskazuje se brojem ESPB bodova, a

obim studija izaražava se zbirom ESPB bodova. Zbir od 60 ESPB bodova odgovara prosečnom ukupnom angažovanju stu-

denta u obimu 40-to časovne radne nedelje tokom jedne školske godine. Ukupno angažovanje studenta sastoji se: - od aktivne nastave (teorijske i/ili praktične, vežbi, seminara i sl.); - samostalnog rada (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi, terenski rad i sl. - kolokvijuma - ispita - izrade završnog rada - drugih oblika angažovanja u sladu sa studijskim programom. Jedan bod odnosi se na 27 časova rada studenta. Izuzetno, ukupan broj časova aktivne nastave može biti veći od maksimu-

ma, kada je studijskim programom predviđen povećan broj časova praktične nastave.

U broj časova studija medicine ubraja se i vreme provedeno na samosta-lno izvedenoj obuci u zdravstvenim ustanovama u skladu sa planom nastave određenog predmeta.

4.4. Ocenjivanje Na ispit može da izađe student koji je zadovoljio sve propisane predispit-

ne obaveze utvrđene planom izvođenja nastave. Rad studenata u savlađivanju pojedinog predmeta kontinuirano se prati

tokom nastave i izražava se u poenima. Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita, student može ostvariti najviše 100 poena.Od ukupnog broja poena najmanje 30, a najviše 70 poena mora biti predviđeno za aktivnosti i pro-vere znanja u toku semestra (predispitne obaveze). Broj poena koji se stiče u to-ku školske godine određuje se za svaki predmet pojedinačno. U toku semestra (godine) se vrši kontinuirana provera znanja, a konačna ocena se utvrđuje na ispitu. Tokom nastave znanje se proverava na kolokviju-mima, seminarima, testu i drugim oblicima provere znanja iz određenih celina nastavnog predmeta, kao i na završnom ispitu.

Page 31: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 31 -

Ispitni kolokvijum je oblik provere znanja kojim se detaljno proverava znanje iz većeg zaokruženog dela obavljene nastave iz pojedinog predmeta. U svakom semestru mogu se organizovati do dva ispitna kolokvijuma. Položeni ispitni kolokvijum, u vidu ostvarenog kredita, priznaje se sve dok se uspešno ne položi završni ispit u istoj školskoj godini. Gradivo položeno na ispitnom kolo-kvijumu se ne ispituje na završnom ispitu. Pri kombinovanim oblicima ispita (pismeni, praktični, usmeni) studentu se priznaju svi prethodno položeni oblici (pismeni i praktični) u narednim ispi-tnim rokovima za predkliničke predmete i samo pismeni deo, na ispitima klini-čkih predmeta do kraja školske godine. Ako je ispit pismeni i usmeni, ocena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 50% ukupne ocene. Ako je ispit pismeni, praktični i usmeni, ocena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 20% ukupne ocene. Završni ispit se u strukturi poena za osnovne predmete može vrednovati sa najviše 50% ukupnog broja poena. Završni ispit se u strukturi poena za sve ostale predmete može vrednovati sa najviše 30-40% ukupnog broja poena.

Uspeh studenta izražava se ocenama i to: - 10- izuzetan; - 9- odličan; - 8- vrlo dobar; - 7- dobar; - 6- dovoljan; - 5- nije položio Medicinski fakultet dužan je da vodi trajnu evidenciju o položenim ispiti-

ma. U evidenciju i indeks studenata unose se prelazne ocene, a ocena 5 (nije položio) upisuje se samo u evidenciju.

4.5. Ispitni rokovi i način polaganja ispita Ispit je završna provera znanja stečenog za vreme nastavnog procesa iz

jednog ili više sadržajno povezanih predmeta. Ispitni rokovi su: januarski, aprilski, junski, septembarski i oktobarski. Oktobarski ispitni rok organizuje se, po pravilu, pre početka nastave u na-

rednoj školskoj godini. Kalendar ispita objavljuje se početkom svake školske godine i sastavni je

deo plana izvođenja nastave. Na ispit može izaći student koji je zadovoljio sve propisane predispitne

obaveze.

Page 32: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 32 -

Ispiti su javni i ispitivač je u obavezi da obezbedi uslove za javnost ispita. Ispiti se polažu pred ispitivačem-predmetnim nastavnikom ili pred ispit-

nom komisijom u prostorijama Medicinskog fakulteta ili nastavnih baza, prema unapred utvrđenom rasporedu koji se blagovremeno objavljuje.

Studentu koji nije položio ispit upisuje se ocena 5 u zapisnik i prijavu, ukoliko nakon završnog ispita ostvari manje od 55 poena.

4.6 Posledice nepoloženog ispita Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše tri puta. Izuzetno, student kome je preostao jedan nepoloženi ispit iz studijskog

programa upisane godine, ima pravo da taj ispit polaže u naknadnom ispitnom roku do početka naredne školske godine.

Na lični zahtev, student može preostali ispit polagati pred ispitnom komisi-jom.

Na lični zahtev, student može ispit treći put polagati pred ispitnom komi-sijom koju imenuje dekan. Komisija proverava i ocenjuje pismeni ispit, spro-vodi praktični i usmeni deo ispita i donosi konačnu ocenu većinom glasova.

Odluka komisije je konačna. Student koji ne položi ispit iz obaveznog predmeta do početka naredne

školske godine upisuje isti predmet. Student koji ne položi izborni predmet može ponovo da upiše isti ili da se

opredeli za drugi predmet. 4.7. Prigovor na ocenu Student ima pravo da podnese prigovor na ocenu dobijenu na završnom

ispitu, ako smatra da ispit nije obavljen u skladu sa zakonom ili Statutom Medi-cinskog fakulteta, u roku od 36 časova od dobijanja ocene.

Dekan Medicinskog fakulteta, u roku od 48 časova od dobijanja prigovo-ra, razmatra prigovor i donosi odluku.

Ukoliko se usvoji prigovor, student ponovo polaže ispit u roku od tri dana od dana prijema odluke.

Page 33: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 33 -

4.8. Upis na narednu godinu studija Student se svake školske godine pri upisu opredeljuje za predmete iz stu-

dijskog programa. Program i plan studija može se zasnivati na upisu semestra. Student stiče pravo na upis na višu godinu studija, kada ispuni sve studij-

ske obaveze i ostvari namanje 37 ESPB bodova iz predmeta za koje se oprede-lio pri upisu u prethodnu godinu studija.

Student koji nije ispunio obaveze i ostvario 37 ESPB, može nastaviti stu-dije tako da ponovo upiše predmete iz kojih nije ispunio studijske obaveze u prethodnoj godini.

Pravila studija bliže se uređuju opštim aktom koje donosi Nastavno-nauč-no veće.

4.9. Završni rad Integrisane akademske studije medicine, stomatologije, farmacije, kao i

osnovne strukovne studije završavaju se polaganjem svih predviđenih ispita, dovršavanjem ostalih studijskih obaveza, izradom završnog rada i javnim pola-ganjem završnog (diplomskog) ispita u skladu sa studijskim programom.

Page 34: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 34 -

5. STATUS STUDENTA

Status studenta stiče se upisom na odgovarajući studijski program. Student se upisuje u statusu studenta čiji se troškovi pokrivaju iz budžeta

Republike Srbije (u daljem tekstu: budžetski student) ili studenta čiji se troškovi pokrivaju iz naplaćene školarine (u daljem tekstu: samofinasirajući student).

Svojstvo studenta dokazuje se indeksom. 5.1. Status budžetskog studenta 1. student koji je upisan na studije po konkursu u okviru kvote odobrene

za finansiranje od strane Republike Srbije. 2. student koji je sa statusom budžetskog studenta, u toku školske godine,

po položenim ispitima, stekao najmanje 60 ESPB bodova - u narednoj školskoj godini.

3. samofinansirajući student koji u toku školske godine ostvari 60 ESPB bodova iz tekuće godine studijskog programa može u narednoj školskoj godini steći status budžetskog studenta, ako se rangira u okvru ukupnog broja budže-tskih studenta, na način i po postupku utvrđenim opštim aktom Medicinskog fa-kulteta.

Budžetski student može u tome statusu imati upisan samo jedan odobren, odnosno akreditovan studijski program na istom nivou studija.

Budžetski student koji u toku školske godine ostvari manje od 60 ESPB bodova, može nastaviti studije u statusu samofinansirajućeg studenta.

5.2. Status samofinansirajućeg studenta Status samofinansirajućeg studenta ima: 1. student koji je upisan na studije, rangiran za upis kao samofinansirajući

student, u školskoj godini u kojoj je upisan po konkursu. 2. student koji je upisan u drugu, odnosno bilo koju narednu godinu, koji je

u prethodnoj školskoj godini, kao samofinansirajući student ostvario najmanje 37 ESPB bodova iz predmeta za koje se opredelio u skladu sa studijskim progra-mom.

Page 35: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 35 -

Samofinansirajući student koji u toku školske godine ostvari 60 ESPB bodova iz tekuće godine studijskog programa, može u narednoj školskoj godini steći status budžetskog studenta.

Izbor studenata sa ostvarenim pravom za prelazak na finansiranje iz bu-džeta vrši se na osnovu rangiranja prema ocenama dobijenim u toku studija. Student ne može koristiti ovo pravo ukoliko je u toku studija gubio status redo-vnog studenta usled neupisivanja školske godine ili izricanja disciplinske mere isključenja sa studija.

5.3. Gostujući studenti Gostujući student je student drugog fakulteta koji upisuje delove studijskog

programa na Medicinskom fakultetu, u skladu sa ugovorom između Medicin-skog fakulteta i drugog fakulteta o priznavanju ESPB bodova.

Svojstvo gostujućeg studenta traje najkraće jedan semestar i najduže jednu godinu (dva semestra).

Gostujući student pohađa nastavu iz predmeta za koje je kvalifikovan na osnovu stečenog znanja na matičnoj visokoškolskoj ustanovi.

Prava i obaveze gostujućeg studenta, način pokrivanja troškova njegovog studiranja i druga pitanja vezana za svojstvo gostujućeg studenta uređuju se ugovorom između Medicinskog fakulteta i drugog fakulteta.

Pohađanje nastave i položeni ispiti gostujućeg studenta dokazuju se odgo-varajućim dokumentom.

Gostujućem studentu se izdaju odgovarajuće potvrde kojim može da do-kaže vrstu, obim i provere znanja u nastavi koju je slušao na Medicinskom fa-kultetu.

Gostujući student ne može da stekne diplomu o završenim studijama na Medicinskom fakultetu.

5.4. Student koji ostvaruje deo studijskog programa na drugoj visokoškolskoj ustanovi Student Medicinskog fakulteta može da ostvari deo studijskog programa na

drugoj visokoškolskoj ustanovi u okviru saradnje Univerziteta odnosno Medicin-skog fakulteta.

Page 36: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 36 -

Uslov za ostvarivanje dela studijskog programa je ugovor o priznavanju ESPB bodova između Univerziteta odnosno Medicinskog fakulteta i visoko-školske ustanove u koju student odlazi.

Deo studijskog programa koji student ostvaruje na drugom Univerzitetu, odnosno drugoj visokoškolskoj ustanovi van sastava Univerziteta ne može biti kraći od jednog, niti duži od dva semestra.

Za ostvarivanje dela studijskog programa student mora da ima saglasnost Medicinskog fakulteta.

Prava i obaveze strudenta, način pokrivanja troškova njegovog studiranja i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem dela studijskog programa na drugoj visokoškolskoj ustanovi uređuju se ugovorom između zainteresovanih strana.

Pohađanje nastave i položeni ispiti studenta dokazuju se indeksom, odno-sno odgovarajućom potvrdom.

Page 37: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 37 -

6. PRAVA I OBAVEZE STUDENTA Student ima pravo: 1. na upis, kvalitetno školovanje i objektivno ocenjivanje; 2. na blagovremeno i tačno informisanje o svim pitanjima koja se odnose na studije; 3. na aktivno učestvovanje u donošenju odluka, u skladu sa zakonom i Statutom; 4. na samoorganizovanje i izražavanje sopstvenog mišljenja; 5. na povlastice koje proizilaze iz statusa studenta; 6. na podjednako kvalitetne uslove studija za sve studente; 7. na obrazovanje na jeziku nacionalne manjine, u skladu sa zakonom i Statutom; 8. na različitost i zaštitu od diskriminacije; 9. da bira i da bude biran u studentski parlament i druge organe Medicin-skog fakulteta, odnosno Univerziteta. Student ima pravo na žalbu Nastavno-naučnom veću Medicinskog fakul-

teta, ukoliko bude prekršena neka od obaveza (tačka 1-3). Student je dužan da: 1. ispunjava nastavne i predispitne obaveze; 2. poštuje opšte akte Medicinskog fakulteta i Univerziteta; 3. poštuje prava zaposlenih i drugih studenata na Medicinskom fakultetu i Univerzitetu; 4. čuva ugled i dostojanstvo studenata, Medicinskog fakulteta i Univerzi-teta 5. poštuje pravila lekarske etike u radu sa bolesnicima; 6. učestvuje u donošenju odluka u skladu sa zakonom i Statutom. 6.1. Pohađanje nastave Pohađanje svih oblika nastave je obavezno i overava ga nastavnik u inde-

ksu studenta.

Page 38: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 38 -

Po završetku prvog odnosno drugog semestra, student u vreme koje odredi dekan i objavi služba Medicinskog fakulteta, overava prvi semestar odnosno go-dinu, upisom i overom u indeksu.

Ukoliko student nije ispunio obaveze u nastavi i/ili je prekoračio dozvolje-ni broj izostanaka koji mogu da se nadoknade, student ne može da polaže taj ispit i mora da ponavlja taj predmet ili predmete.

Ukoliko je zbir ESPB bodova na predmetima koje student može da polaže manji od 37, student ponavlja godinu.

Detaljni postupak utvrđivanja ispunjenosti uslova, mogućnost nadokna-đivanja propuštene nastave i postupak u slučaju eventualne žalbe studenta na od-luku o ponavljanju, utvrđuje se opštim aktom Medicinskog fakulteta.

6.2. Mirovanje prava i obaveza studenta

Studentu se, na njegov zahtev, odobrava mirovanje prava i obaveza u slu-čaju:

- teže bolesti koja zahteva bolničko lečenje duže od 30 dana; - upućivanja na stručnu praksu u trajanju od najmanje šest meseci; - odsluženja ili dosluženja vojnog roka; - nege vlastitog deteta do jedne godine života; - održavanja trudnoće; - ostvarivanja dela studijskog programa na drugoj visokoškolskoj ustano-vi; - priprema za Olimpijske igre, svetsko ili evropsko prvenstvo kada ima status vrhunskog sportiste; - u drugim slučajevima predviđenim opštim aktom Medicinskog fakulteta. Student koji je bio sprečen da polaže ispit zbog bolesti ili odsustva zbog

stručnog usavršavanja u trajanju od najmanje tri meseca, može polagati ispit u prvom narednom roku.

6.3. Individualizacija studija i posebne potrebe studenta Medicinski fakultet je dužan da studente sa posebnim potrebama ravno-

pravno uključi u sve nastavno-naučne procese na Medicinskom fakultetu. Način ostvarivanja prava na visoko obrazovanje, bez obzira na postojanje

senzornog ili motornog hendikepa, u skladu sa zakonom, utvrđuju se pravilni-kom Medicinskog fakulteta.

Page 39: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 39 -

6.4. Prelazak sa drugih fakulteta Student drugog medicinskog, stomatološkog i farmaceutskog fakulteta i

strukovnih studija zdravstvene nege sa teritorije Republike Srbije može da pre-đe na Medicinski fakultet i da se upiše u odgovarajuću godinu studija, ako ispu-njava uslov za upis u narednu godinu studija na Medicinskom fakultetu.

Nastavno-naučno veće može da predvidi i dodatne kriterijume za prelaz. Student stranog fakulteta, odnosno strukovnih studija može da pređe na

Medicinski fakultet i da se upiše u odgovarajuću godinu studija, po završenoj prethodnoj godini na osnovu ekvivalencije između obavljene nastave i položenih ispita, plana i programa obrazovanja, koja može da se utvrdi i na osnovu spora-zuma o prenosu ESPB bodova.

Prelaz se obavlja samo pre početka školske godine. Student ne može da pređe u toku prve i poslednje godine studija. Odluku o prelazu i priznavanju ispita donosi dekan. Na odluku dekana, student može da izjavi žalbu Savetu Medicinskog

fakulteta u roku od tri dana od dana prijema odluke, odnosno objavljivanja na oglasnoj tabli Medicinskog fakulteta.

6.5. Prestanak statusa studenta Status studenta prestaje ako student ne završi studije u roku od: 1) dve školske godine-ako studijski program traje jednu školsku godinu; 2) četiri školske godine-ako studijski program traje dve školske godine; 3) šest školskih godina-ako studijski program traje tri školske godine; 4) osam školskih godina-ako studijski program traje četiri školske godine; 5) deset školskih godina-ako studijski program traje pet školskih godina; 6) 12 školskih godina-ako studijski program traje šest školskih godina. Ako je studijski program započeo u prolećnom semestru, rok se računa od

početka tog semestra. U rok se ne računa vreme mirovanja prava i obaveza, odobrenog studentu

u skladu sa Statutom.

Page 40: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 40 -

Studentu se na lični zahtev, podnet pre isteka roka, može produžiti rok za završetak studija za jedan semestar:

1) ako je u toku studija ispunjavao uslove za odobravanje mirovanja prava i obaveza, a to pravo nije koristio, odnosno nije ga iskoristio u trajanju koje mu je, s obzirom na okolnosti, moglo biti odobreno; 2) ako mu na dan isteka roka ostaje neostvarenih najviše 15 ESPB bodova potrebnih za završetak studija; 3) ako je toku trajanja studija započeo i završio drugi odobreni, odnosno akreditovani studijski program, na istom ili na višem stepenu, na Univer-zitetu ili na drugom akreditovanom univerzitetu, u zemlji ili inostranstvu. Prestanak statusa studenta zbog neblagovremenog završetka studija kon-

statuje dekan rešenjem sa dejstvom od prvog narednog dana po isteku roka. Status studenta prestaje i u slučaju: 1) završetka studija; 2) ispisivanja sa studija; 3) neupisivanja školske godine; 4) izricanja disciplinske mere isključenja sa studija.

Page 41: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 41 -

7. PROGRAM PRIJEMNOG ISPITA

Gradivo i literaturu neophodnu za polaganje kvalifikacionog ispita za Medicinski fakultet, iz predmeta biologija i hemija, odredila je Zajednica Medi-cinskih fakulteta na osnovu programa srednjih škola i potreba budućih studija na ovim fakultetima. 7.1. Biologija Program za polaganje testova iz biologije na prijemnom ispitu za Medi-cinski fakultet obuhvata sledeće oblasti i njihove sadržaje:

BIOLOGIJA ĆELIJE PROKARIOTSKA I EUKARIOTSKA ĆELIJA ĆELIJSKA MEMBRANA

Funkcionalna organizacija i transport. ĆELIJSKE ORGANELE RAZLIKE IZMEĐU JEDNOĆELIJSKIH I VIŠEĆELIJSKIH ORGANIZAMA ŽIVOTNI CIKLUS ĆELIJE/ĆELIJSKE DEOBE VIRUSI CARSTVO BAKTERIJA ĆELIJSKO DISANJE

Glikoliza, Krebsov ciklus, transport elektrona Oksidacija masti Promet materije i energije u ćeliji

BIOLOGIJA RAZVIĆA Načini razmnožavanja životinja.

STVARANJE POLNIH ĆELIJA-GAMETOGENEZA Oogeneza-opšta šema nastanka jajne ćelije; Spermatogeneza-opšta šema nastanka spermatozoida

Page 42: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 42 -

OPLOĐENJE stupnjevi oplođenja.

RANI STUPNJEVI EMBRIOGENEZE I ORGANOGENEZA Brazdanje-stvaranje višećelijskog embriona Gastrulacija-stvaranje slojevitog embriona Nastanak osovinskih organa-crevne cevi, notohorde, nervne cevi Diferencijacija ćelija Sudbinske mape Potentnost jajnih ćelija i determinacija razvića Embrionalna indukcija

EKSTRAEMBRIONALNE STRUKTURE Placenta i vrste placenti

STARENJE INDIVIDUALNO RAZVIĆE ČOVEKA

MORFOLOGIJA ŽIVOTINJA

ORGANIZACIJA ŽIVOTINJA Tkiva i njihove karakteristike Organi i organski sistemi i njihove karakteristike Simetrija. Segmentacija. Telesne duplje Klasifikacija životinja

OPŠTE ODLIKE HORDATA MORFOLOŠKE ODLIKE KIČMENJAKA

Opšte morfološke karakteristike Koža. Čulni organi Nervni sistem Endokrini sistem Mišićni sistem Skeletni sistem Sistem organa za varenje Sistem organa za disanje Cirkulacioni sistem Organi za izlučivanje Sistem organa za razmnožavanje Osnovna klasifikacija kičmenjaka.

Page 43: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 43 -

MOLEKULARNA BIOLOGIJA MOLEKULARNA ORGANIZACIJA ĆELIJE MOLEKULARNA BIOLOGIJA NUKLEINSKE KISELINE - STRUKTURA I BIOLOŠKA ULOGA PROTEINI - STRUKTURA I BIOLOŠKA ULOGA GENOM I GEN REPLIKACIJA DNK TRANSKRIPCIJA GENETIČKI KOD TRANSLACIJA REGULACIJA AKTIVNOSTI GENA MOLEKULARNA BIOTEHNOLOGIJA

MEHANIZMI NASLEĐIVANJA Nasleđivanje bioloških osobina. Šta je genetika?

PRAVILA NASLEĐIVANJA HROMOZOMSKA OSNOVA NASLEĐIVANJA

Hromozomi, genotip i fenotip OSNOVNI PRINCIPI NASLEĐIVANJA

Tipovi nasleđivanja osobina kod biljaka i životinja. Oblici interakcije među genima IZVORI GENETIČKE VARIJABILNOSTI REKOMBINACIJE

Rekombinacije gena i mapiranje hromozoma MUTACIJE

Promene u strukturi hromozoma Promene u broju hromozoma Mutageni činioci sredine

POPULACIONA GENETIKA Genetička struktura populacije Dinamika održavanja genetičke polimorfnosti populacija

GENETIČKA KONTROLA RAZVIĆA Genetička kontrola razvojnih procesa

Page 44: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 44 -

GENETIKA ČOVEKA Istraživanje genoma čoveka. Metode izučavanja u genetici čoveka Hromozomi čoveka. Nasledne osnove varijabilnosti ljudi Hromozomopatije - nasledne bolesti kao posledica promena u broju i struk-

turi hromozoma Genetičko savetovanje - rano otkrivanje naslednih bolesti; genetičko testira-

nje i savetovanje Genetička uslovljenost ponašanja ljudi. Genetička uslovljenost mentalnih po-

remećaja

EVOLUCIJA Šta je evolucija? Teorije evolucije. Savremena teorija evolucije Koevolucija Postanak vrsta Postanak života Evolucija čoveka

EKOLOGIJA Osnovni pojmovi i principi ekologije. Uslovi života - ekološki faktori Odnosi organizma i sredine; adaptacije Pojam populacije i njene osnovne odlike Životna zajednica - biocenoza Fotosinteza i odnosi ishrane. Ekosistem

Test pitanja iz Biologije na prijemnom ispitu u potpunosti će odgovarati gradivu iz sledećih srednjoškolskih udžbenika (mogu se koristiti izdanja koja su novija od navedenih):

Literatura:

• Šerban N, Cvijan M, Jančić R. BIOLOGIJA za I razred gimnazije i poljopri-vredne škole (oblast Biologija ćelije, strane 7-73). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.

• Baloš D, Panić D, Stevanović B, Paunović K, Stevanović Đ. BIOLOGIJA za I razred medicinske i veterinarske škole (oblast Ekologija, strane 147-166). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.

• Petrov B, Kalezić M. BIOLOGIJA za II razred gimnazije prirodno-matema-tičkog smera i II razred poljoprivredne škole (oblast Morfologija životinja,

Page 45: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 45 -

strane 33-55 i 141-178), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.

• Konjević R, Cvijić G, Đorđević J, Nedeljković N. BIOLOGIJA za III razred gimnazije prirodno-matematičkog smera (oblast Biologija ćelije - metaboli-zam i transport, strane 26-29, strane 31-32 i 84-98). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004.

• Marinković D, Anđelković M, Savić A, Diklić V. BIOLOGIJA za III razred medicinske i veterinarske škole (oblast Mehanizmi nasleđivanja, strane 21-60 i oblast Genetika čoveka, strane 71-93). Zavod za udžbenike i nastavna sred-stva, Beograd, 2004.

• Cvetković D, Lakušić D, Matić G, Korać A, Jovanović S. BIOLOGIJA za IV razred gimnazije prirodno-matematičkog smera (oblast Biologija razvića, strane 9-32 i 35-42; oblast Nasleđivanje, strane 43-66 i 70-80 strane; oblast Molekularna biologija, strane 81-127; oblast Evolucija, strane 129-154 i 162-170). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.

7.2. Hemija

OPŠTA HEMIJA

STRUKTURA ATOMA. PERIODNI SISTEM ELEMENATA Energetski nivoi i podnivoi elektrona u atomu. Elektronska konfiguracija.

Atomski i maseni broj. Energija jonizacije i afinitet prema elektronu. Hundovo pravilo. Paulijev princip isključenja.

HEMIJSKE VEZE Jonska veza. Kovalentna veza (nepolarna, polarna, koordinativna).

Vodonična veza. Međumolekulske sile.

OSNOVNI HEMIJSKI ZAKONI Zakon stalnih masenih odnosa (Proust). Zakon višestrukih masenih odnosa

(Dalton zakon umnoženih proporcija). Zakon stalnih zapreminskih odnosa (Gay Lussac). Avogadrov zakon.

Izračunavanje na osnovu hemijskih formula i hemijskih jednačina (stehiome-trija).

Page 46: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 46 -

ENERGETSKE PROMENE U HEMIJSKIM REAKCIJAMA Unutrašnja energija sistema. Entalpija, entropija i slobodna energija. Termo-

hemijske jednačine.

BRZINA HEMIJSKE REAKCIJE. HEMIJSKA RAVNOTEŽA Hemijske ravnoteže u rastvorima teško rastvorljivih elektrolita - proizvod

rastvorljivosti.

KLASIFIKACIJA NEORGANSKIH JEDINJENJA Oksidi. Baze. Kiseline. Amfoterni elektroliti. Proteolitička teorija kiselina i

baza. Hidridi. Soli.

RASTVORI Načini izražavanja sadržaja rastvora: količinska i masena koncentracija, mo-

lalitet rastvora; molski i maseni udeo. Koligativne osobine rastvora

RASTVORI ELEKTROLITA Elektrolitička disocijacija. Konstanta i stepen disocijacije. Koncentracija jona.

Jonski proizvod vode. Vodonični eksponent (pH).

NEUTRALIZACIJA. HIDROLIZA. PUFERI OKSIDOREDUKCIJE

Oksidacioni broj. Sastavljanje jednačina oksidoredukcija. Oksidaciona i re-dukciona sredstva. Naponski niz. Elektroliza, pretvaranje hemijske energije u električnu. Galvanski elementi.

NEORGANSKA HEMIJA

Opšte karakteristike s-, p- i d-elemenata.

ORGANSKA HEMIJA

HEMIJSKE VEZE I STRUKTURA ORGANSKIH MOLEKULA KLASIFIKACIJA ORGANSKIH JEDINJENJA IZOMERIJA

Page 47: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 47 -

UGLJOVODONICI Alkani (nomenklatura, hemijske osobine) Alkeni (nomenklatura, hemijske osobine) Alkini (nomenklatura, hemijske osobine) Alkadieni Cikloalkani Areni (nomenklatura, hemijske osobine)

ALKIL I ARIL - HALOGENIDI

ORGANSKA KISEONIČNA JEDINJENJA Alkoholi (nomenklatura, podela, hemijske osobine) Fenoli (nomenklatura, hemijske osobine) Etri Aldehidi i ketoni (nomenklatura, hemijske osobine) Karboksilne kiseline (klasifikacija, nomenklatura, hemijske osobine) Supstituisane kiseline Derivati kiselina (hloridi, anhidridi, amidi i estri) Derivati ugljene kiseline

ORGANSKA AZOTNA JEDINJENJA Nitro jedinjenja Amini Aminokiseline (nomenklatura, dobijanje, hemijske osobine) Peptidi

HETEROCIKLIČNA JEDINJENJA UGLJENI HIDRATI

Monosaharidi (nomenklatura, podela, hemijske osobine) Oligosaharidi

LIPIDI Masne kiseline Neutralne masti

Page 48: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 48 -

Literatura:

• Rakočević M, Horvat R: Opšta hemija za I razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2001

• Horvat R: Neorganska hemija za II razred srednje škole, Zavod za udžbe-nike i nastavna sredstva, Beograd, 2001

• Nikolajević R, Šurjanović M: Zbirka zadataka iz opšte i neorganske hemije za I i II razred srednje škole Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beo-grad, 2001

• Stojiljković A: Hemija za III razred gimnazije prirodno-matematičkog sme-ra, medicinske, veterinarske i škole za negu lepote, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2001

• Petrović J, Velimirović S: Hemija za IV razred gimnazije prirodno-matema-tičkog smera i opšteg smera, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beo-grad, 2001

• Čanadi J, Popsavin V: Zbirka zadataka iz hemije za III i IV razred gimnazije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2001

7.3. Matematika

1. Stepenovanje, korenovanje i algebarski izrazi 2. Binomna formula i kombinatorika 3. Linearne jednačine i nejednačine. Apsolutna vrednost 4. Kvadratne jednačine i nejednačine 5. Kompleksni brojevi 6. Polinomi i jednačine višeg reda 7. Iracionalne jednačine i nejednačine 8. Funkcije-kompozicija funkcija, inverzna funkcija, oblast definisanosti fun-kcija 9. Eksponencijalna funkcija. Logaritamska funkcija. Eksponencijalne i logaritamske jednačine i nejednačine 10. Trigonometrija 11. Aritmetički i geometrijski niz 12. Analitička geometrija u ravni

Page 49: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 49 -

Literatura:

Manojlović J, Cvetković Ilić D: Zbirka zadataka iz matematike za pripremu prijemnog ispita, Niš, 2008.

7.4. Anatomija i fiziologija

UVOD Metodi rada u anatomiji i fiziologiji. Anatomska nomenklatura. Podela sis-

tematske anatomije.

TKIVA I ORGANIZAM Morfološke i funkcionalne karakteristike tkiva. Telesne tečnosti (vode) u or-

ganizmu. Razmena tečnosti u nivou kapilara.

ODNOS ORGANIZMA I SREDINE Biološke adaptacije. Unutrašnja sredina i homeostaza. Negativna i pozitivna

povratna sprega.

FIZIOLOGIJA KRVI Uloga krvi. Zapremina, fizičko-hemijske osobine i sastav krvi. Elektroliti kr-

vne plazme i osmotski pritisak. Fiziološki rastvori. Uobličeni elementi krvi. Sedimentacija i hemoliza eritrocita. Krvne grupe i

transfuzija. Imunski sistem. Koagulacija krvi.

ANATOMIJA LOKOMOTORNOG SISTEMA Kosti glave (lobanje, lica); kosti trupa (kosti gornjeg i donjeg ekstremiteta).

ANATOMIJA ZGLOBOVA Zglobovi glave, vrata, kičmenog stuba, gornjeg i donjeg ekstremiteta.

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA MIŠIĆA Mišići glave, vrata (prednje i zadnje strane), grudnog koša, trbuha (prednje-

bočne i zadnje grupe trbuha), gornjeg ekstremiteta (ramena, nadlakta, podla-kta, šake) i donjeg ekstremiteta (bedra, natkolenice, potkolenice, stopala).

Page 50: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 50 -

Funkcionalne karakteristike poprečno prugastih i glatkih mišića. Vrste miši-ćne kontrakcije. Rad i zamor mišića; prilagođavanje na rad i napor.

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA Srce (srčana šupljina, građa srčanog zida, nutritivni krvni sudovi srca, srčana

kesa). Arterijski sistem (plućno arterijsko stablo, aorta). Venski sistem (plućne vene, vene velikog, sistemskog krvotoka). Limfni sistem (slezina). Veliki i mali krvotok.

Srce kao pumpa (srčani ciklus, srčani mišić, valvule srca), pojave koje prate rad srca. Automatizam srca. Stvaranje i sprovođenje nadražaja u srcu. Regu-lacija rada srca.

Kretanje krvi u sistemu krvnih sudova (kontinuirani tok krvi), puls; kretanje krvi u venama. Krvni pritisak. Regulacija cirkulacije.

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA SISTEMA ORGANA ZA DISANJE Nosna duplja; paranazalni sinusi; grkljan; dušnik; glavne dušnice; pluća; plu-ćna maramica. Uloge disajnih puteva.

Mehanizam respiratornih pokreta (intrapleuralni prostor, uloga respiratorne muskulature). Plućni volumeni i kapaciteti.

Razmena gasova na nivou pluća i tkiva. Transport kiseonika i ugljen-dioksi-da krvlju. Regulacija disanja.

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA SISTEMA ORGANA ZA VARENJE Usna duplja; zubi; jezik; pljuvačne žlezde; ždrelo; jednjak; trbušna duplja; tr-

bušna maramica; želudac; tanko crevo; gušterača; tanko i debelo crevo; jetra. Značaj i karakteristike hranljivih materija i varenje hrane. Sekretorni procesi i

varenje hrane u pojedinim delovima digestivnog trakta: usna duplja, želudac, tanko i debelo crevo. Resorpcija vode, elektrolita i razgrađenih hranljivih ma-terija u digestivnom traktu. Motorna aktivnost pojedinih delova digestivnog trakta i kretanje hrane (gutanje, pokreti želuca, tankog i debelog creva).

Fiziologija jetre.

PROMET MATERIJA I TRANSFORMACIJA ENERGIJE Neorganska i organska hrana. Katabolički i anabolički procesi; izvori energi-

je. Metabolizam ugljenih hidrata. Metabolizam masti (lipida). Metabolizam belančevina (proteina).

Regulacija uzimanja hrane. Centri za uzimanje hrane. Bazalni metabolizam. Vitamini.

Page 51: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 51 -

TERMOREGULACIJA Telesna temperatura i njena regulacija. Način održavanja telesne tempera-

ture. Hemijska termoregulacija. Fizička termoregulacija. Evolucija termore-gulacije.

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA URINARNOG SISTEMA Bubreg (građa, krvni sudovi, mokraćni putevi); mokraćovod; mokraćna beši-

ka; mokraćna cev. Osnovne funkcije bubrega. Nefron kao osnovna morfolo-ška i funkcionalna jedinica bubrega.

Stvaranje mokraće - mehanizmi filtracije, sekrecije i resorpcije. Funkcija bu-brega u regulaciji zapremine i hemijske reakcije krvi. Akt mokrenja. Sastav i fizičko-hemijska svojstva mokraće.

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA ENDOKRINOG SISTEMA Osnovni pojmovi o endokrinom sistemu i hormonima. Štitasta žlezda; para-

tiroidne žlezde; hipofiza; nadbubrežne žlezde; semenik; jajnik; endokrini deo pankreasa. Fiziološka dejstva hormona pojedinih žlezda (hipofiza, epifiza, endokrini pankreas, štitasta žlezda, paratireoidne žlezde, nadbubrežne žlezde, polne žlezde), njihova ciljna tkiva i efekti njihovog delovanja.

Evolucija endokrine regulacije. Regulacija izlučivanja hormona pojedinih endokrinih žlezda (hipotalamus,

hipofiza, endokrini deo pankreasa, štitasta žlezda, paratireoidne žlezde, nad-bubrežne žlezde, polne žlezde).

GRAĐA I FUNKCIJA DOJKE

ANATOMIJA POLNIH ORGANA Muški polni organi (unutrašnji i spoljašnji). Ženski polni organi (unutrašnji i spoljašnji).

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA Podela nervog sistema (vratni živčani splet, rameni živčani, međurebarni ži-

vci, slabinski živčani splet, krsni živčani splet). Građa centralnog nervnog sistema (kičmena moždina, produžena moždina, moždani most, srednji mo-zak, mali mozak, međumozak, veliki mozak). Putevi centralnog nervnog si-stema (motorni, senzitivni, senzorijalni). Moždane opne, moždanice. Krvni sudovi mozga.

Page 52: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 52 -

Funkcionalne karakteristike perifernih nerava. Sprovođenje razdraženja sa nerva na mišić (nervno-mišićna sinapsa ili motorna ploča). Opšte funkcional-ne osobine nervnog sistema čoveka. Fiziologija neurona, prenošenje nervnih impulsa. Refleksne aktivnosti nervnog sistema. Sinapsa ili nervni centar. Kli-nički važni refleksi (refleksi oka, kožni refleksi i tetivni refleksi).

SPECIJALNA FIZIOLOGIJA CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA Funkcionalna organizacija centralnog nervnog sistema: divergencija i konver-

gencija, recipročna inervacija, reverberacija. Funkcije pojedinih delova ner-vnog sistema: kičmena moždina, vegetatvni nervni sistem, produžena moždi-na i most, srednji mozak, retikularna formacija, mali mozak, međumozak, supkortikalna jedra, kora velikog mozga.

Neurofiziologija spavanja. Neurofiziološke osnove ponašanja (uzimanje hra-ne, vode, regulacija seksualnog ponašanja, emotivno ponašanje). Viša nervna delatnost (pamćenje, učenje, govor). Uporedna analiza bezuslovnih i uslovnih refleksa; klasični i instrumentalno uslovljavanje.

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA ČULNIH ORGANA Organ vida (očna jabučica, pomoćni organi oka). Organ sluha i ravnoteže

(spoljašnje, srednje i unutrašnje uvo). Organ mirisa. Organ ukusa. Recepcija bola, viscerorecepcija, taktilna i toplotna recepcija, recepcija položaja i kre-tanja tela (vestibularni aparat), mirisa i ukusa, zvuka, svetlosti. Fiziologija mrežnjače. Akomodacija oka. Poremećaji refrakcije. Literatura:

Anđelković I, Stajkovac A, Ilić A: Anatomija i fiziologija za I razred medi-cinske i zubotehničke škole. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beo-grad, 2003.

Page 53: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 53 -

8. TESTOVI IZ PRETHODNIH GODINA

8.1.Biologija Test A

1. Zaokružite tačnu rečenicu: a) Aminokiseline se spajaju peptidnam vezom u polinukleotidne lance, koji se

savijaju i pakuju u složenije oblike. b) Sadržaj DNK u ćelijama jedinke iste vrste nije postojan. c) Molekul DNK ima sposobnost promenljivosti strukture i funkcije. d) Kod višećelijskih organizama veća je kvantitativna zastupljenost G-C pa-

rova u odnasu na A-T parove. 2. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) Triplet nukleotida na tRNK naziva se antikod. b) Sinteza jednog polipeptidnog lanca završava se ulaskom AUG ili GUG ko-

dona iRNK u ribozom. c) Genetički kod čini 20 aminokiselina sposobnih da se vežu za tRNK. d) Ćelije svih bioloških vrsta, pa čak i virusa, koriste se istom genetičkom šif-

rom. 3. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) Razmena genetičkog materijala između dva naspranmo pastavljena homo-loga hromozoma je translokacija.

b) Verovatnoća da će par roditelja imati dvoje dece sa identičnom kombinaci-jom 23 para hromozoma je 223.

c) Rekombinacije su nove kombinacije gena na hromozomu. d) Inverzije su promene redosleda gena za 360o.

4. Sindrom mačijeg plača nastaje usled:

a) delecije kratkog kraka hromozoma 5. b) duplikacije kratkag kraka hromozoma 5. c) delecije kratkog kraka hromozoma 4. d) duplikacije dugog kraka hromozoma 4.

Page 54: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 54 -

5. Sindaktilija je pojava: a) kratkih prstiju b) dugih prstiju c) sraslih prstiju d) krivih prstiju

6. Autozomno-dominantno se nasleđuje:

a) brahidaktilija b) fenilketonurija c) Taj-Saksova bolest d) svi odgovori su tačni

7. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) Mutacije su retko reverzibilne, a stepen promenljivosti u oba pravca je isti. b) Spontana stopa mutacije po genu je 10-8 do 10-9. c) Stepen mutacija kod čoveka je znatno manji nego kod vinske mušice. d) Mehanizam popravke popravlja greške koje su se desile u određenorn delu

DNK. 8. Činioci sredine koji dovode do naslednih promena zovu se:

a) mutageni b) modifikatori c) precipitini d) mutilatori

9. U toku anafaze mejoze i dolazi do:

a) razdvajanja hromatida b) razdvajanja homologih hromozoma c) razmene genetičkog rnaterijala d) formiranja bivalenata

10. Mezoderm nastaje na stadijumu: a) morule b) neurule c) blastule d) gastrule

Page 55: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 55 -

11. Kojom je od navedenih organela bogat spermatozoid: a) citoplazmom b) endoplazmatičnim retikulumom c) fibrozomima d) mitohondrijama

12. Spermatide nastaju u periodu:

a) proliferacije b) prve mejotičke deobe c) druge mejotičke deobe d) diferencijacije

13. Arhenteron predstavlja:

a) primaru telesnu duplju b) gastrocel c) sekundarnu telesnu duplju d) otvor na primarnorn crevu

14. Pupčana vrpca sadrži:

a) krvne sudove b) germinativne polne ćelije c) duplju žumancetne kese d) duplju creva

15. Endotelio-horialna placenta je razvijena kod (zaokružite tačan odgovor): a) torbara b) kopitara c) bubojeda d) zveri

16. Anabioza je:

a) odlazak životinja na povoljnija staništa b) nepostojanje života na odredjenom geografskom području c) prilagođavanje poikilotermnih životinja na niže temperature od donje gra-

nice aktivnosti vrste d) život u većim životnim zajednicama

Page 56: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 56 -

17. Koja je od navedenih materija kancerogena? a) benzapiren b) metan c) manoza d) nijedna

18. U uslovima prvobitne Zemljine hidrosfere nastale su materije slične lipidi-ma, izuzetno značajne za stvaranje:

a) hromozoma b) ribozoma c) ćelijskih membrana d) RNK

19. Haverzovi kanali su:

a) ekskretorni organi insekata b) polni odvodi nekih beskičmenjaka c) kanali unutar koštane mase d) odvodi žlezda paukova

20. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) Turbelarijsku teoriju o poreklu metazoa postavio je Hekel. b) Turbelarijsku teoriju o poreklu metazoa postavio je Hadži. c) Korali i meduze pripadaju životinjskom tipu parazoa. d) Najprostije eumetazoa su sunđeri.

21. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) Centar za sluh je u slepoočnoj oblasti kore velikog mozga. b) Na granici između unutrašnjeg i srednjeg uha nalazi se bubna opna. c) Na sakulusu se nalaze tri polukružna kanala. d) Unutar kožnog labirinta nalazi se perilimfa.

22. Sekret jetre, žuč, kod čoveka se izliva u:

a) debelo crevo b) želudac c) dvanaestopalačno crevo d) pravo crevo

Page 57: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 57 -

23. Spinalni živci sisara: a) su mešoviti, jer sadrže senzitivna i motorna vlakna. b) sadrže samo motorna vlakna. c) sadrže samo senzitivna vlakna. d) sadrže samo motorna ili samo senzitivna vlakna.

24. Skorbut je izazvan nedostatkom vitamina:

a) A b) D c) C d) E

25. Centar za termoregulaciju homeotermnih organizama nalazi se u:

a) produženoj moždini b) srednjem mozgu c) hipotalamičnoj oblasti međumozga d) kori velikog mozga

26. Koji organizmi mogu sa RNK da sintetišu DNK?

a) eukariotski b) retrovirusi c) paraziti d) bakterije

27. U bakterijama parazitiraju:

a) interferoni b) biljni virusi c) bakteriofagi d) poliovirusi

28. Ko započinje replikaciju DNK?

a) DNK - polimeraza b) RNK - polimeraza c) informaciona RNK d) sve navedeno

Page 58: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 58 -

29. Mikrofilamenti se nalaze u svim ćelijama OSIM u: a) mišićnim ćelijama b) mladim ćelijama c) fagocitima d) eritrocitima

30. Ćelijski zid biljaka karakteriše:

a) polupropustljivost b) pore kroz koje se vrši razmena materija c) lipoproteiska građa d) sve tvrdnje su tačne

Test B

1. Pokretljivi oblici bakterija su: a) bacili b) vibrioni c) spirili d) svi navedeni oblici

2. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) skup svih horomozoma u jednoj ćeliji je kariotip b) u celokupnom životinjskom svetu ženski pol je isključivo homogametan

(XX), a muški heterogametan (XY) c) U polnim ćelijama u anafazi mejoze II razilaze se homologi hromozomi d) sve rečenice su tačne

3. Uloga centromere je: a) da poveže dve hromatide hromozoma b) da orijentiše i kreće horomozome u ćelijskoj deobi c) u obrazovanju deobnog vretena d) tvrdnje pod 1 i 2 su tačne

4. Od osnovnih izvora energije u organizmu prvi se metabolišu:

a) lipidi b) vitamini c) ugljeni hidrati d) proteini

Page 59: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 59 -

5. Plazmodezme su: a) pore na ćelijskom zidu b) konci plazme kojima se ostvaruje kontakt između ćelija c) cevasti izraštaji u unutrašnjosti plastida d) celulozna vlakna koja daju potporu celijskom zidu

6. Ćelijsko disanje se vrši u:

a) Goldžijevom aparatu b) lizozomima c) mitohondrijama d) ribozomima

7. Partenogeneza se kao tip razmnožavanja sreće kod:

a) bičara b) hidre c) insekata i valjkastih crva d) dupljara

8. Na kojem stupnju razvoja se nalazi ženska polna ćelija pri prodoru spermato-zoida u nju?

a) profaza I b) anafaza II c) telofaze I d) metafaze II

9. Kod morskog ježa prva vidljiva reakcija kontakta spermatozoida sa jajnom ćelijom je:

a) vitelogeneza b) aksonema c) obrazovanje fertilizacione kupe d) spermiogeneza

10. Kako se naziva interakcija izmedju krova arhenterona i neuroektoderma?

a) aksijalni gradijent b) primarna indukcija c) epibolija d) spajanje

Page 60: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 60 -

11. Proces u kome jedno tkivo utiče na diferencijaciju drugog naziva se induk-cija. Poznati induktor (primarni organizator) je:

a) vitelusni srp b) ventralna usna blastoporusa c) krov arhenterona d) parijetalni list mezoderma

12. Holandrično nasleđivanje odnosi se na nasleđivanje svojstava koja određu-ju geni locirani na:

a) nekom od autozoma b) oba polna hromozorna c) Y hromozomu d) X hromozomu

13. U toku gametogeneze hromozomi majke i oca mogu se kombinovati na :

a) 1 način b) 246 načina c) 223 načina d) 462 načina

14. Okružite tačnu rečenicu: a) Greške u replikaciji RNK, obično su iste u različitim ćelijama b) U eukariota, tek prepisana iRNK se odmah vezuje za ribozome c) U procesu prevodjenja šifre sa iRNK u polipeptid, na jednom ribozomu ima mesta za vezivanje dve tRNK d) Za vezivanje aminokiseline za transportnu RNK ne troši se energija

15. Citogenetskom analizom možemo da otkrijemo:

a) numeričke aberacije hromozoma b) strukturne aberacije hromozoma c) pol jedinke d) sve navedene odlike kariotipa

16. U kom od navedenih procesa rekombinacije u bakterija učestvuje fag?

a) u transdukciji b) u konjugaciji c) u transformaciji d) u svim procesima rekombinacije

Page 61: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 61 -

17. Obavezan homozigot za navedenu krvnu grupu je osoba: a) AB krvne gmpe b) B krvne grupe c) O krvne grupe d) Rh+ krvne grupe

18. U kojoj fazi ćelijskog ciklusa eukariota se dešava replikacija DNK?

a) Gl-fazi b) S-fazi c) G2-fazi d) profazi

19. Promene genetičke osnove na nivou nukleotida nazivaju se:

a) modifikacije b) plejotropija c) genske mutacije d) epistaza

20. Delecije su:

a) razmena delova nehomologih hromozoma b) razmena delova homologih hromozoma c) promene u broju hromozoma d) gubljenje pojedinih delova hromozoma

21. Treća moždana komora nalazi se u:

a) velikom mozgu b) međumozgu c) srednjem mozgu d) produženoj moždini

22. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) Tečnost u unutrašnjosti kožnog labirinta naziva se perilimfa. b) Eustahijeva tuba predstavlja vezu zadnjeg kraja usta i unutrašnjeg uha. c) Vodozemci imaju razvijeno srednje uho. d) U srednjem uhu ptica nalaze se tri koščice.

Page 62: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 62 -

23. Kod kopnenih kičmenjaka u vezi sa usnom dupljom stoje: a) četiri para pljuvačnih žlezda b) tri para pljuvačnih žlezda c) dva para pljuvačnih žlezda d) jedan par pljuvačnih žlezda

24. Deo želuca koji prelazi u crevo naziva se:

a) pilorični deo b) kardijalni deo c) burag d) voljka

25. Srce ptica građeno je iz: . a) jedne pretkomore i jedne komore b) dve pretkomore i jedne komore c) dve pretkomore i nepotpuno pregradjene komore d) dve pretkomore i dve komore

26. Homeotermni organizmi su:

a) ptice b) vodozemci c) kornjače d) gušteri

27. Ambulakralni sistem je sistem za lokomociju kod:

a) mekušaca b) insekata c) bodljokožaca d) glista

28. Pojava bolesti talasemije je najbolji primer:

a) heterotičnog balansa b) seksualnog balansa c) ekološkog balansa d) sezonskog balansa

Page 63: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 63 -

29. Anabioza je: a) odlazak životinja na povoljnija staništa b) nepostojanje života u odredjenom geografskom području c) vid prilagodjavanja poikilotermnih životinja na niže temperature od donje

granice akivnosti vrste d) život u većim životnin zajednicama

30. Kako se naziva uticaj živih bića na stanište? a) reakcija b) koakcija c) biom d) simbioza

Test C

1. Zaokružite tačnu rečenicu: a) Homologi hromozomi nose ista genska mesta i kvalitativno iste gene. b) Fagocitozu omogućava ćelijska membrana. c) Nukleolus se gubi iz jedra u profazi mitoze. d) Rečenice pod 1 i 2 su tačne. e) Rečence pod 2 i 3 su tačne.

2. Transport materija koz ćelijsku membranu odvija se:

a) Aktivnim transportom 1. a,b,c b) Endoplazmatičnim retikulumom 2. a,b,d c) Osmozom i difuzijom 3. a,c,d d) Endocitozom i egzocitozom 4. b,c,d

5. a,b,c,d 3. Hloroplasti su biljne organele koje imaju:

a) Dvojnu opnu 1. a,b,c b) Tilakoide 2. a,b,d c) Stromu 3. a,c,d d) Devet grupa cevčica 4. b,c,d

5. a,b,c,d

Page 64: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 64 -

4. DNK, a samim tim i hromozomi imaju osnovna svojstva zbog kojih su naj-značajnije strukture u procesima razvoja, a to su sposobnosti:

a) promene strukture i funkcije 1. a,b,c b) spiralizacije i despiralizacije 2. a,b,d c) prenosa genetičke informacije 3. a,c,d d) replikacije 4. b,c,d

5. a,b,c,d 5. Heterohromatin predstavlja:

a) kondenzovan oblik nukleoproteida b) dispergovan oblik nukleoproteida c) kondenzovan oblik hromoplasta d) dispergovan oblik hromoplasta

6. Bazalni metabolizam je:

a) minimalni promet energije organizma koji miruje b) maksimalni promet energije organizma koji miruje c) energetska ravnoteža d) homeostaza

7. Količina DNK je najmanja:

a) u G1 fazi interfaze b) u S fazi interfaze c) u G2 fazi interfaze d) Jednaka je u svim fazama interfaze

8. Kako se nazivaju jajne ćelije koje se posle oplođenja potpuno dele na blasto-mere?

a) meroblastičke b) centroblastičke c) holoblastičke d) poliblastičke

9. Koji od navedenih delova embriona ima najintenzivniju morfogenezu?

a) glaveni b) trupni c) repni d) svi se istovremeno razvijaju

Page 65: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 65 -

10. Kojom je od navedenih organela bogat spermatozoid? a) citoplazmom b) endoplazmatičnim retikulumom c) ribozomima d) mitohondrijama

11. Definitivni bubreg sisara je:

a) pronefros b) metanefros c) mezonefros d) metanefridijalan

12. Otoliti slušnog aparata kičmenjaka su kristali CaCO3:

a) iznad čulnih ćelija unutrašnjeg uha b) u srednjem uhu c) u bubnoj duplji d) u slušnom kanalu

13. Koji tip epitela oblaže genitalne odvode (okružite tačan odgovor)?

a) pločast b) trepljast c) kockast d) cilindričan

14. U sistemu ABCD okružite slovo pod kojim su navedeni kičmenjaci određe-nih karakteristika:

a) A, sisari ABCD vilični zglob izmedju kvadratne i

artikularne kosti b) B, kolousti ABCD tri slušne košcice c) C, kopneni kičmenjaci ABCD lobanja pokretno spojena za kičmenicu d) D, ribe ABCD hrskavičava lobanja

15. U kom su od navedenih organa, ekskretorni kanalići sa levkastim otvorom u vezi sa celomom (okružite tačan odgovor):

a) u protonefridijama b) u metanefridijama c) u bubregu sisara d) ni u jednom od navedenih

Page 66: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 66 -

16. Od Milerovih kanala u sisara nastaju sledeći delovi polnih organa: a) vagina 1. a,b,c b) jajnik 2. a,c,d c) materica, 3. a,b,c,d d) jajovod 4. a,b,d

17. Citogenetička analiza služi za utvrđivanje:

a) numeričke aberacije 1. a,b,c b) hromozomskog polimorfizma 2. a,c,d c) strukturne aberacije 3. a,b,d d) ni jedne od navedenih aberacija 4. a,b,c,d

18. Promene u redosledu gena u hromozomu nazivaju se:

a) translokacije b) delecije c) inverzije d) duplikacije

19. U faktore koji mogu izmeniti genetičku strukturu populacije, tj. promeniti njenu genetičku ravnotežu, spadaju:

a) genetička slučajnost 1. a,b,c b) mutacija 2. a,b,d c) selekcija 3. a,c,d d) migracija 4. a,b,c,d

20. Gen čijom mutacijom nastaje više fenotipskih promena je:

a) dominantan b) recesivan c) plejotropan d) kodominantan

21. U kojoj od navedenih hromozomskih aberacija količina genetskog materija-la nije izmenjena:

a) delecije b) duplikacije c) pericentrične inverzije d) u svim navedenim aberacijama e) u aberacijama pod 1. i 2.

Page 67: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 67 -

22. Okružite tačnu rečenicu: a) u replikaciji se za adenin vezuje uracil b) u transkripciji se za adanin vezuje timin c) uvek se purinska baza vezuje za pirimidinsku bazu d) sve tvrdnje su tačne

23. Osnovna jedinica evolucione promenjivosti je:

a) vrsta b) populacija c) familija d) rod

24. Seymouria je prelazna forma između:

a) vodozemaca i gmizavaca b) vodozemaca i praptica c) gmizavaca i sisara d) gmizavaca i praptica

25. Pojava da se kod današnjih organizama mogu ispoljiti neke odlike koje su bile karakteristične za njihove pretke naziva se:

a) atavizam b) adaptivnost c) regresivna evolucija d) progresivna evolucija

26. Prema današnjim shvatanjima, tri postojeće rase ljudi divergirale su od:

a) homo habilisa b) homo erectusa c) homo neandertalensisa d) kromanjonca

27. U sistemu ABCD okružite slovo pod kojim je navedeno objašnjenje odre-đenog pojma:

a) oblast na zemlji naseljena živim bićima ABCD halofite b) jedinke iste vrste koje naseljavaju zajednički ABCD sinekologija

prostor c) proučava biocenoze ABCD populacija d) naseljavaju slana staništa ABCD biosfera

Page 68: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 68 -

28. U kojim od navedenih prostora postoji život: a) visina od 10 - 12 km. b) dubina od 2 - 3 km. c) visina veća od 20 km. d) u svim nevedenim prostorima.

29. Ekološka valenca zavisi od (okružite broj pod kojim su tačni odgovori):

a) norme reakcije vrste 1. a,b,c b) genetičkih faktora (nasledne osnove jedinke) 2. a,b,d c) mogućnosti adaptacije jedinki 3. a,c,d d) od vrste staništa 4. b,c,d

5. a,b,c 30. Termofilne životinje žive (okružite tačan odgovor):

a) na niskim nadmorskim visinama b) u ravničarskim predelima c) na južnim padinama d) u svim navedenim oblastima e) ni u jednoj od navedenih oblasti

Test D

1. Mezozomi predstavljaju uvrate: a) plazma membrane b) endoplazmatičnog retikuluma c) membrane jedra d) Goldžijevog aparata

2. Centriole su:

a) cilindričnog oblika b) suženja na hromozomima c) organele neophodne za ishranu ćelije d) univerzalne organele

3. RNK može da bude nosilac naslednih informacija kod:

a) protozoa b) bakterija

Page 69: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 69 -

c) virusa d) svih navedenih organizama

4. U tamnoj fazi fotosinteze se:

a) apsorbuje svetlost b) stvara ATP c) ugrađuje C iz CO2 u organska jedinjenja d) oslobađa kiseonik

5. Ugljen dioksid i voda nastaju kao krajnji produkti razlaganja:

a) masti b) ugljenih hidrata c) belančevina d) svih navedenih organskih molekula

6. Izazivači kolere su :

a) bakterije b) praživotinje c) virusi d) rikecije

7. Isti broj hromozoma i molekula DNK sadrži ćelija u:

a) G1 fazi interfaze b) G2 fazi interfaze c) profazi mitoze d) telofazi I mejotičke deobe

8. Spermatide u odnosu na telesne ćelije u G2 fazi imaju:

a) istu količinu DNK b) upola manju količinu DNK c) dvostruko veću količinu DNK d) četiri puta manju količinu DNK

9. X hromozom se odvaja od Y hromozoma:

a) u mitozi spermatogonija b) u I mejotičkoj deobi

Page 70: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 70 -

c) u II mejotičkoj deobi d) kod formiranja primarnih spermatocita

10. Hijazme se uočavaju u:

a) diplotenu b) zigotenu c) leptotenu d) anafazi

11. Horiovitelinska placenta postoji kod:

a) nekih torbara b) primata c) bubojeda d) zveri

12. Obrazovanje eritrocita tokom embriogeneze čoveka odigrava se sledećim redosledom:

a) u žumancetnoj kesi, a zatim u koštanoj srži b) počinje u zidu žumancetne kese, zatim u jetri, pa u koštanoj srži c) u koštanoj srži, a zatim u jetri d) počinje u jetri, zatim u koštanoj srži

13. Blastodisk je:

a) blastula ptica b) deo blastule oko blastopora c) jedan od klicinih listova d) blastula insekata

14. Čime je određen redosled aminokiselina u polipeptidu:

a) redosledom grupa od po 4 nukleotida u molekulu DNK b) redosledom dinukleotida u DNK c) redosledom tripleta nukleotida u DNK d) svi odgovori su tačni

15. DNK polimeraza III obavlja sve OSIM jedne navedene funkcije :

a) započinje proces replikacije b) povezuje nukleotide u 5'–3' smeru

Page 71: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 71 -

c) iseca u 3'–5' smeru pogrešno vezane nukleotide d) započinje polimerizaciju dezoksiribonukleotida

16. Koji od navedenih tripleta baza označava kraj transkripcije:

a) UGA b) UAC c) AUG d) nijedan od navedenih

17. Šta je polizom:

a) strukturna jedinica hromozoma b) enzim polimerizacije c) skup više ribozoma na jednom molekulu iRNK d) jedinica replikacije DNK

18. Nosilac uravnotežene translokacije ima:

a) nenormalan fenotip b) nenormalan fenotip i nenormalno potomstvo c) normalan fenotip, ali može imati i nenormalno potomstvo d) normalan fenotip i očekuje samo normalno potomstvo

19. Verovatnoća da normalna osoba bez Barovog tela svom potomstvu prenese daltonizam je:

a) 25%, i to samo sinovima b) 25%, i to svoj deci bez obzira na pol c) 50%, i to samo sinovima d) 0% - ne prenosi ni sinovima ni ćerkama

20. Najveći broj različitih tipova gameta formiraće genotip:

a) AaBb b) AaBBCC c) AABBCC d) Aabbcc

21. Aneuploidije akrocentričnih hromozoma izazivaju:

a) Edvardsov sindrom b) Daunov i Patau sindrom

Page 72: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 72 -

c) Daunov i Edvardsov sindrom d) Daunov i Klinefelterov sindrom

22. Leukociti:

a) su znatno brojniji od eritrocita b) kod beskičmenjaka sadrže hemoglobin c) uvek imaju jedro d) učestvuju u zgrušavanju krvi

23. Hrskavičavo tkivo:

a) karakteriše većinu beskičmenjaka b) sastoji se od osteoblasta i međućelijske supstance c) može biti hijalinsko, mrežasto i vlaknasto d) pripada epitelnim tkivima

24. Koji region predstavlja embrionalnu zonu, tj. mesto obrazovanja novih pro-glotisa kod pantljičare:

a) glaveni region, skoleks b) vratni region c) zadnji kraj strobile d) nijedan od navedenih regiona

25. Izazivač šuge, šugarac, pripada:

a) krpeljima b) praživotinjama c) insektima d) gljivicama

26. Vilični aparat kičmenjaka vodi poreklo od:

a) elemenata škržnog skeleta b) krljušti c) kostiju lobanje d) vratnih pršljenova

27. Nervni nastavci su lokalizovani u beloj masi, u unutrašnjosti mozga kod:

a) riba b) vodozemaca

Page 73: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 73 -

c) protohordata d) gmizavaca, ptica i sisara

28. Kod kojih se životinja srčana komora nalazi ispred pretkomore?

a) riba b) vodozemaca c) nekih gmizavaca d) ptica

29. U osnovne elemente biosfere NE spada:

a) atmosfera b) litosfera c) hemisfera d) hidrosfera

30. Zaokruži NETAČNU rečenicu:

a) pre približno 300 miliona godina nastali su primitivni gmizavci. b) od posebne grupe gmizavaca nastale su ptice. c) od zveroguštera nastali su sisari. d) grana iz koje su postali preci čoveka izdvojila se u isto vreme kada su se na zemlji pojavili dinosaurusi.

Test E

1. Subjedinice ribozoma zajedno čine funkcionalnu jedinicu:

a) stalno b) samo kod prokariota c) kada se vežu za iRNK d) u toku prolaza iz jedra u citoplazmu

2. Metabolička voda u ćeliji je stabilizator:

a) proteina b) temperature c) transporta d) metaboličkih procesa

3. Koja je od navedenih tvrdnji vezanih za reproduktivni ciklus žene tačna?

a) u periodu pre rođenja sve potencijalne jajne ćelije ulaze u stadijum diplo-tena

b) u periodu od rodjenja do završetka reproduktivne zrelosti broj oocita u jaj-niku se postepeno povećava

Page 74: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 74 -

c) krajnji proizvod oogeneze su tri velike funkcionalne ćelije i jedna mala će-lija (polarno telo)

d) prilikom svakog menstrulnog ciklusa nekoliko stotina folikula podleže ras-tenju

4. Mezoderm se formira na stadijumu:

a) morule b) neurule c) blastule d) gastrule

5. Ako je sadržaj timina u dvolančanoj DNK 20% ukupnih baza, sadržaj citozi-na će biti:

a) 20% b) 30% c) 60% d) 80 %

6. Koja je od navedenih tvrdnji, koje se odnose na ribozome tačna?

a) ribozomi učestvuju u procesu transkripcije. b) nalaze se slobodni u citoplazmi ili vezani za membrane. c) sastoje se iz proteina, RNK i DNK. d) sastoje se iz dve jednake subjedinice.

7. Geni A i B su vezani i rastojanje između njih je 30 rekombinacionih jedinica.

Heterozigotna jedinka genotipa AaBb može da formira četiri tipa gameta. Koji će od njih biti procentualno najviše zastupljeni? a) AB i ab (nerekombinovani) gameti b) AB (nerekombinovan) i Ab (rekombinovan) gamet c) Ab i aB (rekombinovani) gameti d) sva četiri tipa gameta će hiti podjednako zastupljena (po 25%)

8. Zaokruži NETAČNU rečenicu:

a) pre približno 300 miliona godina nastali su primitivni gmizavci. b) od posebne grupe gmizavaca nastale su ptice. c) od zveroguštera nastali su sisari. d) grana iz koje su postali preci čoveka izdvojila se u isto vreme kada su se na

zemlji pojavili dinosaurusi.

Page 75: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 75 -

9. Koja od tvrdnji NIJE tačna? a) telesne duplje omogućavaju mišićnu funkciju telesnog zida bez pokre-

tanja creva. b) tečnost telesne duplje predstavlja “hidraulični” skelet. c) tipični ekskretorni kanali koji vode od celomske dup!je su protonefridije. d) na početku razvitka celomata, celomska tečnost je bila osnovni transportni

sistem. 10. Grudna kost je deo skeleta:

a) svih hordata b) svih kičmenjaka c) samo kopnenih kičmenjaka d) samo sisara

11. Broj pora na jedrovoj membrani kod istih vrsta ćelija:

a) zavisi od aktivnosti ćelije b) jednak je c) zavisi od skeletnih struktura ćelije d) zavisi od perinuklearnog prostora

12. Razmena genetičkog materijala izmedju dve bakterije vrši se uz pomoć:

a) fimbrija b) mezozoma c) nukleolusa d) sve tvrdnje su tačne

13. Transport Na+ i K+ kroz ćelijsku membranu, vrši se:

a) prostom difuzijom b) ciklozisom c) aktivnim transportom d) osmozom

14. Broj hromozoma sa sekundarnim suženjima uslovljava:

a) brzinu deobe ćelije b) broj nukleolusa c) aktivnost ćelije d) sve tvrdnje su tačne

Page 76: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 76 -

15. Koja od navedenih ćelija ima diploidan broj hromozoma? a) spermatida b) sekundarna spermatocita c) primarna spermatacita d) polarno telo

16. Partenogenezom se razmnožavaju:

a) praživotinje b) kišne gliste c) neki insekti d) puževi

17. Kako se nazivaju jajne ćelije koje se posle oplođenja nepotpuno dele?

a) meroblastičke b) centroblastičke c) holoblastičke d) poliblastičke

18. Arhenteron predstavlja:

a) primarnu telesnu duplju b) gastrocel c) sekundarnu telesnu duplju d) otvor primarnog creva

19. U kojoj je od navedenih placenti placentalna barijera najdeblja?

a) u endoteliohorialnoj placenti b) u hemohorijalnoj placenti c) u epiteliohorijalnoj placenti d) placentalna barijera je uvek iste debljine

20. Koji navod u vezi replikacije DNK kod eukariota NIJE TAČAN?

a) Replikacija je uvek bidirekciona b) Svaki lanac roditeljske DNK služi kao matrica za sintezu novog lanca c) Nakon replikacije oba roditeljska lanca su u jednoj hromatidi, a oba novo-

nastala u drugoj d) Replikacija DNK je polukonzervativan proces

Page 77: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 77 -

21. Koji od navoda vezanih za prepis RNK sa DNK NIJE TAČAN? a) Komplemantaran je nematričnom lancu DNK. b) Kopija je nematričnog lanca DNK, s tim da je U umesto T. c) Komplemantaran je matričnom lancu DNK. d) Jednolančan je.

22. U populaciji u ravnoteži, gde se nalazi 3 puta više osoba sa dominantnim svojstvom nego sa recesivnim:

a) veća je učestalost recesivnog alela. b) veća je učestalost dominatnog alela. c) ista je učestalost dontinantnog i recesivnog alela. d) učestalost heterozigota je manja od učestalosti dominantnog homozigota.

23. Nakon ukrštanja dva heterozigota genotipa AaBb, odnos fenotipova od 15:1, karakterističan je za:

a) komplementarnu aktivnost dominantnih alela dva gena b) komplementarnu aktivnost dva para recesivnih alela c) aditivnu poligeniju d) intermedijarno nasleđivanje

24. Iz braka muškarca, čija je majka bila daltonista i žene čiji je otac daltonista, očekuje se da:

a) sva muška deca budu bolesna b) sva ženska deca budu bolesna c) sva ženska deca budu fenotipski normalni prenosioci gena za daltonizam d) 50% ženske dece bude bolesno

25. U osnovne elemente biosfere NE SPADA:

a) atmosfera b) litosfera c) hidrosfera d) hemisfera

26. Kompaktna i sunđerasta masa su delovi:

a) kosti b) kičmene moždine c) metanefrosa d) tela metazoa koji su evoluirali od sunđera

Page 78: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 78 -

27. Po Hadžijevoj teoriji: a) različite metazoe imaju slične embrionalne stupnjeve. b) u razviću metazoa javljaju se stupnjevi slični današnjim protozoama. c) metazoe su nastale od višejedrnih trepljara. d) organizmi u svom individualnom razviću ukratko ponavljaju istorijski raz-

vitak vrste kojoj pripadaju. 28. Članak pantljičare je:

a) proboscis b) strobila c) proglotis d) skoleks

29. Šta od sledećeg NISU funkcije kože sisara?

a) razmena gasova b) regulacija temperature c) izlučivanje znoja d) zaštita od infektivnih mikroorganizama

30. Na prelazu između tankog i debelog creva nalazi se:

a) pravo crevo b) duodenum c) žučna kesa d) slepo crevo

Test F

1. Koje ćelije kod čoveka nemaju jedro?

a) polocite b) nervne ćelije c) zrela crvena krvna zrnca d) sve tvrdnje su tačne

2. Uloga granulisanog endoplazmatičnog retikuluma je u:

a) sintezi lipida b) biosintezi proteina c) stvaranju vezikula d) sve tvrdnje su tačne

Page 79: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 79 -

3. Koji od navedenih virusa spada u DNK viruse: a) virus influence b) HIV c) poliovirus d) herpes simpleks virus

4. Glukoza ulazi u ćeliju:

a) olakšanom difuzijom b) aktivnim transportom c) slobodnom difuzijom d) sve tvrdnje su tačne

5. Kako se naziva proces stvaranja ATP u toku ćelijskog disanja?

a) fotosintetička fosforilacija b) hemosintetička fosforilacija c) nitrifikaciona fosforilacija d) oksidativna fosforilacija

6. Koji je od navedenih podstadijuma profaze I jako produžen kod ženki sisara:

a) 1. leptoten b) 2. zigoten c) 3. pahiten d) 4. diploten

7. Karakteristika žutog tela je da:

a) stimuliše ovulaciju b) se obrazuje na mestu prsnutog folikula c) posredstvom svog hormona stimulativno deluje na centre u hipotalamusu d) nastaje pre ovulacije

8. Koja je od navedenih karakteristika oplođenja tačna:

a) dešava se isključivo u ovarijumu ženke b) uvek prethodi razviću nove jedinke c) jajna ćelija svih kičmenjaka je sposobna za oplođenje na stadijumu meta-

faze I d) predstavlja prvu fazu u razviću većine organizama koji se polno razmnoža-

vaju

Page 80: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 80 -

9. Meroblastičke jajne ćelije su one jajne ćelije koje se brazdaju: a) potpuno b) nepotpuno c) radijalno d) simetrično

10. Jedan od navedenih pojmova se NE odnosi na blastulu:

a) blastocel b) blastoderm c) blastoporus d) blastocist

11. Placenta kod koje su horionske resice (villi) raspoređene po celoj površini horiona je :

a) kotiledonarna placenta b) zonalna placenta c) difuzna placenta d) decidualna placenta

12. Derivati endoderma su :

a) znojne žlezde b) lojne žlezde c) jetra i pankreas d) genitalni kanali

13. Koštane ćelije se stvaraju u:

a) kompaktnom delu kosti b) pokosnici c) sundjerastom delu kosti d) kostnoj srži

14. Bilateralnu simetriju NEMAJU:

a) larve bodljokožaca b) zglavkari c) kičmenjaci d) dupljari

Page 81: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 81 -

15. Čovek se može zaraziti velikim metiljom, ako u organizam unese: a) oplođena jaja b) redije c) cerkarije d) adoleskarije

16. Parapodije predstavljaju:

a) spojene segmente glavenog regiona prstenastih glista b) poslednji segment prstenastih glista c) organele za kretanje kod ameboidnih vrsta d) lokomotorne kožno-mišićne izraštaje telesnog zida prstenastih glista

17. Lobanja je vezana za kičmenicu preko dva potiljačna gležnja kod:

a) vodozemaca b) ptica c) gmizavaca d) svi odgovori su tačni

18. Gušterača (pankreas), smeštena u crevnom zidu ili jetri, karakteristika je:

a) nekih vodozemaca b) ptica c) gmizavaca d) nekih riba

19. Ulogu termičkog receptora imaju:

a) Merkelove ćelije b) Herbstova telašca c) Rufinijeva telašca d) Majsnerova telašca

20. Kolika je učestalost (p) alela A1 u populaciji koja je u ravnoteži, ako znamo da u toj populaciji ima 2 puta više heterozigota A1A2 nego homozigota A1A1:

a) 1 / 2 b) 1 / 4 c) 2 / 3 d) 3 / 4

Page 82: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 82 -

21. Kada obolela majka (homozigot) uvek prenosi oboljenje svim svojim ćerka-ma, nasleđivanje je:

a) autozomno-recesivno b) holandrično c) dominantno preko X hromozoma d) recesivno preko X hromozoma

22. Kod tetrahibridnog nasledjivanja, jedinka genotipa AAbbCCDd, formiraće:

a) 16 tipova gameta b) 8 tipova gameta c) 4 tipa gameta d) 2 tipa gameta

23. Na kom hromozomu se nalaze vezani geni (geni koji determinišu korelativ-ne ili vezane osobine) ?

a) samo na X hromozomu b) samo na autozomima c) samo na akrocentričnim hromozomima d) na bilo kom hromozomu

24. Koliko hromozoma bi se nalazilo u somatskoj ćeliji čoveka koja ima mono-zomiju jednog hromozoma i trizomiju drugog hromozoma ?

a) 45 b) 46 c) 47 d) 48

25. Dezoksiribonukleotidi se međusobno razlikuju u:

a) šećeru i pirimidinskoj bazi b) fosfatnoj grupi i šećeru c) purinskoj ili pirimidinskoj bazi d) šećeru i purinskoj bazi

26. U toku replikacije, enzim koji sintetiše kratke segmente RNK, komplemen-tarne matričnim lancima DNK naziva se:

a) nukleaza b) DNK polimeraza I

Page 83: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 83 -

c) DNK polimeraza III d) primaza

27. Aminokiseline nastaju:

a) transkripcijom b) translacijom c) replikacijom d) nijedan od navedenih odgovora nije tačan

28. Pod pojmom translacija podrazumeva se:

a) proces vezivanja aminokiseline za informacionu RNK b) obrada RNK u funkcionalne molekule c) prevođenje informacije sadržane u iRNK u redosled aminokiselina u poli-

peptidnom lancu d) vezivanje tRNK za ribozome

29. Analogije su evolutivni dokazi koji podrazumevaju :

a) sličnost funkcija organa medju organizmima različitog porekla b) sličnost funkcija organa unutar populacija jedne vrste c) sličnost u načinu polaganja jaja d) sličnost u veličini i obliku tela

30. Oblik interakcije dve vrste organizama u kome obe vrste imaju korist nazi-vamo:

a) kompeticija b) amensalizam c) mutualizam d) komensalizam

Test G

1. Glikolizom nastaje:

a) oksalsirćetna kiselina b) ćilibarna kiselina c) pirogrožđana kiselina d) mlečna kiselina

Page 84: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 84 -

2. DNK virus ugrađen u DNK domaćina predstavlja: a) profag b) virion c) adsorpciju d) tropizam

3. U citoplazmi bakterijske ćelije nalazi se: a) nukleozom b) nukleoid c) nukleolus d) nukleus

4. U prokariote spadaju:

a) svi jednoćelijski organizmi b) angiospermae c) bakterijske i modrozelene alge d) virusi i bakterije

5. Koje od navedenih organela ima najznačajniju ulogu u žlezdanim ćelijama? a) lizozomi b) mitohondrije c) Goldžijev kompleks d) hloroplasti

6. Hermafroditi su organizmi koji: a) se razmniožavaju iz neoplođenih jajnih ćelija b) obrazuju oba tipa polnih ćelija u istom telu c) imaju razdvojene polove d) obrazuju diploidne gamete

7. Koja od navedenih karakteristika sekundarnih spermatocita NIJE tačna:

a) nastaju mejozom I b) haploidne su c) dele se mejotičkom deobom d) od jedne sekundarne spermatocite nastaju četiri spermatozoida

8. Koja od navedenih karakteristika oploženja NIJE tačna: a) obezbeđuju genetičku raznovrsnost potomstva b) uspostavlja se diploidan broj hromozoma zigota

Page 85: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 85 -

c) započinju morfološke i fiziološke promene u zigotu d) muški i ženski pronukleusi se direktno spajaju posle završene prve mejoti-čke deobe

9. Površinsko brazdanje jajnih ćelija, kao poseban tip nepotpunog brazdanja, susreću se kod:

a) vodozemaca b) insekata c) amfioksusa d) svih beskičmenjaka

10. Koja od navedenih karakteristika endoderma NIJE tačna:

a) unutrašnji je sloj u gastruli b) učestvuje u diferencijaciji crevnog epitela c) invaginacijom formira nervnu cev d) nema ulogu u nastanku notohorde

11. Epiteliohorijalna placenta se nalazi kod: a) čoveka b) bubojeda c) svih torbara i kopitara d) zveri

12. Epidermis obrazuje: a) nervni sistem b) očno sočivo i rožnjaču c) pankreas d) krvni sistem

13. Međućelijska supstanca vezivnog tkiva moža biti: a) tečna b) elastična c) čvrsta d) svi odgovori su tačni

14. Sagitalna ravan deli bilateralno simetrične životinje na: a) levu i desnu polovinu b) prednji i zadnji deo

Page 86: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 86 -

c) leđnu i trbušnu stranu d) ni jedan odgovor nije tačan

15. Filaria bancrofti kod čoveka parazitira u: a) u tankom crevu b) limfnim sudovima c) krvnim kapilarima d) žučnim kanalima

16. Podela tela na segmente postoji kod:

a) hordata b) zglavkara c) prstenastih glista d) svi odgovori su tačni

17. Šta od navedenog NE pripada osovinskom skeletu

a) skelet glave b) kičmenica c) rebra i grudna kost d) skelet udova

18. Škrge, kao organi za disanje, prisutne su kod:

a) rakova b) larvi i vodenih insekata c) riba d) svi odgovori su tačni

19. Otoliti su izgrađeni od kristala:

a) kalcijum karbonata b) silicijum dioksida c) silicijum karbonata d) magnezijum karbonata

20. Pri dihibridnom ukrštanju (dominantno-recesivni odnos alela) jedinke geno-tipa AaBb i jedinke genotipa aaBb dobiće se odnos fenotipova.

a) 3:4:1 b) 9:6.1

Page 87: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 87 -

c) 3.1:3:1 d) 3:2:1

21. Oba roditelja su obolela i imaju zdravo dete. Ovo je moguće samo ukoliko su oboleli od:

a) galaktozemije b) daltonizma c) alkaptonurije d) brahidaktilije

22. Ukoliko jedan gen ima 12 različitih alela, koliko je najviše alela tog gena prisutno u jednoj somatskoj ćeliji a koliko u jednom gametu čoveka?

a) u smoatskoj ćeliji je prisutno 12 alela a u gametu 6 b) u smoatskoj ćeliji je prisutno 4 alela a u gametu 2 c) u smoatskoj ćeliji je prisutno 2 alela a u gametu 1 d) u smoatskoj ćeliji je prisutno 1 alela a u gametu 0

23. Kolika je verovatnoća da muškarac koji je A (heterozigot) i Rh pozitivne (heterozigot) krvne grupe i žena jiha he AB i Rh negativne krvne grupe dobiju dete koje je A i Rh pozitivne krvne grupe?

a) 1/8 b) 2/8 c) 3/8 d) 4/8

24. Filadelfija hromozom je prisutna kod bolesnika sa:

a) mijeloidnom leukemijom b) sindromom mačijeg plača c) hemofilijom d) amaurotičnom idiotijom

25. Ako je u jednom molekulu DNK od 4000 baznih parova prisutno 10% cito-zina, koliki je u tom molekulu broj timina:

a) 6400 b) 3200 c) 1600 d) 800

Page 88: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 88 -

26. Enzimi koji se stvaraju u ćeliji samo u prisustvu odgovarajućeg supstrata na koji deluju nazivaju se:

a) adaptivni b) konstitutivni c) strukturni d) regulatorni

27. Koji od navedenih tripleta nukleotida NE MOŽE da bude antikodon?

a) ACC b) UUU c) UAA d) AUC

28. Enzim DNK polimeraza I (DNK-Poly I) prilikom replikacije:

a) povezuje pojedine delove polimerizovanih lanaca b) sintetiše kratki segment RNK na početku novog lanca c) odstranjuje kratki segment Rnk koji je izgražen na mestu gde je otpočela

sinteza novog lanca d) dodaje dezoksiribonukleotide na RNK segment koji je napravila primaza

29. Letalne doze zračenja:

a) uzrokuje sterilitet ozračenih jedinki b) dovode do pojave raka ozračenih jedinki c) izazivaju promene koje će se ispoljiti u potomstvu ozračenih osoba

30. Homologi organi su:

a) organi koji imaju istu funkciju i poreklo b) organi koji imaju istu gražu i funkciju c) organi koji imaju istu funkciju d) organi koji imaju zajedničko poreklo

Page 89: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 89 -

Test H 1. Proteini kao aktivne supstance mogu da budu:

a) hormoni b) toksini c) antitela d) svi odgovori su tačni

2. Koja od navedenih karakteristika ćelijskog zida prokariotske ćelije nije tačna:

a) izgrađen je od polisaharida, a sadrži još i lipide i proteine b) sve prokariotske ćelije imaju ćelijski zid c) reguliše propustljivost materija iz okolne sredine d) obezbeđuje potporu ćeliji

3. Koja od navedenih karakteristika lizozoma NIJE tačna:

a) ograničeni su membranom lipoproteinske prirode b) na spoljašnjoj membrani nose ribozome c) sadrže veliki broj enzima d) imaju veliki značaj u metabolizmu ćelije

4. Koja od navededenih karakteristika interferona NIJE tačna:

a) proteinske je prirode b) ima sposobnost da inaktiviše viruse c) specifičan je za određeni virus d) efikasan je samo u onoj vrsti ćelija koja ga je proizvela

5. Koji su od navedenih organizama autotrofi:

a) gljive b) većina mikroorganizama c) alge d) svi odgovori su tačni

6. Koji je od navedenih iskaza o mejozi tačan?

a) u leptotenu se sparuju homologi hromozomi b) u zigotenu počinje krosing-over c) u dijakinezisu nestaje jedarce d) u anafazi I rastavljaju se sestrinske hromatide hromozoma

Page 90: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 90 -

7. Označiti tačan iskaz: a) do redukcije broja hromozoma dolazi pri formiranju spermatida od

sekundarnih spermatocita b) spermatogonije se dele mitozom c) mejozom I od primarne spermatocite nastaju dve diploidne sekundarne

spermatocite d) muški i ženski gameti čoveka imaju različit broj hromozoma

8. Koje od navedenih ćelija tokom oogeneze mogu ostati u diplotenu i nekoliko decenija?

a) oogonije b) primarne oocite c) sekundarne oocite d) zrele jajne ćelije

9. Označi NETAČAN odgovor:

a) estrogen se stvara isključivo posle ovulacije b) estrogen stvaraju folikularne ćelije c) estrogen nastaje u žutom telu d) estrogen deluje na matericu i na hipotalamus

10. Primitivna traka postoji kod:

a) vodozemaca i gmizavaca b) ptica i sisara c) amfioksusa d) morskog ježa

11. Amnion je izgrađen od:

a) ekstraembrionalnog endoderma na unutrašnjoj strani i ekstraembrionalnog mezoderma na spoljašnjoj strani

b) ekstraembrionalnog ektoderma na unutrašnjoj strani i ekstraembrionalnog mezoderma na spoljašnjoj strani

c) ekstraembrionalnog mezoderma na unutrašnjoj strani i ekstraembrionalnog ektoderma na spoljašnjoj strani

d) ekstraembrionalnog mezoderma na unutrašnjoj strani i ekstraembrionalnog endoderma na spoljašnjoj strani

Page 91: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 91 -

12. Za oviparitet je karkateristično: a) da se jaja zadržavaju u telu majke, ali se embrion ishranjuje supstancama iz

jajeta b) da se celokupno razviće embriona odigrava tek posle polaganja jaja c) da se veza majke i embriona uspostavlja posredstvom placente d) da hranljive supstance dospevaju u embrion direktno iz organizma majke

13. Ćelije koje razaraju koštanu masu nazivaju se:

a) osteociti b) osteoblasti c) osteoklasti d) osteoliti

14. Sferični tip simetrije imaju:

a) bodljokošci b) mekušci c) amebe d) radiolarije

15. Zaokružite tačnu tvrdnju:

a) metilji pripadaju trepeljastim pljosnatim glistama b) krvni sistem metilja je otvorenog tipa c) metilji poseduju dobro razvijena taktilna čula i hemoreceptore d) crevni sistem metilja je potpuno redukovan

16. Rožne krljušti na nogama ptica pripadaju:

a) kožnom skeletu b) osovinskom skeletu c) skeletu zadnjih ekstremiteta d) ni jedan odgovor nije tačan

17. Okružite tačnu tvrdnju:

a) iz leđnih rogova sive mase kičmene moždine polaze senzitivna nervna vla-kna

b) iz trbušnih rogova sive mase kičmene moždine polaze senzitivna nervna vlakna

c) čovek ima 30 pari spinalnih (moždanskih) nerava d) iz mozga kod čoveka polazi 10 pari nerava

Page 92: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 92 -

18. Koji tip zuba kod sisara ima oblik dleta? a) prednji kutnjaci b) očnjaci c) zadnji kutnjaci d) sekutići

19. Na koji tip draži su osetljivi bočni organi nižih vodenih kičmenjaka?

a) termičke b) svetlosne c) hemijske d) mehaničke

20. Skeletni deo DNK lanca sastoji se od:

a) dezoksiriboze i azotne baze b) azotne baze i fosforne kiseline c) dezoksiriboze i fosforne kiseline d) azotnih baza

21. Zaokruži tačnu tvrdnju.

a) nukleaze seku fosfodiestrske veze polinukleotidnih lanaca b) ligaze odstranjuju deoksiribonukleotide c) DNK plimeraze započinju sintezu novog lanca pri replikaciji d) RNK polimeraza završava replikaciju DNK

22. Kod različitih bioloških vrsta genetički kod je:

a) različit b) specifičan za vrstu c) univerzalan d) promenljiv

23. U laktoznom operonu protein produkt regulatornog gena vezuje se za:

a) promotor b) operator c) strukturne gene d) produkte strukturnih gena

Page 93: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 93 -

24. Ukoliko se u fenotipu heterozigota u potpunosti izražavaju oba alela jednog gena, nasleđivanje je:

a) poligeno b) dominantno-recesivno c) korelativno d) kodominantno

25. Koliko se fenotipova dobija pri trihibridnom ukrštanju dva heterozigota ge-notipa AaBbCc?

a) 27 b) 10 c) 64 d) 8

26. Kod čoveka se autozomno-dominantno nasleđuje:

a) inteligencija b) hemofilija c) amaurotična idiotija d) astigmatizam

27. Ako je populacija u ravnoteži i učestalost dominantnog alela A 0.7, učesta-lost heterozigota je:

a) 0.3 b) 0.42 c) 0.21 d) 0.16

28. Razmena delova nehomogoih hromozoma je:

a) duplikacija b) translokacija c) delecija d) inverzija

29. Biohore su:

a) slične životne zajednice b) slični tipovi životnih staništa c) grupe životinja u ekološkoj niši d) faktori koji menjaju genetičku strukturu populacije (faktori evolucije)

Page 94: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 94 -

30. „Heterotični balans“ je način delovanja balansne (ravnotežne) selekcije kada su:

a) genski aleli u homozigotnom stanju eliminisani, a u heterozigotnim kombinacijama favorizovani

b) genski aleli na nekom od stupnjeva razvića favorizovani c) genski aleli kod jednog pola favorizovani d) pojedini genski aleli eliminisani u jednom godišnjem dobu

Test I

1. U sastav DNK ulaze azotne baze: a) adenin, uracil, citozin, guanin b) uracil, guanin, citozin, timin c) citozin, timin, adenin, guanin d) uracil, guanin, adenin, timin

2. U sastav ćelijske membrane od lipida mogu da ulaze:

a) fosfolipidi b) holesterol c) steroidi d) sve navedeno

3. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) Nukleolus ima svoju membranu. b) Broj hromozoma je karakterističan i stalan za vrstu. c) Svi hromozomi imaju sekundarno suženje. d) Broj hromozoma u polnim ćelijama je diploidan (2n).

4. Unutrašnja membrana mitohondrija ima nabore koji se nazivaju:

a) kriste b) lamele tilakoida c) stroma d) matriks

5. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) Na kraju mitoze nastaju dve ćelije sa haploidnim brojem hromozoma. b) U telofazi mitoze svaki hromozom ima dve hromatide.

Page 95: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 95 -

c) Citokineza počinje tokom metafaze mitoze. d) Jedarce nestaje u profazi mitoze.

6. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) Virusi mogu da se repliciraju van živog organizma. b) Veličina virusa je oko 300 mikrometara. c) DNK virusa je uvek jednolančana. d) Virion je zrela ekstracelularna virusna čestica.

7. Neposredno ispod ćelijske membrane jajne ćelije nalazi se:

a) fertilizaciona kupa b) polarno telo c) sloj kortikalnih granula d) sloj folikularnih ćelija

8. Fertilizacioni omotač se u embriogenezi ljudi zadržava do:

a) početka brazdanja b) stadijuma blastocista c) kraja gastrulacije d) kraja organogeneze

9. Brazdanje zigota zavisi od:

a) genetičkih informacija koje nosi jajna ćelija b) količine žumanceta u jajnoj ćeliji c) rasporeda žumanceta u jajnoj ćeliji d) svi odgovori su tačni

10. Jedini organ kod čoveka koji ima pravu regenerativnu sposobnost je:

a) pankreas b) placenta c) jetra d) štitna žlezda

11. Placenta čoveka je:

a) horiovitelusna i zonalna b) horioalantoisna i diskoidalna c) horiovitelusna i diskoidalna d) horiovitelusna i kotiledonarna

Page 96: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 96 -

12. Morfogeni su: a) strukturni geni odgovorni za diferencijaciju morfoloških osobina b) geni koji kontrolišu proces starenja c) signalni molekuli koji indukuju diferencijaciju organa d) supstance koje smanjuju štetne efekte brojnih agenasa

13. U koje od navedenih tkiva NE zalaze krvni sudovi?

a) mišićno b) rastresito vezivno c) koštano d) epitelsko

14. Cefalizacija predstavlja:

a) formiranje glavenog regiona b) formiranje celoma c) formiranje primarne telesne duplje d) formiranje telesne duplje ispunjene tečnošću

15. Višećelijske kožne žlezde su prisutne:

a) kod svih hordata b) samo kod sisara c) kod kopnenih kičmenjaka d) kod svih kičmenjaka

16. Šta od navedenog NE pripada prednjem delu crevnog kanala kopnenih kičmenjaka?

a) jednjak b) dvanaestopalačno crevo c) želudac d) ždrelo

17. Osnovna strukturna i funkcionalna jedinica bubrega kičmenjaka je:

a) bubrežna čaura b) bubrežno telašce c) nefron d) nefridija

Page 97: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 97 -

18. Koja od navedenih grupa kičmenjaka pripada anamniotima? a) vodozemci b) kopneni sisari c) vodeni sisari d) gmizavci

19. U dvolančanoj zavojnici molekula DNK baze adenin (A) i guanin (G) su povezane:

a) sa jednom vodoničnom vezom b) sa dve vodonične veze c) sa tri vodonične veze d) nijedan odgovor nije tačan

20. Albumin u jajetu ima ulogu:

a) kontraktilnog proteina b) enzima c) transportnog proteina d) rezervoara aminokiselina kao hranljivih sastojaka za embrion

21. U procesu transkripcije enzim RNK polimeraza:

a) u regionu promotora sa regulatornim proteinima formira početni transkripcioni kompleks

b) dodaje nove nukleotide na 5’-kraj rastućeg lanca RNK c) se kreće duž oba lanca DNK istovremeno d) nijedan odgovor nije tačan

22. Kodon AUG je:

a) stop-signal b) kodon za aminokiselinu metionin i ujedno startni kodon c) kodon za aminokiselinu triptofan d) nijedan odgovor nije tačan

23. Kod čoveka Y hromozom u odnosu na X hromozom:

a) je znatno veći b) sadrži veći broj gena c) pokazuje samo male sličnosti u redosledu nukleotida d) nijedan od navedenih odgovora nije tačan

Page 98: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 98 -

24. Najprecizniji podaci o veličini genetičke varijabilnosti dobijaju se: a) analizom rodoslovnog stabla b) metodom sekvenciranja DNK c) analizom kariotipa d) svim navedenim metodama

25. Koja se od navedenih metoda koristi za ispitivanje naslednih svojstava u velikim grupama ljudi:

a) genealoška b) citogenetička c) populaciono-statistička d) metoda blizanaca

26. Osoba koja ima jedno Barovo telo je:

a) muška osoba sa Daunovim sindromom b) osoba sa Tarnerovim sindromom c) muška osoba sa Patau sindromom d) osoba sa Klinefelterovom sindromom

27. Žena prenosilac daltonizma i muškarac čiji je otac bio daltonista stupaju u brak. Kolika je verovatnoća da će njihovo muško dete biti daltonista?

a) 25% b) 50% c) 75% d) 0%

28. U osnovi glavnih simptoma bolesti skorbut leži:

a) nepravilna struktura kolagenskih vlakana b) nepravilna struktura hemoglobina c) nepravilna struktura keratina d) nijedan odgovor nije tačan

29. Selekcija, koja deluje u korist jedinki sa srednjim vrednostima osobina, a protiv onih sa ekstremnim, naziva se:

a) stabilizaciona b) simpatrička c) direkciona d) disruptivna

Page 99: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 99 -

30. Gljive se po načinu ishrane nazivaju: a) reducenti b) producenti c) predatori d) autotrofni organizmi

Test J

1. Koji od navedenih elemenata NEMA značajniju ulogu u formiranju hlorofila?

a) sumpor b) gvožđe c) magnezijum d) kalijum

2. Prokariotsku ćeliju karakteriše prisustvo:

a) ribosoma b) nukleolusa c) nukleoplazme d) sve tvrdnje su tačne

3. Propustljivost ćelijske membrane zavisi od:

a) temperature b) zračenja c) teških metala d) svi odgovori su tačni

4. Koju od navedenih organela karakteriše dupla membrana?

a) jedro b) lizozome c) Goldžijev aparat d) peroksisome

5. Kod bakterija nasledna osnova je:

a) DNK b) RNK c) DNK i RNK d) svi odgovori su tačni

Page 100: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 100 -

6. Krajnji produkt disanja tj. razgradnje organskih jedinjenja u prisustvu kiseo-nika je:

a) CO2, H2O i ATP b) fosfogliceraldehid c) pirogrožđana kiselina d) dihidroksiaceton

7. Koja je od navedenih karakteristika profaze mitoze tačna:

a) broj hromozoma se redukuje na pola b) homologi hromozomi sinapsiraju c) svaki hromozom se sastoji od po dve hromatide d) svi odgovori su tačni

8. Transformacija spermatozoida, koja se odvija prilikom njihovog prolaska kroz kanaliće epididimisa, obuhvata:

a) završno kondenzovanje DNK b) promenu oblika ćelije c) odbacivanje ostataka citoplazme d) svi odgovori su tačni

9. Znatno veća veličina jajne ćelije u odnosu na polarno telašce u procesu ooge-neze nastaje usled:

a) umnožavanja folikularnih ćelija b) rasta folikularnih ćelija c) dve nejednake mejotičke deobe d) svi odgovori su tačni

10. Period obrazovanja žumanceta-vitelogenezu jajne ćelije karakteriše:

a) intenzivan rast jajne ćelije b) kvalitativna promena citoplazme c) uvećanje količine citoplazme d) svi odgvori su tačni

11. U toku gastrulacije širenje i pokreti mezodermalnih ćelija su prouzrokovani kod sisara:

a) prilivom novih ćelija iz ektoderma u unutrašnjost embriona b) stalnom deobom ćelija u unutrašnjosti embriona

Page 101: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 101 -

c) rastenjem ćelija u unutrašnjosti embriona d) svi odgovori su tačni

12. Osnovna karakteristika ishodnih ćelija je:

a) pojavljuju se kod embriona b) njihovom diferencijacijom može nastati nekoliko srodnih tipova ćelija c) u mnogim tkivima postoje tokom celog života d) svi odgovori su tačni

13. Amnion se sastoji od:

a) endoderma b) endoderma i mezoderma c) ektoderma i mezoderma d) ektoderma

14. Šta od navedenog NE ulazi u sastav međućelijske supstance koštanog tkiva?

a) soli magnezijuma b) soli kalcijuma c) elastični fibrili d) kolageni fibrili

15. Znojne žlezde su prisutne kod:

a) kita b) psa c) guštera d) žabe

16. Najsloženiji građeni želudac postoji kod:

a) čoveka b) ptica c) gmizavaca d) preživara

17. Zaokružite tačnu tvrdnju:

a) epifiza stimuliše polne žlezde i pojavu sekundarnih polnih karakteristika b) endokrini sistem postoji samo kod sisara c) hipofiza se sastoji iz dva režnja

Page 102: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 102 -

18. Koja slušna koščica vodi poreklo od artikularne kosti? a) čekić b) nakovanj c) uzengija d) kolumela

19. Koliko ćemo različitih genotipova dobiti u F2 generaciji kod monohibridnog ukrštanja:

a) 1 b) 2 c) 3 d) 4

20. Nakon ukrštanja dva heterozigota genotipa AaBb, odnos fenotipova od 9:7 karakterističan je za:

a) aditivnu poligeniju b) intermedijarno nasleđivanje c) komplementarnu aktivnost dominantnih alela dva gena d) komplementarnu aktivnost dva para recesivnih alela

21. Mongoloidan izgled očiju je karakterističan za:

a) Klinefelterov sindrom b) Daunov sindrom c) Tarnerov sindrom d) sve navedene sindrome

22. U našoj zemlji po zakonu je dozvoljen brak srodnika:

a) drugog stepena srodstva b) trećeg stepena srodstva c) šestog stepena srodstva d) ni jedan odgovor nije tačan

23. Koja od navedenih bolesti se autozomno recesivno nasleđuje:

a) familijarna hiperholesterolemija b) fenilketonurija c) ahondroplazija d) polidaktilija

Page 103: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 103 -

24. Ako je u populaciji koja je u ravnoteži 1% ljudi albino, koliki je u toj popu-laciji procenat zdravih prenosilaca (2pq) ovog oboljenja:

a) 99% b) 9,9% c) 36% d) 18%

25. Prema modelu Votsona i Krika molekul DNK se sastoji od dva komplemen-tarna polinukleotidna lanca koji su međusobno povezani:

a) disulfidnim vezama b) peptidnim vezama c) vodoničnim vezama d) fosfodiestarskim vezama

26. Koja od navedenih tvrdnji vezanih za replikaciju molekula DNK je TAČNA?

a) Prilikom replikacije sinteza polinukleotida se ostvaruje na jednom lancu u smeru odvijanja molekula DNK, a na drugom lancu u suprotnom smeru.

b) Kod bakterija postoji više mesta u molekulu DNK sa kojih može da zapo-čne replikacija.

c) Prilikom procesa replikacije greške su vrlo česte, tako da se na svakih 10 nukleotida nailazi na jedan koji je pogrešno vezan

d) Replikacija DNK se kod eukariota odvija u toku mitotičke deobe 27. Ako se uzme u obzir da postoje tri besmislena kodona, onda je broj funkcio-nalnih odnosno smislenih kodona:

a) 20 b) 61 c) 64 d) 4

28. Ako se zajedno stave lanci DNK različitih vrsta organizama:

a) oni nikada neće moći da hibridizuju b) oni će uvek potpuno da hibridizuju c) oni će da hibridizuju u različitom stepenu, zavisno od filogenetske srodno-

sti organizama d) stepen njihove hibridizacije zavisiće od životnog doba tj. starosti organiza-

ma

Page 104: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 104 -

29. Prvi tragovi životinja (sunđeri, dupljari i neki crvi) nađeni su u slojevima starim:

a) manje od 550 miliona godina b) više od 800 miliona godina c) oko 250 miliona godina d) oko 140 miliona godina

30. Produkcija novih članova populacije koji se putem razmnožavanja pridodaju već postojećim je:

a) natalitet b) abundancija c) migracija d) mortalitet

Test K 1. U molekulu DNK:

a) adenin je purinska baza koja se sparuje sa citozinom b) guanin je purinska baza koja se sparuje sa citozinom c) adenin je pirimidinska baza koja se sparuje sa timinom d) timin je pirimidinska baza koja se sparuje sa citozinom

2. Tilakoidni sistem membrana se nalazi u:

a) mitohondrijama b) hloroplastima c) lizozomima d) Goldži aparatu

3. Zaokružite NETAČNU rečenicu:

a) Jedrov ovoj ima spoljašnju i unutrašnju membranu. b) U oblasti jedarceta prepisuju se rRNK. c) Uz nukleusni ovoj je smešten zgusnut, tamniji hromatin, euhromatin. d) U nukleoplazmi je nasledni matrijal.

4. Tokom metafaze mitoze:

a) formiraju se dve ćerke ćelije sa 2n hromozoma b) hromozomi se postavljaju u ekvatorsku ravan c) hromatide svakog hromozoma se razdvajaju d) dolazi do citokineze

Page 105: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 105 -

5. Koji način ishrane se sreće kod bakterija: a) hemoautotrofni b) fotoautotrofni c) heterotrofni d) svi navedeni

6. Proteinski molekuli su neophodni za proces:

a) proste difuzije b) osmoze c) aktivnog transporta d) pinocitoze

7. U kojoj se od navedenih faza mejoze dešava razmena genetičkog materijala između homologih hromozoma:

a) profaza I b) profaza II c) anafaza I d) metafaza II

8. Koja od navedenih ćelija ima haploidni (n) broj hromozoma:

a) sekundarna oocita b) prvo polarno telo c) drugo polarno telo d) svi odgovori su tačni

9. Kapacitacija je proces:

a) prepoznavanja gameta iste vrste organizama b) zadobijanja sposobnosti spermatozoida za oplođenje c) razlaganja primarnih opni jajne ćelije d) sprečavanja prodora većeg broja spermatozoida u jajnu ćeliju

10. U gastrulaciji, kada deljenjem blastomera jedan sloj obrasta preko drugog, to je:

a) involucija b) ingresija c) delaminacija d) epibolija

Page 106: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 106 -

11. Kojom indukcijom se formira nervna cev: a) jednosmernom b) dvosmernom c) tercijernom d) sekundarnom

12. Uzroci procesa starenja mogu da budu:

a) mutacije DNK molekula b) skraćivanja krajeva hromozoma c) nusprodukti ćelijskog metabolizma d) svi odgovori su tačni

13. Šta od navedenog NE ulazi u sastav vezivnog tkiva:

a) kolagena vlakna b) miofibrili c) soli kalcijuma i magnezijuma d) elastična vlakna

14. Koji se od navedenih organa za izlučivanje otvara u telesnu duplju:

a) metanefridije b) Malpigijeve cevčice c) protonefridije d) ni jedan od navedenih organa

15. Šta od navedenog NE pripada perifernom nervnom sistemu:

a) moždinski nervi b) kičmena moždina c) parasimpatički sistem d) simpatički sistem

16. Relativno malu respiratornu površinu pluća imaju:

a) gmizavci b) ptice c) vodeni sisari d) vodozemci

Page 107: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 107 -

17. Zaokružite tačnu rečenicu: a) Razmnožavanje bez učešća jedinki muškog pola iste vrste, karakteristika

je samo malog broja kičmenjaka. b) Veza između urinarnog i polnog sistema kod mužjaka kičmenjaka postoji

samo na nivou kloake. c) Veza između urinarnog i polnog sistema ženki kičmenjaka postoji na ni-

vou izvodnih kanala. d) Hermafroditizam je česta pojava kod kičmenjaka.

18. Koju vrstu draži primaju taktilni organi:

a) mehaničke draži b) termičke draži c) svetlosne draži d) hemijske draži

19. Dva polinukleotidna lanca koji čine molekul DNK:

a) su uvijeni u dvolančanu zavojnicu b) se prostiru antiparalelno, što znači da se naspram 5’ kraja jednog nalazi 3’

kraj drugog lanca c) su povezana vodoničnim vezama izmedju naspramnih baza d) svi navodi su tačni

20. Zaokružiti tačnu rečenicu:

a) Primarna struktura proteina je u potpunosti odredjena genima. b) Proteini imaju karakterističnu prostornu strukturu od koje zavisi njihova

funkcija u ćeliji. c) U nekim slučajevima promena samo jedne aminokiseline u proteinu može

da dovede do gubitka njegove biološke aktivnosti. d) Svi navodi su tačni.

21. Koji od navedenih procesa obezbedjuje prenos genetičke informacije kroz generacije ćelija, čime posle deobe ćerke ćelije dobijaju identičan skup nasle-dnih informacija kao majka ćelija:

a) replikacija b) transkripcija c) translacija d) rekombinacija

Page 108: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 108 -

22. U procesu transkripcije: a) se prepisuju oba lanca DNK istovremeno b) se naspram guanina koji se nalazi u DNK lancu - matrici, u RNK ugrađuje

uracil c) glavnu katalitičku ulogu imaju enzimi RNK polimeraze d) se formira više „transkripcionih mehurova“ koji se međusobno spajaju

23. ABO sistem krvnih grupa kod ljudi je pod kontrolom:

a) jednog gena koji ima tri alela b) jednog gena koji ima dva alela c) jednog gena koji ima nekoliko desetina alela d) većeg broja gena koji imaju po jedan alel

24. Hromozomi eukariota:

a) su kružnog oblika b) se najbolje vide u ćeliji van deobe c) se razlikuju po veličini, obliku i položaju centromere d) se u somatskim ćelijama javljaju u haploidnom (n) broju

25. Ako je u jednoj populaciji učestalost dominatnog alela (A) p=0,8 onda je učestalost recesivnog alela (a):

a) 0,2 b) 0,04 c) 0 d) 1

26. Kod čoveka se autozomno recesivno nasleđuje:

a) albinizam b) daltonizam c) polidaktilija d) šećerna bolest

27. Osoba sa dominatnim poremećajem koja je genotipski heterozigot (Aa), sklopila je brak sa fenotipski normalnim homozigotom (aa). Verovatnoća da će njihovo dete naslediti isti tip poremećaja kao i heterozigotni roditelj iznosi:

a) 25% b) 50%

Page 109: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 109 -

c) 75% d) 100%

28. Osoba sa kariotipom 47, XXY ima:

a) Daunov sindrom b) Tarnerov sindrom c) Klinefelterov sindrom d) sindrom mačjeg plača

29. Koji je evolucioni mehanizam najviše izražen u malim populacijama:

a) genetički drift b) prirodna selekcija c) mutacije d) protok gena

30. Kom tipu ekoloških faktora pripada svetlost:

a) klimatskim b) edafskim c) orografskim d) biotičkim

Test L

1. Dendriti su nastavci koji:

a) dovode informaciju do tela neurona b) odvode informaciju od tela neurona c) dovode informaciju do organa koji će reagovati d) nijedan odgovor nije tačan

2. Traheje su organi za:

a) varenje b) disanje c) izlučivanje d) primanje termičkih draži

Page 110: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 110 -

3. Mozak svih izumrlih i današnjih grupa kičmenjaka u osnovi je: a) trodelan b) petodelan c) dvodelan d) četvorodelan

4. Plućni organi su prisutni:

a) kod svih hordata b) samo kod sisara c) kod malog broja grupa riba i kopnenih kičmenjaka d) kod svih kičmenjaka

5. Mokraćna bešika je prisutna:

a) kod svih kičmenjaka b) kod svih hordata c) samo kod sisara d) kod većine grupa kopnenih kičmenjaka

6. Spoljašnje uho u obliku hrskavičave ušne školjke je prisutno:

a) kod svih kičmenjaka b) samo kod suvozemnih kičmenjaka c) kod svih hordata d) samo kod sisara

7. U jedru eukariotskih ćelija za molekule DNK su čvrsto vezani proteini, i oni učestvuju u održavanju:

a) primarne strukture DNK b) sekundarne strukture DNK c) tercijarne strukture DNK d) nijedan odgovor nije tačan

8. Beta-ploča predstavlja vid:

a) primarne strukture proteina b) sekundarne strukture proteina c) tercijarne strukture proteina d) kvaternarne strukture proteina

Page 111: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 111 -

9. U genomu čoveka najveći gen je: a) gen za mišićni protein distrofin b) gen za hemoglobin c) gen za aktin d) gen za kolagen

10. Enzimi koji prepoznaju određene kratke nizove nukleotida u DNK i prese-caju oba lanca DNK na tačno određenom mestu nazivaju se:

a) DNK polimeraze b) RNK polimeraze c) restrikcioni enzimi d) fosforilaze

11. Kada se ukrste dve biljke graška iz F1 generacije, koje imaju okruglo i žuto seme (genotip AaBb), u F2 generaciji se dobija fenotipski odnos:

a) 3:1 b) 1:1 c) 9:3:3:1 d) 1:2:1

12. Ako uporedo pratimo nasleđivanje tri osobine od kojih svaku kontroliše po jedan gen (trihibridno nasleđivanje), broj različitih fenotipova u F2 generaciji iznosi:

a) dva b) četiri c) osam d) šesnaest

13. Pri nastanku gameta, 23 para hromozoma čoveka se mogu kombinovati na:

a) 223 načina b) 246 načina c) 232 načina d) 462 načina

14. Zaokružiti tačnu rečenicu:

a) Selekcija spontano eliminiše oko 98% plodova sa Tarnerovim sindromom već u prvom tromesečju trudnoće.

Page 112: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 112 -

b) Kod osoba sa Tarnerovim sindromom ovarijumi su nerazvijeni i one su neplodne.

c) Tarnerov sindrom može biti prouzrokovan i strukturnim aberacijama polnih hromozoma.

d) Svi navodi su tačni. 15. Tri najveća para hromozoma u kariotipu čoveka se nalaze u:

a) A grupi hromozoma b) C grupi hromozoma c) E grupi hromozoma d) G grupi hromozoma

16. U populaciji u ravnoteži učestalost recesivnog alela a iznosi 0,2. U toj po-pulaciji učestalost osoba koje su recesivni homozigoti, genotipa aa, je:

a) 0,2 b) 0,64 c) 0,32 d) 0,04

17. Prvi molekul tokom evolucije, koji je imao ulogu enzima i supstrata kao i sposobnost da se udvaja i nosi informaciju, bio je:

a) DNK b) RNK c) peptid d) protein

18. Kom tipu ekoloških faktora pripadaju karakteristike reljefa?

a) klimatskim b) edafskim c) orografskim d) biotičkim

19. Ćelijski zid obavija ćelije:

a) biljaka i ljudi b) životinja c) ljudi i bakterija d) biljaka

Page 113: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 113 -

20. U ćelijama prokariota i eukariota nalazi se: a) mitohondrija b) centriol c) ribozom d) jedro

21. Za ribozome je karakteristično da:

a) se sastoje iz dve podjedinice b) nisu obavijeni membranom c) omogućuju sintezu proteina d) sve navedeno je tačno

22. Zaokružite tačnu rečenicu:

a) Tokom profaze mitoze sestrinske hromatide se razilaze na suprotne polove ćelije

b) Na kraju metafaze mitoze nastupa citokineza. c) U anafazi mitoze hromozomi se postavljaju u ekvatorsku ravan. d) Citokineza podrazumeva raspodelu citoplazme ćelije - majke

novonastalim ćelijama 23. Krajem profaze mitoze u oblasti primarnog suženja hromozoma uočava se prisustvo:

a) kinetohora b) euhromatina c) jedarca d) centriola

24. Zaokružite tačnu rečenicu : a) Grupa bakterija koje redukuju molekulski azot iz vazduha i ugrađuju ga u

svoje proteine i nukleinske kiseline naziva se azotofiksatori. b) U najvećem broju slučajeva bakterije se razmnožavaju fisionom deobom. c) Bakterije mogu biti fotoautotrofi i hemoautotrofi. d) Sve rečenice su tačne.

25. U mejozi, hromozom se sastoji od jedne hromatide u: a) telofazi I b) telofazi II c) profazi I d) metafazi II

Page 114: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 114 -

26. Bespolnim razmnožavanjem nastaju jedinke koje su u odnosu na svoje ro-ditelje:

a) različite samo genotipski b) identične samo fenotipski c) različite genotipski i fenotipski d) nijedan odgovor nije tačan

27. Koja je od navedenih odlika mužjaka tačna:

a) rađaju se sa stem ćelijama u gonadama b) čitavog života imaju stem ćelije u gonadama c) započinju mejozu u polnoj zrelosti d) svi odgovori su tačni

28. Kod jajne ćelije ptica brazda se:

a) samo animalni pol b) vegetativni pol c) samo površinski sloj vegetativnog pola d) nijedan odgovor nije tačan

29. U procesu diferencijacije ćelija, ćelije koje sintetišu hemoglobin diferen-ciraju se:

a) u sve tipove krvnih ćelija b) samo u crvena krvna zrnca c) samo u bela krvna zrnca d) samo u ćelije epitela pluća

30. Ljudski mozak intenzivno raste:

a) samo tokom organogeneze b) samo tokom embrionalnog razvića c) tokom embrionalnog razvića i nekoliko godina posle rođenja d) tokom celog života

Page 115: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 115 -

Test M (medicina) 1. Razlika između molekula DNK i RNK je u:

a) šećeru i purinskim bazama b) šećeru i pirimidinskim bazama c) šećeru i fosfatnoj grupi d) fosfatnoj grupi i purinskim bazama

2. Ćelija čoveka NE sadrži:

a) Goldžijev aparat b) citoskelet c) lizozome d) tilakoide strome

3. Nasuprot gradijentu koncentracije odvija se proces:

a) difuzije b) olakšane difuzije c) aktivnog transporta d) svi navedeni procesi

4. Zaokružite NETAČNU tvrdnju:

a) U primarnim lizozomima se nalaze hidrolitički enzimi b) U sekundarnim lizozomima se odvija proces razlaganja različitih materija c) U hloroplastima ne postoji DNK d) Ribozomi se nalaze u mitohondrijama

5. U mitozi, kinetohore postaju uočljive tokom:

a) metafaze b) profaze c) anafaze d) telofaze

6. Nasledni materijal retrovirusa je:

a) DNK b) RNK c) DNK ili RNK d) polipeptid

Page 116: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 116 -

7. U mejozi, hromozom se sastoji od jedne hromatide u: a) profazi I b) anafazi I c) metafazi II d) telofazi II

8. Sekundarna oocita i prvo polarno telo se međusobno razlikuju po:

a) količini citoplazme b) broju hromozoma i količini citoplazme c) količini citoplazme i vremenu nastajanja d) broju hromozoma

9. Od ćelija endoderma nastaje:

a) notohorda b) nervna cev c) crevna cev d) svi odgovori su tačni

10. U uobličavanju i stvaranju organa, dvosmernom indukcijom nastaje:

a) koža b) oko kičmenjaka c) nervna cev d) pankreas

11. Amnion ima ulogu u:

a) ishrani embriona b) zaštiti embriona c) disanju embriona d) svi odgovori su tačni

12. Odlika placente čoveka je:

a) difuzno je povezana sa uterusom b) formira se na kraju embrionalnog perioda c) posredstvom svojih hormona pokreće rađanje d) svi navodi su tačni

Page 117: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 117 -

13. Trepljasti epitel oblaže: a) dušnik b) srednje crevo c) usnu duplju d) pluća

14. Koji je tip nervnog sistema najjednostavniji?

a) vrpčast b) cevast c) mrežast d) ganglionaran

15. Koja se endokrina žlezda nalazi na krovu međumozga?

a) epifiza b) neurohipofiza c) adenohipofiza d) nijedna od navedenih žlezda

16. Osnovni respiratorni organi kičmenjaka (unutrašnje škrge i pluća) su tvorevine:

a) prednjeg dela creva b) srednjeg dela creva c) nastale nezavisno od crevnog kanala d) nijedan odgovor nije tačan

17. Izvodni kanali sistema za razmnožavanje ostvaruju direktnu vezu sa jajnicima kod:

a) sisara b) ptica c) košljoriba d) gmizavaca

18. Kvržice čula ukusa mogu da se nađu i na površini tela kod:

a) zmija b) guštera c) riba d) kornjača

Page 118: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 118 -

19. Zaokružite tačnu tvrdnju: a) Zahvaljujući semikonzervativnom načinu replikacije jedan novonastali

molekul DNK sadrži dva roditeljska lanca, a drugi dva novosintetisana lanca.

b) U eukariotskim ćelijama molekuli DNK se replikuju brže nego u prokario-tskim ćelijama.

c) Kod bakterija replikacija DNK započinje na više mesta i odvija se samo u jednom smeru.

d) U toku replikacije, reakciju dodavanja novog nukleotida na 3’-kraj rastu-ćeg lanca katalizuju enzimi DNK polimeraze.

20. Zaokružite tačnu tvrdnju:

a) U eukariotskoj ćeliji hromatin se tokom ćelijske deobe kondenzuje, gradeći hromozome.

b) Broj hromozoma u jednoj eukariotskoj ćeliji je, po pravilu, karakterističan za vrstu.

c) U sastavu hromatina eukariotske ćelije nalaze se histoni i nehistonski prote-ini.

d) Sve navedeno je tačno. 21. Zaokružite tačnu tvrdnju:

a) Sateliti i intermedijarne DNK su kategorije ponovljenih nizova nukleotida. b) Nizovi nukleotida koji se ne ponavljaju uvek nose informaciju za sintezu

proteina. c) Filogenetski starije vrste obavezno imaju manje genome od filogenetski

mlađih, složenijih vrsta. d) Nizovi nukleotida koji se prevode u proteine čine najveći deo celokupnog

genoma čoveka. 22. Kod eukariota, tokom obrade primarnog transkripta RNK, poli-A rep se dodaje:

a) na 5’-kraj primarnog transkripta b) na 3’-kraj primarnog transkripta c) u region između introna i egzona d) unutar splajsozoma

Page 119: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 119 -

23. Zaokružite tačnu tvrdnju: a) Geni mogu da postoje u više različitih formi, koje se nazivaju aleli. b) Fenotip neke jedinke čine njene osobine – morfološke, fiziološke, osobine

ponašanja i ostale. c) Pod genotipom se podrazumeva genetička konstitucija jedinke. d) Sve navedeno je tačno.

24. Zaokružite NETAČNU tvrdnju:

a) MN sistem krvnih grupa je pod kontrolom jednog gena koji ima dva različita alela.

b) ABO sistem krvnih grupa je pod kontrolom jednog gena koji ima tri različita alela.

c) U ABO sistemu krvnih grupa alel IA je recesivan u odnosu na alel IB. d) Aleli koji određuju MN sistem krvnih grupa su međusobno kodominantni.

25. Težina tela je kvantitativna osobina, što znači da:

a) je određena sa više gena b) na njeno variranje ne utiče spoljašnja sredina c) su u populaciji najzastupljenije ekstremne vrednosti ove osobine d) sve navedeno je tačno

26. Zaokružiti NETAČNU tvrdnju:

a) Mutacije koje su izazvane delovanjem nekog specifičnog faktora nazivaju se indukovanim.

b) Mutacije u gametima se prenose na sledeću generaciju. c) Uzrok Hantingtonove bolesti je mutacija tipa povećanog broja kopija tri-

pleta nukleotida. d) Po svom uticaju na nosioce, mutacije su uvek štetne.

27. Osoba obolela od Hantingtonove bolesti, koja je heterozigot za mutaciju, sklopila je brak sa zdravom osobom. Rizik da će njihovo dete biti bolesno je:

a) 0% b) 25% c) 50% d) 100%

Page 120: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 120 -

28. Jedno Barovo telo imaju: a) normalan muškarac i normalna žena b) muškarac sa Klinefelterovim sindromom i normalna žena c) normalan muškarac i žena sa Daunovim sindromom d) muškarac sa Daunovim sindromom i normalna žena

29. Kojoj vrsti pripada "javanski čovek"?

a) Australopithecus b) Homo habilis c) Homo erectus d) Homo sapiens

30. Kom tipu ekoloških faktora pripadaju karakteristike reljefa?

a) klimatskim b) edafskim c) orografskim d) biotičkim

Test N

1. U molekulu DNK: a) adenin je purinska baza koja se sparuje sa citozinom b) guanin je purinska baza koja se sparuje sa citozinom c) adenin je pirimidinska baza koja se sparuje sa timinom d) timin je pirimidinska baza koja se sparuje sa citozinom

2. U ćelijama prokariota i eukariota nalazi se: a) mitohondrija b) centriol c) ribozom d) jedro

3. Tilakoidni sistem membrana se nalazi u: a) mitohondrijama b) hloroplastima c) lizozomima d) Goldži aparatu

Page 121: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 121 -

4. Mikrotubule: a) izgrađuju niti deobnog vretena b) su izgrađene od proteina aktina c) su prisutne u jedru bakterija d) učestvuju u kontrakciji mišića

5. Koji način ishrane se sreće kod bakterija: a) hemoautotrofni b) fotoautotrofni c) heterotrofni d) svi navedeni

6. Replikacija DNK se odvija tokom: a) S perioda interfaze b) profaze c) G2 perioda interfaze d) mitoze

7. U kojoj se od navedenih faza mejoze dešava razmena genetičkog materijala između homologih hromozoma:

a) profaza I b) profaza II c) anafaza I d) metafaza II

8. Koja od navedenih ćelija ima haploidni (n) broj hromozoma: a) sekundarna oocita b) prvo polarno telo c) drugo polarno telo d) svi odgovori su tačni

9. Žena je polno zrela kada ima sposobnost: a) pokretanja oogeneze b) stvaranja jajnih ćelija c) pripreme uterusa za implantaciju embriona d) svi odgovori su tačni

10. Tokom brazdanja zigota: a) blastomere neprekidno rastu b) blastomere se uzastopno dele mitozom

Page 122: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 122 -

c) nastaje blastula koja je veća od zigota d) svi navodi su tačni

11. Uzroci procesa starenja mogu da budu: a) mutacije DNK molekula b) skraćivanja krajeva hromozoma c) nusprodukti ćelijskog metabolizma d) svi odgovori su tačni

12. Ljudski mozak intenzivno raste: a) samo tokom organogeneze b) samo tokom embrionalnog razvića c) tokom embrionalnog razvića i nekoliko godina posle rođenja d) tokom celog života

13. Šta od navedenog NE pripada perifernom nervnom sistemu: a) moždinski nervi b) kičmena moždina c) parasimpatički sistem d) simpatički sistem

14. Koju vrstu draži primaju taktilni organi: a) mehaničke draži b) termičke draži c) svetlosne draži d) hemijske draži

15. Traheje su organi za: a) varenje b) disanje c) izlučivanje d) primanje termičkih draži

16. Mokraćna bešika je prisutna: a) kod svih kičmenjaka b) kod svih hordata c) samo kod sisara d) kod većine grupa kopnenih kičmenjaka

Page 123: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 123 -

17. Dovodni sudovi limfnog sistema ulivaju se: a) u neke venske sudove u blizini srca b) direktno u levu srčanu pretkomoru c) u aortu d) direktno u levu srčanu komoru

18. Nastavci koji dovode informaciju do tela nervne ćelije su: a) neuriti b) aksoni c) treplje d) dendriti

19. Dva polinukleotidna lanca koji čine molekul DNK: a) su uvijeni u dvolančanu zavojnicu b) se prostiru antiparalelno, što znači da se naspram 5’ kraja jednog nalazi 3’

kraj drugog lanca c) su povezana vodoničnim vezama izmedju naspramnih baza d) svi navodi su tačni

20. Koji od navedenih procesa obezbedjuje prenos genetičke informacije kroz generacije ćelija, čime posle deobe ćerke ćelije dobijaju identičan skup naslednih informacija kao majka ćelija:

a) replikacija b) transkripcija c) translacija d) rekombinacija

21. U jedru eukariotskih ćelija za molekule DNK su čvrsto vezani proteini i oni učestvuju u održavanju:

a) primarne strukture DNK b) sekundarne strukture DNK c) tercijarne strukture DNK d) nijedan odgovor nije tačan

22. Kodon AUG: a) je startni kodon b) je šifra za aminokiselinu metionin c) se nalazi na iRNK d) sve navedeno je tačno

Page 124: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 124 -

23. ABO sistem krvnih grupa kod ljudi je pod kontrolom: a) jednog gena koji ima tri alela b) jednog gena koji ima dva alela c) jednog gena koji ima nekoliko desetina alela d) većeg broja gena koji imaju po jedan alel

24. Koliko Barovih tela ima muškarac sa kariotipom 48,XXYY? a) jedno b) dva c) tri d) nijedno

25. Kod čoveka se autozomno recesivno nasleđuje: a) albinizam b) daltonizam c) polidaktilija d) šećerna bolest

26. Osoba sa kariotipom 47,XXY ima: a) Daunov sindrom b) Tarnerov sindrom c) Klinefelterov sindrom d) sindrom mačjeg plača

27. Kada se ukrste dve biljke graška iz F1 generacije, koje imaju okruglo i žuto seme (genotip AaBb), u F2 generaciji se dobija fenotipski odnos:

a) 3:1 b) 1:1 c) 9:3:3:1 d) 1:2:1

28. Težina tela je kvantitativna osobina, što znači da: a) je određena samo jednim genom b) na njeno variranje utiče i spoljašnja sredina c) su u populaciji najzastupljenije ekstremne vrednosti ove osobine d) sve navedeno je tačno

29. Kom tipu ekoloških faktora pripada svetlost: a) klimatskim b) edafskim

Page 125: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 125 -

c) orografskim d) biotičkim

30. Prvi molekul tokom evolucije, koji je imao ulogu enzima i supstrata kao i sposobnost da se udvaja i nosi informaciju, bio je:

a) DNK b) RNK c) peptid d) protein

Page 126: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 126 -

R E Š E N J A Test A

1-c 2-d 3-c 4-a 5-c 6-a

7-d 8-a 9-b 10-d 11-d 12-c

13-b 14-a 15-d 16-c 17-a 18-c

19-c 20-b 21-a 22-c 23-a 24-c

25-c 26-b 27-c 28-b 29-d 30-b Test B

1-d 2-a 3-d 4-c 5-b 6-c 7-c 8-d 9-c 10-b 11-c 12-c

13-c 14-c 15-d 16-a 17-c 18-b 19-c 20-d 21-b 22-c 23-b 24-a 25-d 26-a 27-c 28-a 29-c 30-a

Test C

1-e 2-3 3-1 4-5 5-a 6-a 7-a 8-c 9-a 10-d 11-b 12-a

13-b 14-DACB 15-b 16-2 17-1 18-c

19-4 20-c 21-c 22-c 23-b 24-a

25-a 26-d 27-DCBA 28-d 29-1 30-d

Page 127: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 127 -

Test D

1-a 2-a 3-c 4-c 5-d 6-a 7-a 8-d 9-b 10-a 11-a 12-b

13-a 14-c 15-a 16-d 17-c 18-c 19-d 20-a 21-b 22-c 23-c 24-b 25-a 26-a 27-d 28-a 29-c 30-d

Test E

1-c 2-b 3-a 4-d 5-b 6-b 7-a 8-d 9-c 10-c 11-a 12-a

13-c 14-b 15-c 16-c 17-a 18-b 19-c 20-c 21-a 22-c 23-b 24-d 25-d 26-a 27-c 28-c 29-a 30-d

Test F

1-c 2-b 3-d 4-a 5-d 6-d 7-b 8-d 9-b 10-c 11-c 12-c

13-b 14-d 15-d 16-d 17-a 18-d 19-c 20-a 21-c 22-d 23-d 24-b 25-c 26-d 27-d 28-c 29-a 30-c

Page 128: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 128 -

Test G

1-c 2-a 3-b 4-c 5-c 6-b 7-d 8-d 9-b 10-c 11-c 12-b

13-d 14-a 15-b 16-d 17-d 18-d 19-a 20-c 21-d 22-c 23-b 24-a 25-b 26-a 27-d 28-c 29-c 30-d

Test H

1-d 2-b 3-b 4-c 5-c 6-c 7-b 8-b 9-a 10-b 11-b 12-a 13-c 14-d 15-c 16-d 17-a 18-d 19-d 20-c 21-a 22-c 23-b 24-d 25-d 26-d 27-b 28-b 29-b 30-a

Test I

1-c 2-d 3-b 4-a 5-d 6-d 7-c 8-b 9-d 10-c 11-b 12-c

13-d 14-a 15-c 16-b 17-c 18-a 19-d 20-d 21-a 22-b 23-c 24-b 25-c 26-d 27-b 28-a 29-a 30-a

Page 129: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 129 -

Test J

1-a 2-a 3-d 4-a 5-a 6-a 7-c 8-d 9-c 10-d 11-a 12-d

13-c 14-c 15-b 16-d 17-c 18-a 19-c 20-c 21-b 22-c 23-b 24-d 25-c 26-a 27-b 28-c 29-a 30-a

Test K

1-b 2-b 3-c 4-b 5-d 6-c 7-a 8-d 9-b 10-d 11-a 12-d

13-b 14-a 15-b 16-d 17-a 18-a 19-d 20-d 21-a 22-c 23-a 24-c 25-a 26-a 27-b 28-c 29-a 30-a

Test L

1-a 2-b 3-b 4-c 5-d 6-d 7-c 8-b 9-a 10-c 11-c 12-c

13-a 14-d 15-a 16-d 17-b 18-c 19-d 20-c 21-d 22-d 23-a 24-d 25-b 26-d 27-d 28-a 29-b 30-c

Page 130: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 130 -

Test M

1-b 2-d 3-c 4-c 5-b 6-b 7-d 8-a 9-c 10-b 11-b 12-c 13-a 14-c 15-a 16-a 17-c 18-c 19-d 20-d 21-a 22-b 23-d 24-c 25-a 26-d 27-c 28-b 29-c 30-c

Test N

1-b 2-c 3-b 4-a 5-d 6-a 7-a 8-d 9-d 10-b 11-d 12-c

13-b 14-a 15-b 16-d 17-a 18-d 19-d 20-a 21-c 22-d 23-a 24-a 25-a 26-c 27-c 28-b 29-a 30-b

Page 131: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 131 -

8.2. Hemija

Test A

1. Koja je empirijska formula kristalohidrata koji se sastoji iz 18,48% natriju-ma, 25,77% sumpora, 19,21% kiseonika i 36,42% vode? (Na=23, S=32)

1) Na2SO4 x 2H2O 2) Na2SO3 x 4H2O 3) Na2S2O3 x 5H2O 4) Na2SO4 x 6H2O

5) Na2S4O6 x H2O 2. Koliko atoma gvožđa i atoma kiseonika sadrži 0,1 mol oksida u kome su gvožđe i kiseonik sjedinjeni u masenom odnosu 7:3? (Fe=56)

1) 3 x l022Fe i 2 x 1022 O 2) 2Fe i 3O 3) l,2xl023Fe i l,8xl023O

4) 1,2 x l022Fe i 1,8 x l022 5) 1Fe i 1O

3. Koliko se mililitara azot(II)-oksida i mililitara kiseonika dobija razlaganjem 100 mL azot(IV)-okaida pod istim uslovima: 1) 50 mL azot(II)-okfciida i 50 mL kiseonika 2) 100 mL azot(II)-oksida i 100 mL kiseonika 3) 100 mL azot(II)-oksida i 50 mL kiseonika 4) 75 mL azot(II)-oksida i 25 mL kiseonika 5) 50 mL azot(II)-oksida i 100 mL kiseonika 4. U kom nizu se nalaze oksidi koji bi u reakciji sa natrijum hidroksidom mogli dati dva tipa soli: jednu kiselu i jednu neutralnu?

1) CO2, P2O5, SO3, CL2, Cl2O 2) CO2, P2O3, SO2, SO2, CrO3 3) B2O3, Al2O3, ZnO, PbO, NO2 4) CrO3, Mn2O7, CO2, SO3, SO2 5) Al2O3, Cl2O5, CO2, SO3, P2O3

Page 132: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 132 -

5. U kojoj od navedenih reakcija je sulfitna kiselina oksidaciono sredstvo: 1) H2SO3 + H2O2 = H2SO4 + H2O 2) H2SO3 + 2KMnO4 + 2KOH = 2K2MnO4 + H2SO4 + H2O 3) 2H2S + H2SO3 = 3S + 3H2O 4) H2SO3 + J2 + H2O - H2SO4 + 2HJ 5) 3H2SO3 + 2KMnO4 + H2O = MnO2 + 3H2SO4 + 2KOH

6. U reakciji bakra sa razblaženom azotnom kiselinorn nastaje bakar(II)nitrat,

azot-monoksid i voda. Koliko će se osloboditi milimetara azot-monoksida (normalni uslovi) u reakciji 38,4 mg bakra sa razblaženom azotnom kiseli-nom (Cu=64)

1) 8,96 2) 22,4 3) 13,44 4) 89.6 5) 896 7. Koliko je potebno mililitara rastvora natrijum-nitrata koji u jednom litru sa-

drži 17g, za pravljenjc 200 mL rastvora koji u jednom litru sadrži 0,1 mol na-trijum-nitrata? (Na=23, N=14)

1) 25 2)100 3) 10 4) 20 5) 50 8. U 50 mL rastvora kalcijum-hlorida, koncentracije 11,1 g/L dodatoje 200 mL

vode. Kolika je koncentracija supstance (mol/L) tako dobivenog rastvora? (Ca=40. Cl=35,5)

1) 2,22 2) 1,11 3) 0,005 4) 0,01 5) 0,02

9. Koliko je potrebno miligrama kalijum-hlorida za neutralizaciju 40 mL ras-tvora azotne kiseline u kome je pH=l? (disocijacija je potpuna) (K=39)

1) 112 2) 224 3) 56 4) 448 5) 168 10. Kolika je koncentracija hidroksidnih jona u rastvoru koji u 400 mL sadrži

0,0004 mola hlorovodonične kiseline? 1) 103

2) 10-11

3) 4x10-4

4) 2,4xl020 5) 6xl020

11. Koliko će grama magnezijum primarnog fosfata nastati u reakciji magnezi-

jum-hidroksida sa 400mL rastvora fosforne kiseline čija je koncentracija 0,2 mol/L? (Mg=24, P=31)

1) 21,8 2) 8.72 3) 9,68 4) 24,2 5) 17,44

Page 133: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 133 -

12. Koje jedinjenje sa sumpornom kiselinom daje so koja u vodenom rastvoru hidrolizuje?

1) NaOH 2) BaO 3) BeO 4) K2O 5) CaO

13. Pri razlaganju sumpor(VI)-oksida (sumpor-trioksida) na sumpor(IV)-oksid (sumpor-dioksid) i kiseonik pod određenim uslovima u ravnoteži se nalazi 0,2 mol/L sumpor-trioksida, 0,4 mol/L sumpor-dioksida i 0.6 mol/L kiseo-nika. Konstanta ravnoteže ove reakcije iznosi:

1) 0,24 2) 2,4 3) 24 4) 0,42 5) 4,2 14. Koja od navedenih smeša rastvora ima puferska svojstva?

1) HCl + Na2SO4 2) 2) NH3 + NH4Cl 3) H2S + Na2HPO4 4) HCl + NH4Cl 5) H3PO4 + Na2SO4

15. Gas nastao u toku alkoholnog vrenja muti krečnu vodu taložeći 2,5g kalci-

jum-karbonata. Koliko gasa se izdvojilo u toku procesa? (Ca=40) 1) 56 mL sumpor-dioksida 2) 25 mL ugljen-monoksida 3) 0,025 L ugljen-dioksida 4) 5600 mL sumpor-dioksida 5) 0,56 L ugljen-dioksida

16. Sagorevanjem 0,004 mola nekog ugljovodonika sa normalnim nizom dobija

se 0,880 g CO2 0,432 g H2O. Koje od navedenih jedinjenja predstavlja nje-gov izomer?

1) CH3CH(CH3)CH2CH2CH3 2) CH3CH(CH3)CH3 3) ciklopentan 4) CH3CH(CH3)CH2CH3 5) benzen

17. U reakciji vode i 156,8 mL etina (normalni uslovi) u prisustvu jona žive do-

bija se: 1) 3,08 g etanala 2) 0,308 g etanola 3) 0,308 g etanala 4) 3,08 g etanola 5) 0,616 g etanala

Page 134: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 134 -

18. Koliko ima izomernih etara čija je molekulska formula C4H10O? 1) 2 2) 3 3) 4 4) 5 5) 6

19. Dejstvom acil-halogenida na fenole nastaju.

1) 3,4,6-trihalogen fenol 2) etri 3) estri 4) halogenidi fenola 5) monohalogen-supstituisani fenol

20. Izračunajte masu ciklopentantiola koja sadrži istu količinu sumpora kao 24,4 g 1,4-butandiola. (S=32)

1) 102 2) 50,1 3) 40,8 4) 20,4 5) 10,2

21. Koja od navedenih jedinjenja u slabo baznoj sredini ne podležu aldolnoj adiciji?

1) etanal i propanon 2) propanal i propanal 3) metanal i propanon 4) metanal i metanal 5) etanal i metanal

22. Koja od navedenih kiselina ima najmanju vrednost za pKa? 1) heksadekanska

2) trihloretanska 3) 2-hlorbutanska 4) 2-hidroksipropanska

5) etanska

23. Jedinjenje molekulske formule C4H8O2 čijom se hidrolizom dobija metanol je:

1) 2-metil-propanska kiselina 2) butanska kiselina 3) etil-metanoat 4) etil-etanoat 5) metil-propanoat

Page 135: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 135 -

24. Etil-uretan spada u: 1) amid-estre 2) diestre 3) hlond-estre 4) diamide 5) dihloride

25. Koje od navedenih jedinjenja ima najviše izražene bazne osobine?

l) ciklopentankarboksiamid 2) anilin

3) metil-aminhlor-hidrat 4) benzenamin

5) N-metil-aminoetan

26. Najveći procenat azota sadrži: (N=14) 1) anilin 2) pirimidin 3) nitrobenzen 4) trietilamin 5) piridin

27. Koja od navedenih aminokiselina ima dva hiralna ugljenikova atoma?

1) triptofan 2) cistin 3) lizin 4) arginin 5) metionin

28. Invertni šećer je smeša: 1) glukoze i galaktoze

2) galaktoze i fruktoze 3) dva molekula galaktoze 4) glukoze i fruktoze 5) dva molekula glukoze

29. Koliko dvostrukih veza sadrži nezasićena masna kiselina (Mr=278) ako

69,5 g te kiseline adira 120 g broma? (Br=80) 1) 1 2) 2 3) 3 4) 4 5) 6

Page 136: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 136 -

30. Metil-jodid i benzen u prisustvu aluminijum-hlorida reagu i daju: 1) etilbenzen 2) stiren 3) benzil-jodid 4) jodbenzen 5) toluen

Test B

1. Koliko se atoma nalazi u 56 mL helijuma (normalni uslovi)? 1) 3 x 1021 2) 6 x 1021 3) 3 x 1022 4) 0.5 x 1021 5) 1.5 x 1021

2. Koja je empirijska formula jedinjenja u čiji sastav ulaze vodonik, ugljenik,

kiseonik i azot u masenom odnosu 1:3:4:7? (N=14) 1) CH4ON2 2) CH3O2N 3) C2H5ON 4) C3H4ON2 5) C2H7ON2

3. Koliko se oslobodi mililitara azota pri sagorevanju 300 mL amonijaka u pri-

sustvu kiseonika? (Zapremine gasova su svedene na iste uslove) 1) 75 2) 66 3) 600 4) 150 5) 300

4. Koji od navedenih oksida pri reakciji sa 0.6 mola sumporne kiseline daje 0.6

mola neutralne soli? 1) B2O3 2) Bi2O3 3) Na2O 4) Fe2O3 5) Al2O3

Page 137: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 137 -

5. Koja reakcija je moguća: 1) 2Ag+H2SO4 = Ag2SO4+ H2 2) Zn + 2H2SO4 = ZnSO4+SO2 + 2H2O (razblažena H2SO4) 3) Hg+ 2HNO3 = Hg(NO3)2+ H2 4) Cu + 2HCl = CuCl2 +H2 5) Mg+ H2SO4 = MgSO4+ H2

6. U reakciji razblažene azotne kiseline sa sumporastom kiselinom nastaju

sumporna kiselina, azot(II)-oksid (azot-monoksid) i voda. Koliko će se mili-litara azot(II)-oksida (normalni uslovi) osloboditi kada reaguje 4,92 g sum-poraste kiseline? (S=32)

1) 8.96 2) 1.344 3) 134.4 4) 896 5) 89.6

7. Koliko mililitara vode treba dodati u 200 mL rastvora KOH čija je koncen-

tracija 0,25 mol/L da bi se dobio rastvor koii sadrži 2,8 g/L KOH? (K=39). 1) 80 2) 800 3) 400 4) 200 5) 100

8. Koliko se dobija grama kalcijum hlorida isparavanjem vode iz 100 mL ras-tvora koncentracije 4 mmol/L? (Ca=40, Cl=35,5).

1) 44,4xl03 2) 0.444 3) 444 4) 44.4 5) 44.4 x 10-3

9. pH rastvora koji u 20L sadrži 2 x 10-2 mola hidroksilnih jona u odnosu na pH čiste vode je:

1 ) veće za 4 2) manje za 2 3) veće za 10-4 4) manje za 4 5) manje za 103

Page 138: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 138 -

10. Koliko je potrebno miligrama kalijum-hidroksida za neutralizaciju 40 mL rastvora azotne kiseline u kome je pH=1? (disocijacija je potpuna) (K=39)

1) 56 2) 448 3) 168 4) 112 5) 224 11. Koliko će se dobiti grama neutralne soli u reakciji kalcijum-oksida sa 200

mililitara rastvora fosforne kiseline koncentracije 0.3 mol/L? (Ca=40. P=3l). 1) 0,93 2) 93 3) 9,3 4) 186 5) 18,6 12. U kom zapreminskom odnosu treba da se pomešaju: A. rastvor koji u 1 L

sadrži 29.4 g sumporne kiseline i B. rastvor koji u 1 L sadrži 11.6 g magne-zijum-hidroksida, da bi se dobio rastvor koji reaguje neutralno? (S=32, Mg =24)

1) 1:3 2) 1:1,5 3) 2:4,5 4) 2:6 5) 1:7,5 13. U kom od sledećih rastvora elektrolita je koncentracija OH jona veća nego

u vodi? l) NaNO3 2) KCl 3) CaOHCl 4) NH4Cl 5) NaHSO4

14. Koji će od vodenih rastvora, koncentracije 0,01 mol/L, pokazivati najviši

osmotski pritisak? 1) saharoze 2) kalijum-sulfata 3) kalijum-hlorida 4) aluminijum-hlorida 5) karbamida

15. Koji od navedenih gasova stupa u reakciju sa rastvorom hlorovodonične

kiseline? 1) NO 2) AsH3 3)SO2 4) N2O 5) NH3

16. Koliko mL hlora treba da izreaguje sa ugljen(II)-oksidom da bi nastalo 448

mL fozgena? (normirani uslovi) 1) 44,8 2) 560 3) 672 4) 224 5) 448

Page 139: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 139 -

17. Molekulske mase N-acetil-beta-D-glukozamina i beta-D-galakto-zamina se razlikuju za:

1) 58 2) 16 3) 57 4) 14 5) 42 18. Koje od navedenih jedinjenja sadrži 28 g azota u jednom molu:

1) histamin 2) pirol 3) hinolin 4) piridin 5) triptofan

19. Koje od navedenih jedinjenja sa halogenovodoničnim kiselinama gradi soli?

1) benzen 2) piridin 3) o-krezol 4) tiofen 5) furan

20. Koje od navedenih jedinjenja ima najviše izražene bazne osobine?

1) N-metil-aminoetan 2) aminoetan 3) benzilamin 4) anilin 5) ciklopentankarboksamid

21. 0,5 mola jednog od navedenih jedinjenja sadrži 9 x 1023 atoma azota. Koje je to jedinjenje?

1) N-metil-N-nitrozoanilin 2) sulfanilamid 3) kadeverin 4) histamin 5) prolin

22. Koje od navedenih jedinjenja je etil-karbamat?

1) H2NCH2COOC2H5, 2) H2NCOOC2H5 3) H2NCO-COOC2H5 4) CH3CH2CONH2 5) H2NC6H4COO2H5

Page 140: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 140 -

23. Jedinjenje molekulske formule C4H8O2 čijom se hidrolizom dobija metanol je:

1) etil-metanoat 2) 2-metil-propanska kiselina 3) butanska kiselina 4) metil-propanoat 5) etil-etanoat

24. Orto-hidroksi-benzoeva kiselina je:

1) oksalna kiselina 2) salicilna kiselina 3) vinska kiselina 4) tereftalna kiselina 5) ftalna kiselina

25. Po kojoj hemijskoj osobini se razlikuju etanal i propanon?

1) reaguju sa aminima 2) podležu aldol adiciji 3) reaguju sa HCN 4) reaguju sa alkoholima 5) polimerizuju se

26. Jedinjenje čijom oksidacijom nastaje proizvod koji ne redukuje Fehlingov

rastvor, a pokazuje pozitivnu jodoformsku reakciju je: 1) etanal 2) 2-propanol 3) alil-alkohol 4) metanal 5) benzil-alkohol

27. 1,4-butantiol i ciklopentantiol se razlikuju u molekuskoj masi za (S=32).

1) 24 2) 12 3) 32 4) 44 5) 20 28. Ako je pri sagorevanju etanola dobijeno 50 mL ugljen-dioksida, koliko je za

to utrošeno mL kiseonika (isti gasni uslovi)? 1) 150 2) 25 3) 50 4) 100 5) 75

Page 141: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 141 -

29. Koja količina hlora se adira na 12 grama ugljovodonika formule C3H4, ako je pri tome dobijeno 54,6 grama proizvoda? (C1=35,5)

1) 0,6 2) 0,3 3) 0,06 4) 6 5) 1,2

30. Kod kog od navedenih jedinjenja se javlja cis-trans izomerija? 1) 2-pentina 2) 4-metil-l-pentena 3) 1,3-dimetil ciklopentana 4) 3-metil-l-butina 5) izoprena

Test C

1. Izobari su atomi sa: 1) Istim rednim brojem, a različitim masenim brojem 2) Istim brojem protona 3) Istim masenim brojem, a različitim atomskim brojem 4) Istim brojem elektrona 5) Istim brojem protona, a različitim brojem neutrona

2. Ako je relativna molekulska masa hlora 71, kolika iznosi masa jednog atoma hlora?

1) 5,9 x 10-23 kg 2) 1,8 x 10-23 g 3) 1,8 x 10-22 g 4) 5,9 x 10-23 g 5) 5,9 x 10-23 mg

3. Koji od navedenih uzoraka ima najmanju zapreminu pod normalnim uslovi-ma?

1) 24 g ozona 2) 1,8 x 1022 molekula H2 3) 0,3 mola CO2 4) 4,8 x 1023 atoma azota 5) 2,4 x 1023 atoma helijuma

Page 142: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 142 -

4. Ako dva elementa reaguju gradeći više različitih jedinjenja onda se ista masa jednog elementa jedini sa različitim masama drugog elementa koje međusobno stoje u odnosu malih celih brojeva. Ovo tvrđenje je:

1) Gej-Lisakov zakon 2) Zakon ekvivalenata 3) Zakon stalnih masenih odnosa 4) Zakon o održanju mase 5) Zakon višestrukih masenih odnosa

5. Zaokruži niz u kome se nalaze samo elementi koji mogu graditi kisele oksi-de.

1) Cl Al S Mn P 2) B Fe S P N 3) Hg Zn S P Br 4) B C J Mn S 5) Br Be S P K

6. Zaokruži jednačinu koja je tačna. NASTAVAK

1) 2MnO4- + 5H2O2 + 6H+ = 2Mn2++ 8H2O + 5O2

2) 2MnO4- + 5H2O2 + 6H+ = 2Mn2++ 3H2O + 5O2

3) MnO4- + 5H2O2 + 3H+ = Mn2++ 3H2O + 5O2

4) MnO4- + 5H2O2 + 6H+ = 2Mn2++ 3H2O + 7O2

5) 2MnO4- + 3H2O2 + 6H+ = 2MnO2+ 8H2O + 3O2

7. Koliko se mililitara gasa (normalni uslovi) izdvaja pri ukapavanju 200 mL rastvora kalijum-permanganata, koncentracije 0,05 mol/L u rastvor hlorovodo-nične kiseline? 1) 224 2) 896 3) 560 4) 56 5) 112 8. Ako reaguje 1 g natrijuma i 1 g kalijuma sa 100 mL vode koncentracije dobi-jenih rastvora su:

1) Jednake 2) Koncentracija rastvora natrijum-hidroksida je 1,7 puta veća 3) Koncentracija rastvora kalijum-hidroksida je 0,6 puta veća 4) Koncentracija rastvora natrijum-hidroksida je 0,6 puta veća 5) Koncentracija rastvora kalijum-hidroksida je 1,7 puta veća (K=39, Na=23)

Page 143: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 143 -

9. Koliko će se dobiti grama normalne (neutralne) soli u reakciji hrom (VI)-oksida sa 0,02 mola kalijum-hidroksida? (K=39, Cr=52) 1) 9,7 2) 31 3) 97 4) 1,94 5) 19,4 10. Kolika je koncentracija rastvora KMnO4 (mol/L) ako 20 mL ovog rastvora oslobodi 127 mg J2 iz rastvora KJ u kiseloj sredini? (J=127) 1) 0,02 2) 0,004 3) 0,01 4) 10- 5) 2 x 10-5 11. Kolika je koncentracija H+ jona u rastvoru nastalom mešanjem 200 cm3

rastvora koji sadrži 0,15 mol/L kalcijum-hidroksida i 300 cm3 rastvora koji sa-drži 0,2 mol/L hlorovodonične kiseline?

1) 10-7 2) 3 x 10-2 3) 7 4) 3 x 10 5) 1,5 x 10-12

12. U kom od sledećih rastvora elektrolita je koncentracija OH- jona manja ne-go u vodi?

1) NaOH 2) CH3COONa 3) K2HPO4 4) CaOHNO3 5) NH4Cl

13. Zaokruži niz u kome se nalaze samo odgovarajuće konjugovane baze sledećih kiselina: H3O+, HCl, NH4

+, H2SO4, CH3COOH. 1) OH-, Cl-, NH3, SO4

2-, CH3COO- 2) H2O, Cl-, NH3, HSO4

-, CH3COO- 3) OH-, Cl-, NH3, H+, CH3COO- 4) H+, Cl-, NH3, SO4

2-, CH3COO- 5) H2, Cl, NH3, HSO4

-, CH3COO- 14. Koliko će se dobiti mola soli uvođenjem 4480 mL amonijaka (normalni us-lovi) u zasićen rastvor bakar(II)- hidroksida? 1) 0,05 2) 0,005 3) 0,1 4) 1 5) 5

Page 144: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 144 -

15. Koliko će se osloboditi mililitara gasa (normalni uslovi) rastvaranjem 540 mg aluminijuma u natrijum-hidroksidu? (Al=27)

1) 1344 2) 6720 3) 672 4) 67,2 5) 448 16. Koliko će se osloboditi mililitara gasa (normalni uslovi) rastvaranjem 6x 1020 molekula kalcijum-karbida u vodi?

1) 224 2) 22400 3) 44,8 4) 448 5) 22,4 17. 21 gram alkena (normalnog ugljovodoničnog niza, sa dvostrukom vezom između drugog i trećeg C-atoma) vezuje 40 grama broma. Naziv tog alkena je: (Br=80)

1) 2-buten 2) 3-penten 3) 2-heksen 4) 3-heksen 5) 2-hepten

18. Kolika je molekulska masa zasićenog monohidroksilnog alkohola ako se iz 4,44 grama tog alkohola u reakciji sa natrijumom oslobodi 672 cm3 vodonika (normalni uslovi)? (Na=23)

1) 72 2) 86 3) 60 4) 88 5) 74 19. Koji od navedenih alkohola na višim temperaturama u prisustvu mineralnih kiselina najlakše podleže dehidrataciji?

1) 2-etil-1-butanol 2) 2-metil-1-propanol 3) 2-metil-2-propanol 4) 1-butanol 5) 2,2-dimetil-propanol

20. Koliko ima izomernih aromatičnih jedinjenja sa molekulskom formulom C7H8O ?

1) 2 2) 3 3) 4 4) 5 5) 6

Page 145: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 145 -

21. Koje od navedenih jedinjenja sa gvožđe(III)-hloridom daje obojeni kom-pleks?

1) o-krezol 2) biure 3) aceton 4) oksiprolin 5) metil-propil-etar

22. Jednobazna karboksilna kiselina ima 31,37% kiseonika. Njena molekulska masa je:

1) 60 2) 102 3) 46 4) 74 5) 88 23. Koliko se dobija grama soli uvođenjem 0,4 mola ugljen(IV)-oksida u vode-ni rastvor natrijum-fenoksida na temperaturi od 160oC ? (Na=23)

1) 57,6 2) 64 3) 72,8 4) 36,4 5) 28,8 24. Molekulske mase holina i acetil-holina se razlikuju za: (N=14)

1) 43 2) 59 3) 60 4) 44 5) 42 25. Indol je kondenzovan biciklični sistem koji se sastoji od:

1) benzena i pirola 2) piridina i pirola 3) benzena i pirolidina 4) piperidina i pirola 5) piperidina i pirolidina

26. Koliko nastaje grama N-metil-N-nitrozoanilina iz 0,3 mola N-metil-anilina odgovarajućim postupkom ? (N=14)

1) 124 2) 138,5 3) 140,5 4) 74,4 5) 40,8 27. Koje od navedenih tvrđenja nije tačno, kada je u pitanju histidin ?

1) sadrži imidazolovo jezgro 2) može da reaguje sa metilaminom 3) može da reaguje sa formaldehidom 4) ne spada u esencijalne aminokiseline 5) sa alaninom daje dva različita jedinjenja

Page 146: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 146 -

28. Koliko ima atoma azota u 0,2 mola serilarginina ? 1) 3 x 1024 2) 1,8 x 1023 3) 6 x 1023 4) 1,2 x 1023 5) 2,4 x 1023

29. U vodenom rastvoru D-glukoze najmanje ima:

1) alfa-D-glukopiranoznog oblika 2) alfa-D-glukofuranoznog oblika 3) acikličnog oblika 4) beta-D-glukopiranoznog oblika 5) beta-D-glukofuranoznog oblika

30. Koje od navedenih tvrđenja se ne odnosi na oleinsku kiselinu ?

1) ima 18 ugljenikovih atoma 2) hidrogenizacijom daje stearinsku kiselinu 3) može da reaguje sa bromom 4) ona je esencijalna masna kiselina 5) ima cis-konfiguraciju

Test D

1. Relativna atomska masa joda je 127. Kolika je masa molekula tog elementa izražena u miligramima?

1) 4,23 x 1019 2) 254 3) 2,11 x 10-22

4) 4,23 x 10-22 5) 4,23 x 10-19

2. Zaokružiti niz u kome se nalaze samo oni elementi koji imaju niske vredno-sti za energiju jonizacije.

1) Li, K, Mg, Ca, Ba 2) F, Cl, B, J, O 3) K, P, Mg, Ca, Ag 4) Cl, Br, O, S, P 5) Na, K, Cl, Ar, Mn

Page 147: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 147 -

3. U kom nizu oksida se nalaze samo oni koji će reagovati sa kalijum-hidro-ksidom?

1) N2O, SO2, CO2, KO2, As2O5 2) BeO, P2O3, Mn2O7, FeO, NO 3) PbO, P2O3, Cl2O5, BeO, SO3 4) Ag2O, CO2, CuO, CO, Cl2O3 5) As2O3, Bi2O3, N2O, CO, B2O3

4. Ako dva gasa koja se nalaze pod istim uslovima (P i T) zauzimaju istu za-preminu moraju da imaju:

1) isti broj atoma 2) istu gustinu 3) istu masu 4) isti broj molekula 5) istu molekulsku masu

5. Koje od navedenih jedinjenja u vodi daje sulfidne jone?

1) CS2 2) Na2S 3) Na2SO3 4) Na2SO4 5) Na2S2O3

6. Koliko mililitara koncentrovane H3PO4 (85%, gustine 1,7) treba odmeriti za pravljenje 250 mL rastvora koji sadrži 0,4 mol/L? (P=31)

1) 3,89 2) 6,78 3) 9,80 4) 11,52 5) 15,72 7. Kolika je koncentracija Na+(broj mol-jona Na+ u 1L rastvora) koji u 200 mL sadrži 117 mg NaCl i 142 mg Na2SO4?

1) 1,5 x 10-2 2) 2 x 10-2 3) 10-2 4) 10-1 5) 2 x 10-1

8. Koliko treba mg KOH da bi se napravilo 300 mL rastvora čiji je pH=12? (K=39)

1) 56 2) 28 3) 16,8 4) 5,6 5) 168

Page 148: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 148 -

9. Koliko miligrama natrijum-hidroksida treba dodati u 250 mL vode da bi se u toj zapremini nalazilo 9 x 1018 jona OH- ? (Na=23)

1) 0,6 2) 6 3) 0,06 4) 0,15 5) 1,5 10. Zaokruži niz u kome se nalaze samo jedinjenja čiji vodeni rastvori reaguju bazno?

1) Na2O, ZnSO4, AlOHSO4, BaO, Na2CO3 2) Na2HPO4, NaNO3, BaOHCl, Na2CO3, NH4Cl 3) K2O, CaOHJ, BaO, Na2S, K2CO3 4) NH4NO3, CaOHCl, K2O, N2O, KHCO3 5) N2O, BaOHNO3, K2S, K3PO4, NaHCO3

11. Koliki je molalitet rastvora kalijum-nitrata ako je njegova tačka mržnjenja -0,372oC ? ( KH2O= 1,86 oC , α=100% )

1) 0,05 2) 0,1 3) 0,15 4) 0,2 5) 0,25 12. Koliko m3 ugljen-dioksida (normalni uslovi) može da apsorbuje 3,1 kg na-trijum-oksida? (Na=23)

1) 0,112 2) 0,31 3) 1,12 4) 2,24 5) 3,10 13. Zaokruži niz u kome se nalaze samo oni metali koji mogu istisnuti vodonik iz razblažene sumporne kiseline.

1) Na, Mg, Ba, Zn, Hg 2) Na, Mg, Au, Li, Be

3) K, Cu, Na, Ca, Li 4) K, Li, Ag, Ba, Zn 5) K, Li, Ba, Zn, Al

14. Koliko je molova joda oksidisano u jodnu kiselinu pomoću koncentrovane azotne kiseline, ako se tom prilikom oslobodi 8,96 litara gasa (normalni uslo-vi)?

1) 0,01 2) 0,02 3)0,03 4) 0,04 5) 0,05 15. Koliko ima milimolova u jednom litru rastvora dobijenog mešanjem 100 mL rastvora glukoze koncentracije 18 g/L i 100 mL rastvora koji u 1L sadrži 9 g glukoze ? (Mglukoze=180)

1) 75 2) 15 3) 5 4) 10 5) 750

Page 149: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 149 -

16. Koliko puta će se promeniti brzine V1 i V2 sledeće povratne reakcije: 2NO(g) + O2 (g) ⇔ 2NO2 (g)ako se pritisak gasne smeše poveća dva puta (T=const.) ?

1) V1 4 puta, V2 2 puta 2) V1 4 puta, V2 4 puta 3) V1 6 puta, V2 4 puta 4) V1 8 puta, V2 4 puta 5) V1 i V2 ostaju iste

17. Koliko grama bazne soli nastaje u reakciji azotne kiseline sa 50 mL rastvora kalcijum-hidroksida koncentracije 0,2 mol/L? (Ca=40, N=14)

1) 1,64 2) 11,9 3) 1,19 4) 16,4 5) 0,119 18. Koliko će se dobiti grama hlornog kreča u reakciji 560 mL hlora (normalni uslovi) sa odgovarajućom količinom kalcijum-hidroksida? (Cl=35,5 , Ca=40)

1) 3,175 2) 31,75 3) 27,75 4) 2,775 5) 22,875 19. Molekulska formula jedinjenja je C4H10O. Koliki je broj mogućih izomera?

1) 4 2) 5 3) 6 4) 7 5) 8 20. Za koliko jedinica se promeni oksidacioni broj ugljenikovog atoma pri pro-cesu oksidacije metanola do metanala?

1) 2 2) 3 3) 8 4) 1 5) 4 21. Koje tvrđenje je tačno:

1) Polimerizacija alkena u prisustvu peroksida je adiciona polimerizacija 2) Kod 1-butena se javlja cis-trans izomerija 3) Krakovanjem propana u zatvorenom sudu gasni pritisak se smanjuje 4) U molekulu etena prostorni raspored atoma je linearan 5) Vodonična veza se uspostavlja između molekula katehola

22. Koja od navedenih reakcija nije moguća pod običnim uslovima?

1) ciklopentil-hlorid sa natrijum-hidroksidom 2) hlor-benzen sa kalijum-hidroksidom 3) brom-fenil-metan sa natrijum-hidroksidom 4) metil-hlorid sa amonijakom 5) 1-hlor-butan sa natrijum-hidroksidom

Page 150: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 150 -

23. Dejstvom smeše koncentrovane nitratne i sulfatne kiseline na benzen nasta-je nitro-benzen. Mehanizam ove reakcije je:

1) Nukleofilna supstitucija 2) Elektrofilna adicija 3) Eliminacija 4) Elektrofilna supstitucija 5) Mehanizam slobodnih radikala

24. U kom slučaju će se vršiti reakcija kada se u alkalni rastvor jednog od nave-denih jedinjenja uvede ugljen-dioksid?

1) o-krezola 2) cikloheksanola 3) sirćetne kiseline 4) 1,2-etandiola 5) dimetiletra

25. Lukasov reagens služi za razlikovanje:

1) mono-,dvo- i trohidroksilnih fenola 2) alkohola i fenola 3) aldehida i ketona 4) primarnih, sekundarnih i tercijarnih alkohola 5) primarnih, sekundarnih i tercijarnih amina

26. 3-hidroksi-butanal nastaje aldolnom adicijom:

1) propanona i etanala 2) etanala i metanala 3) propanona i metanala 4) propanala i metanala 5) dva molekula etanala

27. Koji odgovor je tačan? Propanska kiselina se može dobiti:

1) Oksidacijom butanona 2) Oksidacijom akroleina 3) Hidrolizom propil-hlorida 4) Hidrolizom propil-etanoata 5) Hidrolizom propil-nitrila

Page 151: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 151 -

28. U reakciji N-metil-benzenamina sa vodom nastaje: 1) Metil-amonijum-hidroksid 2) Benzen-amin 3) Metil-amin 4) Benzen-amonijum-hidroksid 5) N-metil-benzenamonijum-hidroksid

29. U reakciji alkil-hlorkarbonata sa amonijakom nastaje:

1) Karbaminska kiselina 2) Ksantat 3) Alkil-karbamat 4) Biure 5) Ureid

30. Derivat heterocikličnog sistema indola je:

1) Nikotinska kiselina 2) Mokraćna kiselina 3) Prolin 4) Triptofan 5) Piridoksal

Test E

1. Bakarni novčić mase 6 g je pri rastvaranju u konc. sumpornoj kiselini prešao u odgovarajuću so, a pri tome se oslobodilo 1680 mL gasa. Koliki je procenat bakra u novčiću? (Cu=64) (normalni uslovi)

1) 80 2) 40 3) 20 4) 75 5) 60 2. Maseni udeo HCl u koncentrovanoj hlorovodoničnoj kiselini je w=0,37, a njena gustina ρ=1,19 g/mL. Kolika je količinska koncentracija koncentrovane hlorovodonične kiseline? (Cl=35,5)

1) 440,3 mol/L 2) 1,206 mol/L 3) 12,06 mol/L

4) 440,3 g/L 5) 12,06 g/L

Page 152: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 152 -

3. Koliko će se dobiti molova neutralne (normalne) soli dejstvom 200 mL rastvora fosforne kiseline koncentracije 2 mol/L na magnezijum-oksid?

1) 0,4 2) 0,2 3) 0,1 4) 0,3 5) 1 4. U kom nizu se nalaze samo ona jedinjenja čiji vodeni rastvori reaguju bazno?

1) Li2O, Ba(OH)2, ZnOHCl, BaO, NaOH 2) K2O, BaOHNO3, NaHS, KCN, K 3) BaO, KOH, NaHS, AlOHSO4, NaHCO3 4) NaHCO3, BaO, NaNO2, ZnOHCl, KHS 5) AlOHSO4, ZnO, NH3, KHS, CaOHJ

5. Koliko ima molova amonijum-sulfata u jednom litru rastvora, kada 40 mL tog rastvora pri reakciji sa natrijum-hidroksidom daje 448 mL amonijaka (nor-malni uslovi)?

1) 0,5 2) 2,5 3) 0, 4) 0,25 5) 0,05 6. Koja je empirijska formula jedinjenja u čiji sastav ulaze vodonik, ugljenik, kiseonik i azot u masenom odnosu 1:3:4:7 ? (N=14)

1) C2H7ON2 2) CH4ON2 3) CH3O2N 4) C2H5ON 5) C3H4ON2

7. Koji oksid sa vodom daje dvokiselu bazu:

1) CO2 2) K2O 3) N2O3 4) Cl2O 5) BaO 8. U kom nizu se nalaze samo metali:

1) J, B, Si, K, Ca 2) Br, He, Sn, As, Bi 3) Hg, C, B, J, S 4) Ag, Cl, He, As, Si 5) Hg, Al, Bi, Cs, Be

9. Vodonik i kiseonik su sjedinjeni u vodi u masenom odnosu 1:8. Koliko će mililitara vode (u tečnom stanju) nastati iz 0,5 g vodonika i 8 g kiseonika?

1) 5,6 2) 44,5 3) 8,5 4) 4,5 5) 560

Page 153: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 153 -

10. U kojoj od navedenih reakcija je došlo do redukcije žive? 1) 2Hg + O2 = 2HgO 2) Hg(NO3)2 + 2HCl = HgCl2 + 2HNO3 3) SnCl2 + HgCl2 = SnCl4 + Hg 4) HgJ2 + 2KJ = K2[HgJ4] 5) HgCl2 + K2S = HgS + 2KCl

11. Koliko mililitara rastvora koji sadrži 28 g/L KOH treba razblažiti da bi se dobilo 1,5 L rastvora čija je koncentracija 0,05 mol/L ? (K=39)

1) 300 2) 250 3) 200 4) 150 5) 100 12. Koliki je pH rastvora koji u 50 mL sadrži 3,15 g azotne kiseline? (N=14)

1) 0,05 2) 0,5 3) 1 4) 14 5) 0 13. U kom zapreminskom odnosu treba da se pomešaju: rastvor A koji u 1L sa-drži 29,4 g sumporne kiseline i rastvor B koji u 1L sadrži 11,6 g magnezijum-hidroksida, da bi se dobio rastvor koji reaguje neutralno? (S=32, Mg=24)

1) 1 : 3 2) 1 : 1,5 3) 2 : 4,5 4) 2 : 6 5)1 : 7,5 14. Zaokruži niz u kome se nalaze samo oni metali koji kada su uronjeni u rast-vor svojih soli mogu otpuštati jone u rastvor.

1) K, Al, Ag, Cu, Zn 2) K, Al, Zn, Fe, Ca

3) Na, Mg, Al, Zn, Cu 4) Li, Au, Ca, Zn, Fe 5) Ca, Mg, Ag, Fe, Zn

15. Rastvaranjem u vodi gasa koji se izdvojio pri zagrevanju čvrstog amonijum-hlorida sa kalcijum-oksidom, nastaje rastvor za čiju neutralizaciju je potrebno 20 mL rastvora hlorovodonične kiseline koncentracije 0,1 mol/L. Pri zagrevanju amonijum-hlorida se izdvojilo:

1) 4,48 mL azota 2) 224 mL azota 3) 448 mL azota 4) 44,8 mL amonijaka 5) 224 mL amonijaka

Page 154: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 154 -

16. Jedinjenje čija je formula CH3(CH2)6CH2-O-NO2 je: 1) nitro jedinjenje 2) nitril 3) amid 4) estar azotaste kiseline 5) estar azotne kiseline

17. Tršćani šećer (saharoza) se sastoji od ostataka molekula:

1) glukoze i galaktoze 2) manoze i fruktoze 3) glukoze i fruktoze 4) galaktoze i manoze 5) glukoze i manoze

18. Koliko će se grama vodonika potrošiti za potpunu hidrogenizaciju 0,03 mo-la benzena?

1) 0,18 2) 1,8 3) 3,6 4) 0,36 5) 0,54 19. Aspirin se može dobiti reakcijom anhidrida sirćetne kiseline sa:

1) pinakol-hidratom 2) para-amino-benzoevom kiselinom 3) rezorcinolom 4) orto-hidroksi-benzoevom kiselinom 5) acetamidom

20. Koju molekulsku formulu ima ugljovodonik koji se sastoji iz 85,7% C i 14,3% H, ako 5,6 L tog ugljovodonika na normalnim uslovima teži 7g?

1) CH2 2) C2H4 3) C2H6 4) C2H2 5) CH4 21.Koliko grama glicerola može nastati saponifikacijom 40,3 g tripalmitoilglicerola?

1) 9,2 2) 4,6 3)13,8 4) 6,9 5) 3,45 22. Kod kog od navedenih jedinjenja se ne vrši supstitucija -OH grupe pod obi-čnim uslovima?

1) metanske kiseline 2) jabučne kiseline 3) benzil-alkohola 4) katehola 5) 2-metilpropanola-2

Page 155: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 155 -

23. Jednobazna karboksilna kiselina ima 43,24 % kiseonika. Njena molekulska masa je:

1) 46 2) 60 3) 88 4) 74 5) 102 24. Po kojoj hemijskoj osobini se razlikuju cikloheksan- karbaldehid i acetofe-non?

1) reaguju sa hidroksil-aminom 2) reaguju sa Grinjarovim reagensom 3) reaguju sa vodonikom 4) grade poluacetale 5) pokazuju reakciju srebrnog ogledala

25. Koje od navedenih jedinjenja sadrži 28 g azota u jednom molu:

1) triptofan 2) piridin 3) purin 4) hinolin

5) histamin 26. Koja se količina broma adira na 1 mol acetilena ako iz 1,3g acetilena nasta-je 9,3 g bromovanog derivata ? (Br=80)

1) 0,05 2) 0,01 3) 1 4) 0,5 5) 2 27. Koliko ima izomernih 2,3-dimetilheksana?

1) 2 2) 4 3) 6 4) 8 5) 10 28. Koliko grama natrijum-metoksida je potrebno da bi se u reakciji sa odgova-rajućim alkil-halogenidom nagradilo 4,6 g dimetil-etra? (Na=23)

1) 38 2) 3,8 3) 54 4) 5,4 5) 0,38

29. Koje od navedenih jedinjenja ne može da gradi enolatni anjon? 1) acetaldehid 2) aceton 3) trimetil-acetaldehid 4) acetofenon 5) izobutil-metilketon

Page 156: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 156 -

30. 0,5 mola jednog od navedenih jedinjenja sadrži 9 x 1023 atoma azota. Koje je to jedinjenje?

1) sulfanilamid 2) kadaverin 3) histamin 4) prolin 5) N-metil-N-nitrozoanilin

Test F

1. Koliko se cm3 azot (II)-oksida i cm3 kiseonika dobija razlaganjem 200 cm3

azot (IV)-oksida pri istim uslovima? 1) 100 cm3 azot (II) oksida i 100 cm3 kiseonika 2) 200 cm3 azot (II) oksida i 100 cm3 kiseonika 3) 100 cm3 azot (II) oksida i 50 cm3 kiseonika 4) 150 cm3 azot (II) oksida i 50 cm3 kiseonika 5) 50 cm3 azot (II) oksida i 150 cm3 kiseonika

2. Koja količina sumpora nastaje reakcijom 450 cm3 kiseonika sa odgovaraju-ćom zapreminom sumpor-vodonika pod istim uslovima?

1) 0,04 2) 0,02 3) 0,08 4) 0,12 5) 0,06 3. Ako element Y ima atomski broj 50 i maseni broj 121 onda ima:

1) 50 protona i 50 neutrona 2) 71 protona i 50 elektrona 3) 50 protona i 71 elektrona 4) 71 protona i 50 neutrona

5) 50 protona i 71 neutrona 4. U galvanskom spregu koji se sastoji od polućelija Ag+/Ag i Fe3+/Fe2+ spon-tano se odigrava reakcija: Ag+ + Fe2+ → Ag + Fe3+. Srebrna elektroda u ovom spregu je:

1) anoda, + pol 2) anoda, - pol 3) katoda, + pol 4) katoda, - pol 5) dioda, +/- pol

Page 157: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 157 -

5. Deo toplote (energije) koja se oslobodi u hemijskoj reakciji pri T=const., i p=const., a koja se ne može prevesti u rad (neupotrebljiva energija), prikazana je kao:

1) P∆V 2) T∆S 3) ∆G 4) ∆H 5) T∆H

6. Kako se menja brzina hemijske reakcije: 2H2(g) + 2NO(g) → 2H2O(l) + N2(g) ako se koncentracija vodonika poveća dva puta, a koncentracija NO smanji dva puta? (T i V = const)

1) Poveća se 1,6 puta 2) Smanji se 4 puta 3) Poveća se 16 puta 4) Poveća se 4 puta 5) Ne menja se

7. Direktni stupanj jedne povratne reakcije je endoterman. Energija aktivacije suprotnog stupnja je:

1) manja od energije aktivacije direktnog stupnja 2) veća od energije aktivacije direktnog stupnja 3) jednaka energiji aktivacije direktnog stupnja 4) jednaka nuli 5) zbir energija aktivacije direktnog i suprotnog stupnja je jednak nuli.

8. Koliko je cm3 vode potrebno dodati određenoj zapremini rastvora nitratne kiseline koncentracije 94,5 g/dm3 da bi se dobilo 500 cm3 rastvora ove kiseline koncentracije 0,3 mol/dm3? (N=14)

1) 400 2) 100 3) 600 4) 40 5) 490 9. Koliko cm3 koncentrovane hloridne kiseline masenog udela w=0,36, ρ=1,2 g/cm3 je potrebno za pripremanje 270 g rastvora masenog udela w=32%? (Cl= 35,5)

1) 400 2) 200 3) 100 4) 250 5) 300 10. U kom nizu se nalaze samo amfoterni oksidi:

1) Al2O3, BeO, BaO, CO2, N2O 2) ZnO, BeO, Cr2O3, Al2O3, PbO 3) PbO, PbO2, CaO, ZnO, BaO 4) Al2O3, ZnO, CaO, Na2O2, BaO2 5) PbO2, N2O, Cr2O3, ZnO, BeO

Page 158: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 158 -

11. U kojoj reakciji je voda kiselina: 1) HCl + H2O = 2) NH3 + H2O = 3) H2 SO4 + H2O = 4) H2CO3 + H2O = 5) HCN + H2O =

12. U kom nizu su kiseline poređane po opadajućoj jačini?

1) HClO4, H3PO4, H2CO3, H3BO3 , HCN 2) H3AsO4, H2SO4, H2S, H2CO3,HNO3 3) HNO3, H3BO3, H2CO3, H2PHO3, HBr 4) HClO3,HCN,H2PHO3,H3PO4,HClO4 5) HBr, HCl, HI, H2S, H2SO4

13. Kolika je koncentracija hidronijum jona (mol/dm3) u rastvoru čiji je pOH =11?

1) 10−3 2) 10−11 3) 3 4) 10−4 5) 4

14. Izračunajte koncentraciju OH- jona rastvora dobijenog mešanjem 0,4 mol/dm3 amonijaka i 0,4 mol/dm3 amonijum-hlorida. Vrednost K(NH3) = 1,8 ⋅ 10−5.

1) 1,8 ⋅ 10−5 2) 3,6 ⋅ 10−5 3) 1,8 ⋅ 10−6 4) 3,6 ⋅ 10−4 5) 4,2 ⋅ 10−5

15. Formula gipsa je:

1) MgSO4 x 7H2O 2) CaSO4 x 2H2O 3) ZnSO4x 7H2O 4) CuSO4 x 5H2O 5) Na2SO4 x 10H2O

16. Koliko ima C-atoma prvi član homologog niza alkohola koji je optički akti-van?

1) 2 2) 1 3) 3 4) 5 5) 4

Page 159: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 159 -

17. Koje od navedenih jedinjenja ima najnižu tačku ključanja? 1) 3-metilheksan 2) n-pentan 3) 2-metilbutan 4) 2-metilheksan 5) n-heptan

18. Reakcijom istih količina propil-hlorida sa amonijakom u prisustvu natrijum-hidroksida nastaje jedinjenje:

1) CH3CH2CH2NH2 2) CH3CH2CH2ONa 3) CH3CH2COON 4) CH3COONH4 5) CH3CH2CONH2

19. Koje od navedenih jedinjenja pod normalnim uslovima ne podleže supstitu-ciji halogena u reakciji sa natrijum-metoksidom?

1) C6H5CH2Br 2) C6H5CH2CH2Br 3) C2H5Br 4) C6H5Br 5) C6H13Br

20. Koji od navedenih alkohola sa Lukasovim reagensom reaguje trenutno?

1) 2-metilheksan-1-ol 2) 2-metilheksan-2-ol 3) 3,4-dimetilheksan-2-ol 4) 3-metilheksan-2-ol 5) 4-metilheksan-2-ol

21. Koliko grama odgovarajućeg bromovanog proizvoda nastaje u reakciji 0,94 g fenola sa viškom broma? (Br = 80; O = 16; C = 12; H = 1) 1) 3,31 2) 1,73 3) 2,52 4) 6,62 5) 3,46

Page 160: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 160 -

22. Oksidacijom jednog karbonilnog jedinjenja vrelom nitratnom kiselinom dobija se smeša etanske i propanske kiseline u odnosu 1:1. Njegovo ime je:

1) pentanal 2) pentanon-2 3) pentanon-3 4) heksanon-2 5) heksanon-3

23. Molekulske mase aspirina i benzoeve kiseline razlikuju se za: 1) 16 2) 18 3) 58 4) 78 5) 98 24. Sa kojim od navedenih jedinjenja reaguje amonijak i gradi karbamid?

1) CH3COCH2CH2NH2 2) CH3CONH2 3) H3CH2OCOOCH2CH3 4) CH3CH(NH2)COOH 5) CH3COCH2COCH3

25. Koliko se grama benzendiazonijum-hlorida dobija reakcijom 0,4 mola ani-lina sa odgovarajućom količinom nitritne kiseline u prisustvu HCl? (N=14; Cl= 35,5)

1) 56,2 2) 51,8 3) 52,2 4) 56,6 5) 49,4 26. Koje od navedenih tvrđenja koje se odnosi na aldonske kiseline nije tačno?

1) Nastaju oksidacijom pentoza 2) Nastaju oksidacijom heksoza 3) U rastvoru se nalaze u laktonskom obliku 4) Redukcijom daju polihidroksilne alkohole 5) Sadrže karboksilnu, aldehidnu i više hidroksilnih grupa

27. Invertni šećer nastaje hidrolizom :

1) glikogena 2) laktoze 3) amiloze 4) celuloze 5) saharoze

Page 161: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 161 -

28. Kojom od navedenih reakcija nastaju merkaptidi? 1) Reakcijom karboksilne grupe aminokiselina sa SOCl2 2) Reakcijom amino-grupe aminokiselina sa SOCl2 3) Oksidacijom tiolne grupe 4) Reakcijom tiolne grupe sa solima teških metala 5) Reakcijom fenilizotiocijanata sa amino grupom cisteina

29. Koji od navedenih peptida će sa α-naftolom u prisustvu natrijum-hipobro-mita nagraditi ljubičasto obojeno jedinjenje?

1) Glicilseriltreonin 2) Seriltreonilarginin 3) Cisteinilglicilalanin 4) Glicilserilfenilalanin 5) Glicilseriltirozin

30. Koliko izomera ima monoacilglicerol koji hidrolizom daje ekvimolekulsku smešu glicerola i palmitinske kiseline?

1) 0 2) 2 3) 3 4) 4 5) 6

Test G 1. Koja je formula oksida mangana koji sadrži 36,8 % kiseonika? (Mn = 55)

1) Mn2O3 2) Mn2O7 3) MnO2 4) MnO 5) Mn3O4

2. Koji od atoma elemenata sa datom elektronskom konfiguracijom ima najjače izražena metalna svojstva?

1) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 2) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p2 3) 1s2 2s2 2p6 4) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p5 5) 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s1

3. Na pritisku od p=101,324 kPa i temperaturi T=298 K amonijum-hlorid se spontano rastvara u vodi uz apsorpciju toplote iz okoline. Kako se menjaju en-talpija, entropija i slobodna energija u ovom procesu?

1) ∆H < 0, ∆S < 0, ∆G < 0 2) ∆H > 0, ∆S > 0, ∆G < 0

Page 162: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 162 -

3) ∆H < 0, ∆S > 0, ∆G < 0 4) ∆H > 0, ∆S > 0, ∆G > 0 5) ∆H < 0, ∆S < 0, ∆G > 0

4. Povratna reakcija A B odigrava se spontano na standardnim uslovima pri čemu je konstanta brzine direktne reakcije veća od konstante brzine supro-tne reakcije. Koji odnos postoji između promene slobodne energije ove reakcije i njene konstante ravnoteže, K?

1) ∆G > 0, K > 1 2) ∆G > 0, K < 1 3) ∆G < 0, K < 1 4) ∆G < 0, K > 1 5) ∆G = 0, K < 1

5. Koliko grama natrijum-nitrata sadrži 1 dm3 rastvora koji nastaje mešanjem 900cm3 rastvora koncentracije 0,2mol/dm3 i 600cm3 rastvora koncentracije 0,1 mol/dm3? (Na = 23)

1) 8,5 2) 13,6 3) 20,4 4) 5,1 5) 15,3 6. Koji rastvor će imati najveće povećanje tačke ključanja ako je u 1 kg vode rastvoreno:

1) 2 mola aluminijum-hlorida 2) 2 mola glukoze 3) 1 mol maltoze 4) 3 mola natrijum-hlorida 5) 4 mola uree

7. Koliko iznosi pH i pOH ako je koncentracija H+ = 1⋅10-3 mol/dm3?

1) pH=11,0; pOH=3,0 2) pH=1⋅10-3; pOH=1⋅10-11 3) pH=4,0; pOH=10,0 4) pH=3,0; pOH=11,0 5) pH=1,0; pOH=13,0

8. U kom od navedenih nizova nema neelektrolita:

1) H2O, CO, HClO, KClO3 2) KBr, HCl, CHCl3, KClO3

Page 163: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 163 -

3) CH4, CHCl3, CHI3, I2 4) KI, HCl, HClO3, NaIO4 5) HBr, LiCl, CCl4, H2O

9. Koja od navedenih soli usled hidrolize reaguje bazno?

1) NaH2PO4 2) CaCl2 3) ZnCl2 4) CH3COONa 5) NH4NO3 10. Koja od navedenih smeša ima puferska svojstva?

1) HCl + ZnCl2 2) NH3 + NaCl 3) H2S + Na2SO4 4) HCl + NH4Cl 5) NH3 + NH4Cl

11. U kom nizu se nalaze samo amfoterni oksidi:

1) Al2O3, BeO, MnO2, CO, N2O 2) ZnO, BeO, As2O3, Al2O3, PbO 3) PbO, PbO2, CaO, ZnO, BaO 4) Sb2O3, ZnO, Cs2O, K2O2, MgO2 5) PbO, N2O, CO2, ZnO, BeO

12. Za kiseline H3O+, HCl, NH4

+,H2SO4, odgovarajuće konjugovane baze nala-ze se samo u nizu:

1) H2O, Cl-, NH3, SO42-

2) OH-, Cl-, NH3, HSO4-

3) H2O, Cl-, NH3, HSO4-

4) H+, Cl-, NH4+, HSO4

- 5) OH-, Cl-, NH3, SO4

2- 13. Koliko mola jodne kiseline nastaje ako reaguje 1 mol koncentrovane azotne kiseline sa odgovarajućom količinom joda:

I2 + HNO3 → HIO3 + NO2 + H2O 1) 0,4 2) 0,2 3) 0,1 4) 1,0 5) 2,0

Page 164: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 164 -

14. Ako su standardni elektrodni potencijali redoks sistema,: E0 (Br2/2Br-) = 1,07V; E0(Pb4+/Pb2+) = 1,69 V; E0 (Co3+/Co2+) = 1,81V; E0(Cl2/2Cl-) = 1,36V; E0(S2O8

2-/2SO42-)=2,01V; E0(Fe3+/Fe2+) = 0,77 V, koji od navedenih jonova

može da se oksiduje bromnom vodom (rastvor broma u vodi): 1) 2 Cl- → Cl2 2) Pb2+ → Pb4+ 3) Co2+ → Co3+ 4) Fe2+ → Fe3+ 5) 2SO4

2- → S2O82-

15. U sastav biološki važnih jedinjenja hlorofila i vitamina B12 ulaze biogeni elementi:

1) magnezijum i gvožđe 2) nikal i kobalt 3) magnezijum i kobalt 4) gvožđe i nikal 5) kobalt i bakar

16. Molekulska masa proizvoda adicije sumporne kiseline na jedan alken veća je 2,75 puta od molekulske mase tog alkena. Ime tog alkena je:

1) eten 2) propen 3) 1-buten 4) 1-penten 5) 1-heksen (S=32)

17. Ako su A i B prvi predstavnici alkana, odnosno alkena koji pokazuju optič-ku izomeriju - koja od navedinh tvrdnji je tačna?

1) A ima veću molekulsku masu od B za 2 2) A i B imaju iste molekulske mase 3) A i B imaju isti broj ugljenikovih atoma 4) A ima manji broj ugljenikovih atoma od B 5) A ima veći broj ugljenikovih atoma od B

18. Koje od jedinjenja u navedenom nizu reaguje sa 17,1 g benzil-bromida i daje 12,2 g odgovarajućeg etra? (Br=80, Na=23)

1) natrijum-formijat 2) natrijum-acetat 3) natrijum-metoksid

4) natrijum-benzoat 5) natrijum-etoksid

Page 165: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 165 -

19. Koji od navedenih alkohola na višim temperaturama u prisustvu mineralnih kiselina najlakše podleže dehidrataciji?

1) 3-metil-1-heksanol 2) 3-metil-2-heksanol 3) 3-metil-3-heksanol 4) 1-heksanol 5) 2-heksanol

20. Koje od navedenih jedinjenja može da se neutrališe rastvorom KOH?

1) o-krezol 2) benzil-alkohol 3) alil-alkohol 4) dietil-etar 5) 2-pentanol

21. Koje od navedenih karbonilnih jedinjenja podleže aldolnoj kondenzaciji?

1) metanal 2) benzaldehid 3) etanal 4) trimetilacetaldehid 5) trihloretanal

22. Jedno od navedenih jedinjenja u reakciji sa CO2 daje butansku (buternu) ki-selinu. Koje je to jedinjenje?

1) propil-magnezijum-bromid 2) butanoil-hlorid 3) propil-jodid 4) butil-jodid 5) butil-magnezijum-bromid

23. Koje od navedenih jedinjenja u reakciji sa amonijakom gradi odgovarajući amid ikarboksilnu kiselinu?

1) CH3CO−O−COCH3 2) (CH3O)2CH−CH3 3) CH3−O−CH(OH)CH3 4) C2H5CO−O−C3H7 5) CH3CO−CH2−O−CH3

Page 166: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 166 -

24. Koje od navedenih jedinjenja je derivat ugljene kiseline 1) CCl4 2) CH2Cl2 3) COCl2 4) CH3COCl 5) Cl2CHCOOH

25. Koji od navedenih parova sadrži samo petočlana heterociklična jedinjenja?

1) Piridin i piperidin 2) Furan i tiofen 3) Furan i piridin 4) Piridin i purin 5) Furan i purin

26. U reakciji: C6H5NH2 + CH3Cl → A + HCl A + HNO2 → B + H2O Nastalo jedinjenje B je:

1) N- metil-N-nitrozoanilin 2) N,N-dimetilanilin 3) N-metilanilinujum hlorid 4) N-metilbenzendiazonijum hlorid 5) N-metilanilin

27. Koje tvrđenje nije tačno kada je u pitanju D-manoza?

1) N-acetil-D-manozamin ne pokazuje redukcione osobine 2) Izomerizacija D-glukoze, D-manoze i D-fruktoze u slabo baznoj sredini vrši se preko endiola 3) D-manoza i L-manoza su enantiomeri 4) D-manoza je C-2 epimer D-glukoze 5) D-manoza u reakciji sa metanolom daje smešu α- i β-metilglikozida

28. U reakciji formaldehida sa glicinom nastaje jedinjenje čija je molekulska formula: 1) C3H5O2N 2) C3H6O2N 3) C3H5O3N 4) C2H7ON

5) C4H7O2N 29. Koliko ima atoma sumpora u 0,5mola treonilmetionina? 1) 6 x 1023 2) 3 x 1022 3) 3 x 1023 4) 6 x 1022

5) 3 x 1021

Page 167: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 167 -

30. Holin ulazi u sastav: 1) Kefalina 2) Lecitina 3) L-fosfatidinske kiseline 4) Fosfatidilserina 5) Glikoholne kiseline

Test H

1. Atom sa rednim brojem 31 započinje popunjavanje podnivoa: 1) 4p 2) 4s 3) 3d 4) 5s 5) 3p 2. U kom od navedenih jedinjenja ne postoji jonska veza ? 1) NH4NO3 2) NaH 3) [Ag(NH3)2]Cl 4) H2O 4) NaOH 3. U kom od navedenih procesa entropija raste:

1) prelazak vode u led na 00 C i p = 101,325 kPa 2) kondenzacija vodene pare u tečnu vodu 3) spajanje žive i kiseonika u živa(II)-oksid 4) sublimacija arsen-trioksida 5) građenje tečne vode iz gasovitih vodonika i kiseonika

4. Ukoliko se koncentracija O2 smanji 4 puta kako treba promeniti koncentraci- ju CO u sistemu:

2CO(g) + O2(g) 2CO2(g) da brzina reakcije ostane nepromenjena?

1) povećati 4 puta 2) smanjit 4 puta 3) povećati 2 puta 4) smanjiti 2 puta 5) povećati 8 puta

5. Izračunati koncentraciju vodonikovih jona (mmol/dm3) u rastvoru sirćetne kiseline masene koncentracije 12 g/dm3, ako je stepen disocijacije kiseline 1,4 %. 1) 28 2) 2,8 3) 200 4) 280 5) 168

Page 168: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 168 -

6. Koje tvrđenje nije tačno? 1) Rastopi elektrolita provode struju. 2) Jaki elektroliti u vodenom rastvoru koncentracije 0,1 mol/dm3 imaju α >30 %. 3) U elektrolite se ubrajaju kiseline, baze i soli. 4) Dietiletar je slab elektrolit. 5) Joni elektrolita su u vodenom rastvoru hidratisani.

7. Koji od navedenih molekula ili jona pokazuje amfoterne osobine?

1) HCO3- 2) CN- 3) H2SO4 4) NH4

+

5) C6H6 8. pH rastvora NaOH (koji je potpuno disosovan), masene koncentracije 0,4 g/dm3 je:

1) 13 2) 7 3) 4 4) 12 5) 2 9. U kom nizu se nalaze samo one soli čiji vodeni rastvori reaguju bazno?

1) ZnOHNO3, FeCl3, NaCN, Na2HPO4 2) PbOHNO3, AlCl3, CH3COONa, NaHCO3 3) KCN, K2HPO4, KHS, NaHCO3 4) AlOHSO4, ZnCl2, NH4Cl, NaCl 5) Fe2(SO4)3, NaHS, Na2CO3, NaH2PO4

10. Mešanjem dva rastvora iste količinske koncentracije, u navedenim zapre-minskim odnosima, samo u jednom slučaju nastaje pufer:

1) 1 zapremina NaOH i 2 zapremine CH3COOH 2) 1 zapremina H3PO4 i 3 zapremine KOH 3) 1 zapremina HNO2 i 2 zapremine KOH 4) 1 zapremina Na2HPO4 i 1 zapremina NaOH 5) 1 zapremina HCN i 2 zapremine NaOH

11. Rastvaranjem čvrste, kristalne soli u vodi temperatura rastvora opada. Ako je energija razaranja kristalne rešetke soli ∆lH, a ukupna toplota hidratacije jona, ∆hH, onda je:

1) ∆lH > ∆hH 2) ∆lH < ∆hH 3) ∆lH = ∆hH 4) odnos ove dve veličine se ne može odrediti 5) promena temperature pri rastvaranju ne zavisi ni od ∆lH ni od ∆hH.

Page 169: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 169 -

12. U kojoj od navedenih reakcija su tačni koeficijenti? 1) 2 KI + 2 KNO2 + H2SO4 → I2 + 2 NO + 2 K2SO4 + 2 H2O 2) 2 KI + KNO2 + 2 H2SO4 → 2 I2 + NO + 2 K2SO4 + 2 H2O 3) 2 KI + KNO2 + H2SO4 → I2 + NO + K2SO4 + H2O 4) 2 KI + 2 KNO2 + 2 H2SO4 → I2 + 2 NO + 2 K2SO4 + 2 H2O 5) KI + KNO2 + H2SO4 → I2 + NO + K2SO4 + H2O

13. Elektrolizom rastopa litijum-hidrida na anodi se dobija:

1) H2 2) H 3) Li 4) Li+ 5) H-

14. Oksidacioni broj hlora u jedinjenjima: ClO2, HCl, HClO, HClO4 je:

1) +4, -1, -2, +7 2) +2, +1, -2, +7 3)+2, +1, +4, +7 4) +4, -1, +1, +7 5) +2, -1, -2, +7

15. Zaokruži niz u kojem se nalaze samo halkogeni elementi:

1) O, S, As, Sb, Cl 2) C, N, P, Bi, Pb 3) Fe, Ni, Cl, S, I 4) S, Se, Te, Po, O 5) S, P, Br, I, At

16. Koji od navedenih parova jedinjenja predstavlja izomere?

1) CH3CH2CH2CH3 i CH3C(CH3)2CH2CH3 2) CH3CH2CH2CH3 i CH3CH2CH3 3) CH3CH2CH2CH3 i CH3C(CH3)2CH3 4) CH3CH2CH2CH3 i CH3CH(CH3)2 5) CH3CH2CH2CH3 i CH3CH2CH2CH2CH3

17. Glavni proizvod reakcije 1-butena sa vodom u prisustvu sulfatne kiseline je:

1) 2-butanol 2) 1-butanol 3) 1,2-butandiol 4) butanal 5) 2-butanon

Page 170: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 170 -

18. Reakcijom hloretana sa amonijakom nastaje: 1) etanamid 2) etilamin 3) amonijum-etanoat 4) amonijum-etoksid 5) etanol

19. U reakciji fenola sa viškom broma dobija se:

1) 2-bromfenol 2) 3-bromfenol 3) 2,5-dibromfenol 4) 2,3,4-tribromfenol 5) 2,4,6-tribromfenol

20. Katalitičkom hidrogenizacijom najjednostavnijeg nezasićenog aldehida nas-taje:

1) 2-propen-1-ol 2) propanol-1 3) propan 4) 3-buten-1-ol 5) butanol-1

21. Koje tvrđenje nije tačno?

1) acil-halogenidi su derivati karboksilnih kiselina. 2) dekarboksilacijom natrijum-acetata na povišenoj temperaturi nastaje metan. 3) fumarna kiselina je nezasićena monokarboksilna kiselina. 4) oleinska kiselina obezbojava rastvor bromne vode. 5) alkalne soli masnih kiselina zovu se sapuni.

22. Alkoholizom anhidrida karboksilnih kiselina nastaju:

1) dva molekula alkohola 2) dva molekula karboksilnih kiselina 3) amid karboksilne kiseline i karboksilna kiselina 4) karboksilna kiselina i alkohol 5) estar i karboksilna kiselina

Page 171: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 171 -

23. Koliko je cm3 amonijaka (n.u.), potrebno da u reakciji sa dietil-karbonatom nastane 30 mg uree?

1) 1,12 2) 2,24 3) 22,4 4) 11,2 5) 4,48

24. Koje je od navedenih jedinjenja tercijarni amin? 1) (CH3)3CNH2 2) CH3NHCH2CH3 3) (CH3)2CHCH2N(CH3)2 4) (CH3)2CHNHCH3 5) (CH3)2CHCH2NH2

25. Najmanje rastvorna aminokiselina u vodi je:

1) serin 2) glicin 3) izoleucin 4) asparaginska kiselina 5) treonin

26. Koji od navedenih peptida sa jonima Ag+ gradi merkaptide ?

1) serilglicilarginin 2) glicilcisteiniltriptofan 3) glicilfenilalanilalanin 4) alanilvalilalanin 5) tirozilglicillizin

27. Pirol reaguje sa kiselinama na sledeći način:

1) neutrališe se, gradeći soli 2) polimerizuje u smolaste materije 3) redukuje se i gradi pirolidin 4) redukuje se i gradi dihidropirol 5) podleže oksidaciji

28. Dejstvom razblaženih alkalija na glukozu dobija se ravnotežna smeša:

1) glukoze, fruktoze i manoze 2) glukoze, fruktoze i arabinoze 3) glukoze, fruktoze i riboze 4) glukoze, fruktoze i saharoze 5) glukoze, riboze i manoze

Page 172: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 172 -

29. Potpunom hidrolizom glikogena nastaje: 1) dekstrin 2) maltoza 3) glukoza 4) laktoza 5) manoza

30. Koje kiseline ulaze u sastav triglicerida, ako 0,025 mol tog glicerida potpu-no reaguje sa 20g broma?

1) palmitinska, arahidonska, palmitoleinska 2) linolenska, oleinska, palmitinska 3) linolna, oleinska, palmitoleinska 4) palmitinska, stearinska, arahidonska 5) linolna, stearinska, palmitoleinska

Test I

1. Koliko atomskih orbitala sadrži energetski podnivo čiji je orbitalni kvantni broj l=3 ?

1) 2 2) 7 3) 3 4) 6 5) 5 2. Koji molekuli od navedenih jedinjenja mogu medjusobno da ostvaruju vodo-ničnu vezu?

1) (CH3)3N 2) AsH3 3) CH3OH 4) PH3 5) CH4 3. Koliko se toplote oslobađa pri reakciji 1 mola N2 i odgovarajuće količine H2 pri sintezi amonijaka, ako je ∆fH0 (NH3) = - 46 kJ/mol?

1) 46 kJ 2) 92 kJ 3) 4,6 kJ 4) 9,2 kJ 5) 138 kJ

4. Pri određenoj temperaturi uspostavljena je ravnoteža u sistemu 2NO2(g) 2NO(g) + O2(g). Ravnotežne koncentracije su: [NO2] = 0,005 mol/dm3, [NO] = 0,02 mol/dm3 i [O2] = 0,01 mol/dm3. Početna koncentracija [NO2] je:

1) 0,01 2) 0,02 3) 0,015 4) 0,025 5) 0,035 5. Koliko je cm3 rastvora HCl masenog udela 0,365 i gustine 1,19 g/cm3 potre-bno za pripremanje 250 cm3 rastvora koncentracije 0,1 mol/dm3? Ar(Cl) = 35,5

1) 2,1 2) 2,5 3) 8,4 4) 3,0 5) 207,6

Page 173: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 173 -

6. Ako u rastvoru nekog elektrolita ima 1000 molekula od kojih je 350 disoso-valo, stepen elektrolitičke disocijacije, izražen u procentima, biće:

1) 0,35 2) 28 3) 35 4) 3,5 5) 2,8 7. Slabi elektroliti nalaze se samo u nizu:

1) H2S, CH3COOH, HNO3, HJ, HCN 2) HCN, NH3, CH3COOH, H2S, H2CO3 3) NH3, HClO4, H2SO4, CH3COOH, HNO2 4) HClO4, H2S, CH3COOH, HJ, HNO3 5) HCN, H2S, CH3COOH, HBr, HNO3

8. pH rastvora u kome je koncentracija OH- jona jednaka 4,6 ⋅ 10-4 mol/dm3 je:

1) 3,34 2) 10,66 3) 11,66 4) 4,05 5) 8,72 9. Koliko cm3 ugljenik (IV)-oksida (normalni uslovi) treba uvesti u vodeni ras-tvor krečnog mleka da bi se dobilo 81 mg kisele soli? Ar(Ca) = 40

1) 11,2 2) 2,24 3) 22,4 4) 4,48 5) 44,8 10. U kom molskom odnosu se nalaze CH3COOH i CH3COONa u acetatnom puferu čiji je pH=5 ? (KCH3COOH = 2⋅10-5 )

1) 1:2 2) 1:5 3) 5:1 4) 2:1 5) 1:1 11. Halogenidi srebra, AgCl, AgBr i AgI su slabo rastvorni u vodi, ali se svi dobro rastvaraju u jednom od reagenasa:

1) NH3 2) NaOH 3) KCN 4) razblažena HCl 5) KOH

12. U kojoj od navedenih reakcija su tačni koeficijenti?

1) K2Cr2O7 + 14 HCl → 2 CrCl3 + 3 Cl2 + 2 KCl + 6 H2O 2) K2Cr2O7 + 10 HCl → 2 CrCl3 + Cl2 + 2 KCl + 7 H2O 3) K2Cr2O7 + 10 HCl → CrCl3 + 2 Cl2 + 3 KCl + 7 H2O 4) 2 K2Cr2O7 + 16 HCl → 4 CrCl3 + Cl2 + 4 KCl + 7 H2O 5) K2Cr2O7 + 14 HCl → 2 CrCl3 + 3 Cl2 + 2 KCl + 7 H2O

Page 174: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 174 -

13. Promena slobodne energije elektrohemijske reakcije u ćeliji za elektrolizu je:

1) ∆G > 0 2) ∆G < 0 3) ∆G = 0 4) ∆G/T < 0 5) T·∆G < 0

14. U kom nizu se nalazi samo superoksidi?

1) SnO2, PbO2, RbO2 2) MnO2, PbO2, KO2 3) SnO2, PbO2, MnO2

4) KO2, CsO2, RbO2 5) MnO2, CsO2, SnO2

15. Koja kiselina se čuva u flašama od plastičnih masa jer nagriza staklo:

1) Sulfatna 2) Sulfitna 3) Nitritna 4) Fluoridna 5) Hloridna 16. Koliko izomernih jedinjenja ima molekulsku formulu C4H8, ako se u obzir uzmu svi oblici izomerije?

1) 3 2) 4 3) 5 4) 6 5) 7 17. 1,4-dibrom-2-buten može se dobiti reakcijom jednog mola broma sa jednim molom:

1) 1,2-butadiena 2) 1,3-butadiena 3) 1,2-butandiola 4) 1,3-butandiola 5) 1,4-butandiola

18. Koji od od navedenih parova jedinjenja u međusobnoj reakciji daje odgo-varajući alkohol?

1) 1-hlorbutan i natrijum-formijat 2) 1-hlorbutan i natrijum 3) 1-hlorbutan i natrijum-etoksid 4) 1-hlorbutan i etil-acetat 5) 2-hlorbutan i natrijum-hidroksid

Page 175: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 175 -

19. U reakciji fenola sa dovoljnom količinom broma nastaje jedinjenje čija je molekulska formula:

1) C6H4OBr 2) C6H5OBr 3) C6H3OBr3 4) C6HOBr5 5) C6H3O3Br

20. Koja od molekulskih formula odgovara jedinjenju koje se može dobiti redu-kcijom acetofenona sa LiAlH4.

1) C8H10O 2) C8H8O 3) C13H10O 4) C6H6 5) C7H6O 21. Koje od navedenih tvrđenja nije tačno:

1) malonska kiselina je propan-dikiselina, 2) neutralizacijom stearinske kiseline bazom dobija se sapun,

3) oksidacijom butanona nastaje butanska kiselina, 4) zagrevanjem natrijum-propanoata i natrijum-hidroksida nastaje etan, 5) vinska kiselina ima dva hiralna C-atoma. 22. Propanamid se dobija zagrevanjem:

1) Propana i amonijaka 2) Amonijum-propionata 3) Propena i amonijaka 4) Propanona i amonijaka 5) Propanala i amonijaka

23. Merkaptidi nastaju reakcijom:

1) alkohola sa živa(II)-hloridom 2) alkoksida sa kalijum-hidrogensulfidom 3) akil-halogenida sa kalijum-sulfidom 4) tiola sa živa(II)-hloridom 5) dialkil-sulfida sa živa(II)-sulfidom

24. Koje od navedenih jedinjenja redukcijom daje odgovarajući amin?

1) amonijum-benzoat 2) alil-alkohol 3) alil-acetat 4) nitrobenzen 5) butil-nitrat

Page 176: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 176 -

25. Zaokružiti aminokiselinu koja ima baznu grupu u bočnom nizu: 1) alanin 2) leucin 3) izoleucin 4) lizin 5) metionin

26. Ukupna masa tetrapeptida manja je u odnosu na ukupnu masu aminokiseli-na koje ulaze u njegov sastav za:

1) 36 2) 72 3) 80 4) 54 5) 98 27. Slabo kisele osobine pokazuje:

1) piridin 2) piperidin 3) pirol 4) pirolidin 5) nikotin

28. Zagrevanjem glukoze sa koncentrovanom HCl dobija se:

1) furfural 2) odgovarajući endiol 3) 3-hidroksimetil furfural 4) 2-hidroksimetil furfural 5) 5-hidroksimetil furfural

29. Disaharidi nastaju iz monosaharida građenjem:

1) glikozidne veze uz izdvajanje vode 2) glikozidne veze uz izdvajanje vodonika 3) anhidridne veze uz izdvajanje vode 4) estarske veze uz izdvajanje vode 5) estarske veze uz izdvajanje vodonika

30. Za potpunu hidrogenizaciju arahidonske kiseline utroši se 28 dm3 vodonika (normalni uslovi). Koliko je grama arahidonske kiseline učestvovalo u reakciji?

1) 95,00 2) 195,00 3) 115,80 4) 126,67 5) 331,60

Page 177: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 177 -

Test K

1. Koji od navedenih elemenata ima najveći afinitet prema elektronu? 1) I 2) Br 3) F 4) K 5) At

2. Element sa atomskim brojem 17 gradi jonsko jedinjenje sa elementom čiji je atomski broj:

1) 10 2) 11 3) 18 4) 16 5) 9 3. Pri reakciji 2,1 g gvožđa sa sumporom, pri standardnim uslovima, oslobodi se 3,77 kJ toplote. Izračunati standardnu entalpiju obrazovanja FeS. (Ar(Fe)= 56)

1) – 100,5 kJ/mol 2) 100,5 kJ/mol 3) – 10,05 kJ/mol 4) 10,05 kJ/mol 5) – 3,77 kJ/mol

4. Konstanta ravnoteže reakcije: glukoza --1 --fosfat glukoza --6 --fosfat iznosi 3. Ako je početna koncentracija glukoza-1-fosfata 0,02 mol/dm3 kolika je ravnotežna koncentracija glukoza-6-fosfata(mol/dm3) ?

1) 0,015 2) 0,005 3) 0,01 4) 0,002 5) 0,0025 5. Izračunati količinsku koncentraciju sulfatnih jona (mol/dm3) u rastvoru bakar (II)-sulfata masene koncentracije 1,6 g/dm3 ako je stepen disocijacije rastvora 0,62. Ar (Cu) = 64, Ar (S) = 32

1) 0,01 2) 0,62 3) 6,2 x 10-3 4) 1,24 x 10-2 5) 0,992 6. Koliko grama taloga nastaje reakcijom 100 cm3 rastvora natrijum-sulfata, koncentracije 0,5 mol/dm3, sa odgovarajućom količinom barijum-nitrata? Ar(Ba) = 137, Ar(Na) = 23, Ar(S) = 32, Ar(N) = 14, Ar(O) = 16

1) 23,3 2) 17,5 3) 11,65 4) 8,5 5) 2,33 7. U kom nizu se nalaze samo jake kiseline u vodenom rastvoru?

1) HCl, HCN, HBr, HNO3 2) H2S, HNO3, HClO3, HI

Page 178: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 178 -

3) HBr, HNO3, HClO3, HCl 4) HCl, H2SO4, H2S, H2CO3 5) HNO3, CH3COOH, HClO3, HBr

8. Izračunajte konstantu disocijacije Kb konjugovane baze mravlje kiseline, ako je konstanta disocijacije mravlje kiseline Kk = 1,58⋅10-4.

1) 1,58 ⋅10−4 2) 6,33 ⋅10−11 3) 1,58 ⋅10−8 4) 10−14 5) 7,8 9. U kom od navedenih slučajeva će se mešanjem jednakih zapremina vodenih rastvora navedenih supstanci (iste koncentracije) dobiti jedinjenje čiji vodeni rastvor reaguje bazno?

1) NaOH + H2CO3 2) KOH + H3PO4 3) NH3 + HNO3 4) KOH + HCl 5) NaOH + H2SO4

10. Pufer nastaje ako se rastvor koji sadrži 0,1 mol NaOH pomeša sa rastvorom koji sadrži:

1) 0,1 mol NH3 2) 0,1 mol CH3COOH 3) 0,2 mol CH3COOH 4) 0,2 mol NH3 5) 0,05 mol H2CO3

11. Koja od niže navedenih supstanci ne može obrazovati koloidno–disperzni sistem sa vodom kao disperznim sredstvom?

1) skrob 2) AgCl 3) celuloza 4) glukoza 5) CuS 12. U kom molskom odnosu reaguju Cu i O2 u reakciji: Cu + O2 + H2SO4 → CuSO4 + H2O ?

1) 1:2 2) 2:1 3) 1:1 4) 4:1 5) 2:3 13. Koje od navedenih tvrđenja koja se odnose na galvanski element nije tačno?

1) Katoda je pozitivno naelektrisana. 2) Hemijska energija se pretvara u električnu energiju. 3) Na katodi se vrši oksidacija.

Page 179: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 179 -

4) Sekundarni galvanski elementi se mogu regenerisati. 5) Na anodi se vrši oksidacija.

14. U kom od ovih nizova su jedinjenja poređana po opadajućoj kiselosti ?

1) H2O > H2S > H2Se 2) H2O > H2Se > H2S 3) H2Se > H2S > H2O 4) H2Se > H2O > H2S 5) H2S > H2O > H2Se

15. Koji od navedenih elemenata ulazi u sastav vitamina B12?

1) Cu 2) Fe 3) Co 4) Mg 5) Ca 16. Koliko ima ketona koji su izomeri ciklopentanola?

1) 2 2) 3 3) 4 4) 5 5) 6 17. Koje od navednih jedinjenja pripada istom homologom nizu kao i jedinjenje molekulske formule C6H10?

1) ciklopenten 2) 2-metil pentan 3) cikloheksan 4) 2-metil-2-penten 5) 1,4-heksadien

18. Koliko grama eliminacionog proizvoda nastaje u reakciji 1-hlorbutana sa koncentrovanim rastvorom NaOH, na povišenoj temperaturi, pri čemu se dobija 0,25 mol natrijum-hlorida?

1) 56 2) 7 3) 28 4) 14 5) 5,6 19. Koji od navedenih alkohola oksidacijom daje aldehid?

1) ciklopentanol 2) cikloheksanol 3) benzil-alkohol 4) 2-heksanol 5) 2-metil-2-propanol

Page 180: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 180 -

20. Koje od navedenih jedinjenja ne reaguje sa Tolensovim reagensom? 1) pentanal 2) propanal 3) propanon 4) formaldehid 5) 2-metilbutanal

21. Benzoeva kiselina može se dobiti oksidacijom: 1) benzena 2) toluena 3) fenola 4) krezola 5) ksilena

22. Koje od navedenih jedinjenja u reakciji sa amonijakom daje propanamid?

1) propil-hlorid 2) propanoil-hlorid 3) natrijum-propanoat 4) propilamin 5) 1-propen

23. Koje od navedenih jedinjenja sadrži amidnu grupu?

1) amonijum-acetat 2) anilin 3) alanin 4) urea 5) pirol

24. Koliko grama N-nitrozodimetil-amina nastaje reakcijom 45 mg odgovaraju-ćeg amina i nitritne kiseline ?

1) 7,400 2) 0,7400 3) 0,0740 4) 0,0074 5) 74,00 25. U kom nizu se nalazi amino kiselina sa aromatičnim bočnim ostatkom?

1) Ala, Ile, Gly, Val 2) Val, Ile, Leu, Asn 3) Asn, Gln, Gly, Val 4) Gln, Asn, Leu, Ile 5) Gln, Phe, Val, Ala

Page 181: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 181 -

26. Oligopeptid koji daje pozitivnu ksantoproteinsku reakciju, u svom sastavu ima:

1) treonin 2) arginin 3) fenilalanin 4) prolin 5) cistein

27. Koje je od navedenih tvrđenja tačno?

1) pirol je jača baza od piridina 2) pirol nije aromatično jedinjenje 3) u reakciji sa kiselinama pirol gradi so 4) pirol ulazi u sastav porfirina 5) pirol ne podleže reakcijama elektrofilne aromatičmne supstitucije

28. Fruktoza-1,6-difosfat nastaje:

1) oksidacijom 2) redukcijom 3) esterifikacijom 4) hidrolizom 5) saponifikacijom

29. Koje od navedenih tvrđenja se ne odnosi na laktozu?

1) Pripada grupi redukujućih šećera. 2) Nastaje reakcijom β-D-galaktopiranoze i α-D-glukopiranoze. 3) Predstavlja heterodisaharid. 4) Naziva se još i mlečni šećer. 5) Monosaharidne jedinice su povezane α(1→ 4) glikozidnom vezom.

30. Hidrolizom masti u kiseloj sredini nastaju:

1) etandiol i karboksilne kiseline 2) glicerol i α-aminokarboksilne kiseline 3) glikol i nezasićene karboksilne kiseline 4) glikol i smeša nezasićenih i zasićenih masnih kiselina 5) glicerol i karboksilne kiseline

Page 182: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 182 -

Test L 1. U kom od navedenih nizova su elementi poreani po opadajućim vrednostima energije jonizacije?

1) Li, B, N, O, Ne 2) Ne, O, N, B, Li 3) O, Ne, Li, N, B 4) Na, B, N, Ne, O 5) N, B, Na, Ne, O

2. U kom od navedenih jedinjenja postoji samo jonska veza?

1) H2O 2) CaCl2 3) CaSO4 4) NH4NO3 5) CH4 3. Pri sagorevanju 1g glukoze oslobodi se 15,49 kJ toplote. Koliko se toplote oslobodi pri sagorevanju 2 mola glukoze? (Mr(glukoze)=180)

1) 6576,4 kJ 2) 2788,2 kJ 3) 557,6 kJ 4) 5576,4 kJ 5) 278,8 kJ

4. Ravnoteža u sistemu H2 (g) + I2 (g) 2HI(g) uspostavlja se pri sledećim kon-centracijama: [H2]=0,025 mol/dm3, [I2]=0,005 mol/dm3, [HI]=0,09 mol/dm3. Odrediti početne koncentracije joda i vodonika.

1) [H2]0 = 0,7 mol/dm3, [I2]0 = 0,5 mol/dm3 2) [H2]0 = 0,04 mol/dm3, [I2]0 = 0,05 mol/dm3 3) [H2]0 = 0,07 mol/dm3, [I2]0 = 0,05 mol/dm3 4) [H2]0 = 0,07 mol/dm3, [I2]0 = 0,5 mol/dm3 5) [H2]0 = 0,025 mol/dm3, [I2]0 = 0,005 mol/dm3

5. Koliko je potrebno grama čvrstog natrijum-hidroksida za pripremanje 200 g rastvora u kome je maseni udeo natrijum-hidroksida 0,025?

1) 2,5 2) 5 3) 25 4) 50 5) 0,5 6. Koja od navedenih jonskih reakcija nije moguća?

1) Ag+(aq) + Cl- (aq) 2) Ba2+(aq) + SO4

2-(aq) 3) 2H3O+(aq) + CO3

2-(aq)

Page 183: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 183 -

4) Na+(aq) + Cl- (aq) 5) H3O+(aq) + OH- (aq)

7. Na osnovu pKb vrednosti navedenih konjugovanih baza odrediti koja je od odgovarajućih kiselina najslabija?

pKb(HCOO-) = 10,2 pKb(NH3) = 4,8 pKb(CO3 2-) = 3,7

pKb(CH3COO-) = 9,2 pKb(H2PO4-) = 11,9

1) HCOOH 2) NH4

+ 3) HCO3- 4) CH3COOH 5) H3PO4

8. Izračunajte pOH rastvora koji u 250 cm3 sadrži 10 mg natrijum-hidroksida. Disocijacija je potpuna (Ar(Na)=23).

1) 10 2) 3 3) 12 4) 11 5) 4 9. Koja od navedenih soli u vodenom rastvoru reaguje kiselo ?

1) KCN 2) NaNO3 3) Na2SO4 4) ZnSO4 5) MgCl2 10. U rastvoru amonijačnog pufera molski odnos baze i soli jednak je 1. Kon-centracija OH- jona je jednaka:

1) količinskoj koncentraciji baze u rastvoru 2) količinskoj koncentraciji soli u rastvoru 3) konstanti disocijacije slabe baze 4) stepenu disocijacije slabe baze 5) odnosu količinskih koncentracija baze i soli u rastvoru

11. Odrediti tačku mržnjenja rastvora koji u 900 g vode sadrži 27 g uree. (Kk= 1,86; Mr(urea) = 60)

1) 0,930C 2) -9,30C 3) -0,930C 4) -0,0840C 5) 9,30C 12. U reakciji između rastvora kalijum-permanganata i oksalne kiseline, u pri-sustvu sumporne kiseline, izdvaja se 44,8 cm3 gasa pod normalnim uslovima. Koliko je mmol redukcionog sredstva učestvovalo u reakciji?

1) 0,1 2) 0,2 3) 2 4) 1 5) 10 13. Pri elektrolizi zasićenog vodenog rastvora natrijum-hlorida na anodi se iz-dvaja:

1) Cl2 2) H2 3) Cl2O 4) O2 5) H2O2

Page 184: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 184 -

14. Koji od navedenih hidrida ima najizraženiji bazni karakter: 1) HCl 2) PH3 3) H2S 4) H2O 5) NH3

15. Soli HClO2 zovu se:

1) hlorati 2) hloriti 3) perhlorati 4) hloridi 5) hipohloriti

16. Koji od navedenih parova jedinjenja predstavlja izomere?

1) CH3CH2CH=CH2 i butan 2) CH3CH2CH=CH2 i ciklobutan 3) CH3CH2CH=CH2 i 2-metilpropan 4) CH3CH2CH=CH2 i penten 5) CH3CH2CH=CH2 i ciklobuten

17. Potpunom hidrogenizacijom 9,6 g nekog alkina utrošeno je 4,48 dm3 vodo-nika (normalni uslovi). Koliko ugljenikovih atoma ima taj alkin?

1) 5 2) 6 3) 7 4) 8 5) 9 18. Jedan od proizvoda koji može nastati reakcijom hlora sa etinom je:

1) 1,1-dihloreten 2) hloretan 3) 1,2-dihloretan 4) 1,2-dihloreten 5) vinil-hlorid

19. Koliko grama fenola nastaje kada se u vodeni rastvor natrijum-fenoksida uvede 224 cm3 hlorovodonika (normalni uslovi)?

1) 0,235 2) 4,7 3) 0,47 4) 9,4 5) 0,94 20. Koje od navedenih jedinjenja oksidacijom daje metilizopropil-keton?

1) 3-metl-2-butanol 2) 2-metil-1-butanol 3) 3-metil-2-pentanol 4) 3-metil-1-pentanol 5) 2-metil-2-butanol

Page 185: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 185 -

21. Aspirin je derivat: 1) hlorsirćetne kiseline 2) propan-dikiseline 3) 2-hidroksipropanske kiseline 4) o-hidroksibenzoeve kiseline 5) pentanske kiseline

22. Koliko će molova etanoil-hlorida nastati reakcijom 0,5 mola fosfor(III)-hlorida sa odgovarajućom kiselinom?

1) 3 2) 1,5 3) 0,5 4) 2 5) 1 23. Karbamid nastaje u reakciji:

1) COCl2 i 2NH3 2) H2CO3 i NH3 3) CO i NH4Cl 4) Cl2 i (NH4)2CO3 5) NH4Cl i CO2

24. Kvaternerni amonijum-jon nalazi se u strukturi:

1) etanolamina 2) holina 3) histamina 4) histidina 5) anilina

25. Zaokružiti niz u kome su samo aminokiseline sa aromatičnim bočnim osta-tkom:

1) Phe, Tyr, Trp 2) Phe, Met, Ala 3) His, Tyr, Val 4) Arg, Tyr, Phe 5) His, Cys, Phe

26. Koliko ima tripeptida sastavljenih od alanina, valina i cisteina pri čemu se na C-kraju nalazi cistein?

1) 3 2) 4 3) 2 4) 9 5) 6

Page 186: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 186 -

27. U derivate pirimidina spada: 1) barbiturna kiselina 2) hinolin 3) indol 4) piperidin 5) piridoksal

28. Furanozni oblik D-fruktoze nastaje intramolekulskom reakcijom:

1) alkoholne grupe na C4 sa karbonilnom grupom 2) alkoholne grupe na C5 sa alkoholnom grupom na C1 3) alkoholne grupe na C5 sa karbonilnom grupom 4) alkoholne grupe na C6 sa karbonilnom grupom 5) alkoholne grupe na C3 sa alkoholnom grupom na C1

29. Koje tvrđenje nije tačno?

1) amiloza sa jodom gradi inkluziono jedinjenje plave boje 2) invertni šećer skreće ravan polarizovane svetlosti ulevo 3) celuloza je homopolisaharid 4) skrob je životinjski rezervni polisaharid 5) dekstrini nastaju delimičnom hidrolizom skroba

30. Izračunajte broj grama broma koji su potrebni za reakciju adicije na 0,2 mola linolne kiseline (Ar(Br)=80).

1) 128 2) 80 3) 64 4) 16 5) 24

Test M

1. Broj nesparenih elektrona u atomu elementa čija je elektronska konfiguracija 1s2 2s2 2p6 3s2 3p3 je:

1) 5 2) 3 3) 1 4) 6 5) 2 2. U kom od navedenih jedinjenja postoji samo polarna kovalentna veza?

1) H2O 2) CaF2 3) MgSO4 4) NH4Br 5) S8

Page 187: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 187 -

3. Standardna entalpija stvaranja aluminijum-oksida iznosi -1670,0 kJ/mol. Koliko se toplote oslobađa pri oksidaciji 10,8 g elementarnog aluminijuma do aluminijum-oksida? (Ar(Al) = 27)

1) -334 kJ 2) 334 kJ 3) -16,7 kJ 4) 33,4 kJ 5) -167 kJ

4. U reakciji H2 (g) + I2 (g) 2 HI (g) pod određenim uslovima uspostavlja se ravnoteža pri koncentraciji H2 od 0,12 mol/dm3, I2 od 5,28 mol/dm3 i HI od 5,64 mol/dm3. Brojna vrednost konstante ravoteže ove reakcije iznosi:

1) 50,2 2) 8,9 3) 1,04 4) 5,89 5) 17,8 5. Kolika je koncentracija rastvora natrijum-hidroksida (mol/dm3) koji je dobi- jen mešanjem 200 cm3 rastvora ove baze koncentracije 40 g/dm3 i 800 cm3 vode? (Ar(Na) = 23)

1) 1 2) 2 3) 2,5 4) 0,1 5) 0,2 6. Kolika je koncentracija Cl- jona izražena u mmol/dm3 u rastvoru koji u 500 cm3 sadrži 1,17 g natrijum-hlorida? (disocijacija je potpuna, Ar(Na) = 23, Ar(Cl) = 35,5)

1) 2 2) 4 3) 40 4) 20 5) 0,4 7. Ako je pKb konjugovane baze fosfatne kiseline 11,9 kolika je pKa navedene kiseline?

1) -2,1 2) 14,0 3) 2,1 4) -4,9 5) -11,9 8. Najkiseliji rastvor je onaj čija je pOH vrednost:

1) 12 2) 2 3) 13 4) 10 5) 1 9. Koji od navedenih vodenih rastvora soli reaguje bazno usled hidrolize?

1) AlCl3 2) Na2SO4 3) NH4Cl 4) FeCl3 5) NaCN

Page 188: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 188 -

10. Koja od navedenih ekvimolarnih smeša rastvora ima puferske osobine? 1) Na3PO4 i NaOH 2) NH4Cl i NaCl 3) H2SO4 i KOH 4) NH3 i NH4NO3 5) NaCN i KCl

11. Napravljeni su rastvori, određene organske supstance, istih molalnih kon- centracija, u acetonu, hloroformu i benzenu. Ako su ebulioskopske konstante (K kg/mol): acetona 1,71; hloroforma 3,63 i benzena 2,53 poređati rastvore po rastućoj vrednosti povišenja temperature ključanja:

1) rastvor u benzenu, rastvor u acetonu, rastvor u hloroformu 2) rastvor u acetonu, rastvor u benzenu, rastvor u hloroformu 3) rastvor u hloroformu, rastvor u acetonu, rastvor u benzenu 4) rastvor u acetonu, rastvor u hloroformu, rastvor u benzenu 5) rastvor u benzenu, rastvor u hloroformu, rastvor u acetonu

12. Koliko milimola kalijum-jodida je potrebno za redukciju 2 milimola kalijum - hlorata do hlorida u kiseloj sredini (H2SO4)?

1) 3,33 2) 12 3) 9 4) 2,5 5) 90 13. Pri elektrolizi vodenog rastvora cink-jodida na anodi se izdvaja:

1) H2 2) O2 3) I2O 4) I2 5) I2O5 14. U kom se nizu nalaze samo oni oksidi koji reaguju sa HNO3, a ne reaguju sa KOH?

1) CO2, SO2, NO, P4O10 2) As4O6, Na2O, ZnO, N2O 3) BeO, PbO, ZnO, SO3 4) MgO, CuO, FeO, Na2O 5) As4O6, CO2, SO3, P4O6

15. Koji od navedenih gasova je toksičan zbog vezivanja za hemoglobin, pri čemu se gradi stabilan kompleks koji onemogućava prenošenje kiseonika?

1) SO2 2) CO 3) NO2 4) Cl2O5 5) N2 16. Koliko ima alifatičnih alkohola - strukturnih izomera butanala?

1) 3 2) 4 3) 5 4) 6 5) 7

Page 189: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 189 -

17. Za hidrogenizaciju 12 g propina utrošeno je 6,72 dm3 vodonika (svedeno na normalne uslove). Tom reakcijom dobijeno je:

1) 0,2 mol propana 2) 0,3 mol propana 3) 0,2 mol propena 4) 0,3 mol propena 5) 13,2 g propana

18. Koje je od sledećih tvrdjenja, koja se odnose na etil-hlorid tačno?

1) ne podleže hidrolizi 2) ne reaguje sa amonijakom 3) ne podleže reakciji sa alkoksidima 4) podleže hidrolizi 5) lako se rastvara u vodi

19. Koliko milimola gasa se izdvoji u reakciji n-propanola sa 4,6 mg metalnog natrijuma? (Ar(Na) = 23)

1) 0,05 2) 10 3) 0,2 4) 1 5) 0,1 20. 1,1-Dimetoksipropanacetal nastaje u reakciji:

1) propanala i metanola u molskom odnosu 1:2 2) metanala i propanola u molskom odnosu 1:1 3) metanala i propanola u molskom odnosu 1:2 4) propanala i metanola u molskom odnosu 1:1 5) metanala i propanola u molskom odnosu 2:1

21. Koja je od navedenih kiselina dikarboksilna?

1) limunska 2) linolna 3) salicilna 4) mlečna 5) jabučna

22. Koliko grama etanamida nastaje potpunom amonolizom 0,05 mola odgo- varajućeg acil-halogenida?

1) 2,95 2) 30 3) 5,9 4) 6 5) 29,5

Page 190: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 190 -

23. Koju vrstu derivata ugljene kiseline predstavlja urea? 1) estar 2) halogenid 3) dihalogenid 4) diamid 5) monoamid

24. Molekulska formula jedinjenja koje nastaje reakcijom nitritne kiseline sa dietilaminom je:

1) C4H10N2O 2) C4H11NO 3) C4H10N 4) C4H8O 5) C2H5N

25. Aminokiselina sa baznim bočnim nizom je:

1) Triptofan 2) Alanin 3) Metionin 4) Leucin 5) Lizin

26. Koji od navedenih peptida sa jonima Hg2+ gradi merkaptide?

1) serilglicilarginin 2) glicilcisteiniltriptofan 3) glicilfenilalanilalanin 4) alanilvalilalanin 5) tirozilglicillizin

27. Koje od navedenih jedinjenja sadrži purinsko jezgro?

1) Mokraćna kiselina 2) Hinolin 3) Indol 4) Triptofan 5) Histidin

Page 191: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 191 -

28. Koje od navedenih jedinjenja ne pokazuje redukujuće osobine: 1) D-fruktofuranoza 2) D-glukuronska kiselina 3) Fruktoza-1,6-difosfat 4) Glukoza-6-fosfat 5) Metil-α-D-glukopiranozid

29. Kiselom hidrolizom maltoze nastaju:

1) dva molekula D-glukopiranoze 2) dva molekula D-manopiranoze 3) dva molekula D-galaktopiranoze 4) D-galaktopiranoza i D-glukopiranoza 5) D-fruktofuranoza i D-glukopiranoza

30. Koliko grama glicerola se dobija saponifikacijom 17,9 g monostearilglice- rola, ako je prinos reakcije 85 %? (Mr (estra) =358)

1) 9,2 2) 4,6 3) 3,91 4) 2,30 5) 7,04 Test N

1. Broj valentnih elektrona u atomu elementa čija je elektronska konfiguracija

1s2 2s2 2p6 3s2 3p3 je: 1) 5 2) 3 3) 1 4) 6 5) 2

2. U kom od navedenih jedinjenja postoji samo jonska veza?

1) H2O 2) CaF2 3) MgSO4 4) NH4Br 5) S8 3. Standardna entalpija stvaranja aluminijum-oksida iznosi -1670,0 kJ/mol. Koliko se toplote oslobađa pri oksidaciji 10,8 g elementarnog aluminijuma do Al2O3 ? (Ar(Al) = 27)

1) 3,34 kJ 2) 334 kJ 3) 16,7 kJ 4) 33,4 kJ 5) 167 kJ

4. U reakciji H2 (g) + I2 (g) 2 HI (g) pod određenim uslovima uspostavlja se ravnoteža pri koncentraciji H2 od 0,12 mol/dm3, I2 od 5,28 mol/dm3 i HI od 5,64 mol/dm3. Brojna vrednost konstante ravoteže ove reakcije iznosi:

1) 50,2 2) 8,9 3) 1,04 4) 5,89 5) 17,8

Page 192: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 192 -

5. Kolika je koncentracija rastvora natrijum-hidroksida (mol/dm3) koji je dobijen mešanjem 200 cm3 rastvora ove baze koncentracije 40 g/dm3 i 800 cm3 vode? (Ar(Na) = 23)

1) 1 2) 2 3) 2,5 4) 0,1 5) 0,2 6. Kolika je koncentracija Cl- jona izražena u mmol/dm3 u rastvoru koji u 500 cm3 sadrži 1,17 g natrijum-hlorida? (disocijacija je potpuna, Ar(Na) = 23, Ar (Cl) = 35,5)

1) 2 2) 4 3) 40 4) 20 5) 0,4 7. Ako je pKb konjugovane baze fosfatne kiseline 11,9 kolika je pKa navedene kiseline?

1) -2,1 2) 14,0 3) 2,1 4) -4,9 5) -11,9 8. Najkiseliji rastvor je onaj čija je pH vrednost:

1) 12 2) 2 3) 13 4) 10 5) 1 9. Koji od navedenih vodenih rastvora soli reaguje bazno usled hidrolize?

1) AlCl3 2) Na2SO4 3) NH4Cl 4) FeCl3 5) NaCN

10. Koja od navedenih ekvimolarnih smeša rastvora ima puferske osobine?

1) Na3PO4 i NaOH 2) NH4Cl i NaCl 3) H2SO4 i KOH 4) NH3 i NH4NO3 5) NaCN i KCl

11. Napravljeni su rastvori, određene organske supstance, istih molalnih koncentracija u acetonu, hloroformu i benzenu. Ako su ebulioskopske konstante (K kg/mol): acetona 1,71; hloroforma 3,63 i benzena 2,53 poređati rastvore po rastućoj vrednosti povišenja temperature ključanja:

1) rastvor u benzenu, rastvor u acetonu, rastvor u hloroformu 2) rastvor u acetonu, rastvor u benzenu, rastvor u hloroformu 3) rastvor u hloroformu, rastvor u acetonu, rastvor u benzenu

Page 193: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 193 -

4) rastvor u acetonu, rastvor u hloroformu, rastvor u benzenu 5) rastvor u benzenu, rastvor u hloroformu, rastvor u acetonu

12. Koliko milimola kalijum-jodida je potrebno za redukciju 2 milimola kalijum hlorata do hlorida u kiseloj sredini (H2SO4)?

1) 3,33 2) 12 3) 9 4) 2,5 5) 90 13. Pri elektrolizi vodenog rastvora cink-jodida na anodi se izdvaja:

1) H2 2) O2 3) I2O 4) I2 5) I2O5 14. U kom se nizu nalaze samo bazni oksidi ?

1) CO2, SO2, NO, P4O10 2) As4O6, Na2O, ZnO, N2O 3) BeO, PbO, ZnO, SO3 4) MgO, CuO, FeO, Na2O 5) As4O6, CO2, SO3, P4O6

15. Koji od navedenih gasova je toksičan zbog vezivanja za hemoglobin, pri čemu se gradi stabilan kompleks koji onemogućava prenošenje kiseonika? 1) SO2 2) CO 3) NO2 4) Cl2O5 5) N2 16. Koliko ima izomernih alkohola molekulske formule C3H8O?

1) 3 2) 4 3) 5 4) 6 5) 2 17. Za hidrogenizaciju 12 g propina utrošeno je 6,72 dm3 vodonika (svedeno na normalne uslove). Tom reakcijom dobijeno je:

1) 0,2 mol propana 2) 0,3 mol propana 3) 0,2 mol propena 4) 0,3 mol propena 5) 13,2 g propana

18. Koje je od sledećih tvrdjenja, koja se odnose na etil-hlorid tačno?

1) ne podleže hidrolizi 2) ne reaguje sa amonijakom 3) ne podleže reakciji sa alkoksidima 4) podleže hidrolizi 5) lako se rastvara u vodi

19. Koliko milimola gasa se izdvoji u reakciji n-propanola sa 4,6 mg metalnog natrijuma? (Ar(Na) = 23)

1) 0,05 2) 10 3) 0,2 4) 1 5) 0,1

Page 194: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 194 -

20. 1,1-Dimetoksipropanacetal nastaje u reakciji: 1) propanala i metanola u molskom odnosu 1:2 2) metanala i propanola u molskom odnosu 1:1 3) metanala i propanola u molskom odnosu 1:2 4) propanala i metanola u molskom odnosu 1:1 5) metanala i propanola u molskom odnosu 2:1

21. Koja je od navedenih kiselina dikarboksilna?

1) limunska 2) linolna 3) salicilna 4) mlečna 5) oksalna

22. Koliko grama etanamida nastaje potpunom amonolizom 0,05 mola odgovarajućeg acil-halogenida?

1) 2,95 2) 30 3) 5,9 4) 6 5) 29,5 23. Koju vrstu derivata ugljene kiseline predstavlja urea?

1) estar 2) halogenid 3) dihalogenid 4) diamid 5) monoamid

24. Molekulska formula jedinjenja koje nastaje reakcijom nitritne kiseline sa dietilaminom je:

1) C4H10N2O 2) C4H11NO 3) C4H10N 4) C4H8O 5) C2H5N

25. Aminokiselina sa baznim bočnim nizom je:

1) Triptofan 2) Alanin 3) Metionin 4) Leucin 5) Lizin

26. Peptid koji sa jonima Hg2+ gradi merkaptide u svom sastavu ima?

1) cistein 2) glicin 3) alanin 4) lvalin 5) tirozin

Page 195: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 195 -

27. Koje od navedenih jedinjenja sadrži purinsko jezgro? 1) Adenin 2) Hinolin 3) Indol 4) Triptofan 5) Histidin

28. Koje od navedenih jedinjenja ne pokazuje redukujuće osobine:

1) Glukoza 2) Manoza 3) Saharoza 4) Galaktoza 5) Maltoza

29. Kiselom hidrolizom maltoze nastaju:

1) dva molekula D-glukopiranoze 2) dva molekula D-manopiranoze 3) dva molekula D-galaktopiranoze 4) D-galaktopiranoza i D-glukopiranoza 5) D-fruktofuranoza i D-glukopiranoza

30. Koja od navedenih masnih kiselina ima jednu dvostruku vezu ?

1) Palmitinska 2) Stearinska 3) Oleinska 4) Linolna 5) Arahidonska

Page 196: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 196 -

Test O

1. Koliko elektrona ima jon Ca2+, ako je Z (Ca) = 20.

1) 27 2) 18 3) 20 4) 30 5) 40 2. Koje od navedenih jedinjenja ima samo jonski tip veze?

1) CH4 2) NaNO3 3) NH4Cl 4) H2SO4 5) KI 3. Pri reakciji nastajanja tečne vode iz elemenata oslobađa se 71,45 kJ toplote svedeno na standardne uslove. Koliko je dm3 kiseonika (normalni uslovi) učestvovalo u reakciji ako se zna da je vrednost standardne entalpije stvaranja tečne vode ∆fH = - 285,8 kJ/mol ?

1) 11,2 2) 2,8 3) 4 4) 5,6 5) 8 4. U ravnotežnoj reakciji CO(g) + H2O(g) CO2 (g) + H2 (g) početne koncentracije CO i H2O su jednake i iznose 0,3 mol/dm3. Kolika je brojna vrednost konstante ravnoteže ove reakcije ako su ravnotežne koncentracije CO2 i H2 jednake i iznose 0,1 mol/dm3 ?

1) 4 2) 0,11 3) 9 4) 0,25 5) 3 5. Koliko je cm3 koncentrovane azotne kiseline (w = 0,63; ρ = 1,4 g/cm3) potrebno za pravljenje 250 cm3 rastvora koncentracije 0,15 mol/dm3? (Ar(N)=14)

1) 2,68 2) 5,36 3) 8,04 4) 4,02 5) 1,34 6. Kolika je koncentracija magnezijumovih jona (mmol/dm3) u rastvoru magnezijum-hlorida koncentracije 0,005 mol/dm3, ako je stepen disocijacije 92%?

1) 0,046 2) 4,6 3) 0,0092 4) 9,2 5) 0,46

Page 197: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 197 -

7. Na osnovu datih vrednosti za Ka, odrediti koja kiselina je najjača u vode-nom rastvoru? Ka(HCN) = 7,9 x 10−9 Ka(HClO) = 5 x 10−5 Ka(CH3COOH) = 1,8 x 10−5 Ka(HNO2) = 4 x 10−4 Ka(HF) = 6,6 x 10−4

1) HCN 2) HClO 3) CH3COOH 4) HNO2 5) HF

8. Koliko je potrebno miligrama natrijum-hidroksida za neutralizaciju 20 cm3 rastvora azotne kiseline u kome je pH = 3? (Ar(Na) = 23)

1) 2 2) 8 3) 20 4) 40 5) 0,8 9. Koji od navedenih vodenih rastvora soli reaguje bazno?

1) CH3COONH4 2) AlCl3 3) NH4Cl 4) KCl 5) NaHCO3

10. Bikarbonatni pufer se priprema tako što se u vodeni rastvor NaHCO3 uvodi CO2. Koja komponenta puferske smeše reaguje sa H+ jonima pri dodatku kiseline?

1) CO2 2) H2CO3 3) NaHCO3 4) Na2CO3 5) H2O

11. Koje se od navedenih tvrđenja odnosi na prave rastvore?

1) pokazuju Faradej-Tindalov efekat 2) čestice disperzne faze ne prolaze kroz membrane sa finim porama 3) čestice disperzne faze se talože pri stajanju rastvora 4) čestice disperzne faze se talože dodatkom disperznog sredstva 5) veličina čestica disperzne faze je manja od 1nm

Page 198: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 198 -

12. U reakciji bakra sa razblaženom azotnom kiselinom nastaje bakar(II)-nitrat, azot(II)-oksid i voda. Koliko će se cm3 azot(II)-oksida (normalni uslovi) oslo-boditi u reakciji 76,8 mg bakra sa razblaženom azotnom kiselinom? (Ar(Cu) = 64)

1) 8,96 2) 22,4 3) 17,92 4) 35,84 5) 896 13. Pri elektrolizi zasićenog vodenog rastvora KCl na anodi se izdvaja :

1) HCl 2) H2 3) O2 4) Cl2 5) Cl2O 14. Koliko miligrama odgovarajućeg oksida je potrebno da se u reakciji sa vodom dobije 1 mmol azotne kiseline? (Ar(N)=14)

1) 27 2) 2,7 3) 54 4) 5,4 5) 10,8 15. Koji od navedenih gasova reaguje sa vodenim rastvorom kalijum-hidroksida?

1) NH3 2) NO 3) SO2 4) N2O 5) CO 16. Koliko ima strukturnih izomera sa molekulskom formulom C3H8O?

1) 6 2) 5 3) 4 4) 3 5) 2 17. Koje je sistematsko ime jedinjenja molekulske formule C4H6 u kome su svi ugljenikovi atomi sp2 hibridizovani?

1) 1,2-butadien 2) 1,3-butadien 3) 2-butin 4) 1-metilciklopropen 5) ciklobuten

18. Koliko je molova fenola potrebno da bi u reakciji sa natrijumom nastalo 224 cm3 vodonika (normalni uslovi)?

1) 0,02 2) 0,01 3) 0,2 4) 0,1 5) 0,025 19. Jedinjenje koje ne redukuje Fehling-ov rastvor, a izomerno je sa 3-metil-butanalom je:

1) 2,3-dimetilbutanal 2) 3-metil-2-pentanol 3) 3-metil-2-butanol 4) butanon 5) 3-pentanon

Page 199: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 199 -

20. Koliko je milimolova natrijum-hidroksida potrebno za potpunu neutraliza-ciju 0,5 mmol ftalne kiseline?

1) 0,5 2) 5 3) 10 4) 1,5 5) 1 21. Koliko će molova propanoil-hlorida nastati reakcijom 0,1 mol fosfor-trihlorida sa odgovarajućim jedinjenjem?

1) 0,5 2) 0,3 3) 0,2 4) 0,4 5) 0,6 22. Fozgen je:

1) diamid ugljene kiseline 2) amid ftalne kiseline 3) tercijarni amin 4) hlorid mravlje kiseline 5) dihlorid ugljene kiseline

23. Koje od navedenih tvrđenja nije tačno?

1) tioli u reakciji sa bazama grade merkaptide 2) alkoholi su jače kiseline od tiola 3) soli tiola lako hidrolizuju 4) dejstvom blagih oksidacionih sredstava tioli se oksiduju u disulfide 5) dejstvom jakih oksidacionih sredstava tioli se oksiduju u sulfonske kiseline

24. Koje od navedenih jedinjenja sa kiselinama gradi soli?

1) nitrometan 2) acetonitril 3) trietil-amin 4) dioksan 5) furan

25. Koja od navedenih aminokiselina može da gradi diestar?

1) asparaginska kiselina 2) izoleucin 3) triptofan 4) glicin 5) histidin

Page 200: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 200 -

26. U molekulu jednog od navedenih dipeptida za ugljenikov atom koji je susedan slobodnoj karboksilnoj grupi vezana je izobutil-grupa. Koji je to dipeptid?

1) valilleucin 2) leucilvalin 3) valilizoleucin 4) izoleucilvalin 5) alanilvalin

27. Katalitičkom redukcijom pirola dobija se:

1) anilin 2) piran 3) pirolidin 4) piperdin 5) pirimidin 28. Sa Fehling-ovim (Felingovim) reagensom može da reaguje:

1) glukoza-1,6-difosfat 2) glukonska kiselina 3) glukuronska kiselina 4) α-metil-D-glukozid 5) glukoza-1-fosfat

29. Koje od navedenih tvrđenja nije tačno?

1) Skrob je heteropolisaharid 2) Glikogen je polisaharid životinjskog porekla 3) Celuloza je homopolisaharid 4) Dekstrini nastaju delimičnom hidrolizom skroba 5) Amiloza ima spiralnu strukturu

30. Koje od navedenih kiselina ulaze u sastav triglicerida, ako se za potpuno katalitičko hidrogenovanje 0,25 mol tog glicerida troši 4,5x1023 molekula vodonika?

1) palmitinska, arahidonska, palmitoleinska 2) linolenska, oleinska, palmitinska 3) linolna, oleinska, palmitoleinska 4) palmitinska, stearinska, arahidonska 5) linolna, stearinska, palmitoleinska

Page 201: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 201 -

Test P

1. Koliko elektrona sadrži elektronski omotač jednovalentno negativnog 37

17Cl ? 1) 7 2) 20 3) 16 4) 18 5) 17

2. U kom je od navedenih jedinjenja zastupljena samo kovalentna veza ?

1) NH4NO3 2) NaHCO3 3) NaOH 4) HNO3 5) NaH

3. Kolika je vrednost standardne entalpije reakcije CO(g) + ½ O2 (g) → CO2 (g) izražena u kJ/mol ako su vrednosti standardnih entalpija stvaranja CO i CO2 : ∆fH (CO) = - 110,9 kJ/mol i ∆fH (CO2) = - 393,5 kJ/mol ?

1) 504,4 2) - 282,6 3) - 252,2 4) 286,6 5) - 504,4 4. Pri sintezi amonijaka iz elemenata pod određenim uslovima u ravnoteži se nalazi 0,1 mol/dm3 N2, 0,2 mol/dm3 H2 i 0,8 mol/dm3 NH3. Početne koncentra-cije N2 i H2 su bile:

1) [N2]0 = 0,5 mol/dm3 i [H2]0 = 1,4 mol/dm3 2) [N2]0 = 0,9 mol/dm3 i [H2]0 = 1 mol/dm3 3) [N2]0 = 0,5 mol/dm3 i [H2]0 = 0,6 mol/dm3 4) [N2]0 = 1,7 mol/dm3 i [H2]0 = 1,8 mol/dm3 5) [N2]0 = 1,7 mol/dm3 i [H2]0 = 2,6 mol/dm3

5. Izračunati količinsku koncentraciju (mol/dm3) 20% rastvora aluminijum-sulfata čija je gustina 1,23 g/cm3. (Ar(Al) = 27, Ar(S) = 32)

1) 4,17 2) 0,72 3) 2 4) 1,64 5) 1,12 6. Kolika je vrednost konstante disocijacije HCN, ako je u rastvoru koji sadrži 0,01 mol/dm3 stepen disocijacije, α = 0,02 % ?

1) 2×10-6 2) 4×10-6 3) 4×10-10

Page 202: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 202 -

4) 2×10-8 5) 4×10-8

7. U kom od navedenih nizova se nalaze samo jake kiseline ?

1) HClO3, HBr, HIO, H2SO4 2) HClO, HBr, HIO3, H2SO4 3) H2S, HClO3, H2SO4, HBr 4) HClO4, H2SO4, HI, HBr 5) HClO, H2SO4, HI, HBrO

8. Koliko miligrama kalijum-hidroksida treba rastvoriti u 250 cm3 vode da bi se dobio rastvor u kome je pOH = 3 ? (disocijacija je potpuna, Ar(K) = 39)

1) 56 2) 14 3) 224 4) 25 5) 50 9. U kom od navedenih vodenih rastvora soli je koncentracija H+ jona veća od 10-7?

1) Na2CO3 2) Na2HPO4 3) NaHCO3 4) NaNO2 5) AlCl3

10. Ako se pomešaju rastvori istih koncentracija navedenih supstanci u datim zapreminskim odnosima, samo u jednom slučaju nastaje pufer.

1) 1V CH3COOH i 1V KOH 2) 0,5V NH3 i 0,75V HNO3

3) 0,5V Na2HPO4 i 1V HCl 4) 0,75V NH4Cl i 0,5V NaOH

5) 0,5V CH3COOH i 0,75V NaOH 11. Vodeni rastvori etanola i glicerola imaju iste masene koncentracije (γ = 10 g/dm3). Koje tvrđenje je tačno ? (Mr (etanol) = 46, Mr (glicerol) = 92)

1) Rastvori glicerola i etanola imaju isti osmotski pritisak 2) Rastvor glicerola ima dva puta manji osmotski pritisak 3) Rastvor glicerola ima tri puta veći osmotski pritisak 4) Rastvor etanola ima dva puta manji osmotski pritisak 5) Rastvor etanola ima tri puta manji osmotski pritisak

Page 203: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 203 -

12. U reakciji elementarnog sumpora sa azotnom kiselinom nastaje sumporna kiselina i azot(II)-oksid. Koliko je grama redukcionog sredstva potrebno za izdvajanje 5,6 dm3 azot(II)-oksida (normalni uslovi)?(Ar(S) = 32; Ar(N) = 14)

1) 8,0 2) 32,0 3) 4,0 4) 20,5 5) 16,0 13. Koji se od navedenih procesa odvija u galvanskom elementu koji se sastoji od metalnog cinka uronjenog u rastvor cink-sulfata i metalnog bakra uronjenog u rastvor bakar(II)-sulfata?

1) Na anodi dolazi do prelaženja Cu2+ jona u rastvor 2) Na katodi dolazi do prelaženja Zn2+ jona u rastvor 3) Na anodi dolazi do taloženja Cu2+ jona iz rastvora 4) Na katodi dolazi do taloženja Cu2+ jona iz rastvora 5) Na anodi dolazi do taloženja Zn2+ jona iz rastvora

14. Sa 6×1021 atoma azota potpuno reaguje sa 1,5×1022 atoma kiseonika. Azot i kiseonik su sjedinjeni, u tom oksidu, u masenom odnosu: (Ar(N) = 14; Ar(O) = 16)

1) 7 : 8 2) 7 : 12 3) 7 : 16 4) 7 : 4 5) 7 : 20 15. Koje od navedenih jedinjenja pri disocijaciji daje hloritne jone?

1) CCl3COOH 2) LiCl 3) KClO 4) Cl2O3 5) CHCl3

16. Zasićeni alifatični alkoholi imaju molekulsku formulu C4H10O. Koliko izomernih karbonilnih jedinjenja može da se dobije njihovom oksidacijom?

1) 5 2) 3 3) 2 4) 1 5) 4 17. 1,3-dibrompropan može se dobiti reakcijom broma sa :

1) ciklopropanom 2) etenom 3) 2-metilpropenom 4) propenom 5) etanom

Page 204: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 204 -

18. Koliko će grama odgovarajućeg proizvoda nastati oksidacijom 0,2 mol fenola?

1) 22,0 2) 21,6 3) 18,8 4) 24,4 5) 43,2 19. Po kojoj hemijskoj osobini se razlikuju benzaldehid i cikloheksanon?

1) Reaguju sa aminima 2) Sa alkoholima grade poluacetale 3) Podležu reakcijama nukleofilne supstitucije 4) Reaguju sa Grinjarovim reagensom 5) Podležu aldolnoj adiciji

20. Formula jabučne kiseline je:

1) CH2(OH)CH2COOH 2) CH3CH(OH)COOH 3) HOOCCH(OH)CH(OH)COOH 4) HOOCCH(OH)CH2COOH 5) HOOCCH2CH2COOH

21. Koja količina ciklopentankarboksamida učestvuje u reakciji sa LiAlH4 ako u toj reakciji nastaje 19,8 g redukcionog proizvoda?

1) 1mol 2) 0,01mol 3) 20 mmol 4) 2 mol 5) 0,2 mol 22. Reakcijom karbamida sa etil-estrom malonske kiseline nastaje jedinjenje čija je molekulska formula:

1) C5H4O2N4 2) C4H4O2N2 3) C5H6O2N2 4) C4H4N2 5) C4H4O3N2

23. Dejstvom cinka ili kalaja u razblaženim kiselinama disulfidi daju:

1) tiole 2) sulfide 3) sulfone 4) sulfokside 5) sulfonske kiseline

Page 205: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 205 -

24. Koliko grama anilinijum-hlorida nastaje u reakciji 0,25 mol odgovarajućeg jedinjenja sa hloridnom kiselinom? (Ar(Cl)=35,5; Ar(N)=14)

1) 32,38 2) 3,238 3) 0,3238 4) 64,75 5) 6,475 25. Koja od navedenih aminokiselina ima najveće negativno naelektrisanje u jako baznoj sredini?

1) asparaginska kiselina 2) izoleucin 3) triptofan 4) glicin 5) lizin

26. Koje tvrđenje je tačno ?

1) metionillizin sadrži samo jednu esencijalnu aminokiselinu 2) cisteinilserin sadrži samo aminokiseline čija je pI vrednost u blizini pH 7 3) fenilalanilvalin ne daje ksantoproteinsku reakciju 4) valiltirozin sadrži dve esencijalne aminokiseline 5) serilglicin ima dva hiralna C atoma

27. Derivat heterocikličnog sistema indola je:

1) nikotinska kiselina 2) mokraćna kiselina 3) prolin 4) triptofan 5) piridoksal

28. D-galakoza i L-galakoza su:

1) C2-epimeri 2) enantiomeri 3) anomeri 4) tautomeri 5) C5-epimeri 29. Koje tvrđenje nije tačno?

1) Amiloza sa jodom gradi inkluziono jedinjenje plave boje 2) Dekstrini nastaju delimičnom hidrolizom skroba 3) Laktoza i saharoza su heterodisaharidi 4) U molekulu amilopektina su zastupljene samo α(1→6) glikozidne veze 5) Molekuli celuloze su linearni

Page 206: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 206 -

30. Koje od navedenih kiselina ulaze u sastav triglicerida, ako 0,25 mol tog gli-cerida potpuno reaguje sa 9x1023 atoma broma?

1) palmitinska, arahidonska, palmitoleinska 2) linolenska, oleinska, palmitinska 3) linolna, oleinska, palmitoleinska 4) palmitinska, stearinska, arahidonska 5) linolna, stearinska, palmitoleinska

Page 207: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 207 -

REŠENJA

Pit. Test A

Test B

Test C

Test D

Test E

Test F

Test G

Test H

Test I

Test K

TestL

TestM

1. 3) 5) 3) 5) 1) 2) 3) 1) 2) 3) 2) 2) 2. 3) 1) 4) 1) 3) 1) 5) 4) 3) 2) 2) 1) 3. 3) 4) 2) 3) 2) 5) 2) 4) 2) 1) 4) 2) 4. 2) 3) 5) 4) 2) 3) 4) 3) 4) 1) 3) 1) 5. 3) 5) 4) 2) 4) 2) 2) 2) 1) 3) 2) 5) 6. 1) 4) 1) 2) 2) 5) 1) 4) 3) 3) 4) 3) 7. 2) 4) 3) 2) 5) 1) 4) 1) 2) 3) 3) 3) 8. 5) 5) 2) 5) 5) 1) 4) 4) 2) 2) 2) 3) 9. 2) 1) 4) 1) 4) 2) 4) 3) 3) 1) 4) 5) 10. 2) 5) 3) 3) 3) 2) 5) 1) 1) 3) 3) 4) 11. 2) 3) 1) 2) 4) 2) 2) 1) 3) 4) 3) 2) 12. 3) 2) 5) 3) 5) 1) 3) 4) 5) 2) 4) 2) 13. 2) 3) 2) 5) 2) 1) 2) 1) 1) 3) 1) 4) 14. 2) 4) 1) 4) 2) 1) 4) 4) 4) 3) 5) 4) 15. 5) 5) 3) 1) 4) 2) 3) 4) 4) 3) 2) 2) 16. 4) 5) 5) 4) 5) 5) 3) 4) 4) 2) 2) 2) 17. 3) 5) 3) 3) 3) 3) 5) 1) 2) 1) 3) 4) 18. 2) 5) 5) 1) 1) 1) 2) 2) 5) 4) 4) 4) 19. 3) 2) 3) 5) 4) 4) 2) 5) 3) 3) 5) 5) 20. 3) 1) 4) 1) 2) 2) 1) 2) 1) 3) 1) 1) 21. 4) 4) 1) 5) 2) 1) 3) 3) 3) 2) 4) 5) 22. 2) 2) 2) 2) 4) 3) 1) 5) 2) 2) 2) 1) 23. 5) 4) 2) 4) 4) 3) 1) 3) 4) 4) 1) 4) 24. 1) 4) 5) 1) 5) 3) 3) 3) 4) 3) 2) 1) 25. 5) 5) 1) 4) 1) 1) 2) 3) 4) 5) 1) 5) 26. 2) 2) 5) 5) 3) 5) 1) 2) 4) 3) 2) 2) 27. 2) 5) 4) 1) 1) 5) 1) 2) 3) 4) 1) 1) 28. 4) 5) 3) 5) 4) 4) 1) 1) 5) 3) 3) 5) 29. 3) 1) 3) 3) 3) 2) 3) 3) 1) 5) 4) 1) 30. 5) 3) 4) 4) 3) 3) 2) 1) 1) 5) 3) 3)

Page 208: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 208 -

REŠENJA

Pit. Test N

Test O

Test P

1. 1) 2) 4) 2. 2) 5) 4) 3. 2) 2) 2) 4. 1) 4) 1) 5. 5) 1) 2) 6. 3) 2) 3) 7. 3) 5) 4) 8. 5) 5) 2) 9. 5) 5) 5) 10. 4) 3) 4) 11. 2) 5) 2) 12. 2) 3) 3) 13. 4) 4) 4) 14. 4) 3) 5) 15. 2) 3) 4) 16. 5) 4) 2) 17. 4) 2) 1) 18. 4) 1) 2) 19. 5) 5) 5) 20. 1) 5) 4) 21. 5) 2) 5) 22. 1) 5) 5) 23. 4) 2) 1) 24. 1) 3) 1) 25. 5) 1) 1) 26. 1) 1) 2) 27. 1) 3) 4) 28. 3) 3) 2) 29. 1) 1) 4) 30. 3) 5) 5)

Page 209: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 209 -

8.3 Anatomija i fiziologija

Test A

1. Na grani donje vilice nalaze se:

a) dva koštana nastavka - koronoidni (prednji) i kondilarni (zadnji) b) tri koštana nastavka c) četiri koštana nastavaka d) jedan, zglobni nastavak

2. Na donjem okrajku lakatne kosti nalaze se:

a) glava lakatne kosti i šiljasti nastavak b) glava lakatne kosti i vrat c) lakatni nastavak i kljunasti nastavak d) koloturni urez

3. Sporedni elementi zgloba su:

a) zglobne površine, zglobne veze i vezivno-hrskavičave b) zglobne veze i vezivno-hrskavičave ploče c) zglobna kapsula, zglobne veze i zglobni diskus d) zglobna šupljina, zglobne veze i zglobni diskus

4. Na čašici karlične kosti zglobni deo označen je kao:

a) čašična usna b) čašična jama c) polumesečasta zglobna površina d) čašični usek

5. Mišići žvakanja (mastikatorni mišići) su:

a) maseterični, slepoočni, spoljašnji i unutrašnji krilasti mišić b) maseterični, slepoočni, prednji i zadnji krilasti mišić c) slepoočni, jabučni, spoljašnji i unutrašnji krilasti mišić d) masetelični, slepoočni i prednji krilasti mišić

Page 210: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 210 -

6. U podlaktu se nalazi: a) 25 mišića, podeljenih u tri grupe: prednju, spoljašnju i zadnju b) 20 mišića, podeljenih u tri grupe: prednju, spoljašnju i zadnju c) 20 mišića, podeljenih u tri grupe: prednju, spoljašnju i unutrašnju d) 25 mišića, podeljenih u tri grupe: unutrašnju, spoljašnju i zadnju59.

7. Baza srca okrenuta je:

a) naviše, udesno i napred b) nadole, ulevo i unazad c) naviše, udesno i unazad d) nalevo, napred i nadole

8. Plućne vene ulivaju se u levu srčanu pretkomoru preko otvora koji se nalazi na njenom:

a) prednjem zidu b) spoljašnjem zidu c) unutrašnjem zidu d) zadnjem zidu

9. U trbušnoj duplji u nivou četvrtog slabinskogpršljena aorta se deli na:

a) dve završne grane, spoljašnju i unutrašnju karotidnu arteriju b) dve završne grane, desnu i levu zajedničku bedrenu arteriju c) dve završne grane, donju i gornju bedrenu arteriju d) dve završne grane, levu i desnu bedrenu arteriju

10. Levo plućno krilo ima:

a) jednu kosu pukotinu b) jednu horizontalnu pukotinu c) dve pukotine, kosu i horizontalnu d) dve pukotine, kosu i poprečnu

11. Otvor kanala slušne trube nalazi se na:

a) bočnom zidu nosnog sprata ždrela b) zadnjem zidu nosnog sprata ždrela c) gornjem zidu nosnog sprata ždrela d) gornjem zidu usnog sprata ždrela

Page 211: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 211 -

12. Opornjačka kesa nalazi se između: a) zadnjeg zida gušterače i organa koji su iza nje ti b) zadnjeg zida želuca i organa koji su iza njega c) zadnjeg zida slezine i organa koji su iza nje d) prednjeg zida želuca i organa koji su ispred njega

13. Egzokrini deo pankreasa predstavljen je:

a) pankreasnim sokom b) hormonima c) žučnim sokom d) žučnim enzimima

14. Kroz ulazni otvor bubrega prolaze:

a) krvni sudovi bubrega b) živci bubrega c) deo izvodnih mokraćnih kanala d) sve navedeno je tačno

15.Broj malih bubrežnih čašica je:

a) 8-10 b) 7-10 c) 15-20 d) 6-9

16. Dužina pasemeničkog kanala je:

a) 50-60 cm b) 4-5 m c) 70 cm d) 1-2 m

17. Briznik nastaje spajanjem:

a) ampule semevoda i izvodnog kanala semene kesice b) početnog dela semevode i izvodnog kanala semene kesice c) pasemnika i izvodnog kanala semene kesice d) ampule semevoda i kanala pasemnika

Page 212: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 212 -

18. Četvrti moždani živac je: a) trograni živac b) trohlearni živac c) okulomotorni živac d) pomoćni živac

19. Žuljevito telo je:

a) moždani most b) spojnica moždanog svoda c) prednja spojnica d) moždana spojnica

20. Belu masu centralnog nervnog sistema grade:

a) jedra moždanih živaca b) retikularna jedra c) relejna jedra d) putevi centralnog sistema

21. Specifične razlike u građi i funkcijama među ćelijama istog organizma su za-snovane na razlikama u molekulima:

a) DNK b) iRNK c) tRNK d) rRNK

22. Okružite NETAČNU tvrdnju:

a) Od lipida membrana ćelije najzastupljeniji su fosfolipidi. b) Proteini su u ćelijskoj membrani zaronjeni tako da daju mozaičan izgled c) Na površini ćelije se nalazi hidrofoban deo lipidnih molekula, d) Bakterije nemaju unutrašnje membrane ili su one slabo razvijene.

23. Za aktivni transport NIJE tačno da:

a) transportuje jone K i Na b) formira membranski potencijal c) troši ATP d) transportuje vodu

Page 213: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 213 -

24. Temperatura na kojoj se ostvaruje maksimalno delovanje fermenta naziva se: a) optimalna b) aktivirajuća c) apsolutna d) maksimalna

25. Za proizvodnju energije u ćeliji najlakše se aktiviraju:

a) ugljeni hidrati b) masti c) proteini d) nukleinske kiseline

26. Jedan od uzroka nastajanja zamora je gomilanje u mišićima:

a) pirogrožđane kiseline b) masti c) glikogena d) mlečne kiseline

27. Do smrti čoveka dovodi gubitak vode od oko:

a) 10% b) 30 % c) 50% d) 70%

28. U krvi čoveka jedro NE sadrže:

a) granulociti b) monociti c) limfociti d) eritrociti

29. Koagulacioni faktori deluju redom:

a) X, XIII, V, VIII, IX b) V, VII, VIII, X, XII c) X, VIII, IX, XI, XII d) XII,XI,IX,VIII,X

Page 214: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 214 -

30. Aglutinogeni su: a) antitela b) antigeni c) crvene krvne ćelije d) limfociti

31. Receptori za ukus su raspoređeni na jeziku tako daje najbolji osećaj:

a) slatkog na vrhu, gorkog na bazi, a kiselog na bočnim stranama jezika b) slatkog na celoj površini, gorkog na bočnim stranama, a kiselog na vrhu je-

zika c) slatkog na bočnim stranama, slanog na vrhu, gorkog na bazi, a kiselog na

celoj površini jezika d) zavistan od osobina hrane koja draži kvržice jezika, a ne od rasporeda kvr-

žica 32. Refleksni centar za lučenje suza nalazi se u:

a) suznoj žlezdi b) produženoj moždini c) kičmenoj moždini d) kori velikog mozga

33. Tubularna sekrecija:

a) je sposobnost ćelija bubrežnih kanalića da sekretuju i izlučuju supstance u šupljinu bubrežnih kanalića

b) je sposobnost ćelija bubrežnih kanalića da sekretuju i izlučuju supstance u peritubularni prostor

c) je sposobnost ćelija bubrežnih kanalića da sekretuju i izlučuju supstance u glomerul

d) je sposobnost ćelija bubrežnih kanalića da sekretuju i izlučuju supstance direktno u krv 34. Zaokružite NETAČNU tvrdnju:

a) najvažnija funkcija bubrega je očuvanje stalnosti uslova unutrašnje sredine b) bubreg održava ravnotežu vode i elektrolita c) bubrezi su fiziološki pufer sistem d) nervni sistem ima veoma zančajnu ulogu u stvaranju mokraće u bubrezima

Page 215: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 215 -

35. Pražnjenje bešike nastaje pri: a) kontrakciji sfinktera pod uticajem simpatikusa b) relaksaciji detrusora pod uticajem parasimpatikusa c) kontrakciji detrusora pod uticajem parasimpatikusa d) kontrakciji sfinktera pod uticajem parasimpatikusa

36. Zaokružite tačnu tvrdnju:

a) glavni inspiratorni mišići su unutrašnji međurebarni mišići i trbušni mišići b) glavni ekspiratorni mišići su unutrašnji međurebarni mišići i trbušni mišići c) inspiracija je pasivan akt d) kontrakcija spoljnih međurebarnih mišića smanjuje prednje-zadnji prečnik

grudnog koša 37. Površina respiratorne membrane iznosi:

a) 70 m2 b) 70cm2 c) 70 ml d) kao površina jedne alveole

38. Područje respiratornog centra u kome se ritmički stvaraju impulsi je:

a) apneustičko b) bulbarno c) pneumotaksičko d) kičmena moždina

39. Glukagon:

a) povećava koncentraciju glukoze u krvi b) povećava transport glukoze iz tkiva u krv c) smanjuje koncentraciju glukoze u krvi d) smanjuje iskorišćavanje glukoze iz glikogena

40. Najvažniji hormoni kore nadbubrežne žlezde su:

a) kortizol, kortikosteron i kateholamini b) androgeni, astrogen, adrenalin c) aldosteron, hidrokortizol, noradrenalin d) aldosteron, kortizol i androgeni

Page 216: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 216 -

41. Povećano lučenje hormona štitaste žlezde dovodi do: a) Bazedovljeve bolesti b) Adisonove bolesti c) gušavosti d) miksedema

42. Refleksni akt zavhata delove prema sledećem redosledu:

a) senzitivno nervno vlakno, receptor, sinapsa, efektor i motorno nervno vla-kno b) receptor, senzitivno nervno vlakno, sinapsa, motorno nervno vlakno i efe-ktor c) receptor, motorno nervno vlakno, sinapsa, senzitivno nervno vlakno i efe-ktor d) efektor, motorno nervno vlakno, sinapsa, senzitivno nervno vlakno i receptor

43. Refleksni odgovor može biti:

a) pojačan što se označava kao hiporefleksija, oslabljen što se označava kao hiperrefleksija ili ugašen što se označava kao arefleksija b) pojačan što se označava kao hiperrefleksija, oslabljen što se označava kao hiporefleksija ili ugašen što se c) označava kao arefleksija d) pojačan što se označava kao hiperrefleksija, ugašen što se označava kao hiporefleksija ili oslabljen što se označava kao arefleksija e) samo u fiziološkim granicama

44. Kožni refleksi su: a) plantarni, patelarni, kutano-analni i abdominalni b) plantarni, kremastera, kutano-analni i abdominalni c) plantarni, ahilov, kutano-analni i abdominalni d) plantarni, maserera, kutano-analni i abdominalni

45. Velike i male motorne jedinice razlikuju se po: a) broju aksona koji inerviše jedno mišićno vlakno b) broju motornih vlakana koji inerviše jedan nerv c) broju nerava koji inerviše jedan mišić d) broju motornih vlakana koji inerviše jedan akson

Page 217: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 217 -

46. Poprečno prugasti mišić reaguje: a) na dejstvo medijatora u oblasti završne ploče b) nezavisno od mesta aplikacije medijatora c) spontano d) nijedan odgovor nije tačan

47. Zamor nastupa brže pri:

a) dinamičkom radu b) statičkom radu c) ne zavisi od vrste rada, već od spoljnih okolnosti d) maloj vlažnosti vazduha

48. Kemijske materije se u digestivnom traktu razgrađuju pod dejstvom digesti-vnih fermenata i to:

a) masti do glicerina i amino kiselina b) proteini do masnih kiselina c) ugljeni hidrati do polisaharida d) nijedan odgovor nije tačan

49. Ferment pljuvačke je:

a) mucin b) pepsin c) himozin d) ptijalin

50. Pankreasni sok sadrži enzime koji vare:

a) proteine b) ugljene hidrate c) proteine i lipide d) sve tri vrste hranljivih materija

51.Pepsinogen se aktivira pod dejstvom:

a) pepsina b) fermenata pankreasnog soka c) hlorovodonične kiseline d) enterokinaze

Page 218: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 218 -

52. Miotatički refleks je: a) spinalni refleks b) refleks istezanja c) refleks koji počinje aktivacijom mišićnih vretena d) svi odgovori su tačni

53. Centar za bolnu osetljivost je:

a) talamus b) hipotalamus c) limbički sistem d) veliki mozak

54. Paradoksalno spavanje je:

a) ne-REM spavanje b) REM spavanje c) spavanje u toku koga se ne sanja d) spavanje uz povišen tonus muskulature

55. Povećanje osmotskog pritiska telesnih tečnosti registruju:

a) osmoreceptori hipotalamusa b) osmoreceptori velikih krvnih sudova c) presoreceptori hipotalamusa d) presoreceptori velikih krvnih sudova

56. Veliki krvotok obezbeđuje vezu srca sa:

a) periferijom noseći joj krv svetlocrvene boje b) periferijom noseći joj krv tamnoplave boje c) plućima noseći im krv svetlocrvene boje d) plućima noseći im krv tamnoplave boje

57. Sistola komora:

a) predhodi sistoli pretkomora b) sledi iza sistole pretkomora c) odvija se u isto vreme sa sistolom pretkomora d) odvija se po dolasku krvi iz velikih vena direktno u komoru

Page 219: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 219 -

58. Starlingov zakon glasi: a) što je dužina mišića veća kontrakcija je slabija b) dužina mišićnih vlakana je utoliko veća ukoliko je venski priliv manji c) količina krvi koju srce ispumpa je obrnuto proporcionalna venskom prili-vu d) snaga kontrakcije komora zavisi od početne dužine mišićnih vlakana ko-mora

59. Povećana koncentracija kalijuma:

a) inhibira rad srca i zaustavlja ga u dijastoli b) stimuliše rad srca i zaustavlja ga u dijastoli c) inhibira rad srca i zaustavlja ga u sistoli d) stimuliše rad srca i zaustavlja ga u sistoli

60. Simpatički nervni sistem dovodi do:

a) vazodilatacije većine krvnih sudova, a vazokonstrikcije krvnih sudova skeletnih mišića i srca b) stimulacije srca zahvaljujući vazodilataciji većine krvnih sudova c) vazokonstrikcije većine krvnih sudova, a vazodilatacije krvnih sudova skeletnih mišića i srca d) deluje stimulativno na srce ali nema značajnih efekata na krvne sudove

Test B

1. Slepoočna kost sastoji se iz tri dela:

a) ljuskasti, bubni i petrozni deo b) bazilarni, bočni i ljuskasti deo c) čeoni, slepoočni i vilični deo d) bubni, čeoni i ljuskasti deo

2. Veliki potiljačni otvor predstavlja komunikaciju između:

a) prednje i zadnje lobanjske jame b) prednje i srednje lobanjske jame c) lobanjske duplje i kičmenog kanala

Page 220: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 220 -

3. Nastavci klinaste kosti su: a) čeoni i vilični nastavak b) nepčani, očni, klinasti nastavci c) mala krila, velika krila, krilasti nastavci d) zglobni i nezglobni nastavci

4. Delovi sitaste kosti su:

a) horizontalni list, vertikalni list i dva bočna dela b) uspravni i prednji deo c) telo i dva nastavka d) telo i dve grane

5. Sporedni elementi zgloba su:

a) zglobne površine, zglobne veze i vezivno-hrskavičave ploče b) zglobne veze i vezivno-hrskavičave ploče c) zglobna kapsula, zglobne veze i zglobni diskus d) zglobna šupljina, zglobne veze i zglobni diskus

6. U zglobu kolena izvode se pokreti:

a) samo pregibanja b) samo opružanja c) pregibanja, opružanja, ograničeni pokreti spoljašnjeg i unutrašnjeg obrta-nja d) privođenja i odvođenja kolena

7. Veze u zglobu lakta su:

a) unutrašnja, spoljašnja pobočna veza i prstenasta veza b) unutrašnja, prednja pobočna veza i prstenasta veza c) prednja i zadnja pobočna veza d) prstenasta i zadnja veza

8. Mišići zadnje grupe buta inervisani su:

a) butnim živcem b) opturatornim živcem c) sedalnim živcem d) peronealnim živcem

Page 221: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 221 -

9. Svi mišići spoljašnje i zadnje grupe podlakta inervisani su: a) lakatnim živcem b) središnjim živcem c) žbičnim živcem d) pazušnim živcem

10. Mišići žvakanja (mastikatorni mišići) su:

a) maseterični, slepoočni, spoljašnji i unutrašnji krilasti mišić b) maseterični, slepoočni, prednji i zadnji krilasti mišić c) slepoočni, jabučni, spoljašnji i unutrašnji krilasti mišić d) masetelični, slepoočni i prednji krilasti mišić

11. Na srcu se opisuju sledeće strane:

a) prednja, leva i spoljašnja strana b) prednja, leva i unutrašnja strana c) prednja, leva i donja strana d) spoljašnja, unutrašnja i dijafragmalna strana

12. Srčanu šupljinu čine:

a) dva dela, desna komora i desna pretkomora b) dva dela, leva pretkomora i leva komora c) četiri dela, dve desne i dve leve komore d) četiri dela, desna i leva pretkomora, leva i desna komora

13. Zidovi desne komore su neravni i od njih polaze:

a) dva papilarna mišića b) tri papilarna mišića c) jedan papilarni mišić d) četiri papilarna mišića

14. Levi pretkomorno-komorni otvor zatvoren je zaliskom koji se sastoji iz:

a) tri trouglasta listića b) dva trouglasta listića c) tri polumesečasta zaliska d) dva polumesečasta zaliska

Page 222: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 222 -

15. Duplja grkljana na uzdužnom preseku ima izgled: a) lista deteline b) ružinog lista c) peščanog sata d) levka

16. Levo plućno krilo ima:

a) jednu kosu pukotinu b) jednu horizontalnu pukotinu c) dve pukotine, kosu i horizontalnu d) dve pukotine, kosu i poprečnu

17. U srednji nosni kanal otvaraju se:

a) čeoni sinus i klinasti sinus b) klinasti i sitasti sinus c) čeoni sinus i gornjovilični sinus d) klinasti sinus i donjovilični sinus

18. Zavisno od dela tela kroz koji prolazi jednjak ima:

a) dva dela, vratni i grudni b) dva dela, grudni i trbušni c) tri dela, vratni, grudni i trbušni d) tri dela, glaveni, vratni i grudni

19. Dvanaestopalačno crevo nalazi se ispred:

a) prva tri krsna pršljena b) prva tri slabinska pršljena c) trećeg i četvrtog slabinskog pršljena d) drugog, trećeg i četvrtog slabinskog pršljena

20. Želudac ima:

a) prednji i zadnji zid, desnu i levu ivicu i dva otvora b) gornji i donji zid, desnu i levu ivicu i dva otvora c) prednji i zadnji zid, gornju i donju ivicu i dva otvora d) spoljašnji i unutrašnji zid, gornju i donju ivicu i dva otvora

Page 223: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 223 -

21. Bubrezi se nalaze u: a) retroperitonealnom prostoru trbušne duplje b) peritonealnom prostoru trbušne duplje c) retroperitonealnom prostoru karlične duplje d) superitonealnom prostoru karlične duplje

22. Parni mokraćni organi su:

a) bubreg, njegovi izvodni kanal i mokraćna bešika b) bubreg i mokraćna bešika c) samo bubreg d) bubreg, njegovi izvodni kanali i mokraćovod

23. Broj malih bubrežnih čašica je:

a) 8-10 b) 7-10 c) 15-20 d) 6-9

24. Dužina pasemeničkog kanala je:

a) 50-60 cm b) 4-5 m c) 70 cm d) 1-2 m

25. Jajnička jama nalazi se u račvi:

a) spoljašnje bedrene arterije b) unutrašnje bedrene arterije c) zajedničke bedrene arterije d) stidne bedrene arterije

26. Briznik nastaje spajanjem:

a) ampule semevoda i izvodnog kanala semene kesice b) početnog dela semevode i izvodnog kanala semene kesice c) pasemnika i izvodnog kanala semene kesice d) ampule semevoda i kanala pasemnika

Page 224: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 224 -

27. Kičmenih živaca ima: a) 12 pari b) 30 pari c) 33-34 para d) 31 par

28. Četvrti moždani živac je:

a) trograni živac b) trohlearni živac c) okulomotorni živac d) pomoćni živac

29. U moždanom mostu leže jedra:

a) II i III moždanog živca b) III i IV moždanog živca c) IX i X moždanog živca d) VII, VI i delimično V i VIII moždanog živca

30. Najveće subkortikalno jedro smešteno u središnjem delu hemisfere je:

a) repato jedro b) sočivasto jedro c) prugasto jedro d) bledo jedro

31. Duplja unutrašnjeg uva ispunjena je:

a) perilimfom b) likvorom c) vazduhom d) krvlju

32. Funkcionalno najvažniji deo očne jabučice je:

a) rožnjača b) sočivo c) mrežnjača d) sudovnjača

Page 225: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 225 -

33. Zaokružite NETAČNU tvrdnju: a) pH mokraće je 6,3 – 7,8 b) bazna pri ishrani namirnicama biljnog porekla, a kisela pri ishrani namir-nicama životinjskog porekla c) kisela pri ishrani namirnicama biljnog porekla, a bazna pri ishrani namir-nicama životinjskog porekla d) reakcija mokraće određuje se lakmus papirom

34. Količina definitivne mokraće koja se stvori u toku dana iznosi:

a) 1,5 litra b) 5 litara c) 10 litara d) 180 litara

35. Renin se luči ukoliko je :

a) povećan krvni pritisak b) povećana zapremina ekstracelularne tečnosti c) smanjeno snabdevanje bubrega krvlju d) povećano snabdevanje bubrega krvlju

36. Sjedinjavanje hemoglobina sa kiseonikom naziva se:

a) oksidacija b) oksigenacija c) koeficijent iskorišćavanja kiseonika d) kriva disocijacije oksi-hemoglobina

37. Uloge disajnih puteva su da:

a) sprovode vazduh b) prečišćavaju vazduh c) zagrevaju i vlaže vazduh d) svi odgovori su tačni

38. Najznačajniji oblik transporta ugljen-dioksida krvlju je:

a) kao fizički rastvoren gas b) u obliku karbaminojedinjenja c) u obliku bikarbonatnih jedinjenja d) nijedan odgovor nije tačan

Page 226: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 226 -

39. Endokrina aktivnost paratiroidne žlezde zavisi od: a) funkcije prednjeg režnja hipofize b) funkcije zadnjeg režnja hipofize c) koncentracije jona kalcijuma u krvi d) koncentracije jona kalijuma u krvi

40. Hormoni tiroidne žlezde su:

a) tiroksin, trijodtironin b) tiroksin, trijodtironin, kalcitonin c) tiroksin, trijodtironin, parathormon d) tiroksin, parathormon

41. Hormoni hipofize se luče pod uticajem:

a) hipotalamusa b) malog mozga c) jedara bazalnih ganglija d) talamusa

42. Zaokružite tačnu tvrdnju:

a) nerv je sačinjen od velikog broja nervnih vlakana b) nemijelinizirana vlakna su bele, a mijelinizirana sive boje c) funkcionalne osobine nervnih vlakana su nadražljivost i kontraktilnost d) kontinuirano sprovođenje odvija se duž Ranvijerovih suženja

43. Kožni refleksi su:

a) plantarni, patelarni, kutano-analni i abdominalni b) plantarni, kremastera, kutano-analni i abdominalni c) plantarni, ahilov, kutano-analni i abdominalni d) plantarni, maserera, kutano-analni i abdominalni

44. Depolarizacija nastaje usled povećane propustljivosti membrane za:

a) hlor b) kalijum c) amino kiseline d) natrijum

Page 227: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 227 -

45. Ergograf je: a) aparat koji je konstruisao Erg b) aparat kojim se meri energetski promet c) zapis električne aktivnosti mišića d) aparat kojim se određuje radna sposobnost

46. Brzina razvoja zamora mišića je najveća pri:

a) velikom opterećenju b) brzom ritmu rada c) oba odgovora su tačna d) nijedan odgovor nije tačan

47. Osnovna funkcionalna karakteristika mišićnog tkiva je:

a) razdražljivost b) kontraktilnost c) deponovanje masnog tkiva d) tačni odgovori su pod a) i b)

48. Pljuvačka sadrzi enzime koji vare:

a) celulozu b) ugljene hidrate c) belančevine d) masti

49. Intestinalna faza lučenja želudačnog soka:

a) ne postoji b) postoji, samo ako su očuvane sve nervne veze c) je humoralnog karaktera d) pokrenuta je refleksima iz debelog creva

50. Funkcija debelog creva sastoji se u:

a) resorpciji vode b) varenju preostalih hranljivih sastojaka c) emulgovanju masti d) svega navedenog

Page 228: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 228 -

51. Prva faza sekrecije u želucu pokreće se: a) kada hrana nadraži receptore usne duplje b) mehaničkim dejstvom hrane u želucu c) hemijskim dejstvom hrane u želucu d) bez unošenja hrane, gledanjem ili mirisanjem hrane

52. Sinaptičko sprovođenje je:

a) jednosmerno b) dvosmerno c) bez promene intenziteta d) brže nego u nervnom vlaknu

53. U srednjem mozgu nalaze se:

a) primarni vidni i akustički centri b) vitalni centri c) jedra osam moždanih živaca d) nijedan odgovor nije tačan

54. Zaokružite NETAČAN odgovor:

a) bezuslovni refleksi su isti za sve ljude, a uslovni su karakteristični za sva-kog pojedinca b) bezuslovni refleksi se integrišu u sinapsama nižih delova centralnog ner-vnog sistema, a za nastanak uslovnih neophodna je kora velikog mozga c) bezuslovni refleksi se mogu ugasiti, a uslovni refleksi učvršćivati tokom života d) uslovni refleks se formira ako je uslovna draž udružena sa bezuslovnom draži

55. Kora velikog mozga:

a) reguliše motornu aktivnost b) prima i analizira senzorne informacije c) je centar više nervne delatnosti d) svi odgovori su tačni

56. Minutni volumen srca predstavlja:

a) vrednost koja se dobija množenjem udarnog volumena i frekvencije srca b) volumen krvi koji srce ispumpa za jednu minutu

Page 229: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 229 -

c) volumen od 5 litara krvi d) svi odgovori su tačni

57. Simpatički deo nervnog sistema deluje na:

a) povećanje nadražljivosti i smanjenje brzine sprovođenja razdraženja u srcu b) smanjenje frekvencije i povećanje snage srčane kontrakcije c) povećanje frekvencije i snage srčane kontrakcije d) smanjenje nadražljivosti, a samim tim povećanje frekvencije srčanog rada

58. Krvni pritisak će rasti pri:

a) porastu perifernog otpora, a padu minutnog volumena b) padu perifernog otpora, a porastu minutnog volumena c) povećanju perifernog otpora i minutnog volumena d) padu perifernog otpora i minutnog volumena

59. Sistolni ton je posledica:

a) kontrakcije srčanog mišića i zatvaranja pretkomorno-komornih valvula b) zatvaranja semilunarnih valvula c) otvaranja semilunarnih valvula d) kontrakcije srčanog mišića i otvaranja pretkomorno-komornih valvula

60. Zakon »sve ili ništa« važi za:

a) skeletni mišić b) srčani mišić c) nerv d) glatki mišić

Test C

1. Slepoočna kost sastoji se iz tri dela: a) ljuskasti, bubni i petrozni deo b) bazilarni, bočni i ljuskasti deo c) čeoni, slepoočni i vilični deo d) bubni, čeoni i ljuskasti deo

2. Karlična kost sastoji se iz tri prvobitno odvojene kosti:

a) bedrene, preponske i krsne kosti b) bedrene, butne i krsne kosti

Page 230: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 230 -

c) bedrene, trtične i preponske kosti d) bedrene, preponske i sedalne kosti

3. Nastavci klinaste kosti su:

a) čeoni i vilični nastavak b) nepčani, očni, klinasti nastavci c) mala krila, velika krila, krilasti nastavci d) zglobni i nezglobni nastavci

4. Potiljačna kost gradi:

a) prednji i deo donjeg zida lobanje b) srednji deo lobanje c) bočni deo lobanje d) zadnji i deo donjeg zida lobanje

5. Na čašici karlične kosti zglobni deo označen je kao:

a) čašična usna b) čašična jama c) polumesečasta zglobna površina d) čašični usek

6. Telo žbice ima tri strane:

a) prednju, unutrašnju i zadnju b) prednju, zadnju i međukoštanu c) spoljašnju, unutrašnju i prednju d) prednju, zadnju i spoljašnju

7. U zglobu kolena povezuju se:

a) donji kraj butne kosti, gornji okrajak lišnjače i golenjače b) donji kraj butne kosti, gornji okrajak lišnjače c) donji kraj butne kosti, gornji okrajak golenjače i čašica d) donji kraj butne kosti, gornji okrajak lišnjače i čašica

8. Najvažnija osetljiva mesta prednje-bočnog trbušnog zida su:

a) preponski kanal i omotač pravog trbušnog mišića b) butni prsten i pupčani otvor c) preponski kanal i pupčani otvor d) preponski kanal i butni prsten

Page 231: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 231 -

9. Mišići prednje grupe nadlakta su: a) dvoglavi mišić nadlakta, nadlakatni mišić i kljunasto-ramenični mišić b) dvoglavi mišić nadlakta, nadlakatni mišić i troglavi mišić c) dvoglavi mišić nadlakta i troglavi mišić d) dvoglavi mišić nadlakta, troglavi mišić i kljunasto-ramenični mišić

10. Spoljašnju grupu mišića potkolenice čine:

a) dugi i kratki lišnjačni mišić b) spoljašnji i unutrašnji lišnjačni mišić c) prednji i zadnji lišnjačni mišić d) gornji i donji lišnjačni mišić

11. Zidovi leve komore su neravni i od njih polaze:

a) tri papilarna mišića b) jedan papilarni mišić c) dva papilarna mišića d) četiri papilarna mišića

12. Od luka aorte odvajaju se:

a) tri velika arterijska krvna suda b) dva velika arterijska krvna suda c) četiri velika arterijska krvna suda d) jedan veliki krvni sud

13. Zidovi desne komore su neravni i od njih polaze:

a) dva papilarna mišića b) tri papilarna mišića c) jedan papilarni mišić d) četiri papilarna mišića

14. U donje disajne puteve spadaju:

a) nosna duplja, sinusi, ždrelo i usna duplja b) dušnik, grkljan i ždrelo c) grkljan i nosna duplja d) grkljan, dušnik, glavne dušnice i pluća

Page 232: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 232 -

15. Nosna duplja ima: a) četiri zida i dva otvora b) šest zidova i dva otvora c) pet zidova i jedan otvor d) četiri zida i tri otvora

16. Gornji sprat ždrela naziva se:

a) nosni deo b) usni deo c) grkljanski deo d) nepčani deo

17. Opornjačka kesa nalazi se između:

a) zadnjeg zida gušterače i organa koji su iza nje b) zadnjeg zida želuca i organa koji su iza njega c) zadnjeg zida slezine i organa koji su iza nje d) prednjeg zida želuca i organa koji su ispred njega

18. Gornji, ulazni otvor želuca predstavlja mesto spoja:

a) završnog dela jednjaka i želuca b) početnog dela jednjaka i želuca c) želuca i dvanaestopalačnog creva d) završnog dela jednjaka i završnog dela želuca

19. Nutritivni krvni sud jetre je:

a) portna vena b) posebna jetrina arterija c) hepatična arterija d) hepatična vena

20. Žučovod nastaje:

a) spajanjem zajedničkog jetrinog kanala i izvodnog kanala žučne kese b) spajanjem posebnog jetrinog kanala i izvodnog kanala žučne kese c) spajanjem desnog jetrinog kanala i izvodnog kanala žučne kese d) spajanjem levog jetrinog kanala i izvodnog kanala žučne kese

Page 233: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 233 -

21. Mokraćovod se pruža od: a) velike bubrežne čašice do mokraćne bešike b) male bubrežne čašice do mokraćne bešike c) bubrežne karlice do mokraćne bešike d) njegovog početnog suženja do mokraćne bešike

22. Bubrezi se nalaze u:

a) retroperitonealnom prostoru trbušne duplje b) peritonealnom prostoru trbušne duplje c) retroperitonealnom prostoru karlične duplje d) superitonealnom prostoru karlične duplje

23. Broj malih bubrežnih čašica je:

a) 8-10 b) 7-10 c) 15-20 d) 6-9

24. Početni deo jajovoda povezan je sa materičnom dupljom preko:

a) spoljašnjeg materičnog otvora jajovoda b) unutrašnjeg materičnog otvora jajovoda c) prednjeg materičnog otvora jajovoda d) zadnjeg materičnog otvora jajovoda

25. Semevod se pruža od:

a) glave pasemnika do baze mokraćne bešike b) repa pasemnika do baze mokraćne bešike c) gornjeg pola semnika do baze mokraćne bešike d) donjeg pola semnika do baze mokraćne bešike

26. Briznik nastaje spajanjem:

a) ampule semevoda i izvodnog kanala semene kesice b) početnog dela semevode i izvodnog kanala semene kesice c) pasemnika i izvodnog kanala semene kesice d) ampule semevoda i kanala pasemnika

Page 234: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 234 -

27. Žuljevito telo je: a) moždani most b) spojnica moždanog svoda c) prednja spojnica d) moždana spojnica

28. Primarno senzitivno polje obuhvata:

a) precentralnu vijugu b) postcentralnu vijugu c) poprečnu slepoočnu vijugu d) slepoočni režanj

29. Najveća parna siva masa međumozga je:

a) metatalamus b) talamus c) epitalamus d) hipotalamus

30. U moždanom mostu leže jedra:

a) II i III moždanog živca b) III i IV moždanog živca c) IX i X moždanog živca d) VII, VI i delimično V i VIII moždanog živca

31. Spoljašnja strana ćelijske membrane u stanju mirovanja je naelektrisana:

a) pozitivno b) negativno c) neutralno d) nijedan odgovor nije tačan

32. Glatki mišići:

a) sadrže aktinske niti b) sadrže miozinske niti c) sadrže aktinske i miozinske niti d) ne sadrže aktinske i miozinske niti

Page 235: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 235 -

33. Glatka muskulatura u toku rada se: a) brzo zamara b) troši veliku količinu energije c) ponaša kao sincicijum d) ne depolariše

34. Kalijum je:

a) zastupljen više u ćeliji nego van ćelije b) zastupljen više van ćelije nego u ćeliji c) u podjednakoj količini van ćelije i u ćeliji d) zajedno sa fosfatima nalazi se više van ćelije nego u ćeliji

35. Šmit-Moravicova teorija govori o:

a) brzini sedimentacije b) zgrušavanju krvi c) hematokritu d) nastanku leukemije

36. Minutni volumen srca predstavlja:

a) vrednost koja se dobija množenjem udarnog volumena i frekvencije srca b) volumen krvi koji srce ispumpa za jednu minutu c) volumen od 5 litara krvi d) svi odgovori su tačni

37. Veliki krvotok obezbeđuje vezu srca sa:

a) periferijom noseći joj krv tamnoplave boje b) periferijom noseći joj krv svetlocrvene boje c) plućima noseći im krv svetlocrvene boje d) plućima noseći im krv tamnoplave boje

38. Simpatički deo nervnog sistema deluje na:

a) smanjenje nadražljivosti uz povećanje brzine sprovođenja razdraženja u srcu

b) smanjenje frekvencije uz povećanje snage srčane kontrakcije c) povećanje frekvencije i snage srčane kontrakcije d) povećanje nadražljivosti a samim tim smanjenje frekvencije srčanog rada

Page 236: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 236 -

39. Krv se u venama kreće: a) zahvaljujući venskim zaliscima, od periferije ka srcu b) zahvaljujući mišićnoj pumpi, od srca ka periferiji c) zahvaljujući kontrakciji skeletne muskulature, od srca ka periferiji d) svi odgovori su tačni

40. Zaokružite tačnu tvrdnju:

a) glavni inspiratorni mišići su unutrašnji međurebarni mišići i trbušni mišići b) glavni ekspiratorni mišići su unutrašnji međurebarni mišići i trbušni mišići c) inspiracija je pasivan akt d) kontrakcija spoljnih međurebarnih mišića smanjuje prednje-zadnji prečnik

grudnog koša 41. Sjedinjavanje hemoglobina sa kiseonikom naziva se:

a) oksidacija b) oksigenacija c) koeficijent iskorišćavanja kiseonika d) kriva disocijacije oksi-hemoglobina

42. Rezidualni volumen je količina vazduha koja se nalazi u plućima:

a) na kraju maksimalnog udaha b) na kraju maksimalnog izdaha c) nakon udaha pri normalnom disanju d) nakon izdaha pri normalnom disanju

43. Funkcionalni rezidualni kapacitet je količina vazduha koja se nalazi u plu-ćima:

a) na kraju maksimalnog udaha b) na kraju maksimalnog izdaha c) nakon normalnog udaha d) nakon normalnog izdaha

44. Eritropoetin se stvara u:

a) jetri b) bubregu c) eritrocitima d) kostnoj srži

Page 237: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 237 -

45. Zaokružite netačnu tvrdnju: a) najvažnija funkcija bubrega je očuvanje stalnosti uslova unutrašnje sredine b) bubreg održava ravnotežu vode i elektrolita c) najvažnija funkcija bubrega je endokrina d) bubrezi su fiziološki pufer sistem

46. Specifična težina mokraće je manja:

a) ukoliko je manja količina uzlučene mokraće b) pri intenzivnom znojenju c) pri teškom fizičkom radu d) ukoliko je veća količina uzlučene mokraće

47. Po supstratu na koji deluju enzimi se dele na:

a) apoenzim i koenzim b) hidrolaze i desmolaze c) karbohidraze, proteaze i lipaze d) enzime koje ispoljavaju dejstvo u kiseloj, baznoj ili neutralnoj sredini

48. Tripsinogen nastaje u:

a) želucu b) jetri c) pankreasu d) tankom crevu

49. Funkcija debelog creva sastoji se u:

a) varenju preostalih hranljivih sastojaka b) emulgovanju masti c) resorpciji vode d) svega navedenog

50. Peristaltički i antiperistaltički pokreti prisutni su u:

a) jednjaku b) želucu c) tankom crevu d) debelom crevu

Page 238: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 238 -

51. Aldosteron dovodi do: a) pada koncentracije natrijuma, a povišenja koncentracije kalijuma u krvi b) povećanja koncentracije natrijuma, a smanjenja koncentracije kalijuma u

krvi c) povećanja koncentracije natrijuma i kalijuma u krvi d) smanjenja koncentracije natrijuma i kalijuma u krvi

52. Zaokružite NETAČNU tvrdnju:

a) estrogen i progesterone utiču na razvoj polnih organa b) progesteron priprema sluzokožu materice za prijem oplođene jajne ćelije c) progesteron povećava razdražljivost muskulature materice d) progesterone podstiče razvoj mlečnih kanala

53. Centri refleksa za ishranu nalaze se u:

a) usnoj duplji b) nosu c) produženoj moždini d) pljuvačnim žlezdama

54. Centar za bolnu osetljivost je:

a) talamus b) hipotalamus c) limbički sistem d) veliki mozak

55. Supkortikalna jedra su:

a) vegetativne ganglije b) povezane uglavnom sa senzitivnom korom c) bazalne ganglije: prugasto telo i sočivasto jedro d) sve navedeno

56. Zakonitosti formiranja uslovnih refleksa su sve navedeno, OSIM:

a) organizam je u budnom stanju b) biološka motivisanost jedinke c) udruženost uslovne i bezuslovne draži d) prisustvo drugih stimulusa

Page 239: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 239 -

57. Astigmatizam se: a) korigije sabirnim sočivom b) koriguje rasipnim sočivom c) koriguje cilindričnim sočivom d) ne može korigovati

58. Kinestezija je sve navedeno, IZUZEV:

a) određivanje položaja tela u prostoru b) osećaj kretanja insekta po koži tela c) određivanje položaja pojedinih delova tela d) određivanje vrste i brzine pokreta

59. Recepcija mirisa ostvaruje se preko receptora koji se nalaze u

a) sluzokoži nosa b) sluzokoži jezika c) kortikalnog centra u oblasti hipokampusa d) u talamusu

60. Zakrivljenost sočiva se povećava:

a) pri gledanju bliskih predmeta b) pri gledanju udaljenih predmeta c) sa starošću d) pri smanjenju elastičnosti sočiva

Test D

1. U stopalu se nalaze:

a) 23 kosti, raspoređene u dve grupe b) 25 kostiju, raspoređenih u tri grupe c) 26 kostiju, raspoređenih u tri grupe d) 27 kostiju, raspoređenih u tri grupe

2. Prednja strana lopatice izdubljena je u:

a) nadgrebenu i podgrebenu jamu b) podlopatičnu jamu c) podlopatičnu i nadgrebenu jamu d) nadlopatičnu i podlopatičnu jamu

Page 240: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 240 -

3. Telo ključnice ima dve strane: a) spoljašnju i unutrašnju b) gornju i unutrašnju c) gornju i donju d) donju i spoljašnju

4. Donja vilica sastoji se iz:

a) tela, zglobnih i nezglobnih nastavaka b) tela i grane donje vilice c) uspravnog i horizontalnog dela d) tela i dva okrajka

5. Kostur lica sastoji se iz:

a) 15 kostiju b) 7 kostiju c) 21 kosti d) 10 kostiju

6. Svi mišići zadnje grupe potkolenice inervisani su:

a) tabanskim živcem b) sedalnim živcem c) potkoleničnim živcem d) golenjačnim živcem

7. Prema obliku skeletni mišići dele se na:

a) duge, kratke i pregibače b) prave, kose i uzdužne c) duge, prave i pljosnate d) duge, kratke i pljosnate

8. Kružno kretanje predstavlja udružene pokrete:

a) pregibanja, opruženja, privođenja, odvođenja b) unutrašnjeg i spoljašnjeg obrtanja, pregibanja i opružanja c) spoljašnjeg obrtanja, pregibanja i privođenja d) pregibanja, opružanja,privođenja, odvođenja, unutrašnjeg i spoljašnjeg

obrtanja

Page 241: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 241 -

9. Mišići prednje grupe podlakta svojim dejstvom vrše: a) opružanje b) pregibanje c) privođenje d) odvođenje

10. Svi mišići šake inervisani su:

a) središnjim i lakatnim živcem b) središnjim i pazušnim živcem c) lakatnim i pazušnim živcem d) žbičnim i lakatnim živcem

11. Desna srčana pretkomora:

a) oblika je nepravilne kocke i ima šest zidova b) oblika je nepravilne prizme i ima tri zida c) oblika je nepravilne prizme i ima šest zidova d) oblika je trostrane piramide i ima tri zida

12. Na bazi srca, veliki krvni sudovi grade:

a) venačnu krunu b) srčanu krunu c) srčani lanac d) srčani venac

13. Na srcu se opisuju sledeće strane:

a) prednja, leva i spoljašnja strana b) prednja, leva i unutrašnja strana c) prednja, leva i donja strana d) spoljašnja, unutrašnja i dijafragmalna strana

14. Najveći krvni sud čovečjeg tela je:

a) plućna arterija b) potključna arterija c) zajednička karotidna arterija d) aorta

Page 242: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 242 -

15. Desna srčana komora je: a) oblika trostrane piramide sa bazom okrenutom napred b) oblika trostrane prizme c) oblika četvorostrane piramide d) oblika trostrane piramide sa bazom okrenutom pozadi

16. Srce je smešteno u:

a) srednjem delu gornjeg sredogruđa b) srednjem delu donjeg sredogruđa c) prednjem delu donjeg sredogruđa d) zadnjem delu gornjeg sredogruđa

17. Vrh pluća nalazi se iznad ravni:

a) prvog rebra b) drugog rebra c) trećeg rebra d) četvrtog rebra

18. Zadnji otvor usne duplje je:

a) ždrelno suženje b) ulaz u usnu duplju c) međuusni otvor d) ždrelni otvor

19. Grkljan se nalazi u nivou:

a) četvrtog i petog vratnog pršljena b) petog i šestog vratnog pršljena c) drugog i trećeg vratnog pršljena d) šestog i sedmog vratnog pršljena

20. Dvanaestopalačno crevo nalazi se ispred:

a) prva tri krsna pršljena b) prva tri slabinska pršljena c) trećeg i četvrtog slabinskog pršljena d) drugog, trećeg i četvrtog slabinskog pršljena

Page 243: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 243 -

21. Želudac ima: a) prednji i zadnji zid, desnu i levu ivicu i dva otvora b) gornji i donji zid, desnu i levu ivicu i dva otvora c) prednji i zadnji zid, gornju i donju ivicu i dva otvora d) spoljašnji i unutrašnji zid, gornju i donju ivicu i dva otvora

22. Osnovna anatomska i funkcionalna jedinica bubrega zove se:

a) režanj b) režnjić c) nefron d) acinus

23. Mokraćovod gradi krivinu:

a) na mestu ulaska u malu karlicu b) u svom lumbalnom delu c) u svom ilijačnom delu d) u svom karličnoj duplji

24. Jajnička jama nalazi se u račvi:

a) spoljašnje bedrene arterije b) unutrašnje bedrene arterije c) zajedničke bedrene arterije d) stidne bedrene arterije

25. Semnik je muška polna žlezda i ima:

a) spoljašnju i unutrašnju stranu, prednju i zadnju ivicu, gornji i donji pol b) spoljašnju stranu, spoljašnju ivicu, gornji i donji pol c) prednju i zadnju stranu, spoljašnju i unutrašnju ivicu, gornji i donji pol d) spoljašnju i unutrašnju stranu, prednju i zadnju ivicu, prednji i zadnji pol

26. Kičmenih živaca ima:

a) 12 pari b) 30 pari c) 33-34 para d) 31 par

Page 244: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 244 -

27. Prednja strana srednjeg mozga predstavljena je: a) krovnom pločicom b) crvenim jedrom c) moždanim kracima d) tegmentumom

28. Antidiuretski hormon i oksitocin luče se u:

a) hipotalamusu b) talamusu c) epitalamusu d) metatalamusu

29. Somatski nervni sistem kontroliše:

a) poprečno-prugastu muskulaturu b) glatku muskulaturu c) muskulaturu srčanog mišića d) muskulaturu unutrašnjih organa

30. Vratni živčani splet grade prednje grane:

a) prva 3 vratna živca b) prva 4 vratna živca c) prvih 5 vratnih živaca d) zadnja 4 vratna živca

31. Katabolizam je:

a) konstruktivna aktivnost rasta b) zamenjivanje istrošenih delova ćelije c) aktivnost u razmeni materija d) svi odgovori su tačni

32. Velike i male motorne jedinice razlikuju se po:

a) broju aksona koji inerviše jedno mišićno vlakno b) broju motornih vlakana koji inerviše jedan nerv c) broju nerava koji inerviše jedan mišić d) broju motornih vlakana koji inerviše jedan akson

Page 245: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 245 -

33. Simptomi posthemoragičnog šoka nastaju: a) nakon povećanja zapremine krvi do 30% celokupne količine krvi b) nakon smanjenja zapremine krvi do 30% celokupne količine krvi c) nakon smanjenja zapremine krvi više od 30% celokupne količine krvi d) nakon smanjenja zapremine plazme manje od 30% celokupne količine

krvi 34. Viskoznost krvi je:

a) tri do pet puta veća od viskoznosti vode b) deset puta veća od viskoznosti vode c) zavisi od količine hemoglobina u eritrocitima d) uopšte se ne upoređuje sa viskoznošću vode

35. Procenat oksihemoglobina zavisi od:

a) količine hemoglobina i vrednosti parcijalnog pritiska kiseonika b) parcijalnog pritiska ugljen dioksida c) pH krvi d) svega navedenog

36. Opšti davalac krvi je krvna grupa:

a) O b) A c) B d) AB

37. Trajanje srčanog ciklusa pretkomora je:

a) kraće od trajanja srčanog ciklusa komora b) duže od trajanja srčanog ciklusa komora c) jednako trajanju srčanog ciklusa komora d) zavisno od dužine udaha i izdaha

38. Sistolni ton je posledica:

a) zatvaranja semilunarnih valvula b) otvaranja semilunarnih valvula c) kontrakcije srčanog mišića i zatvaranja pretkomorno-komornih valvula d) kontrakcije srčanog mišića i otvaranja pretkomorno-komornih valvula

Page 246: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 246 -

39. Zakon »sve ili ništa« podrazumeva da: a) sa povećanjem intenziteta draži povećava se i jačina mišićne kontrakcije b) pri draženju jedne motorne jedinice skeletnog mišića neka mišićna vlakna

te motorne jedinice se kontrahuju c) pri draženju jedne motorne jedinice skeletnog mišića sva mišićna vlakna te

motorne jedinice se kontrahuju d) svi odgovori su tačni

40. Krv se kreće ravnomerno i bez oscilacija u:

a) aorti b) arteriolama c) kapilarima d) nijedan odgovor nije tačan

41. Jedna respiracija sastoji se iz:

a) inspirijuma i udaha b) ekspirijuma i izdaha c) spoljašnjeg i unutrašnjeg disanja d) inspirijuma i ekspirijuma

42. Površina respiratorne membrane iznosi:

a) 70 cm2 b) 70 ml c) kao površina jedne alveole d) 70 m2

43. Količina vazduha koja se udahne i izdahne pri svakoj respiraciji iznosi:

a) 150 ml b) 500 ml c) 12 – 16 ml d) 750 ml

44. Centar za disanje najsnažnije stimuliše:

a) pad koncentracije CO2 b) pad koncentracije O2 c) porast koncentracije O2 d) porast koncentracije CO2

Page 247: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 247 -

45. Tubularna reapsorbcija je proces koji omogućava: a) vraćanje supstanci u peritubularni prostor b) vraćanje supstanci u primarnu mokraću c) vraćanje supstanci u definitivnu mokraću d) izlučivanje supstanci iz peritubularnog prostora

46. Tokom prolaska kroz tubule:

a) iz glomerularnog filtrata se ne reapsorbuje voda b) sekretuje se voda c) stvara se primarna mokraća sve manje koncentracije d) iz glomerularnog filtrata se reapsorbuje 99 % vode

47. Antidiuretični hormon:

a) stvara se u bubrezima b) smanjuje količinu izlučene mokraće c) kada se povećano luči dovodi do bolesti diabetes insipidus d) povećava količinu izlučene mokraće

48. Ferment pljuvačke je:

a) mucin b) pepsin c) himozin d) ptijalin

49. Voda se resorbuje u krv samo ako je:

a) osmotski pritisak himusa viši od osmotskog pritiska krvi b) osmotski pritisak himusa jednak osmotskom pritisku krvi c) osmotski pritisak himusa niži od osmotskog pritiska krvi d) nijedan odgovor nije tačan

50. Hemijske materije se u digestivnom traktu razgrađuju pod dejstvom digestivnih fermenata i to:

a) masti do glicerina i masnih kiselina b) proteini do amino kiselina c) polisaharida do monosaharida d) svi odgovori su tačni

Page 248: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 248 -

51. Hormoni prednjeg režnja hipofize utiču na sekretornu aktivnost: a) pankreasa, štitne žlezde, nadbubrega b) polnih žlezdi, pankreasa, štitne žlezde c) polnih žlezdi, pankreasa, nadbubrega d) polnih žlezdi, štitne žlezde, nadbubrega

52. Endokrina aktivnost paratiroidne žlezde zavisi od:

a) funkcije prednjeg režnja hipofize b) funkcije zadnjeg režnja hipofize c) koncentracije jona kalijuma u krvi d) koncentracije jona kalcijuma u krvi

53. U toku svakog menstrualnog ciklusa žena izgubi:

a) 50 do 100 ccm krvi b) 100 do 200 ccm krvi c) oko pola litra krvi d) prvog i zadnjeg dana oko 50 ccm, a ostalih dana trajanja menstruacije oko

100 ccm krvi dnevno 54. Neurociti simpatikusa nalaze se u:

a) bočnim rogovima sive mase svih grudnih segmenata kičmene moždine b) bočnim rogovima sive mase svih slabinskih segmenata kičmene moždine c) bočnim rogovima sive mase krsnih segmenata kičmene moždine d) tačni su odgovori pod b) i c)

55. Zaokružite netačan odgovor:

a) mali mozak reguliše motorne aktivnosti b) mali mozak reguliše tonus skeletne muskulature c) mali mozak reguliše telesnu težinu tela d) mali mozak reguliše ravnotežu tela

56. Paradoksalno spavanje je:

a) ne-REM spavanje b) REM spavanje c) spavanje u toku koga se ne sanja d) spavanje uz povišen tonus muskulature

Page 249: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 249 -

57. Zaokružite netačan odgovor: a) taktilni receptori nalaze se u potkožnom tkivu b) taktilnih receptora ima najviše na prstima ruku i usnama c) taktilnih receptora ima najviše na leđima, ramenima i potkolenicama d) taktilni receptori nalaze se na površini kože

58. Zvučni talas prenosi se sledećim redosledom preko:

a) bubne opne, slušnih koščica, slušnog živca, Hešlove vijuge do centra u Kortijevom organu

b) bubne opne, slušnih koščica, Kortijevog organa i slušnog živca do centra u Hešlovoj vijuzi

c) bubne opne, slušnog živca, slušnih koščica, Hešlove vijuge do centra u Kortijevom organu

d) bubne opne, Kortijevog organa, slušnih koščica i slušnog živca do centra u Hešlovoj vijuzi

59. Duplja unutrašnjeg uva ispunjena je:

a) perilimfom b) likvorom c) vazduhom d) krvlju

60. Poremećaji refrakcije su:

a) dalekovidost, kratkovidost i astigmatizam b) dalekovidost i presbiopija c) greške u recepciji boja d) greške pri imenovanju predmeta

`

Page 250: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 250 -

Test E

1. Luk pršljena je:

a) Njegov zadnji deo b) Njegov prednji deo c) Njegov bočni deo

2. Lakatna kost na donjem okrajku nema jedan od navedenih elemenata:

a) Glava lakatne kosti b) Šiljasti nastavak c) Kljunasti nastavak

3. Temena kost se nalazi u:

a) središnjem delu krova lobanje b) prednjem delu krova lobanje c) zadnjem delu krova lobanje d) na bazi lobanje

4. Zglob lakta pripada:

a) Prostim zglobovima b) Složenim zglobovima c) Hrskavičavim zglobovima d) Fibroznim zglobovima

5. Kosti prstiju stopala grade članci prstiju, kojih ima:

a) 16 b) 14 c) 12 d) 15

6. Dijafragmu oživčava:

a) Pomoćni živac b) Prečažni živac c) Međurebarni živac d) Podrebarni živac

Page 251: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 251 -

7. Spoljašnja grupa mišića na donjoj strani stopala namenjena je: a) Pokretanju malog prsta b) Pokretanju palca c) Pokretanju II i III prsta d) Pokretanju II i III i IV prsta

8. Svi mišići spoljašnje i zadnje grupe podlakta inervisani su:

a) Lakatnim živcem b) Žbičnim živcem c) Središnjim živcem d) Mišićnokožnim živcem

9. Sve mišiće šake inervišu dva živca:

a) Središnji i lakatni živac b) Lakatni i žbični živac c) Središnji i žbični živac d) Žbični i mišićnokožni živac

10. Srčane pretkomore i komore povezane su:

a) Pretkomornim otvorom b) Komornim otvorom c) Pretkomorno-komornim otvorom d) Komorno-pretkomornim otvorom

11. Simpatička nervna vlakna srčanog živčanog spleta:

a) Usporavaju srčani rad i povećavaju snagu srčanih kontrakcija b) Ubrzavaju srčani rad i povećavaju snagu srčanih kontrakcija c) Usporavaju srčani rad i smanjuju snagu srčanih kontrakcija d) Ubrzavaju srčani rad i smanjuju snagu srčanih kontrakcija

12. Butna arterija prelazi na zadnju stranu zgloba kolena i nastavlja se:

a) Prednjom golenjačnom arterijom b) Zadnjom golenjačnom arterijom c) Zatkolenom arterijom d) Dubokom butnom arterijom

Page 252: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 252 -

13. U zadnjoj lobanjskoj jami, desna i leva kičmena arterija spajaju se i grade: a) Desnu moždanu arteriju b) Levu moždanu arteriju c) Bazilarnu arteriju d) Pontinsku arteriju

14. Portna vena nastaje spajanjem gornje, donje crevne vene i slezinske vene iza:

a) Tela gušterače b) Repa gušterače c) Glave gušterače d) Vrata gušterače

15. Završni i najveći odvodni venski sinus je:

a) Kavernozni sinus b) Veliki petrozni sinus c) Poprečni sinus d) Sigmoidni sinus

16. Papilarni mišići polaze sa:

a) Zidova komora b) Zidova pretkomora c) Zida leve komore d) Zida desne pretkomore

17. Potporne ćelije nervnog sistema su:

a) Nervne celije b) Glijalne ćelije c) Bipolarne ćelije d) Multipolarne ćelije

18. Mokraćna bešika nalazi se u :

a) Prednjem delu karlične duplje b) Zadnjem delu karlične duplje c) Gornjem delu karlične duplje d) Donjem delu karlične duplje

Page 253: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 253 -

19. Organ za stvaranje glasa, glotis, čine: a) Glasnička pukotina i obe glasne žice b) Samo glasnička pukotina c) Samo glasne žice d) Glasnička pukotina i leva glasna žica

20. Na desnom plućnom krilu nalaze se:

a) Dve pukotine, kosa i horizontalna b) Jedna kosa pukotina c) Jedna horizontalna pukotina d) Tri pukotine

21. Ždrelno suženje je:

a) Prednji otvor nosnog sprata ždrela b) Prednji otvor usne duplje c) Zadnji otvor usne duplje d) Prednji otvor grkljanskog sprata ždrela

22. Gušterača je žlezdani organ priljubljen uz:

a) Prva tri slabinska pršljena b) Prva dva slabinska pršljena c) Dvanaestog grudnog i prvog slabinskog pršljena d) Uz četvrti i peti slabinski pršljen

23. Nutritivni krvni sud jetre je:

a) Portna vena b) Posebna jetrina arterija c) Jetrine vene d) Donja šuplja vena

24. Zadnji zid dušnika je izgrađen od mekih tkiva predstavljenih:

a) Poprečno prugastim mišićem i vezivnom opnom b) Glatkim mišićem i vezivnom opnom c) Skeletnim mišićem i vezivnom opnom d) Poprečnim mišićem i vezivnom opnom

Page 254: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 254 -

25. Trem je: a) Zadnja šupljina koštanog labirinta b) Središnja šupljina koštanog labirinta c) Središnja šupljina opnastog labirinta d) Zadnja šupljina opnastog labirinta

26. Najveća parna siva masa međumozga je:

a) Metatalamus b) Suptalamus c) Epitalamus d) Talamus

27. Dužica je:

a) Srednji i najdeblji deo sudovne opne očne jabučice b) Zadnji, veći deo spoljašnje opne očne jabučice c) Prednji deo sudovne opne očne jabučice d) Zadnji deo sudovne opne očne jabučice

28. Piramidalni put je:

a) Indirektni motorni put b) Direktni motorni put c) Indirektni senzitivni put d) Ekstrapiramidalni put

29. Gustativna telašca grupišu se u posebne tvorevine jezika koje se nazivaju:

a) Gustativne bradavice b) Gustativne papile c) Gustativni tuberkuli d) Gustativni žlebovi

30. Organ ukusa smešten je u :

a) Sluzokoži donje strane jezika b) Sluzokoži gornje strane jezika c) Sluzokoži bočnih ivica jezika d) Sluzokoži korena jezika

Page 255: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 255 -

31. Ukoliko je koncentracija sredine koja okružuje ćeliju veća nego u ćeliji: a) Minerali izlaze iz ćelije i ona se smežurava b) Voda izlazi iz ćelije i ona se smežurava c) Voda ulazi u ćeliju i ona bubri d) Minerali ulaze u ćeliju

32. Šta NIJE tačno za aktivni transport?

a) Vrši se uz pomoć nosača b) Materija se transportuje iz sredine sa manjom u sredinu sa većom

koncentracijom c) Za transport se koristi energija d) Materije se transportuju iz sredine sa većom u sredinu sa manjom

koncentracijom 33. Šta je tačno za akcioni potencijal?

a) Akcioni potencijal se javlja u miru b) Akcioni potencijal se javlja kada se ćelija nadraži c) Nastaje izlaskom natrijuma iz ćelije d) Nastaje zbog ulaska kalijuma u ćeliju

34. Šta je tačno za membranski potencijal?

a) Spoljašnja strana ćelijske membrane je elektroneutralna b) Spoljašnja strana ćelijske membrane je elektronegativna c) Unutrašnja strana ćelijske membrane je elektropozitivna d) Unutrašnja strana ćelijske membrane je elektronegativna

35. Jedan motoneuron:

a) Inerviše jedan mišić b) Inerviše onoliko mišićnih ćelija koliko ima krajnjih ogranaka c) Prenosi nervne impulse sa periferije prema CNS d) Inerviše po deset mišićnih ćelija

36. Koja od navedenih osobina pripada leukocitima:

a) Nedostatak jedra b) Bikonkavni oblik c) Granule u citoplazmi d) Hemoglobin

Page 256: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 256 -

37. Na početku dijastole komore: a) Pretkomorno-komorske valvule se zatvaraju a semilunarne valvule

otvaraju b) Semilunarne valvule se zatvaraju a pretkomorno-komorske valvule se

otvaraju c) Pretkomorno-komorske i semilunarne valvule se zatvaraju d) Pretkomorno-komorske i semilunarne valvule se otvaraju

38. Ukoliko serum neke krvi od aglutinina sadrži anti A, radi se o krvnoj grupi:

a) A b) B c) AB d) O

39. Sedimentacija eritrocita je ubrzana u slučaju:

a) Povećanog broja eritrocita b) Povećane količine albumina plazmi c) Povećane količine globulina u plazmi d) Smanjene količine fibrinogena u plazmi

40. Zakon „sve ili ništa“ za srce znači:

a) Jačina srčane kontrakcije zavisi od jačine stimulusa b) Različiti stimulusi izazivaju maksimalnu srčanu kontrakciju c) Pri sistoli srce izbaci svu krv koja se nalazila u komori d) Srce se najjače kontrahuje kada je prazno

41. Šta NIJE tačno za vazomociju:

a) To je kretanje krvi kroz kapilare u mlazevima b) Vazomocija reguliše protok krvi kroz kapilare c) Vazomocija reguliše protok krvi kroz arteriole d) Broj mlazeva u kapilaru zavisi od količine kiseonika

42. Limfociti se karakterišu:

a) Bisagastim jedrom i crvenim granulama b) Plavim granulama i jedrom podeljenim u 3 do 5 segmenata c) Velikim ovalnim jedrom d) Neutrofilnim granulama i nesegmentiranim jedrom

Page 257: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 257 -

43. Pronađi tačnu konstataciju: a) Kroz respiratornu membranu podjednako difunduju kiseonik i ugljendio-

ksid b) Ugljendioksid dvadesetak puta lakše difunduje kroz respiratornu membra-

nu od kiseonika c) Kroz celu respiratornu membranu za minut normalno prođe litar kiseonika d) Tokom fizičkog rada kroz respiratornu membranu difunduje manje ugljen-

dioksida 44. Intrapleuralni pritisak:

a) Se ne menja tokom disajnih pokreta b) Tokom udaha postaje negativniji a tokom izdaha pozitivniji c) Negativni pritisak omogućava kolaps pluća d) Može biti negativan ili pozitivan, to nema uticaja na disajne pokrete

45. Sekrecija želudačnog soka može biti:

a) Psihička b) Gastrična c) Intestinalna d) Svi odgovori su tačni

46. Enterocit je:

a) Ćelija crevne sluzokože b) Rana razvojna faza eritrocita c) Ćelija preteča svih ćelija endoderma d) Nijedan odgovor nije tačan

47. Himus se formira u:

a) Ustima b) Tankom crevu c) Debelom crevu d) Pankreasu

48. Intestinalna faza lučenja želudačnog soka:

a) Ne postoji b) Nastavlja se i kada hrana napusti želudac c) Ne nastavlja se kada hrana napusti želudac d) Nije humoralnog karaktera

Page 258: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 258 -

49. Ukoliko se produkcija kiselih materija u bubrezima poveća oni stvaraju: a) Veću količinu ureje b) Veću količinu amonijaka c) Renin d) Hipurnu kiselinu

50. Poliurija je:

a) Prestanak stvaranja mokraće b) Smanjena diureza c) Povećana diureza d) Smanjeno unošenje vode u organizam

51. Hormoni su hemijske supstance koje:

a) Se izlučuju direktno u krvotok b) Preko izvodnih kanala dospevaju u krvotok c) Preko izvodnih kanala dospevaju u šupljine tela d) Sva tri odgovora su tačna

52. Muška polna žlezda luči:

a) Estrogen i progesteron b) Testosteron i androstendion c) Testosteron i progesteron d) Androstendion i estrogen

53. Skokovito provođenje se odlikuje sledećim:

a) Provodi se duž mijelinskih nervnih vlakana b) Provođenje razdraženja je od jednog do drugog Ranvijerovog suženja c) Brzina provođenja je do 120 m/sec d) Svi odgovori su tačni

54. Arefleksija podrazumeva:

a) Ugašen refleks b) Pojačan refleks c) Smanjen refleks d) Svi odgovori su tačni

Page 259: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 259 -

55. Centri III i IV para moždanog nerva nalaze se u: a) Kičmenoj moždini b) Produženoj moždini c) Ponsu d) Srednjem mozgu

56. Ravnomerni raspored tonusa na pojedine mišićne grupe moguć je zahvalju-jući:

a) Međumozgu b) Srednjem mozgu c) Malom mozgu d) Produženoj moždini

57. Funkcija bazalnih ganglija je da:

a) Učestvuje u formiranju uslovnih refleksa b) Reguliše mišićni tonus i objedinjuje motorne pokrete pri hodanju c) Pomaže u održavanju položaja tela d) Sve navedeno

58. U toku spavanja bez sanjanja:

a) Povišen je tonus muskulature b) Disanje je ubrzano c) Krvni pritisak je povišen d) Telesna temperatura se snižava

59. Visceroreceptori su:

a) U glatkim mišićima krvnih sudova b) Osetljivi na mehaničke promene u organima i hemijske promene u krvi c) U unutrašnjim organima d) Svi odgovori su tačni

60. Hipermetropija je:

a) Normalno prelamanje svetlosti i lik se izuzetno oštro formira na mrežnjači b) Poremećaj refrakcije kod koga se lik formira iza mrežnjače c) Poremećaj refrakcije kod koga se lik formira ispred mrežnjače d) Nijedan odgovor nije tačan

Page 260: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 260 -

REŠENJA

Test A

1-a 2-a 3-b 4-a 5-a 6-b 7-c 8-d 9-b 10-a 11-a 12-b

13-a 14-d 15-a 16-b 17-a 18-b 19-b 20-c 21-b 22-c 23-d 24-c 25-a 26-d 27-b 28-d 29-d 30-b 31-c 32-c 33-b 34-a 35-c 36-b 37-a 38-b 39-a 40-d 41-a 42-b 43-b 44-b 45-a 46-a 47-a 48-d 49-d 50-c 51-a 52-d 53-a 54-a 55-d 56-b 57-b 58-d 59-a 60-c

Test B

1-a 2-c 3-c 4-a 5-b 6-c 7-a 8-c 9-c 10-a 11-c 12-d

13-b 14-b 15-c 16-a 17-c 18-c 19-b 20-a 21-a 22-d 23-c 24-b 25-c 26-a 27-d 28-b 29-d 30-b 31-a 32-c 33-c 34-a 35-c 36-b 37-d 38-b 39-c 40-b 41-a 42-a 43-b 44-d 45-d 46-c 47-d 48-b 49-c 50-a 51-d 52-a 53-a 54-c 55-d 56-d 57-c 58-c 59-a 60-b

Page 261: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 261 -

Test C

1-a 2-d 3-a 4-d 5-c 6-d 7-c 8-c 9-a 10-a 11-c 12-a

13-b 14-d 15-a 16-a 17-b 18-a 19-b 20-a 21-c 22-a 23-c 24-c 25-b 26-a 27-d 28-b 29-b 30-d 31-a 32-c 33-c 34-a 35-b 36-d 37-b 38-c 39-a 40-b 41-b 42-b 43-d 44-b 45-c 46-d 47-c 48-c 49-c 50-b 51-b 52-c 53-c 54-a 55-c 56-d 57-c 58-b 59-a 60-a

Test D

1-d 2-b 3-c 4-b 5-a 6-d 7-d 8-d 9-b 10-a 11-a 12-b 13-c 14-d 15-d 16-b 17-b 18-a 19-b 20-b 21-a 22-c 23-a 24-c 25-a 26-d 27-c 28-a 29-a 30-b 31-c 32-d 33-c 34-a 35-a 36-a 37-a 38-c 39-c 40-c 41-d 42-d 43-b 44-d 45-a 46-d 47-b 48-d 49-c 50-d 51-d 52-d 53-a 54-a 55-c 56-b 57-c 58-b 59-a 60-a

Page 262: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 262 -

Test E

1-a 2-c 3-a 4-b 5-b 6-b 7-a 8-b 9-a 10-c 11-b 12-c

13-c 14-c 15-d 16-a 17-b 18-a 19-a 20-a 21-c 22-b 23-b 24-b 25-b 26-d 27-c 28-b 29-b 30-b 31-b 32-d 33-b 34-d 35-b 36-c 37-b 38-b 39-c 40-b 41-c 42-c 43-b 44-b 45-d 46-a 47-b 48-b 49-b 50-c 51-a 52-b 53-d 54-a 55-d 56-c 57-d 58-d 59-d 60-b

Page 263: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 263 -

8.4 Matematika Test A

1. Izračunati:

-2 -2

-1 -1a - a 1- a- - aa - a a + a

a) ( )32 a

a

b) ( )3-2 a

a

c) ( )3-2

a

d) a

a2

2

e) ( )-32

a

2. Naći tačku u prvom kvadrantu koja pripada pravoj x+y=8 koja je jednako udaljena od tačke (2,8) i prave x-3y+2=0 a) (3,5) b) (4,4) c) (5,3) d) (8,0) e) (0,8)

3. Rastaviti polinom x3-3x2-10x+24 na linearne faktore: a) (x+2) (x+4) (x+3) b) (x-2) (x-4) (x+3) c) (x-2) (x+4) (x-3)

Page 264: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 264 -

d) (x+2) (x-4) (x-3) e) (x-2) (x-4) (x-3) 4. U jednačini x2-6x+c=0 odrediti c pod uslovom da su njeni koreni vezani rela-cijom 3x1+2x2=20 a) 16 b) -16 c) 12 d) -12 e) 20 5. Za koje vrednosti x je x2-5│x│+ 6 < 0 ? a) -3 < x <-2, 2 <x < 3 b) 1< x < 2, 2 < x < 3 c) 1< x < 3 d) 1≤ x < 2, 2 < x ≤ 3 e) x<2, 2<x 6. Rešiti jednačinu sin2 x+cos x+1=0 a) (2k+1) π, k = ±1, ±2,... b) (2k-1) π, k = 0,1,2,... c) (2k+1) π, k = 0,1,2,... d) 2kπ, k = 0, ±1, ±2,... e) x=(2k+1) π, k=0, ±1, ±2,...

7. Rešiti jednačinu 33x-4 =

x67

31 −

Odgovor: a) 2 b) -1 c) 1 d) -2

e) 13

Page 265: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 265 -

8. Rešiti jednačinu 33 x53 2x2 =−

a) 343, 125000

343

b) 18

-

c) 343, 27 d) -3

e) 27, 18

-

9. Zbir prvih n članova geometrijskog niza čiji je količnik 2 iznosi 15, a zbir sledećih n članova je 240, Izračunati n i član b2n.

a) n = 18, b18 = 128 b) n = 8, b8 = 128 c) n = 4, b8 = 128 d) n = 10, b10 = 128 e) n = 8, b8 = 148

10. Odrediti inverznu funkciju funkcije ( ) x +1f x =x -1

a) x +1x -1

b) x -1x -1

c) x +1x +1

d) x -1x +1

e) x + 2x - 2

11. Rešiti jednačinu │6-2x│= 3x+1 a) -1 b) 3 c) 1

Page 266: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 266 -

d) 5 e) 1,5 12. Izračunati, bez tablica i računara, 10 ctg 1350 sin 2100 cos 2250.

a) -5 b) 5 2 c) -5 2

d) 25

2

e) 25

2-

13. U razvoju binoma izračunati 1513

−+ aa član koji ne zavisi od a.

a) 1000 b) 200 c) 3005 d) 5005 e) 5000 14. Rešiti jednačinu log5x log7x = log57. a) 7

b) 7, 17

c) 17

d) 5

e) 5, 15

15. Tangens jednog od oštrih uglova pravouglog trougla iznosi 0.75, a je manja kateta je a=18. Odrediti drugu katetu b i hipotenuzu c. a) c=32, b=28 b) c=32, b=22 c) b=22, c=30

Page 267: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 267 -

d) c=30, b=24 e) b=20, c=24

16. Broj kvarova mašine je u linearnoj vezi sa brojem uključenja mašine, tj. f(x) = ax+b, gde je x broj uključivanja mašine, a f(x) je broj kvarova. Poznato je da se u 100 uključenja mašine pojavilo 3 kvara, a u 300 uključenja 5 kvarova. a) Izračunati a. b) Izračunati b. c) Koliko kvarova prouzrokuje 1000 uključenja mašine? 17. Odrediti pozitivan parametar p tako da koreni jednačine 24x2-px+25=0 za-dovoljavaju relaciju 3x1 – 2x2 = 0 a) Koliko je p? b) Sa izračunatim p izračunati koren date jednačine koji je veći od 1. c) Sa izračunatim p izračunati koren date jednačine koji je manji od 1. 18. Rešiti jednačinu 6·9x – 13·6x + 6·4x = 0 a) Napisati pozitivno rešenje. b) Napisati negativno rešenje. c) Izračunati 6·9x – 13·6x ako je x pozitivno rešenje date jednačine. 19. U polinomu x4 + ax2 + b odrediti a i b tako da bude deljiv sa x2 – x + 1 a) Napisati a. b) Napisati b.

c) Sa izračunatim a i b odrediti 4 2

2x ax b

x x 1+ +

- +

20. Rešiti jednačinu

( )22 x 3 x 6

04x 1

- - -=

+

a) Napisati negativno rešenje posmatrane jednačine. b) Napisati pozitivno rešenje posmatrane jednačine koje je manje od 1. c) Napisati pozitivno rešenje posmatrane jednačine koje je veće od 1.

Page 268: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 268 -

REŠENJA

1-d 2-a 3-b 4-b 5-a 6-e 7-c 8-e 9-c 10-a

11-c 12-e 13-d 14-b 15-d 16.

a) 100

1=a

b) b=2 c) 12

17. a) p=50

b) 451 =x

c) 652 =x

18. a) 1 b) -1 c) -24

19. a) a=1 b) b=1 c) x2+x+1

20. a) -3

b) 41

c) 3

Page 269: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 269 -

Test B

1. Ako je 2 3a2 3

-=+ ,

3 2b3 2

-=+ izračunati 2

11bb1aa

−++

−+

a) 6 b) 2 c) 3 d) 2 6

e) 2 3+

2. Naći m tako da se prave 4mx – (2m+1)y+14=0 i (4m+5)x – (8m-1)y+21=0 seku na y-osi.

a) 12

b) 1 c) 2

d) 13

e) 12

-

3. Rastaviti polinom x3 - 7x + 6 na linearne faktore. a) (x+1) (x+2) (x-3) b) (x-1) (x-2) (x+3) c) (x+1) (x-2) (x+3) d) (x-1) (x+2) (x+3) e) (x-1) (x+2) (x-3) 4. U jednačini 2x2 – 3x + 5c = 0 odrediti c pod uslovom da se njeni koreni raz-likuju za 1. a) 2

b) 18

c) 1

Page 270: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 270 -

d) -1 e) 8

5. Za koje x je log (x2 – 5x + 7) ≥ 0? a) x ≤ 2, x ≥ 3 b) -2 < x < 2, x ≥ 3 c) x ≤ 2, 3 ≤ x ≤ 6 d) 2 ≤ x ≤ 3 e) x ≥ 2, -3 ≥ x

6. Rešiti jednačinu 3 sinx = 2 cos2x a) x= kπ, k=0, ±1, ±2,.......

b) ( )k1

x π6

-= , k=0, ±1, ±2,.....

c) kπx6

= , k=0, ±1, ±2,.....

d) ( )k1

x kπ π6

-= + , k=0,1,2,.....

e) πx 2kπ6

= + , 5πx 2kπ6

= + , k=0, ±1, ±2,...

7. Rešiti jednačinu:

642725

169

=−

x

a) 1.5 b) 1.25 c) 1.75 d) -1.5 e) -1.75

Page 271: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 271 -

8. Rešiti jednačinu:

4x 8 x 9- =

a) 625 b) 2401 c) 14641 d) 81 e) 6561

9. Posmatra se prvih 2n-1 članova geometrijskog niza, Prvi član je 7, a n-ti član je 56, a zbir svih posmatranih članova je 889. Naći količnik q i broj posmatra-nih članova. a) q=2, 2n-1=9 b) q=2, 2n-1=5 c) q=2, 2n-1=7 d) q=3, 2n-1=7 e) q=3, 2n-1=9

10. Odrediti f (f(x)), ako je ( )2x1x2xf

−+

=

a) x b) x2 c) -x d) x + 1 e) x - 2

11. Rešiti nejednačinu x2 – 2│x│-3 = 0 a) 3 b) -3 c) ± 3 d) ± 4 e) ± 1

Page 272: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 272 -

12. Izračunati, bez tablica i računara, sin 570 cos 120 – sin 120 cos 570

a) 23

b) 33

c) 23

d) 22

e) 22

13. Naći peti član u razvoju binoma, n

ax

xa

+ ako je odnos koeficijenata

trećeg i drugog člana u razvoju 11:2.

a) 8

2a295x

b) 21495

x

c) 21485

x

d) 4

2a495x

e) 8475a

14. Rešiti jednačinu (log3x)2 = 4-3 log3x

a) 13 , 3

b) 181 , 3

c) 181 , 81

Page 273: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 273 -

d) 1 1,81 3

e) 1 1,81 9

15. Dati su hipotenuza c=24 i ugao sinα = 0.8. Izračunati kateta a i b. a) a = 14.2, b = 14.4 b) a = 14.4, b = 19.4 c) a = 14.4, b = 18.2 d) a = 19.2, b = 14.4 e) a = 19.2, b = 15.4

16. Veza zapremine sunđera i količine vode koju sunđer može da upije je linear-na tj. f(x) = ax + b, gde je x zapremina sunđera, f(x) je količina vode koju ta zapremina može da upije. Poznato je da sunđer zapremine 1 dm3 upije 0.6 dm3 vode, a sunđer zapremine 2 dm3 upija 1.1 dm3 vode. a) Izračunati a b) Koliko upija sunđer zapremine 1.6 dm3? c) Kolika je potrebna zapremina sunđera da bi upio 1dm3 vode?

17. U jednačini x2 – 6x + c = 0 odrediti c pod uslovom da su njeni koreni vezani

relacijom 3x1 + 2x2 = 20 a) Koliko je c? b) Sa izračunatim c izračunati negativan koren date jednačine c) Sa izračunatim c izračunati pozitivan koren date jednačine

18. Rešiti jednačinu 7x2-x-3 = 343 a) Napisati pozitivno rešenje b) Napisati negativno rešenje c) Izračunati 7x2-x-2, ako je x negativno rešenje date jednačine

19. U polinomu x3 + ax + b odrediti a i b tako da bude deljiv polinomom x2 – x + 1 a) Napisati a

Page 274: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 274 -

b) Napisati b

c) Sa izračunatim a i b odrediti

3

2x ax bx x 1

+ +- +

20. Rešiti sistem jednačina y 2 x 3- = - ,

3=+ xy ,

i svako rešenje napisati u obliku uređenog para (x, y). a) Napisati ono rešenje datog sistema za koje je x > 0 i y > 0. b) Napisati ono rešenje datog sistema za koje je x < 0 i y > 0. c) Napisati ono rešenje datog sistema za koje je x < 1 i y < 0.

REŠENJA

1-d 2-a 3-b 4-b 5-a 6-e 7-c 8-e 9-c 10-a

11-c 12-e 13-d 14-b 15-d 16.

a) 0,5 b) 0,9 c) 1,8

17. a) -16 b) -2 c) 8

18. a) 3 b) -2 c) 2401

19. a) 0 b) 1 c) x+1

20. a) 2,1 b) -6,9 c) 0,-3

Page 275: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 275 -

Test C 1. Uprostiti izraz:

aaa

aaa

a−

+−

−−−

1

2

1

2 11

a) aa −23

2

b) aa +−

23

2

c) aa

2

312

d) a−

e) a

2. Ako je u razvoju binoma n4x23x

−+ koeficijent drugog člana za 44 ma-

nji od koeficijenta trećeg člana , odredi član koji ne sadrži x. a) 125 b) 190 c) 160 d) 175 e) 165 3. Zbir dva korena jednačine 2x3-x2-7x+λ =0 je 1. Naći λ . a) 1 b) -2 c) 2 d) -3 e) 3

Page 276: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 276 -

4. U jednačini x2+bx+9=0 odrediti b pod uslovom da su njeni koreni vezani re-lacijom:

91011

21=+

xx

a) -10 b) 10 c) -9 d) 9

e) 1081

5. Rešiti nejednačinu

xxxx2

452

2

−−+ < 1

a) x<74

b) x<0, 34 <x<2

c) x<0, 74 <x<2

d) 0<x<34 , x>2

e) 0<x<74 , x>2

6. Rešiti jednačinu 02674 =+− xx a) x=16

b) x=16, x=240128561

c) x=8

d) x=16, x=2401

28561−

e) x= 16±

Page 277: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 277 -

7. Naći funkciju h(x)= (f ο g)(x) – (g ο f)(x), ako je: f(x) = 3x+1 i g(x) = 2x-1

a) h(x) = -3x b) h(x) = -3 c) h(x) = -1 d) h(x) = -x e) h(x) = 12x-3

8. Rešiti jednačinu 027312312

=+⋅− xx

a) x=-1,x=-21

b) x=1, x=21

c) x=1, x=-21

d) x=-1, x=21

e) x=1

9. Rešiti nejednačinu log3 11

21≥

++

xx

a) 12 −≤≤− x b) xx ,2−≤ >-1

c) xx ≤−−≤21,2 <-1

d) x≤− 2 <-1

e) 21,2 −−≤x <x<-1

Page 278: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 278 -

10. Izraziti loga·bba3

u zavisnosti od n, ako je n= loga·ba

a) 6

35 +n

b) 6

35 −n

c) 35

6+n

d) 2

35 −n

e) 6

3−− n

11. Rešiti jednačinu cos2 132

=

+

πx

a) Z∈+− κκππ ,43

2

b) Z∈+ κκππ ,23

2

c) Z∈+ κκππ ,43

2

d) Z∈+− κκππ ,23

2

e) Z∈+ κκππ ,3

2

12. Rešiti jednačinu cos2 04

cos4

2 =

−−

+ xx ππ

a) Zxx ∈+== κκππκπ ,22

,

b) Zx ∈= κκπ ,2

c) Zx ∈+= κκππ ,2

Page 279: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 279 -

d) Zxx ∈+== κκππκπ ,2

,2

e) ( ) Zxx ∈=+

= κκππκ ,2,2

12

13. Rešiti jednačinu ctgxx

x−=

+2

cos1sin

a) Zxxx ∈=+=+= κκπκππκππ ,,26

5,26

b) Zxx ∈+−=+−= κκππκππ ,26

5,26

c) Zxxx ∈+=+−=+−= κκππκππκππ ,2,26

5,26

d) Zxxx ∈+=+=+= κκππκππκππ ,2,26

5,26

e) Zxx ∈+=+= κκππκππ ,26

5,26

14. Date su tačke A(3,1) i B(7,7). Odrediti jednačinu prave p koja sadrži sredi-nu duži AB i normalna je na pravu određenu tačkama A i B. a) 2y+3x=22 b) 3y+2x=22 c) 3y-2x=-22 d) 2x-3y=-22 e) 3y-2x=-22 15. Zbir prvih n članova geometrijskog niza, čiji je količnik 2, iznosi 15. Zbir sledećih n članova je 240. Izračunati član b2n. a) 64 b) 32 c) 256 d) 128 e) 512

Page 280: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 280 -

16. Rešiti jednačinu x3+8=7x2 a) x1= b) x2= c) x3=

17. Ako je cosα=53

− i π<α<2

3π , izračunati:

a) sin α

b) tg

−απ

4

c) ctg

−απ

4

18. Ako je f(1)=40, f(2)=54, f(11)=0, onda a) odrediti funkciju f(x) = ax2+bx+c b) odrediti teme parabole određene funkcijom f(x) c) odrediti presek funkcije f (x) i y-ose 19. Prava p data je jednačina 2y-x=2. Odrediti jednačinu prave q, koja sadrži tačku A(1,1) i paralelna je sa pravom p. Odrediti jednačinu prave r koja sadrži tačku A i normalna je na pravu p. a) jednačina prave q je: b) jednačina prave r je: c) presek pravih p i r je: 20. Odrediti parametar p tako da rastojanje temena parabole y=x2+px+13 i ko-ordinatnog početka bude jednako 5. a) Napisati parametar p koji je manji od -7 b) Napisati parametar p za koji je -7 <p < 5 c) Napisati parametar p koji je veći od 7

Page 281: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 281 -

REŠENJA

1-c 2-e 3-d 4-a 5-c 6-a 7-b 8-b 9-d 10-b

11-a 12-a 13-c 14-b 15-d 16.

a) -1 b) 224 +c) 224 −

17.

a) 54

b) 71

c) -7

18. a)-2x2+20x+22b) 5,72 c) y=22

19. a) 2y-x=1 b) y+2x=3

c) 57,

54

20. a) -8 b) -6 c) 8

Page 282: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 282 -

Test D 1. Uprostiti izraz:

1a 21a 211a 231

a 21a 211a 231:2a1 +

+

+

+

a) 1a

a2−

b) 1a

2−

c) a1

d) a1

2−

2. Za koje n koeficijenti drugog, trećeg i četvrtog člana u razvoju binoma (x+y)n čine aritmetički niz: a) n=7, n=6 b) n=2 c) n=7 d) n=7, n=2 e) n=6 3. Rešiti nejednačinu 3−x > 2+x

a) x <21

b) -2 < x <21

c) 21≤ x < 3

d) x < -2, 21

< x < 3

e) x ≤ 21

Page 283: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 283 -

4. Data je kvadratna jednačina 0cx6x2 =+− Odrediti c tako da koreni date jednačine zadovoljavaju uslov 3x1+2x2=20. a) -12 b) 12 c) 16 d) -16 e) 10

5. Rešiti nejednačinu xx

xx

22

452

−+ < 1

a) x < 74

b) x < 0, 34

< x < 2

c) x < 0, 74

< x < 2

d) x ≤ 74

e) x < 0, 74

≤ x < 2

6. Rešiti nejednačinu x−6 < x a) x < -2, 2 < x ≤ 6 b) x < -2, 3 < x < 6 c) x < -3, 2 < x ≤ 6 d) 2 ≤ x ≤ 6 e) 2 < x ≤ 6 7. Za koje realne vrednosti je definisana funkcija ( ) ( )2xx6logxf −+= a) 0 < x ≤ 3 b) x ≤ -2, x ≥ 3 c) x < -2, x > 3

Page 284: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 284 -

d) -2 < x < 3 e) -2 ≤ x ≤ 3 8. Rešiti jednačinu 10·2x-4x=24

a) x = 2, x = 2log6log

b) x = 2log

12log

c) x = 2log

12log , x=-1

d) x=2

e) x=2, x = 6log2log

9. Rešiti jednačinu log 5log34log3 =−++ xx

a) x = -2, x = 4

17

b) x = 4

17

c) x = -2

d) x = 2, x = -4

17

e) x = 2

10. Rešiti nejednačinu

+

31 2x

> x3−

a) -1 < x < 2 b) x > 2 c) 0 < x < 2 d) x < 0, 0 < x < 2 e) -2 < x < 0, 0 < x < 2

Page 285: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 285 -

11. Rešiti jednačinu 2

sincos1

sin xx

x=

+

a) x = 4κπ, x = π + 2κπ, κ∈Z b) x = 4κπ, κ∈Z c) x = 2κπ, κ∈Z d) x = 2κπ, x = π + 4κπ, κ∈Z e) x = 2κπ, x = π + 2κπ, κ∈Z

12. Rešiti jednačinu 13cos3sin3 =− xx

a) x = 39

κπ+

π, x =

33κπ

, κ∈Z

b) x = κπ+π 29

, x = κπ+π 23

, κ∈Z

c) x = 3

26

κπ+

π, x =

32

18κπ

− , κ∈Z

d) x = κπ+π 23

, x = κπ+π 2 , κ∈Z

e) x = 3

29

κπ+

π, x =

32

3κπ

, κ∈Z

13. Rešiti jednačinu tgx . ctg2x . sin3x = 0.

a) 2

k4

x π+

π= ,

3kx π

= , Zk ∈

b) 2

k4

x π+

π= , π+

π±= k

3x , Zk ∈

c) π= k2x , π+π

= k4

x , 3k2x π

= , Zk ∈

d) π= kx , 2

k4

x π+

π= , π+

π±= k

3x , Zk ∈

e) π= kx , π+π

= k4

x , π+π

±= k3

x , Zk ∈

Page 286: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 286 -

14. Kroz tačku A(2,1) postaviti pravu p koja sa pravom q : y = 2x-1 gradi ugao

α takav da važi 32tg =α .

a) y + 8x – 17 = 0 b) y + 8x – 17 = 0, 7y – 4x + 1 = 0 c) y = 8x – 17 d) 7y = 4x + 1 e) 4x – 7y – 1 = 0

15. Odrediti x i y tako da važi i52i1

i)1y(4x−=

+−+−

a) x = 11, y = 4 b) x = 7, y = -3 c) x = 1, y = -2 d) x = 11, y = -2 e) x = 1, y = 4 16. Data je kružnica (x - 1)2 + y2 = 4. U tačakama A(1,2) i B (2, 3− ) postaviti tangente na datu kružnicu i odrediti tačku preseka tangenti. a) Jednačina tangente u tački A je: b) Jednačina tangente u tački B je: c) Tačka preseka tangenti je: 17. Ako je x1 = 5i jedan koren polinoma x5 + 25x3 – 8x2 – 200, naći ostale kom-pleksne korene ovog polinoma. a) x2 = b) x3 = c) x4 = 18. Ako je f(x) = 2x + 1 i g(x) = x – 3, naći sledeće funkcije: a) f(g(x)) = b) g(f(x)) = c) h(x) = (f ○g)(x) – 2(g ○ f)(x) =

Page 287: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 287 -

19. U rastućem geometrijskom nizu zbir prvog i sedmog člana iznosi 65a, a proizvod trećeg i petog člana je 64. a) Koji član tog niza iznosi 1024? b) Koliki je prvi član niza? u1 = c) Koliki je količnik niza? q =

20. Rešiti sistem jednačina

21yx

1yx

22 =+

=+

a) Napisati ono rešenje sistema za koje je x > 0 i y > 0 b) Napisati ono rešenje sistema za koje je x < 0 i y > 0 c) Napisati ono rešenje sistema za koje je x < 0 i y < 0

REŠENJA

1-e 2-c 3-a 4-d 5-c 6-e 7-d 8-a 9-e 10-b

11-c 12-e 13-b 14-b 15-d 16.

a) y=2 b) 05y3x =−−

c) ( )2,532T +

17. a) x2=-5i

b) x3= 31 i+−

c) x3= 31 i−−

18. a) 2x-5 b) 2x-2 c) -2x-1

19. a) n=11 b) u1=1 c) q=2

20.

a) ( )

−=

21,

21, yx

b) ( )

−=

21,

21, yx

c) ( )

−−=

21,

21, yx

Page 288: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 288 -

Test E 1. Uprostiti izraz:

28

24

28

4

1

222 ++

+

−−

+−

aa

aaa

aaaa

a) 2

4+−

aa

b) 2

12+a

c) 2

12−a

d) 1 e) 2

2. U razvoju binoma n

xxx

8 54 1 zbir koeficijenata drugog člana od početka

i trečeg člana od kraja jednak je 78. Naći član koji ne sadrži x.

a) T8 =

812

b) T9 =

813

c) T9 =

812

d) T6 =

512

e) T10 =

913

Page 289: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 289 -

3. Rešiti jednačinu: ( ) 041x3xx4 2 =−−⋅−−

Koliko rešenja ima data jednačina? a) jedno rešenje b) dva rešenja c) tri rešenja d) četiri rešenja e) nema rešenja 4. Za koje vrednosti parametra p jednačina

px6px2x9 2 +=−− ima realne i različite korene: a) 2(-10-3 5 ) ≤ p ≤ 2(-10+3 5 )

b) 2(-10-3 5 ) < p < 2(-10+3 5 )

c) p1=2(-10-3 5 ), p2=2(-10+3 5 )

d) p ≤ 2(-10-3 5 ), p ≥ 2(-10+3 5 )

e) p < 2(-10-3 5 ), p > 2(-10+3 5 ) 5. Rešiti nejednačinu (x-2)(x2+4x+3) < 0 a) x < -3, -1 < x < 2 b) -3 < x < -1, x > 2 c) x ≤ -1, -3 ≤ x ≤ 2 d) -3 ≤ x ≤ -1, x ≥ 2 e) x ≤ -3, -1 ≤ x ≤ 2 6. Rešiti jednačinu 22 −+− xx = 4

a) x = 2

1713 +

b) x = 2

1713 −

c) x = 2

1713 − , x = 2

1713 +

Page 290: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 290 -

d) x = 2

1713 −− , x = 2

1713 +−

e) x = 2

32113 − , x = 2

32113 +

7. Rastaviti polinom x3-3x2-10x+24 na linearne faktore. a) (x -2) (x-4) (x-1) b) (x-2) (x+4) (x-3) c) (x+1) (x-2) (x+3) d) (x+2) (x-4) (x+3) e) (x-2) (x-4) (x+3)

8. Rešiti jednačinu x

3x242125,0

−−

=

a) 6=x

b) 1718

=x

c) 56

−=x

d) 56

=x

e) 2=x 9. Rešiti jednačinu ( ) xlog34xlog 3

23 −=

a) 3=x b) 3,81 == xx

c) 3,811

== xx

d) 9,3 == xx e) 64,1 −== xx

Page 291: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 291 -

10. Rešiti nejednačinu 2x5,0 + > 0,25 a) x < 0 b) x ≤ 0 c) x > 0 d) x > -4 e) x ≤ -4

11. Rešiti jednačinu 02cos22

cos2 =++

+ xx π

a) Z,2x ∈κκπ= b) Z,x ∈κκπ= c) Z,2x ∈κκπ+π=

d) Zx ∈+= κκππ ,22

e) Zx ∈+−= κκππ ,22

12. Rešiti jednačinu: sinx+sin2x+sin3x=0

a) Z,23

2x,x ∈κκπ+π

±=κπ=

b) Z,23

2x,2

x ∈κκπ+π

=κπ

=

c) Z,3

2x,x ∈κκπ+π

±=κπ=

d) Z,23

x,x ∈κκπ+π

±=κπ=

e) Z,23

2x,2

x ∈κκπ+π

±=κπ

=

13. Rešiti jednačinu x2tgx4

tg =

π

Page 292: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 292 -

a) Z,12

x ∈κκπ+π

=

b) Z,312

x ∈κπ

κ+π

=

c) Z,3

212

x ∈κκπ

=

d) Z,125x,

12x ∈κκπ+

π=κπ+

π=

e) Z,312

5x,312

x ∈κπ

κ+π

κ+π

=

14. Date su tačke A(1,2), B(2,3) i C(2,4). Izračunati obim trougla ABC.

a) 521 ++

b) 52 +

c) 321 ++ d) 8 e) 6 15. Odrediti parametre a i b tako da kompleksan broj z=1-i bude rešenje jedna-čine:

z3+az2+b=0 a) a = 1, b = 2 b) a = -2, b = -4 c) a = -1, b = 2 d) a = -2, b = 2 e) a = -1, b = -4 16. Data je prava p:y = 2x+1 i tačka A(2,2). Prava q sadrži tačku A i normalna je na pravu p. Tačke B i C su preseci prave q sa koordinatnim osama. Naći po-vršinu trougla OBC, gde je O koordinatni početak. a) Jednačina prave q je:

Page 293: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 293 -

b) Tačka B preseka prave q sa x-osom je: c) Površina trougla OBC je: 17. Ako je ix1 = jedan koren polinoma 2x2x3x2x 234 +−+− , naći ostale ko-rene ovog polinoma. a) x2= b) x3= c) x4= 18. Data je jednačina 0mx7xx2 23 =+−− . Ako je zbir dva korena x1 i x2 ove jednačine jednak 1, naći: a) Koren x3 date jednačine je x3= b) x1· x2 c) Parametar m = 19. U aritmetičkom nizu je 17aa,10aaa 61352 =+=−+

a) Kolika je razlika niza? b) Koliki je prvi član niza? c) Odrediti zbir prvih deset članova niza. 20. Rešiti sistem jednačina

4y5x

0ylogxlog22

24

−=−

=−

a) Napisati ono rešenje sistema za koje je x > 1 i y > 1. b) Napisati ono rešenje sistema za koje je x ≤ 1 i y ≤ 1. c) Ako je (x, y) rešenje sistema za koje je x > 1 i y > 1, izračunati

2216 ylogxlog +

Page 294: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 294 -

REŠENJA

1-b 2-c 3-b 4-e 5-a 6-b 7-e 8-d 9-c 10-a 11-c 12-e 13-d 14-a 15-c 16.

a) 32xy +−=

b) B(6,0) c) 9

17.

a) ix2 −=

b) i1x3 +=

c) i1x4 −=

18.

a) 21x3 −=

b) x1·x2 =-3 c) 3m −=

19.

a) d=3 b) a1=1 c) S10=145

20.

a) 4,2 b) 1,1

c) 25

Page 295: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 295 -

Test F

1. Uprostiti izraz

( ) 1aa1a1a

a1a1:a1 21

21

2321

21

232 +

+

+

+

−−

a) a1

a2−

b) 1a

2−

c) a1

d) 1a

a2−

e) a1

2−

2. Koliko racionalnih članova ima u razvoju binoma 12

3 xx

1

+ ?

a) 2 b) 3 c) 4 d) 5 e) 1

3. Koliko rešenja ima jednačina 5x1x2 =+− ? a) nema rešenja b) beskonačno mnogo rešenja c) jedno rešenje d) dva rešenja e) tri rešenja 4. Odrediti vrednost parametra k u jednačini 06x52kx =+− , tako da koreni jednačine zadovoljavaju uslov:

32

xx

2

1 =

a) k=0 b) k=1 c) 1k −=

Page 296: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 296 -

d) 31k −=

e) 31k =

5. Rešiti nejednačinu x22x

4x52x

−+ < 1

a) x < 74

b) x < 0, 34 < x < 2

c) x < 0, 74 < x < 2

d) 74x ≤

e) x < 0, x74

≤ < 2

6. Rešiti jednačinu 94 x8x =−

a) ,1x = 6561x = b) 1x = c) 1x −= d) ,1x −= 6561x = e) 6561x =

7. Rastaviti polinom 24x102x33x +−− na linearne faktore.

a) ( )( )( )1x4x2x −−− b) ( )( )( )3x4x2x +−+ c) ( )( )( )3x4x2x +−− d) ( )( )( )3x4x2x −+− e) ( )( )( )3x2x1x +−+

Page 297: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 297 -

8. Rešiti jednačinu x

423x2125.0

=−

a) 2x =

b) 56x =

c) 56x −=

d) 1718x =

e) 6x = 9. Rešiti jednačinu 5log3x4log3xlog =−++

a) 2x −= , 4

17x =

b) 4

17x =

c) 2x −=

d) 2x = , 4

17x −=

e) 2x =

10. Rešiti nejednačinu log3 1x1x21

≥+

+

a) x < 1− , 21x −≥

b) x < 2− , x > 1−

c) 1x −≤ , 21x −≥

d) 2− < x < 1− e) x2 ≤− < 1−

Page 298: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 298 -

11. Rešiti jednačinu 0x4

cos4

xcos 22 =

π−

π

+

a) κπ=x , κπ+π

= 22

x , Z∈κ

b) 2

x πκ= , Z∈κ

c) κπ+π

=2

x , Z∈κ

d) κπ= 2x , κπ+π

=2

x , Z∈κ

e) ( )2

12x π+κ= , κπ= 2x , Z∈κ

12. Rešiti jednačinu 0x3sinx2sinxsin =++

a) κπ=x , κπ+π

±= 23

2x , Z∈κ

b) 2

x κπ= , κπ+

π±= 2

32x , Z∈κ

c) κπ=x , κπ+π

±=3

2x , Z∈κ

d) 2

x κπ= , κπ+

π= 2

32x , Z∈κ

e) κπ=x , κπ+π

±= 23

x , c

13. Rešiti jednačinu x2tgx4

tg =

π

a) κπ+π

=12

x , κπ+π

=125x , Z∈κ

b) 312

x πκ+

π= , Z∈κ

Page 299: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 299 -

c) 312

x πκ+

π= ,

3125x π

κ+π

= , Z∈κ

d) κπ+π

=12

x , Z∈κ

e) 3

212

x κπ+

π= , Z∈κ

14. Date su tačke A(1,2), B(2,3) i C(2,4). Izračunati obim trougla ABC. a) 8 b) 52 + c) 321 ++ d) 521 ++ e) 6

15. Odrediti parametre a i b tako da kompleksan broj i1z −= bude rešenje jed-načine 0bazz 23 =++

a) 1a = , 2b = b) 2a −= , 4b −= c) 1a −= , 4b −= d) 2a −= , 2b = e) 1a −= , 2b = 16. Date su tačke A(4, 2) i B(2, -2). Duž AB je jedan prečnik kružnice. a) Odrediti centar kružnice; b) Odrediti jednačinu kružnice; c) Odrediti broj tačaka preseka kružnice sa x-osom. 17. U skupu kompleksnih brojeva rešiti jednačinu

22

2xx24

3x2x7x2x

++=++

++

a) Realno rešenje jednačine je =1x b) Kompleksno rešenje jednačine je =2x c) Kompleksno rešenje jednačine je =3x

Page 300: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 300 -

18. Ako je ( ) 1x3xf += i ( ) 1x2xg −= , naći sledeće funkcije:

a) ( )( ) =xgf b) ( )( ) =xfg c) ( ) ( )( ) ( )( ) =−= xfgxgfxh oo 19. Posmatra se prvih 2n+1 članova geometrijskog niza u kome je 7a1 = i

56a 1n =+ , a zbir svih posmatranih članova je 889.

a) Naći količnik niza; b) Odrediti broj posmatranih članova; c) Odrediti deseti član niza. 20. Rešiti sistem jednačina 6xyyx =+

20xyyx 22 =+

a) Koliko rešenja ima zadati sistem jednačina? b) Napisati ono rešenje sistema za koje je x < y; c) Napisati ono rešenje sistema za koje je x > y.

Page 301: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 301 -

REŠENJA

1-e 2-b 3-d 4-b 5-c 6-e 7-c 8-b 9-e 10-e

11-b 12-b 13-a 14-d 15-e 16. a) C (3,0)

b) ( ) 5y3x 22 =+− c) ( )0,53C1 − i ( )0,53C2 +

17. a) 1x1 −=

b) i21x2 −−= c) i21x3 +−=

18. a) ( )( ) 2x6xgf −= b) ( )( ) 1x6xfg += c) ( ) 3xh −=

19. a) 2q =

b) 7 c) 358427a 9

10 =⋅= 20. a) dva rešenja

b) (1,4) c) (4,1)

Page 302: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 302 -

Test G 1. Ako je

3 323 32 abaabax −+−++= vrednost izraza bx3x3 + je: a) 32 ba2 + b) bb c) 0 d) -2a e) 2a

2. Koliko racionalnih članova ima u razvoju binoma 12

3 xx

1

+ ?

a) dva b) tri c) četiri d) pet e) jedan 3. Rešiti nejednačinu 2x5 − < 6.

a) x < 54

− , x52

≤ < 58

b) 54

− < x < 52 ,

52 < x <

58

c) x < 54

− , x > 58

d) x52

≤ < 58

e) 54

− < x < 58

Page 303: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 303 -

4. Za koje vrednosti parametra p nejednakost 1pxx2 ++ > 0 važi za svaki realan broj x? a) 2p2 ≤≤−

b) 2p −≤ , 2p ≥

c) -2 < p < 2 d) p < 2 e) p < -2, p > 2

5. Rešenje nejednačine 1x21

1x21

2≥

−+

+ je:

a) 21x

21

≤≤−

b) 21

− < x < 21

c) x < 21

±

d) 1x −≤ , 21

− < x < 21

e) x < 21

− , 21x ≥

6. Rešiti jednačinu 42x2x =−+− .

a) 2

1713x −=

b) 2

1713x +=

c) 2

1713x −= ,

21713x +

=

Page 304: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 304 -

d) 2

1713x −−= ,

21713x +−

=

e) 2

32113x −= ,

232113x +

=

7. Za koje realne vrednosti je definisana funkcija f (x) = log (6 + x - x2)?

a) 0 < 3x ≤ b) 2x −≤ , 3x ≥ c) x < -2, x > 3 d) -2 < x < 3 e) 3x2 ≤≤− 8. Rešenja jednačine

x3x2

42125.0

−−

=

nalaze se u intervalu: a) [-2, 0) b) [0, 2) c) [2, 6) d) [6, ∞ ) e) ( ∞− , -2) 9. Proizvod rešenja jednačine )1x(log5log21 51x +=+ + je:

a) 24

b) 2596

c) 5

96−

d) 2524

e) 54

Page 305: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 305 -

10. Rešiti nejednačinu 136x52x ≤

−−

a) 6x1 ≤≤− b) x < 1− , x > 6 c) 1− < x < 6 d) x1 ≤− < 6 e) 1x −≤ , 6x ≥

11. Rešiti jednačinu 0x4

cos4

xcos 22 =

π−

π

+ .

a) κπ=x , κπ+π

= 22

x , Z∈κ

b) 2

x πκ= , Z∈κ

c) κπ+π

=2

x , Z∈κ

d) κπ= 2x , κπ+π

=2

x , Z∈κ

e) ( )2

12x π+κ= , κπ= 2x , Z∈κ

12. Rešiti jednačinu

π=

+

π x4

cosx6

sin

a) κπ+π

=24

19x , Z∈κ

b) κπ+π

= 2247x , Z∈κ

c) κπ+π

=127x , Z∈κ

Page 306: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 306 -

d) κπ+π

=247x , Z∈κ

e) κπ+π

= 224

19x , Z∈κ

13. Rešiti jednačinu 21xsinx3cosx2cos =⋅+

a) κπ+π

−=4

x , κπ+π

±=6

x , Z∈κ

b) κπ+π

=4

x , κπ+π

±=6

x , Z∈κ

c) κπ+π

−=4

x , κπ+π

±= 26

x , Z∈κ

d) κπ+π

−=4

x , κπ+π

±=3

x , Z∈κ

e) κπ+π

=4

x , κπ+π

±= 23

x , Z∈κ

14. Odrediti jednačine pravih koje prolaze kroz tačku )1,1(A −− a sa pravom

06y2x3:q =−+ grade ugao α takav da važi tg α =21

a) 05x4y =++ , 015x8y7 =++ b) 011x4y7 =++ , 09x8y =++ c) 03x4y =−+ , 01x8y7 =++ d) 01x8y7 =+− , 011x4y7 =++ e) 05x4y =++ , 07x8y =−−

15. Odrediti x i y tako da važi ( ) i52i1

i1y4x−=

+−+−

a) 11x = , 4y = b) 7x = , 3y −= c) 1x = , 2y −=

Page 307: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 307 -

d) 11x = , 2y −= e) 1x = , 4y = 16. Date su tačke A(4,2) i B (2,-2). Duž AB je jedan prečnik kružnice. a) Odrediti centar kružnice b) Odrediti jednačinu kružnice c) Odrediti jednačinu tangente kružnice u tački A. 17. Odrediti realne koeficijente a i b tako da kompleksan broj i1z −= bude rešenje jednačine

0bazz 23 =++ a) a= b) b= c) Za nađene vrednosti parametra a i b realno rešenje date jednačine je =3z

18. Polinom ( ) cbxaxxxP 23 +++= pri deljenju sa x-2 daje ostatak 25R1 −= , pri deljenju sa 5x + daje ostatak 144R2 −= , a proizvod njegovih korena je - 21. Tada su koeficijenti polinoma: a) a= b) b= c) c= 19. Zbir drugog i dvadesetog člana rastućeg aritmetičkog niza je 10, a proizvod

tih članova je 644723 .

a) Koliki je prvi član niza? b) Kolika je razlika niza? c) Kolika je suma prvih 16 članova niza?

Page 308: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 308 -

20. Rešiti sistem jednačina 6xyyx =+

20xyyx 22 =+ a) ( ) =11 y,x b) ( ) =22 y,x

c) Ako je ( ) 4x3x2xxf 23 −+−= i ( )x28xxg

−−

= , izračunati ( ) ( )( )21 xgxgf +

Page 309: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 309 -

REŠENJA

1 E 2 B 3 E 4 C 5 B 6 A 7 D 8 B 9 C

10 A 11 B 12 D 13 A 14 B 15 D

16. a) C(3,0) b) ( ) 5y3x 22 =+−

c) 42xy +−=

17. a) 1а −= b) 2b = c) 1z3 −=

Page 310: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 310 -

18. a) 5а −= b) 17b −= c) 21c =

19. a) 4

15a1 =

b) 81d =

c) 85S16 =

20. a) ( )11 y,x = (4, 1)

b) ( )22 y,x = (1, 4)

c) ( ) ( )( ) 194xgxgf 21 −=+

Page 311: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 311 -

Test G 1. Uprostiti izraz:

+−

abaabab :

babab

−−4

a) ( )baba +4

b) ( )baba −4

c) ( )444 baba +⋅

d) ( )444 baba +−

e) ( )444 baba + 2. Rešenje nejednačine:

12

452

2≤

−−+xx

xx

je:

a) 74

≤x b) ,0≤x 274

≤≤ x c) 0 < x74

≤ , x > 2

d) x < 0, x≤74 < 2 e)

740 ≤≤ x , 2≥x

3. Proizvod svih rešenja jednačine

36 25 xx + =18 je jednak:

a) 8 b) 64 c) 39− d) 39 e) 69

Page 312: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 312 -

4. Rešenje jednačine 25124125 −⋅+ x = 225 −x

pripada intervalu:

a) (0,15) b) (0,7) c) (-7,7) d) (-3,2) e) (0,1) 5. Rešiti nejednačinu:

232log xx+ < 1

a) ( ) ( )3,00,1 ∪−∈x

b) ( )3,1−∈x

c) ( ) ( )3,00,11,23

∪−∪

−−∈x

d) ( )3,11,23

−∪

−−∈x

e) ( ) ( )∞∪−∪

−−∈ ,00,11,

23x

6. Rešiti jednačinu:

22coscossin

=+

xxx

a) ,2125 ππ nx +−= Znnx ∈+−= ,2

12ππ

b) ,212

ππ nx += Znnx ∈+= ,2125 ππ

c) ,212

ππ nx +−= Znnx ∈+= ,2127 ππ

d) ,212

ππ nx += Znnx ∈+−= ,2127 ππ

e) ,212

ππ nx += Zn∈

Page 313: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 313 -

7. Rešiti jednačinu:

23cos22coscos xxx =+

a) Znnxnx ∈=+= ,2,3

23

πππ

b) Znnxnx ∈=+= ,4,3

26

πππ

c) Znnxnx ∈=+= ,4,33

πππ

d) Znnxnx ∈=+= ,4,3

23

πππ

e) Znnxnx ∈=+= ,4,3

23

2 πππ

8. Ako je 8.0sin =α i 2π < α < π ,

a) izračunati cos α

1) 53

− 2) 0 3) 53 4)

5343 − 5)

5334 −

b) izračunati

3cos πα

1) 10

343 + 2) 5

334 − 3) 10

334 −

4) 5

343 − 5) 5

334 −

Page 314: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 314 -

9. a) Odrediti vrednost realnog parametra m za koje nejednakost (2m-1)x2 + (m+2)x + m – 1 < 0

važi za svako Rx ∈

1) 0 < m < 7

16 2) m < 0 3) 0 < m >

716

4) 0 < m < 21

5) 21

< m < 7

16

b) Odrediti vrednost realnog parametra m za koje kvadratna jednačina (2m-1)x2 + (m+2)x + m – 1 < 0

ima realna i različita rešenja?

1) 7

16− < m < 0 2) m ≤ 0, m ≥

716

3) m < 0, m > 7

16

4) 0 < m < 7

16 5) m ≤ 0 ≤

716

10. Zbir binomnih koeficijenata poslednja tri člana u razvoju binoma n

xx

+

++

12

2

12

jednak je 22. a) Odrediti n 1) n = -7, n = 6 2) n= 6 3) n = -6, n = 7 4) n = -5, n = 4 5) n = 4

b) Za koje vrednosti x je zbir trećeg i petog člana u datom razvoju jednak 135?

1) x = 21 , x = 4 2) x = 1, x =4 3) x = 1, x = -2

4) x = -3, x = 0 5) x = -1, x = 2

Page 315: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 315 -

11. Dat je sistem jednačina: ( ) 11loglog2 24 =−+ yx

( )341loglog 28 −=−⋅ yx

a) Jedno rešenje datog sistema je:

1)

21,5 2)

− 5,

21 3)

5,

21 4)

3,

41 5) ( )5,1

b) Drugo rešenje datog sistema je:

1)

4,

23 2) ( )5,2 3)

23,4 4) ( )2,4 5)

45,2

12. Ako je polinom

( ) 2376 234 +++−= xmxxxxP

deljiv polinomom ( ) nxxxQ +−= 2 , vrednosti realnih brojeva m i n su: a) (m1, n1)= b) (m2, n2)= c) Za nađene vrednosti koeficijenata m1 i n1, količnik polinoma

( ) 2376 21

34 +++−= xxmxxxP i ( ) 12 nxxxQ +−=

( ) =xS

13. Ako je x

xxxf

3523

−=

−−

a) odrediti ( ) =xf

b) odrediti ( ) =− xf 1

c) odrediti vrednosti x za koje je ( )xf > 3

Page 316: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 316 -

14. Ako su z1, z2 kompleksni brojevi koji su rešenja jednačine ( ) 034476 2 =+++− iziz ,

onda je: a) =1z

b) =2z

c) =2

1zz

15. Ako je zbir prvih 15 članova aritmetičkog niza 50, a zbri prvih 50 članova niza je 15, izračunati: a) prvi član niza b) razliku niza c) sumu prvih 35 članova niza

16. Naći jednačine tangenata kruga 0158622 =+−−+ yxyx koje su normal-ne na pravu 03 =− xy a) t1: b) t2: c) Dodirna tačka tangente t1 i datog kruga je:

Page 317: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 317 -

REŠENJA

1 e 2 d 3 b 4 a 5 c 6 d 7 d 8a 1 8b 3 9a 2 9b 4 10a 2 10b 4 11a 3 11b 3

12. a) ( ) ( )1,7, 11 −−=nm b) ( ) ( )2,12, 22 −−=nm c) ( ) ( ) 1626 2

22

1 −−=∨−−= xxxSxxxS

13. a) ( )4

23−

−=

xxxf

b) ( )2341

++

=−

xxxf

c) 3 < x < 4

Page 318: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 318 -

14. a) 3

21

iz −=

b) 221

2iz +

=

c) 32

2

1 =zz

15. a) 75341

1 =a

b) 7513

−=d

c) 5635 =S

16. a) 253:1 =+ yxt b) 53:2 =+ yxt c) ( ) ( )1,27,4 21 TT ∨

Page 319: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 319 -

Medicinski fakultet, Univerzitet u Nišu Bulevar Dr Zorana Đinđića, 81

18 000 Niš Srbija

Tel: 018 4226644 018 4226712

Fax: 018 4238770

e-mail: [email protected] www.medfak.ni.ac.rs

Page 320: INFORMATOR 2010

Medicinski fakultet Niš Informator 2010

- 320 -